RAČUNALNE MREŽE - personal.oss.unist.hrpersonal.oss.unist.hr/~alen/Literatura-SKRIPTA!!!/slide4.pdfKodovi za otkrivanje pogreški Pogrješke obično se pojavljuju u snopovima kao

RAČUNALNE MREŽE

UvodArhitektura računalnih mreža

Fizička razinaPodatkovna razina

Mrežna razinaPrijenosna razina

RAČUNALNE MREŽE Podatkovna razina

• Uvod• Kodovi za otkrivanje pogreški• Protokoli podatkovne razine• Lokalne mreže• ISDN pretplatničke mreže• ATM mreže• Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

Uvod Podatkovna razina (Data Link Layer)

obavlja poslove potrebne za prijenos korisnikovih podataka između dva čvora neposredno povezana fizičkim kanalom

prijenos se obavlja oblikovanjem okvira ili bloka (ovisi o

protokolu) predajom okvira preko sučelja fizičkoj razini

za prijenos do drugog čvora

Uvod Protokoli podatkovne razine

razlikujemo dvije vrste protokola podatkovne razine

znakovne (znakovno orijentirane, engl. Character Oriented)

bitovne (bitovno orijentirane, engl. Bit Oriented)

Podatkovnu razinu dijelimo u dvije podrazine: podrazinu 2.1 i podrazinu 2.2

Uvod Funkcije podrazine 2.1:

sastavljanje i rastavljanje PDU (Protocol Data Unit), tj. okvira ili bloka;

sinkronizacija po PDU i po oktetu; detekcija pogreške i odbacivanje neispravnog okvira

Funkcije podrazine 2.2: kontrola toka zbog usklađivanja brzine prijenosa između

prijemnika i predajnika; kontrola pogrješki u smislu retransmisije, ovisno da li je

protokol spojevni ili bespojni

Uvod Multipleksiranje protokola

potrebno je definirati pristupne točke (SAP, Service Access Point)

Kodovi za otkrivanje pogreški

Zaštita od pogreški Informacija mora stići na odredište u izvornom obliku pogrješku možemo nakon detekcije

korigirati na prijemnoj strani (često kod ‘real time’ aplikacija)

tražiti retransmisiju izgubljene informacije (podatkovne informacije sa ne kritičnim kašnjenjem)


Oštećenje PDU nastaje kao pogrješka na jednom ili više bita koji

čine PDU pogrješke mogu biti izazvane

elektromagnetskom spregom između vodova razlikom potencijala između masa smetnjama zbog blizine energetskih uređaja izobličenjem signala izazvanim starenjem komunikacijskih

uređaja promjenama napona napajanja i slično

pogrješke su slučajnog karaktera često identificiramo sa šumom pogrješke otkrivamo kodovima za otkrivanje

(detekciju) pogrješki. Danas češće odbacivanje PDU zbog zagušenja


Mjerilo kvalitete prijenosa koristi se prosječna učestalost grješke

BER (Bit Error Rate), pogrješki po bitu smatra se da je učestalost (vjerojatnost) pogrješke od

10-6 prihvatljiva (prosječno jedna pogrješka na milijun prenesenih bita),

10-7 dobra, a 10-5 i sve ispod toga je loše.



Prijenos poruke: bez zaštite:

sa zaštitom:


Tehnike za otkrivanje pogreški zasnovane su na unošenju redundancije

(zalihosti) u kod koder

ugrađujemo ga na predajnoj strani kanala izvorni (koncentrirani) kod pretvara u

redundantni dekoder

ugrađujemo na prijemnoj strani komunikacijskog kanala

provjerava ispravnost primljene kodne riječi neispravnu kodnu riječ odbacuje ispravnu prevodi natrag na izvorni kod.

zaštita od pogrješki provodi se nad PDU kao cjelinom


Korištenjem kodnih riječi s povećanim brojem bita dobivamo veliki broj neiskorištenih kodnih

riječi prijem neiskorištene kodne riječi znak je da je

nastupila pogrješka prijem ispravne kodne riječi samo s nekom

vjerojatnošću garantira da je primljena originalna kodna riječ

one pogrješke koje ispravnu kodnu riječ pretvore u neku drugu ispravnu riječ nije moguće otkriti


Stupanj učinkovitosti redundancije treba pronaći kod u kojem unesena

redundancija ima visok stupanj učinkovitosti

kriteriji učinkovitosti su efikasnost otkrivanja pogrješki, ovisi o minimalnoj

distanci među kodnim riječima efikasnost algoritma, ovisi o potrebnim operacijama

odnosno sklopovlju za kodiranje i dekodiranje efikasnost protokola ovisi o odnosu korisne

informacije prema veličini zaglavlja. Treba naći optimalnu duljinu paketa i zaglavlja


Efikasnost protokola postoji optimalna veličina PDU

od nekoliko stotina do nekoliko tisuća bita za koju je iskoristivost kanala maksimalna


Pogrješke obično se pojavljuju u snopovima kao dvostruke, trostruke i višestruke smetnja traje određeno vrijeme

usnopljavanje je veće što je veća brzina prijenosa dobra strana usnopljavanja je

što sa istom kvalitetom kanala i istim brojem pogrješnih bitova dobijemo manji broj pogrješnih blokova (okvira)

loše je to što možemo očekivati učestale pogrješke unutar jednog

PDU a to nam otežava otkrivanje pogrješki.


Kodove dijelimo po načinu dodavanja redundancije na

sistematske nesistematske

po načinu izračunavanja redundantnih bita na blok kodove, konvolucijske kodove

paritetne (s paritetnim ispitivanjem, suma po modulu)


Kodove dijelimo po načinu dodavanja redundancije na

sistematski (originalnoj poruciduljine k se dodaju redundantni bitovi duljine c, iskoristivost )

nesistematski (neki općeniti kod) po načinu izračunavanja redundantnih bita na

blok kodove konvolucijske kodove (kod malih riječi)

paritetne (s paritetnim ispitivanjem, suma po modulu)

nk=η


Kodovi s paritetnim ispitivanjem bitovima originalne kompleksije dodaju se

paritetni kontrolni bitovi koristimo operaciju sume po modulu m=2 zbrajanje svih znamenki neke kodne riječi po

modulu 2 daje jedinicu, ako je broj jedinica u riječi bio neparan nulu ako je bio paran

suma po modulu se koristi zbog svojih svojstava asocijativnosti, komutativnosti i zatvorenosti odakle slijedi mogućnost primjene matričnog računa rješavanja sustava jednadžbi slično linearnim

jednadžbama


U praksi koristimo sistematske blok kodove s paritetnim

ispitivanjem među njima posebnu skupinu čine ciklički

kodovi Primjeri kodova:

vertikalna zaštita (VRC) uzdužna zaštita (LRC) ciklička zaštita (CRC)


