Rad sa funkcijama u ms excel-u

Rad sa funkcijama u ms excel-uVlado Grujii

JU SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA

VASO ALIGRUDI PODGORICA

STRUNI RAD

RAD SA FUNKCIJAMA U MS EXCEL-uMentor: Uenik:dipl.in.el.Gordana tasi Vlado Grujii S4dPodgorica, Maj 2015.S A D R A J

Strana

Uvod31. Funkcije42. Tekstualne funkcije13Literatura19

Uvod

Pored standardnih alatki koje posjeduje ova vrsta programa: izrada tabelarnih prorauna i reprezentativnih izvjetaja, grafikona i analiza, Excel nudi mnogo vie. U sebi ima ugraeno preko 600 gotovih funkcija, svrstanih po kategorijama, funkcije za rad sa tekstualnim podacima, funkcije za rad sa bazama podataka, kao i razne matematike, statistike, financijske i druge funkcije, a to ga posebno ini atraktivnim je to to je njegova arhitektura otvorena za dodatke "Add-ins" drugih proizvoaa, a time i jednostavno proirenje mogunosti rada. Excelova alatka za izradu mapa omoguava da se podaci prikau u formi geografske karte. Na primjer, lako se moe napraviti atraktivna mapa koja prikazuje za kompaniju nivo prodaje po dravama.

Excel nudi alatke za analiziranje i upravljanje podacima organizovane u bazama podataka (listama), odakle se mogu lako sortirati, filtrirati, ureivati i izdvajati u vrlo jasne i efikasne izvjetaje po emu je posebno poznat. Jednostavna izrada izvedenih tabela (Pivot tabele) i dijagrama na osnovu podataka u Excelu pomae u donoenju vanih poslovnih odluka, a njegove napredne alatke Goal Seek (funkcije za odreivanje ulaznih podataka potrebnih da bi se dobio zadani rezultat), mona alatka Solver i dodatni modul Analysis ToolPak sa statistikim, finansijskim, inenjerskim i naunim funkcijama, koriste se za rjeavanje sloenih poslovnih problema.

U Excelu mogu da se naprave dinamiki Gantovi dijagrami za vremensko i razvojno upravljanje, a grafike mogunosti ugraenih alatki omoguavaju izradu lanaca vrijednosti za analiziranje trita i strateko planiranje poslovanja, poreenje plasmana proizvoda i iskorienosti trita.

Excel je odlino ukomponovan sa ostalim aplikacijama i bez problema obavlja saradnju sa Wordom, PowerPointom i Accessom (izvoz-uvoz podataka, prezentacije i analize podataka) a pogodan je i za preuzimanje podataka sa Weba. Posjeduje ugraene Wizarde koji olakavaju rad sa sloenim analizama OLAP tehnologije i rad sa "kockom" podataka Cube.

Programeri su od prvih verzija Excela imali ogromnu podrku u vidu makroa i Visual Basica koji je od samih poetaka inkorporiran u Excelovim modulima.

Excel je program bogat mogunostima i moe se koristiti na razliitim nivoima. Vrlo je vjerovatno da Vam nee biti potrebne sve njegove funkcije (koje nisu ovdje ni pobrojane), ali je dobro znati ta se sve moe uraditi sa Excelom. U protivnom, moe se desiti da traite drugi softverski paket da biste obavili odreen zadatak, ne znajui, pri tom, da Excel ima ugraenu tu mogunost. Osim toga, moete da provedete mnogo vremena obavljajui "runo" zadatak koji Excel moe da izvri automatski.1. Funkcije

Funkcije, kao i formule, omoguavaju da izranatu vrednost smestite u eliju. One ubrzavaju proraun u poreenju sa pisanjem formule, zauzimaju manje prostora na liniji za editovanje formula i smanjuju mogunost greaka u pisanju. Kad god je to mogue koristite funkcije umesto da piete sopstvene formule.

Funkcije radnog lista su ugraeneunapred definisane Excel-ove formule, koje obavljaju proraune (kalkulacije). Funkcije postupaju sa podacima na slian nain kao formule sa brojevima.

Funkcije prihvataju informcije, koje se nazivaju argumenti, a vraaju rezultate koji predstavljaju brojane vrednosti, datume, tekst, reference, logike vrednosti, nazive ili informacije o radnom mestu. Mali broj zadataka i analize podataka moze da se uradi bez proracuna. Funkcije ne samo da daju znaenje poslovne injenice, ve vam takoe uveavaju opsceg zadataka, analize podataka koje moete da obavite.Funkcija: AVERAGE

Prosek izraunavamo pomou funkcije AVERAGE. Ona izraunava prosenu vrednost, aritmetiku sredinu sadraja argumenata unutar funkcije, a argumenti mogu biti brojevi, adrese elija s numerikim podacima i njihove kombinacije.

Sintaksa funkcije AVERAGE je:

AVERAGE(number1;number2;)

Primjer:

ISNUMBER (value)

gdje je:

value (vrednost-iznos) odreena elija ili opseg, koju/I elite da testirate.

