30
RAČUNARSKA LOGIKA Booleova (logička, prekidačka) algebra

RAČUNARSKA LOGIKA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

RAČUNARSKA LOGIKA. Booleova ( logi čka , prekidačka ) algebra. George Boole (1815-1864). sin obućara prekinuo školovanje nakon trećeg razreda postao je briljantan naučnik - predavao latinski i grčki jezik - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: RAČUNARSKA LOGIKA

RAČUNARSKA LOGIKA

Booleova (logička, prekidačka) algebra

Page 2: RAČUNARSKA LOGIKA

George Boole (1815-1864).

George Boole (1815-1864).

sin obućara prekinuo školovanje nakon trećeg razreda postao je briljantan naučnik - predavao latinski i

grčki jezik poznati matematičar po doprinosima u oblasti

diferencijalnih jednačina i u algebri pokušao da izvede matematičku analizu mišljenja

(logike) - uspostvio je "logičku algebru" 1854

Page 3: RAČUNARSKA LOGIKA

Claude E. Shanon Claude E. Shanon

1938. god. u svojoj magistarskoj tezi na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology - Boston), opisao metod za predstavljanje sklopova od (tada elektromehaničkih) prekidača, skupom matematičkih izraza na bazi Booleove algebre.

Ta metoda se i danas koristi za dizajn i analizu prekidačkih kola

prednosti matematskog opisivanja rada logičkih sklopova - lakše je projektovati pomoću algebarskih izraza koji opisuju prekidačka kola, nego pomoću šema ili logičkih dijagrama

Page 4: RAČUNARSKA LOGIKA

Booleova algebraBooleova algebra

Varijable mogu imati jednu od vrijednosti iz skupa {0,1}skup operacija nad varijablama {+, , }logičko sabiranje - X+Y=Z se može čitati "X ili Y jednako Z" ili "X plus Y jednako Z”logičko množenje - XY=Z se može čitati "X i Y jednako Z" ili "X puta Y jednako Z”Invertovanje X=/Y “X jednako ne-Y”

Page 5: RAČUNARSKA LOGIKA

Logička kolaLogička kola

ULAZ IZLAZ

X Y Z0 0 00 1 11 0 11 1 1

ULAZ IZLAZ

X Y Z

0 0 0

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Page 6: RAČUNARSKA LOGIKA

NI kolo (invertor)NI kolo (invertor)

ULAZ IZLAZ

X Z

0 1

1 0

Page 7: RAČUNARSKA LOGIKA

NILI koloNILI kolo

ULAZ IZLAZ

X Y Z

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 1

Page 8: RAČUNARSKA LOGIKA

NI koloNI kolo

ULAZ IZLAZ

X Y Z

0 0 1

0 1 1

1 0 1

1 1 0

Page 9: RAČUNARSKA LOGIKA

XOR/XNORXOR/XNOR

ULAZ IZLAZ

X Y Z

0 0 0

0 1 1

1 0 1

1 1 0

ULAZ IZLAZ

X Y Z

0 0 1

0 1 0

1 0 0

1 1 1

Page 10: RAČUNARSKA LOGIKA

Sve logičke operacije!Sve logičke operacije!X Y f0 f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1

0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1

1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1

1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1

Log. op. 0 XZ’ X X’Y Y + Y’ X’ 1

Page 11: RAČUNARSKA LOGIKA

Pravila Booleove algebrePravila Booleove algebreNaziv pravila “I” forma “ILI” forma

Zakon identiteta 1 X = X 0 + X = X

Zakon nultog elementa 0 X = 0 1 + X = 1

Zakon idempotencije X X = X X + X = X

Zakon inverzije X X’ = 0 X + X’ = 1

Zakon komutacije X Y = Y X X + Y = Y + X

Zakon asocijacije (X Y) Z = X (Y Z) (X+Y)+Z = X+(Y+Z)

Zakon distribucije X+YZ=(X+Y)(X+Z) X (Y+Z) = XZ + YZ

Zakon apsorpcije X (X+Y) = X X + XY = X

De Morganov zakon (XY)’ = X’ + Y’ (X+Y)’ = X’ Y’

Page 12: RAČUNARSKA LOGIKA

Važi i ovo!Važi i ovo!

X'' = X

X + X'Y = X + Y

na osnovu zakona distribucije I-forme za Z=X'

Page 13: RAČUNARSKA LOGIKA

Što ne važi u klasičnoj algebri...

Što ne važi u klasičnoj algebri...

(X + Y)(X + Z) = XX + XZ + XY + YZ= X(1 + Y) + XZ + YZ

= X + XZ + YZ= X(1+ Z) + YZ

= X + YZ

Page 14: RAČUNARSKA LOGIKA

Pojednostavljivanje izrazaPojednostavljivanje izraza

(X + Y)(X + Y')(X' + Z) Prva dva umnoška se mogu pojednostaviti: 

(X + Y)(X + Y')= XX + XY' + XY + YY' =X + XY' + XY + 0 =

X + 0 a zatim se čitav izraz pojednostavi

 X(X' + Z) = XZ

Page 15: RAČUNARSKA LOGIKA

Drugi primjerDrugi primjer

XYZ + XY'Z + XYZ' =X(YZ+Y'Z+YZ')=X[Y(Z+Z’)+Y’Z]=

X(Y + Y'Z) =X(Y + Z) = XY + XZ

Page 16: RAČUNARSKA LOGIKA

De MorganDe Morgan

Pomoću De Morganovih pravila može se naći komplement bilo kojeg Booleovog izraza ili njegovog dijela

(X+YZ)' = X' (YZ)' = X'(Y' + Z') 

(W'X+YZ')' = (W'X)'(YZ')' = (W + X')(Y' + Z)na osnovu

X+XY = Xmože se tvrditi:

X(X+Y) = X

Page 17: RAČUNARSKA LOGIKA

IZVOĐENJE BOOLEOVIH JEDNAČINA

IZVOĐENJE BOOLEOVIH JEDNAČINA

standardni logički proizvodi (engl. minterms) m0 , m1 itd. standardne logičke sume (engl. maksterms). M0, M1 itd.