VRC - vertikalna zaštita vertikalna zaštita VRC (Vertical Redundancy

Check) provodi se dodavanjem paritetnog bita svakom

znaku paritet može biti paran ili neparan

primjena VRC omogućuje otkrivanje jedne pogrješke

LRC - uzdužna metoda uzdužna zaštita LRC (Longitudinal

Redundancy Check) primjenjuje se u kombinaciji sa VRC primjenjuje se na okviru (bloku) znakova određuje broj jedinica u nizu bitova istog brojnog

mjesta VRC i LRC povećava mogućnost detekcije

pogrješke(detektira dvostruku pogrješku)


CRC (Cyclic Redundancy Check) koristi se kod suvremenih protokola definirano je više različitih cikličkih kodova

ovisno o korištenom generirajućem polinomu CRC-12 je kod za IBM-ova stara računala. Polinom

je:x12⊕x3⊕x2⊕x⊕1=(x⊕1)(x11⊕x2⊕1)

CRC-16, također IBMx16⊕x15⊕x2⊕1=(x⊕1)(x15⊕x⊕1)

CRC-CCITT se koristi kod svih bitovno-orijentiranih protokola koji imaju 16-bitnu zaštitux16⊕x12⊕x5⊕1=(x⊕1)(x15⊕x14⊕x13⊕x12⊕x4⊕x3⊕x2⊕x⊕1)

CRC-32 se danas upotrebljava kod lokalnih mrežax32⊕x26⊕x23⊕x22⊕x16⊕x12⊕x11⊕x10⊕x8⊕x7⊕x5⊕x4⊕x2⊕x⊕1


Korištenje CRC-CCITT i CRC-32 koristimo zaštitni kod kao komplement sume po

modulu dvaju članova zbog brzine izračuna i dodatka ili gubitka 0 na početku okvira

definirano standardima V.42, X.25 i ISO 3309 kao komplement sume po modulu članova

gdje je g(x) polinom prema CRC-CCITT k je broj bita okvira između zadnjeg bita

okvirnog znaka i prvog bita zaštitnog koda D:\Users\ALEN\predavanja\racunalne_mreze\alen\html\CRC-CCITT -- 16-bit.htm

)x(g

)1x...xx(xrem

1415k ⊕⊕⊕⊕)x(g

)x(dxrem

kn−

http://d:/Users/ALEN/predavanja/racunalne_mreze/alen/html/CRC-CCITT%20--%2016-bit.htm








Protokoli podatkovne razine znakovno-orijentirani protokoli bitovno-orijentirani protokoli protokoli na lokalnim mrežama (također

bitovno orijentirani)

Protokoli podatkovne razine Znakovno orijentirani protokoli

na fizičkoj razini treba biti obavljena sinkronizacija po znaku

osnovna jedinica informacije je blok blok je sastavljen od pojedinih znakova prijenos se odvija znak po znak svaki znak ima određeno značenje ZO protokoli se koriste na sinkronim i

asinkronim kanalima NISU transparentni, tj neki znakovi su

rezervirani za upravljanje prijenosom

Protokoli podatkovne razine ISO 1745 protokol

standardiziran je dijelom na temelju IBM BSC (Binary Synchronous Communication) znakovno-orijentiranog protokola

BSC je izvorno predviđen za sinkroni prijenos ISO 1745 definira faze (2-4 iz navedenih

procedura ) u kojima se odvija komunikacija: uspostava fizičkog kanala uspostava logičkog kanala prijenos podataka raskid logičkog kanala raskid fizičkog kanala


Prozivanje i selektiranje kontrola rada mreže je centralizirana kontrolu obavlja primarna stanica ili master

( postaje postupkom prozivanja i selektiranja)

stanica koja se odaziva je sekundarna stanica ili slave

obje stanice se tokom rada nalaze u određenom stanju

primarna stanica: kontrolno, prijem i predaja

sekundarna stanica: neutralno, predaja i prijem


Prozivanje i selektiranje primarna stanica:

dok obavlja prozivanje ili selektiranje je u kontrolnom stanju

nakon selektiranja prelazi u stanje predaje nakon uspješnog prozivanja prelazi u stanje prijema

sekundarna stanica ako nije prozvana ni selektirana je u neutralnom

stanju kad prepozna poruku selektiranja, prelazi u stanje

prijema kad prepozna poruku prozivanja, a ima spremne

podatke, prelazi u stanje predaje

kad prepozna poruku prozivanja, a nema spremne podatke, ostaje u neutralnom stanju

Protokoli podatkovne razine Prema ISO 646

rezervirani su znakovi za kontrolu prijenosa znakovno-orijentiranih poruka - kontrolni znakovi

kontrolni znakovi se ne smiju pojaviti u korisnikovoj poruci

zbog toga ZO protokoli načelno nisu transparentni

transparentnost je svojstvo protokola da može prenijeti proizvoljne korisnikove podatke

transparentnost se postiže posebnim postupkom

Protokoli podatkovne razine ISO 646 kontrolni znakovi

SOH (01) - početak zaglavlja (Start of Header); STX (02) - početak teksta (Start of Text); ETX (03) - kraj teksta (End of Text); EOT (04) - kraj prijenosa (End of

Transmission); ENQ (05) - upit (Enquiry); ACK (06) - potvrda (Acknowledgement); DLE (10) - iznimka (Data Link Escape); NAK (15) - negativna potvrda (Negative Ack.); SYN (16) - sinkronizacija (Synchronous idle); ETB (17) - kraj bloka (End of Transmission

Block).

Protokoli podatkovne razine ISO 646 Formiranje blokova - okvira

korištenjem kontrolnih znakova formiraju se blokovi

vrsta bloka (okvira) ovisi o korištenom kontrolnom znaku

za upravljanje prijenosom imamo blokove prozivanja i selektiranja blokove prihvata prozivanja i selektiranja blokove potvrde prijema podataka

za prijenos informacija koristimo blokove s podacima (informacijski blokovi ili okviri)

kod sinkronog prijenosa okviri započinju s jednim ili dva sinkronizacijska

znaka SYN

Protokoli podatkovne razine ISO 646 Informacijski blokovi

(okviri) koriste se prvenstveno u fazi prijenosa podataka mogu biti bez zaglavlja (najjednostavniji protokol)

jednostavno prenosimo blok po blok podataka

C

C

B

X

T

E

tekst

X

T

S

C

C

B

X

T

E

tekst

X

T

S

C

C

B

B

T

E

texst

X

T

S

Protokoli podatkovne razine ISO 646 Kontrolni blokovi - okviri

Problem transparentnosti uvodi se posebni znak DLE DLE mijenja značenje znaka iza njega npr. sa DLE STX

STX više nema značenje “početak teksta” to je sada korisnikov podatak

slično sa DLE DLE postiže se da DLE bude prenesen

kao korisnikov podatak alternativno, koriste se znakovi:

SO (Shift Out), pređi u transparentni način rada SI (Shift In), vrati se u kontrolni način rada

Protokoli podatkovne razine Znakovno orjentirani protokoli u praksi

imaju znatne nedostatke ipak se masovno koriste

zbog sposobnosti korištenja asinkronih kanala osobna računala raspolažu asinkronim veznim

sklopom ograničava prijenos podataka telefonskim kanalom

na znakovno orijentirane protokole zbog kompatibilnosti, čak i interni modemi prividno s

terminalom komuniciraju asinkrono pri tome nema značenja što se komunikacija između

para modema odvija sinkrono, bitovno orijentiranim protokolom

ta je aktivnost nevidljiva (transparentna) za korisnika

Protokoli podatkovne razine Znakovno orjentirani protokoli u

praksi Samoodredni protokoli

su znakovno-orijentirani protokoli koriste se za asinkroni i za sinkroni prijenos

(sinkronizacijski znak SYN) primjer je DDCMP protokol

(Digital Data Communications Message Protocol) specificirn je u DNA arhitekturi oblik okvira samoodrednog protokola je

C

C

B

tekst

C

C

B

N

E

L

zaglavlje

H

O

S

N

Y

S

N

Y

S


praksi Samoodredni protokoli

Zaglavlje samoodrednog protokola sadrži i podatak o duljini poruke LEN zbog toga je znak za kraj teksta nepotreban tako je riješen problem transparentnosti protokol je postao osjetljiviji na pogrješke zaglavlja uveden je posebni zaštitni znak

za detekciju pogrješki zaglavlja Uloga

razvoj samoodrednih protokola bio je korak ka razvoju bitovno orijentiranih protokola

Protokoli podatkovne razine

Znakovno orjentirani protokoli u praksi SLIP (Serial Line Internet Protocol) prvi

PtP protokol za povezivanje na IP mrežu Danas se više ne koristi


praksi PPP (Point to Point Protocol)

službeni protokol Interneta za modemske i druge serijske kanale

specificira okvir kojim je moguće prenositi pakete raznih mrežnih protokola po istom kanalu

sadrži mehanizme upravljanja protokolima podatkovne razine

(LCP, Link Control Protocol) i upravljanja protokolima mrežne razine

(NCP, Network Control Protocol) omgućava prijenos asinkronim i sinkronim

kanalima


praksi PPP (Point to Point Protocol) - okvir

specifikacijom je predviđena uporaba okvira sličnog HDLC bitovno orijentiranom protokolu

transparentnost: koristi se <ESC> znak (hex 7D) okvirni znak šalje se na početku i na kraju okvira


praksi PPP (Point to Point Protocol) - okvir

zaštitno polje FCS izračunava se po polinomu CRC-CCITT ili CRC-32

adresno i kontrolno polje su fiksni postoje kako bi se mogli koristiti sinkroni vezni sklopovi

PID (Protocol Identifier) polje identificira protokol mrežne razine paket mrežne razine je smješten u polju "podaci"


praksi PPP (Point to Point Protocol) – okvir

svojstva PPP okvir se standardno komprimira

izostavljanjem adresnog i kontrolnog polja svođenjem PI polja na 1 oktet

maksimalna duljina podatkovnog polja dogovara se standardno iznosi 1500 okteta

PPP protokol je očito bespojan nema numeracije PDU nije predviđena potvrda okvira nema mogućnosti traženja retransmisije

Protokoli podatkovne razine Znakovno orjentirani protokoli u praksi

PPP (Point to Point Protocol) – kontrola prijenosa

PPP sadrži protokole upravljanja LCP (Link Control Protocol)

omogućava ugovaranje parametara (duljina okvira, kompresija PPP zaglavlja)

funkciju kontrole kvalitete i funkciju provjere identiteta korisnika (lozinke)

NCP (Network Control Protocol) definira se za pripadni mrežni protokol koristi se za određivanje dinamički dodjeljivanih mrežnih

adresa(npr. kod pristupa korisnika komutiranim telefonskim kanalom)

za uključenje kompresije TCP/IP zaglavlja.

Protokoli podatkovne razine Protokoli za prijenos datoteka

modemom XMODEM

YMODEM

ZMODEM za upravljanje se koriste ASCII kontrolni znakovi, npr:

• SOH - 01hex (Start of Header)• EOT - 04 hex (End of Transmission)

• ACK - 06 hex (Acknowledge)• NAK - 15 hex (Negative Acknowledge)• CAN - 18 hex (Cancel)

Protokoli podatkovne razine Protokoli za prijenos datoteka

modemom Mane znakovno-orijentiranih protokola

svaka se poruka sastojala od znakova neki imaju posebno značenje ne smiju se pojavljivati unutar korisnikove

poruke veličina prozora je u praksi bila 1 koristila se neposredna potvrda bloka nakon

prijenosa novi se blok nije odašiljao prije primitka potvrde kod obosmjernih veza prijenos je bio spor

jer se svaki put trebalo okretati smjer komuniciranja čekati vrijeme kašnjenja na kanalu

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani protokoli

Razvoj bitovnih (BO) protokola zbog problema sporosti i transparentnosti CO

protokola razvili su se novi protokoli i oblici okvira prvi takav protokol bio je IBM SDLC

(Synchronous Data link Control) standardiziran je kasnije kao

ANSI ADCCP (ANSI Data Communications Control Protocol)