I i II kanonska forma funkcija

Page 18: RAČUNARSKA LOGIKA

Prvo se mora znatiPrvo se mora znati

koja su moguća stanja na ulazima, i

željeni odziv na svako stanje na ulazu

Na osnovu tih podataka se formira tabela istine

Page 19: RAČUNARSKA LOGIKA

Primjer tabele istinePrimjer tabele istine

ULAZ IZLAZ Standardni logički proizvodi

X Y Z

0 0 1 X’Y’

0 1 0 X’Y

1 0 1 XY’

1 1 1 XY

Page 20: RAČUNARSKA LOGIKA

prva kanonska forma date funkcije 

X'Y' + XY' +XY = Z što se može pojednostaviti kako slijedi: 

X'Y' + XY' + XY = ZX'Y' + X(Y' + Y) = Z

X'Y' + X = ZX + Y' = Z

Page 21: RAČUNARSKA LOGIKA

i sa 3 ulazne varijablei sa 3 ulazne varijableULAZI IZLAZ Standardni logički

proizvodi

X Y Z A

0 0 0 1 m0=X’Y’Z’

0 0 1 0 m1=X’Y’Z

0 1 0 1 m2=X’YZ’

0 1 1 0 m3=X’YZ

1 0 0 1 m4=XY’Z’

1 0 1 0 m5=XY’Z

1 1 0 1 m6=ZYZ’

1 1 1 0 m7=XYZ

Page 22: RAČUNARSKA LOGIKA

SUMA PROIZVODA I PROIZVOD SUME

SUMA PROIZVODA I PROIZVOD SUME

logički proizvod (engl. product term) je varijabla ili logički proizvod više varijabli (koplementiranih ili ne)

Logička suma (engl. sum term) je varijabla ili logička suma više varijabli (koplementiranih ili ne)

Page 23: RAČUNARSKA LOGIKA

Suma proizvoda Suma proizvoda

- je logički proizvod ili više logičkih proizvoda, logički sabranih. 

XXY + Z

X'Y' + X'Y'Z'X + Y

Page 24: RAČUNARSKA LOGIKA

Proizvod sumaProizvod suma

- je logička suma, ili više njih međusobno logički pomnoženih. 

(X + Y)(X + Y')(X' + Y')(X + Y + Z)(X + Y')(X' + Y')

(X' + Z)X'

(X + Y)X

Page 25: RAČUNARSKA LOGIKA

pisanje izrazapisanje izrazaULAZI IZLAZ Standardni logički

proizvodiStandardne

logičke sume

X Y Z A

0 0 0 0 m0=X’Y’Z’ M0=X+Y+Z

0 0 1 0 m1=X’Y’Z M1=X+Y+Z’

0 1 0 1 m2=X’YZ’ M2=X+Y’+Z

0 1 1 1 m3=X’YZ M3=X+Y’+Z’

1 0 0 0 m4=XY’Z’ M4=X’+Y+Z

1 0 1 0 m5=XY’Z M5=X’+Y+Z’

1 1 0 1 m6=XYZ’ M6=X’+Y’+Z

1 1 1 0 m7=XYZ M7=X’+Y’+Z’

Page 26: RAČUNARSKA LOGIKA

Prva forma se može pojednostaviti ovako: X'YZ' + X'YZ + XYZ' = X'(YZ'+YZ)+XYZ' = ("ILI" forma zakona

distribucije )X'Y+XYZ' = ("ILI" forma zakona inverzije)Y(X'+XZ') = ("ILI" forma zakona distribucije )X'Y+YZ' ("I" forma zakona distribucije) a druga ovako: (X+Y+Z)(X+Y+Z')(X'+Y+Z)(X'+Y+Z')(X'+Y'+Z') =(X+Y)(X'+Y)(X'+Z') = /* jer je (X+Y+Z)(X+Y+Z') =(X+Y) itd.*/Y(X'+Z')

što je isto!

Page 27: RAČUNARSKA LOGIKA

I i II kanonska forma logičke jednačine izgledaju ovako: 

A = (m0, m2 , m4 , m6 )A = (M1 , M3 , M5 , M7 )

 Jednačina izlaza A je:

A = X'Y'Z' + X'YZ' + XY'Z' + XYZ'  a može biti pojednostavljena kako slijedi: 

A = X'(Y'Z' + YZ') + X(Y'Z' + YZ')= (X' + X)(Z'(Y + Y')) = Z'

Page 28: RAČUNARSKA LOGIKA

KontureKonture

  Y  1 0

1 1

 pa se sabiranjem jednačina te dvije konture dobije 

Z = X + Y'

X

Page 29: RAČUNARSKA LOGIKA

0 1

      Y

  0 1

X 0 0 0 1

    Z  

 

pa je zbir te dvije kontureA = X'Y + YZ'

Page 30: RAČUNARSKA LOGIKA

KARNAUGHOVE MAPE KARNAUGHOVE MAPE     Y

  m0 m1

X m2 m3

 

      Y

  m0 m1 m3 m2

X m4 m5 m7 m6

    Z   

      Y  

  m0 m1 m3 m2  

  m4 m5 m7 m6 W

X m12 m13 m15 m14

m8 m9 m11 m10  

    Z