ISO 3309/4335 HDLC (High-speed Data link Control) ITU-T X.25 LAP-B (Link Access Protocol Balanced) ITU-T LAP-F (Link Access Protocol for Frame Relay) ITU T V.42 LAP-M (Link Access Protocol for Modem)

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani protokoli

Razvoj bitovnih (BO) protokola na osnovu bitovno orijentiranih protokola razvijeni su protokoli lokalnih mreža

MAC (Media Access Protocol) LLC (Logical Link Control)

Mana je bitovno-orijentiranih protokola isključivo se koriste na sinkronim kanalima

Podatkovna razina dijeli se u dva dijela podrazina 2.1 prema ISO 3309 podrazina 2.2. prema ISO 4335

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani protokoli - podrazina 2.1

Osnovni oblik HDLC okvira

F - okvirni znak, flag, 01111110 označava kraj jednog i početak drugog okvira između dva okvira može biti jedan ili više okvirnih znakova kad se ne prenose podaci, nizom okvirnih znakova

održava se sinkronizacija po znaku i okviru transparentnost se postiže

ubacivanjem nule nakon svakih pet jedinica prijemnik poslije pet jedinica bezuslovno odbacuje nulu.

F A C I FCS F


(ISO 3309) Osnovni oblik HDLC okvira

A - adresno polje sadrži adresu uređaja podatkovne razine duljina može iznositi jedan ili više okteta određena je pravilima upotrijebljenog protokola poruku s adresnim poljem 11111111 primaju sve stanice

(to je univerzalna adresa) poruku s adresnim poljem 00000000 se ne koristi

nedostaje adresa pošiljaoca (što je naknadno uvedeno za MAC i LLC)

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani protokoli - podrazina

2.1 (ISO 3309) Osnovni oblik HDLC okvira

C - upravljačko (kontrolno) polje

ima osnovnu duljinu od 8 bita

prema ISO 4335

sadrži parametre koji određuju vrstu okvira

parametre vezane za numeraciju blokova i retransmisiju

ITU-T X.25 preporuka i kasniji standardi predviđaju i upravljačko polje duljine 16 bita


(ISO 3309) Osnovni oblik HDLC okvira

I - informacijsko polje. sadrži oktete korisnikove informacije kod nekih je protokola

maksimalna duljina propisana brojem bita kod drugih brojem okteta

FCS - zaštitno polje. koristi se CRC-CCITT zaštita (16-bitna ciklička zaštita) zaštita djeluje na cijeli okvir (A, C, I) kod lokalnih mreža (MAC) koristi se CRC-32.


(ISO 3309) Prijenos HDLC okvira

obavlja se isključivo sinkronim kanalima na prijemnoj strani je potrebno sastaviti okvir

prijemnik detektira okvirni znak odmah provjerava adresu odredišta ako nije prepoznata, kompletiranje okvira se zaustavlja čeka se sljedeći kontrolni znak

nakon prepoznavanja adrese prijemnik nastavlja sa kompletiranjem okvira traži slijedeći kontrolni znak provjerava je li primljeni okvir ispravan


2.2 (ISO 4335) Prijenos HDLC okvira

ispravan okvir prosljeđuje razini 2.2 ako je detektirana pogrješka okvir se odbacuje bez

obavjesti višim razinama


(ISO 4335) očekuje da joj stižu ispravni okviri sa razine 2.1 očekuje da će razina 2.1 poslati njene okvire ISO 4335 definira postojanje primarne i sekundarne

stanice. primarna stanica šalje komandne okvire

(command) prema sekundarnim stanicama sekundarne stanice odgovaraju u odzivima

(response) sekundarna stanica može održavati komunikaciju

samo s jednom primarnom stanicom


(ISO 4335) HDLC načini prijenosa

U NRM načinu rada sekundarna stanica može početi s predajom samo na

temelju izričite dozvole primarne stanice NRM je pogodan za prozivne sustave,

gdje se sve odvija po kontrolom centralne stanice U ARM načinu rada

sekundarna stanica može početi s predajom samostalno, bez dozvole primarne

ARM je pogodan za sustav jedne primarne i jedne sekundarne stanice, koje žele razmjenjivati informacije bez čekanja i postupka prozivanja


2.2 (ISO 4335) HDLC kontrolno C polje

kontrolno C polje može biti 8-bitno

ili prošireno 16-bitno

bit 1 2 3 4 5 6 7 8

okvir I 0 N(S) P/F N(R) C/R

okvir S 1 0 S S P/F N(R) C/R

okvir U 1 1 M M P/F M M M C R

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

I 0 N(S) P/F N(R)

S 1 0 S S X X X X P/F N(R)

U 1 1 M M U M M M P/F X X X X X X X

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani protokoli - podrazina 2.2 (ISO

4335) HDLC kontrolno C polje

N(S) (Send Sequence Number) - redni broj odaslanog okvira N(R) (Receive Sequence Number)

redni broj okvira kojeg predajna stanica očekuje primiti

S (Supervisory function bit) bitovi funkcije (vrste) nadzornog okvira

postoje 2 S-bita, imamo 22=4 različitih S okvira

M (Modifier function bit) bitovi vrste nenumeriranog okvira

postoji 5 S-bita, pa postoji 25=32 različitih U okvira

P/F (Poll/Final) - prozivni bit


2.2 (ISO 4335) HDLC Komande i odazivi

komande šalje primarna stanica odazive šalje sekundarna stanica S i I okviri mogu biti komande i odazivi ovisno da li ih šalje

primarna ili sekundarna stanica (C/R - Command/Response)

U okvir može biti ili samo komanda, koristi ga isključivo primarna stanica samo odaziv, koristi ga samo sekundarna stanica

Protokoli podatkovne razine Bitovno orjentirani

protokoli - podrazina 2.2 (ISO 4335) HDLC Numeracija i

kontrola toka

mehanizam prozora

01234567

veza uspostavljena

ACK 4

0123456

ACK 7


(ISO 4335) HDLC Numeracija i kontrola toka

predajnik pošalje prozor W okvira potvrda posljednjeg stigne nakon kašnjenja T za to vrijeme kroz kanal je prošlo W okvira stoga vrijedi da je propusnost:

na kanalu je kašnjenje malo dovoljni su mali prozori osim za satelitske kanale

T

WL =


2.2 (ISO 4335) Rad u NRM modu

prozivanje:



selektiranje:

dvosmjerni prijenos:



pogrješka kod uspostave kanala:



pogrješka kod raskida kanala:



pogrješka kod prijenosa podataka:

ovdje RR1,F ima funkciju REJ1 okvira, jer P/F mehanizam osigurava sinkronizaciju




ovdje I21,F ima funkciju REJ1 okvira, opet P/F mehanizam osigurava sinkronizaciju



pogrješka kod prijenosa podataka i P bita:

ovdje RR0,P ima funkciju upita,sekundarna stanica šalje RR1,F kad nema podataka




gubitak dojavljen potvrdnim brojem I okvira



pogrješka kod prijenosa podataka i F bita:

gubitak otkriven istekom primarnog vremenskog sklopa


2.2 (ISO 4335) Rad u ARM modu

uspostava veze i početak prijenosa:

primarna i sekundarna stanica počinju proizvoljno s emitiranjem, kod obosmjernog medija moguća kolizija



Pogreške u fazi uspostava veze:



Pogreške u fazi prijenosa podataka:

gubitak okvira otkriven praćenjem numeracije



Pogreške u fazi prijenosa podataka:

gubitak okvira otkriven P/F mehanizmom



Pogrješke u fazi prijenosa podataka:

gubitak okvira dojavljen REJ okvirom



Pogrješke u fazi prijenosa podataka:

gubitak okvira dojavljen SREJ okvirom

Protokoli podatkovne razine Inteligentni modemi

inteligentni modemi međusobno komuniciraju protokolom podatkovne razine

ova komunikacija odvija se automatski, bez znanja korisnika za njega je transparentna

Protokoli koje koriste inteligentni modemi razvili su se najprije kao industrijski standardi poznata je serija standarda firme Micronic pod

nazivom MNP (Modem Networking Protocol) MNP-5 određuje mehanizme kontrole pogrješki MNP-10 kompresiju korisnikovih podataka.


Potreba za službenim standardom rezultirala je u donošenju ITU-T preporuka

protokol se zove LAP-M (Link Access Protocol for Modems)

V.42 specificira upotrebu LAP-M (Link AccessProtocol for Modems) bitovno orijentiranogprotokola, uključivo kontrolu pogrješki.

V.42bis specificira pravila kompresije korisnikovihpodataka


LAP-M koristi asinkroni balansni mod vrlo je sličan LAP-B protokolu X.25 specificira uporabu SREJ okvira uvodi dva nova U okvira:

XID se koristi za razmjenu identifikacijskih podataka TEST se koristi za ispitivanje ispravnosti i kvalitete

RAČUNALNE MREŽE

Podatkovna razina• Uvod• Kodovi za otkrivanje pogreški• Protokoli podatkovne razine• Lokalne mreže• ISDN pretplatničke mreže• ATM mreže• Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

Lokalne mreže Razina 2.2 LLC (Logical Link Controll) Razina 2.1 MAC (Media Access

Controll) IEEE 802.3 – Ethernet IEEE 802.4 – Token Bus IEEE 802.5 – Token Ring IEEE 802.11 – WireLess LAN

Lokalne mreže mreže velike brzine malog kašnjenja kratkog dosega povezuju računala unutar jedne prostorije,

zgrade ili kruga najčešće su privatne popularne su LAN tehnologije

ETHERNET (dominantna, preko 95%) TOKEN-RING TOKEN-BUS bežične WLAN (Wireless LAN)

Lokalne mreže LAN standardizacija IEEE 802.x

definira podrazine 2.2 LLC (Logical Link Control), protokol blizak bitovno-

orijentiranim, zajednički za sve vrste lokalnih mreža 2.1 MAC (Media Access Control), MAC oblik okvira i metode

pristupa prilagođene samom mediju (sabirnica, prsten, radio veza)

Lokalne mreže LLC (Logical Link Control)

bitovno-orijentirani protokol zajednički za sve 802 lokalne mreže specificiran standardom IEEE 802.2 LLC okvir se umeće u MAC okvir LLC pruža dvije klase usluga:

I klasa omogućuje bespojni prijenos (connectionless) II klasa omogućuje spojevni prijenos (connection

oriented)

Lokalne mreže I klasa usluga

omogućuje bespojni prijenos (connectionless) u praksi najčešći jest UI okvir klasa I. ima definirane sljedeće komande i

odazive:

• komande:∗ UI (Unnumbered Information) - samostalna

informacija;∗ XID (Exchange Identification) - razmijeni

podatke za prepoznavanje;∗ TEST.

• odazivi:∗ XID;∗ TEST.

Lokalne mreže II klasa usluga

omogućuje spojevni prijenos (connection oriented)

sadrži klasične okvire HDLC protokola• S okviri:∗ RR, prijemnik spreman∗ RNR, prijemnik nije spreman,,∗ REJ, odbacivanje.

• U okviri:∗ komande:◊ SABME - (Set Asynchronous Balanced Mode Extended)

- uključi asinkroni prošireni balansni način rada;◊ DISC.

∗ odazivi:◊ UA;◊ DM;◊ FRMR.

Lokalne mreže LLC okvir

adresna polja su zapravo pristupne točke dodana je adresa pošiljaoca okvira

time je uklonjen nedostatak ranijih bitovno-orijentiranih protokola

C (kontrolno) polje određuje vrstu okvira

Lokalne mreže LLC adrese

adrese su pristupne točke DSAP (Destination Service Access Point) - adresa

odredišne pristupne točke SSAP (Source Service Access Point) - adresa izvorišne

pristupne točke pomoću DSAP i SSAP identificiraju se korisnici

kanala predviđeno je da se ove adrese dodjeljuju

dinamički u trenutku uspostave veze na mrežnoj razini korisnik može biti samo protokol

mrežne razine isti protokol koriste oba učesnika nedostatak koncepta dinamičkih pristupnih točaka je u

nepostojanju standardne identifikacije mrežnih protokola

Lokalne mreže LLC format adresa

odredišna može biti individualna, grupna i univerzalna

univerzalna je 11111111 izvorišna može biti samo individualna

C/R bit služi za identifikaciju komanda - odaziv

∗ I/G=0 - individualna adresa;∗ I/G=1 - grupna adresa;∗ D - bitovi DSAP adrese;

∗ C/R=0 - komanda;∗ C/R=1 - odaziv;∗ S - bitovi SSAP adrese.

Lokalne mreže LLC format C polja

S i I okvire koriste 16-bitno C polje U okviri koriste 8-bitno C polje

riješen nedostatak ISO 4335 standarda tamo je duljina C polja unaprijed nepoznata (8-bitno ili

16-bitno)

Lokalne mreže LLC format I polja

Informacijsko polje se sastoji od cjelovitih okteta duljine je M×8b

za razliku od HDLC gdje je duljina proizvoljan broj bita

Lokalne mreže MAC (Media Access Control)

Definirana je prema IEEE standardima 802.x za svaku vrstu lokalnih mreža zasebno

odgovara razini 2.1 MAC je prilagođen vrsti medija (LLC zajednički

za sve vrste lokalnih mreža) najpoznatije su tehnologije:

802.3 ETHERNET 802.4 TOKEN BUS 802.5 TOKEN RING 802.11 WIRELESS LAN

Lokalne mreže MAC okvir Etherneta IEEE 802.3

okvir se sastoji od slijedećih polja

SY (Synchronization) je znak dužine 7 okteta 10101010koristi se za uspostavu sinkronizacije po okviru

SFD (Start Frame Delimiter) je okvirni znak 10101011 DA (Destination Address) je odredišna adresa SA (Source Address) izvorišna adresa LEN (Length) duljina informacijskog dijela okvira u

oktetima PAD (Padding) nadopuna na minimalnu duljinu okvira FCS (Frame Check Sequence) zaštitno polje za

detekciju pogreški


MAC adresiranje DA i SA su adrese fizičkog uređaja na fizičkom mediju DSAP i SSAP LLC adrese identificiraju korisnika

(protokol) na mrežnoj razini ukupno adresiranje je:


MAC format adresa: DA i SA mogu biti 48-bitne ili 16-bitne 48-bitno adresno polje je oblika

I/G=0 - individualna adresa; I/G=1 - grupna adresa 11111…1111 univerzalna adresa; okvir primaju sve

stanice U/L=0 - globalno administrirana adresa, upisuje

proizvođač veznog sklopa U/L=1 - lokalno administrirana adresa, određuje

samostalno administrator mreže


MAC format adresa: 16-bitno adresno polje

I/G=0 - individualna adresa I/G=1 - grupna adresa 11111…1111 univerzalna adresa; okvir mogu primiti

sve stanice 16 bitna adresa je uvijek lokalno administrirana


MAC format adresa: 48 bitne adrese mogu biti globalno administrirane sastoje se od identifikatora proizvođača i rednog broja neupotrebljive su kao mrežne adrese

nema mehanizma kojim bi se osigurala dostupnost koriste se adrese na mrežnoj razini

problem: povezivanja adrese na MAC razini sa adresom na mrežnoj

razini kod Interneta je taj problem riješen posebnim

mehanizmomARP (Address Resolution Protocol) protokolom


MAC polja: LEN (Length) duljina korisnikove informacije u oktetima

Max 1500 korisnikovih okteta Za manje informacija od min (512 bita)– padding (PAD), inace

problemi kod detektiranja kolizije!!!! I Informacijsko polje sadrži korisnikove podatke

npr. kompletan LLC okvir dužine LEN FCS je polje zaštite

kod za detekciju pogrješke koristi se ciklička zaštita polinomom CRC-32 zaštita uključuje sve bitove okvira

Lokalne mreže MAC okvir Etherneta

Problem standarda 802.3 i 802.2 (LLC) dinamički dodijeljene DSAP i SSAP adrese neadekvatna identifikacija protokola mrežne razine rezultiralo s četiri varijante Ethernet okvira:

Ethernet II 802.3 802.2 (LLC) SNAP

Lokalne mreže Ethernet IEEE 802.3

ETHERNET II uz male izmjene, specificiran je ETHERNET II (danas se

masovno koristi) sadrži polje PID (Protocol Identifier) - 16-bitno polje za

identifikaciju protokola mrežne razine polje podaci sadrži kao SDU paket mrežne razine

LLC protokol se ne koristi EHERNET II pruža uslugu bespojnog prijenosa lokalnom mrežom

sadržaj ostalih polja identičan je s 802.3


‘čisti’ 802.3 (Ethernet MAC) firma NOVELL je prva počela koristiti 802.3 okvir

bez LLC okvira umjesto DSAP i SSAP umeće se 0xFFFF 0xFFFF identificira IPX mrežni protokol danas je ovaj okvir poznat kao “802.3” okvir


ETHERNET 802.2 LLC pokušava se iskoristiti

originalnu specifikaciju 802.3 sa uključenim LLC okvirom

na način da polja SSAP i DSAP zajedno posluže kao identifikator protokola mrežne razine, PID problem: nije u skladu sa standardom


ETHERNET 802.2 LLC SNAP definiran je SNAP (Sub Network Access Protocol) okvir zajednički za sve vrste lokalnih mreža zadovoljava sve standarde zaglavlje dulje za čak 8 okteta prema Ethernet II

zaglavlju prenosi se 1492 umjesto 1500 okteta


ETHERNET u praksi na ETHERNET mrežama mogu se naći sva 4 okvira

LEN<1500 802.3 LEN>1500 Ethernet II programska podrška podatkovne razine

podržava sve varijante okvira raspolaže sustavom multipleksiranja

PID kodove standardizira IEEE (Ethertype)

Lokalne mreže IEEE 802.11

1997. IEEE donosi osnovni 802.11 standard za bežične mreže brzine do 2 Mb/s

1999. IEEE donosi dodatak 802.11b za bežične mreže brzine do 11 Mb/s

Danas 802.11g za brzine do 54 Mb/s na fizičkoj razini podržani su

radio (FHSS i DSSS) i infracrveni (IR) prijenos

Lokalne mreže IEEE 802.11

na podatkovnoj razini definiran je specifičan MAC protokol kao podloga za zajednički LLC

802.2 Podatkovna razina

802.11MAC

FH Fizička razinaDS IR

Lokalne mreže 802.11 MAC

osnovna zadaća MAC razine je isporuka MSDU (MAC SDU) to su okviri LLC protokola među učesnicima bežičnim putem

sadrži funkcije provjere identiteta učesnika i zaštite tajnosti informacija (šifriranjem)

Lokalne mreže 802.11 CSMA/CA

medij to je prostor u dosegu radio signala frekvencije 2,4

GHz koristi se decentralizirano upravljanje prijenosom svaka stanica samostalno donosi odluku o početku

emitiranja CSMA/CA algoritam (Carrier Sense Multiple

Access with Colision Avoidance) vrlo sličan CSMA/CD algoritmu Etherneta oba medija su višespojna specifična je nemogućnost detekcije kolizije kolizija se izbjegava posebnim algoritmom koriste se kratki okviri RTS, CTS i ACK

Lokalne mreže 802.11 CSMA/CA dijagram

DIFS (Distributed Inter Frame Space) - slučajno vrijeme čekanja kada je medij slobodan

SIFS (Short Inter Frame Space) – kašnjenje među okvirima kada stanica šalje podatke

NAV – vrijeme unutar kojeg treba završiti transakcija

Lokalne mreže 802.11 CSMA/CA dijagram

CW

Čekanje nakon odloženog pristupa

Odloženi pristup

SlijedećiMPDU

G3

G3

G1G1G1

RTS

ACKCTS

Podaci

NAV (RTS)

NAV (CTS)

Izvor

Odredište

Ostali

G1 – SIFS G3 – DIFSCW – Contention Window

Lokalne mreže 802.11 MAC okvir

802.11 bežičnom mrežom prijenos podataka obavlja se korištenjem tri vrste okvira

podatkovnih, nadzornih (RTS, CTS i ACK) i upravljačkih.

opći oblik okvira je:

Početni niz PLCP zaglavlje MAC zaglavlje CRCPODACI


početni niz sastoji se od sinkronizacijske sekvence SYN 80 bita i okvirnog znaka SFD 16 bita

PLCP zaglavlje (Physical Layer Convergence Protocol)

emitira se uvijek brzinom 1 Mb/s određuje duljinu okvira i brzinu emitiranja zaštićeno je 16 bitnom CRC zaštitom


MAC zaglavlje određuje vrstu okvira, adrese odredišta, izvorišta i relejne stanice - koriste se

adrese duljine 6 okteta smjer fragmentaciju zaštitu podataka

Podaci su korisnikovi podaci (LLC okvir) CRC

32-bitna ciklička zaštita čitavog okvira uključuje MAC zaglavlje

Lokalne mreže 802.11 fragmentacija

Radio prijenos izložen je smetnjama očekuje se visoka učestalost pogrješki -

optimalno je slati okvire manje duljine 802.11 protokol raspolaže mehanizmom

fragmentacije MSDU (informacijsko polje)

fragmentira se na dijelove optimalne duljine to ovisi o načinu radio prijenosa

obzirom na malo kašnjenje koristi se jednostavni protokol ponavljanja svakog

fragmenta dok ga prijemna stanica ne potvrdi.

Lokalne mreže 802.11 upravljanje prometom

zahtijeva korištenje raznih upravljačkih okvira npr. u FHSS sustavu potrebno je održavati sinkronizaciju perioda skokova to osigurava centralna pristupna točka (AP, Access Point)

svojim "svjetioničkim" okvirima (Beacon Frame) standard propisuje vrste okvira

11 upravljačkih 6 nadzornih 8 podatkovnih

Lokalne mreže ATM (Asynchronous Transfer Mode)

je prijenosno-komutacijska tehnologija razvijena za potrebe izgradnje širokopojasnih digitalnih

mreža integriranih usluga (B-ISDN), za prijenos glasa video zapisa podataka

to je mreža s prospajanjem kratkih paketa (ćelije ili stanice – cell) fiksne duljine


ATM ćelija

svaka ćelija sastoji se od zaglavlja duljine 5 okteta tijela s podacima korisnika ili za upravljanje duljine 48

okteta izabrana duljina ćelije je kompromis

između zahtjeva za malim početnim kašnjenjem kod govornih komunikacija i za sklopovskim prospajanjem s jedne

te iskorištenja prijenosnog medija s druge strane

zaglavlje podaci

5 48Duljina polja(u oktetima)


ATM prosljeđivanje ćelija ćelije se u ATM mrežama prosljeđuju

virtualnim kanalima i virtualnim stazama Virtualni kanal (Virtual Channel) je

put kroz mrežu kojim prolaze sve ćelije određenog toka određen na početku prijenosa redoslijed isporuke ćelija je zagarantiran

Virtualna staza (Virtual Path) je skup virtualnih kanala koji na nekom segmentu mreže dijele zajednički put

zaglavlje ćelije nosi identifikatore virtualnog kanala i staze zajedno jednoznačno određuju tok podataka


ATM prospojnici Prospojnik kanala

identificira svaki tok na osnovu identifikatora virtualnog kanala i staze

prospaja ćelije tako da one pri tome mogu mijenjati stazu Prospojnik staze

identificira samo grupu tokova koji pripadaju stazi na osnovu identifikatora staze

prospaja ćelije tako da ostanu u istoj stazi prospojnik staze je jednostavniji koristi se za ostvarivanje virtualnih mreža

Lokalne mreže Prospojnik kanala i prospojnik staze


ATM sučelja kod ATM mreža definirana su dva sučelja

korisničko sučelje UNI (User Network Interface) i mrežno sučelje NNI (Network Node Interface)

kod privatnih mreža ta sučelja su PUNI, privatni UNI i PNNI, privatni NNI


UNI i NNI sučelja vrlo su slična, razlikuju se u formatu zaglavlja ćelije

kod korisničkog (UNI) sučelja u zaglavlje ćelije uključeno je polje GFC (Generic Flow Control)

kod mrežnog (NNI) sučelja tog polja nema zato je prošireno polje identifikatora virtualne staze

omogućeno je kontrola ponašanja korisnika (brzine) na UNI sučelju povećan broj mogućih virtualnih staza na NNI sučelju

a) b)4 8 16 3 1 8 12 16 3 1 8

GFC VPI VCI PT CLP HEC VPI VCI PT CLP HEC

Lokalne mreže ATM zaglavlja

GFC (Generic Flow Control) predviđen za lokalnu kontrolu toka, u praksi se ne koristi

VPI (Virtual Path Identifier) identificira virtualnu stazu kojoj ćelija pripada

VCI (Virtual Channel Identifier) identificira virtualni kanal kojem ćelija pripada

PT (Payload Type) identificira vrstu ćelije prvi bit određuje da li ćelija prenosi korisničke podatke (u tom

slučaju drugi se bit je indikaciju zagušenja, a treći kraja niza ćelija od jednog AAL5 okvira)

CLP (Congestion Loss Priority) određuje prioritet ćelije ćelije nižeg prioriteta biti će odbačene ako dođe do zagušenja ćelija može biti označena nižim prioritetom

ako je to propisano za tip usluge (UBR) ako korisnik prekorači svoja prava brzine emitiranja ćelija

HEC (Header Error Control) je polje zaštitnih bitova zaglavlja, generirano korištenjem cikličkog koda


Izgradnja ATM mreža ne postoji homogena globalna ATM mreža ATM tehnologija se koristi za izgradnju

lokalnih mreža segmenata mreža širokog dosega

za prijenos podataka razvijeno je nekoliko arhitektura LANE – (Lan Emulation) emulaciju lokalnih mreža

CIPOA (Classical IP Over ATM) - preko ATMARP (nema broadcasta)

NHRP – (Next Hop Resolution Protokol) – veza se direkto ostvaruje među usmjerenicima

MPOA (Multi Protocol Over ATM)

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira

razvijene su s namjenom povezivanja udaljenih lokalnih mreža radnih organizacija

nakon inicijative zainteresiranih kompanija standardizaciju je obavio ITU-T

osnovne usluge definirane su preporukom I.233, a protokol preporukama Q.922 i Q.923.

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira

Na podatkovnoj razini koristi se bitovno orijentirani protokol gotovo identičan

HDLC protokolu nazvan LAP-F (Link Access Protocol for Frame Relay)

predviđene su dvije vrste usluge bespojni prijenos (prijenos okvira, Frame Relay) i spojevni prijenos (prospajanje okvira, Frame Switching)

u oba slučaja koriste se prospojeni ili permanentni virtualni kanali

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira (Frame Relay)

Frame-relay usluge kod prospojenih virtualnih kanala

korisnik zahtjeva uspostavu i raskid kanala kod permanentnih

korisnik se pretplaćuje na virtualni kanal kanal je nakon aktiviranja stalno raspoloživ

uspostavljanje prospojenog ili permanentnog virtualnog kanala

obavlja se unošenjem podataka u tablice usmjeravanja (automatizirano)

okviri LAP-F protokola putuju po uvijek istom, unaprijed poznatom putu


Specifikacija LAP-F protokola možemo ga podijeliti na podrazine 2-1 i 2-2 usluga prijenos okvira koristi samo podrazinu 2.1 usluga prospajanja okvira koristi obje podrazine

(cjeloviti protokol)


Na podrazini 2-1

nailazimo na okvir bitovno orijentiranog protokola, sastoji se od

okvirnog znaka (01111110),

modificiranog adresnog polja,

polja podrazine 2-2,

zaštitnog znaka (standardna ciklička polinomom CRC-CCITT)

0 1 1 1 1 1 1 0 okvirni znak

2-4 okteta adresno polje

varijabilan broj okteta podrazina 2-2

CRC-CCITT zaštitni znak

0 1 1 1 1 1 1 0 okvirni znak


LAP-F adresno polje

Identifikator virtualnog kanala DLCI može biti 10, 16 ili 23 bita

neki identifikatori su rezervirani za potrebe signalizacije

8 7 6 5 4 3 2 1

osnovni format Upper DLCI C/R EA=0

adrese (2 okteta) Lower DLCI FECN BECN DE EA=1

format adrese Upper DLCI C/R EA=0

s 3 okteta DLCI FECN BECN DE EA=0

Lower DLCI or DL-CORE control D/C EA=1

format adrese Upper DLCI C/R EA=0

s 4 okteta DLCI FECN BECN DE EA=0

DLCI EA=0

Lower DLCI or DL-CORE control D/C EA=1


LAP-F polja EA (Address field extension bit), indicira kraj zaglavlja. C/R (Command response bit), komanda ili odazivu FECN (Forward explicit congestion notification), indicira

zagušenje preko prijemnika BECN (Backward explicit congestion notification) indicira

zagušenje povratno DLCI (Data link connection identifier), identifikator

virtualnog kanala DE (Discard eligibility indicator), indikator niskog

prioriteta, okvir za odbacivanje D/C (DLCI or DL-CORE control indicator), indicira DLCI ili

DL-CORE format DL-CORE (Data Link Core), kontrolne poruke za

održavanje virtualnog kanala

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira (Frame Relay) - LAP-F

Parametri veze Korisnikova brzina slanja okvira određena je parametrom CIR

(Committed Information Rate) CIR je glavni parametar ugovora između korisnika i mreže

(zagarantirana brzina prema korisniku) u slučaju podopterećenja mreže, dozvoljen je brži prijenos u slučaju zagušenja korisnik dužan smanjiti brzinu predaje,

ili njegovi se okviri označuju DE bitom takvi će se okviri u slučaju popunjenosti memorije usmjernika

prvi odbaciti zagušenje se indicira FECN ili BECN bitom

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira (Frame Relay) - LAP-F Podrazina 2-2 sadrži

kontrolno C polje bitovno orijentiranog protokola okviri su (I, RR, RNR, REJ, SABME, DISC, XID, UA, DM,

FRMR) korisnikove podatke (samo I i UI okvir) uočimo postojanje UI (Unnumbered Information)

komande korisnikovi podaci najčešće sadrže cjeloviti okvir

podatkovne razine lokalne mreže.

Lokalne mreže Mreže za prijenos okvira (Frame Relay) -

LAP-F Usluga prijenosa okvira

koristi samo UI okvir tako osigurava bespojni prijenos podataka korisnika

Usluga prospajanja okvira koristi asinkroni balansni način rada s numeracijom PDU i retransmisijom osigurava spojevni prijenos podataka korisnika.


Primjena mreže za prijenos okvira su naročito

interesantne za banke i slične korisnike zbog relativne sigurnosti podataka koju pružaju korisnicima

svi okviri putuju permanentnim virtualnim kanalima

nije moguće neovlašteno prisluškivanje ili podmetanje podataka

ni pristup umreženim računalima

Documents

RAČUNALNE MREŽE - personal.oss.unist.hrpersonal.oss.unist.hr/~alen/Literatura-SKRIPTA!!!/slide4.pdfKodovi za otkrivanje pogreški Pogrješke obično se pojavljuju u snopovima kao