Primjer 1:

Funkcija =ISNUMBER(5) proverava da li je 5 broj. Rezultat je TRUE.

Primjer 2:

Ako je u eliji A2 upisan broj 372,45, formula =ISNUMBER(A5) upisana, na primjer u elijlu C5, vraa TRUE.

Funkcija: FIND

Funkcija FIND koristi se za pronalaenje dela teksta u irem tekstu. Sintaksa je:

=FIND(subtext,text,n),gdje:

text je izvorni iri teksta,

subtext je dio teksta koji treba pronai u izvornom tekstu (text) i

n je opcioni celobrojni argument.

Funkcija vraa poloaj prvog pojavljivanja subtext, ako postoji. Ako deo teksta koji se trai ne postoji u izvornom tekstu, funkcija vraa greku.

Ako se izostavi argument n, traenje poinje od prvog karaktera, a ako postoji, traenje poinje od n-tog znaka.

Primjer:

=FIND(,,Marko, Kos) vraa 6, jer je zapeta esti znak u tekstu Ivan, Kreko.Funkcija: COUNT

Ova funkcija vraa broj (broji) numerikih vrijednosti u rasponu. Za korienje funkcije COUNT unosi se formula:=COUNT(range),

Gdje je rang bilo koji raspon. Ova funkcija ignorie numerike vrednosti u rasponu (prazne elije i teksta) tj.takve elije ne prebrojava. Ova funkcija je od pomoi za ne-uzimanje u obzir ignorisanje elija koje sadre tekstualne vrijednosti, kao sto su N/A ili None (nijedan-o).

Primjer:

Funkcija: AND

Ova funkcija vraa odgovor TRUE (tano), ako su svi argumenti tani ili vraa odgovor FALSE (netano), ako je jedan ili vie argumenata netaan. Krae, funkcija AND projerava da li je vie od jednog uslova tano.

Pie se:

AND(logical1;logical2;...)

gdje:

logic1, logical2,... su uslovi koji treba da se ispune za testiranje nekog logiki tanog/istinitog ili netanog/neistinitog rezultata.

Primjer:

Funkcija =AND(3+3=6, 2+4=5), vraa FALSE, jer nisu obadva (i jedan i drugi) izraza u zagradi tani.Funkcija: OR

Ova funkcija vraa odgovor TRUE (tano-istina), ako je jedan ili vee argumenata taan, ili FALSE (netaan-neistina), ako su svi zadati argumenti netani. Pie se kao:

OR (logical1; logocal2;...)

gdje:

logical1, logical2,... su uslovi koji treba da se ispune za testiranje nekog logiki tanog-istinitog ili netanog rezultata.

Primjer:

Funkcija =OR(1+1=2, 2+2=5), vraa TRUE (istinito, tano) jer je berem jedan izraz u zagradi taan.

Funkcija: IF

Funkcija IF odluuje o sadraju neke elije na radnom listu, zavisno od toga da li je uslov testa taan ispunjen (true) ili netaan nije ispunjen (false). Ona vraa neku vrijednost ili rezultat, ako je uslov FALSE.

Ova funkcija je idealna za prikazivanje rijeima parova rezultata, kao to su ima na zalihama/nema na zalihama. Da/Ne (Yes/No), itd.

Pie se kao:

=IF (logical-test; value-true; value-if-false)

gdje:

logical-test je bilo koja vrijednost ili izraz koja/i moe da se izrauna/procjeni da je tana ( True) ili netana (False),

value-if-false je vrijednost/iznos koju/i (Excel) vraa, ako je rezultat logikog testa tano/istinito (True),

value-if-false je vrijednost/iznos koju/i (Excel) vraa, ako je rezultat logikog testa netano/neistinito (False).

Vrijednost /iznos koju funkcija vraa moe biti broj ili tekst. Ako je vrednost koju funkcija vraa tekst, on mora biti napisan u navodnicima.

Operatori u logikom testu funkcije IF mogu da budu:

= jednako sa

nije jednako sa

vee od

= vee od ili jednako sa

manje od

= manje od ili jednako sa

Uz to, logiki test neke funkcije IF moe da sadri druge logike funkcije kao AND, OR, NOT i druge funkcije koje podrava Excel.

Primjer:

Funkcija=IF(2+3=6, Ispravno, Neispravno) vraa Neispravno.

unkcija: NOT

Ova funkcija vraa odgovor koji je suprotan odreenoj logikoj vrijednosti. Pie se kao:

NOT(logical)

gdje je:

logical. Vrednost koja moe da se procijeni sa uslovom tano ili netano. Ako je istina-tano (True), NOT vraa odogovor FALSE (netano-neistina); a ako je netano-neistina (False), NOT vraa odgovor TRUE (tano-istina).

Primjer:

NOT (FALSE)=TRUE,

NOT (TRUE)=FALSE,

NOT (1+2=3)=FALSE,

NOT (31)=TRUE.Funkcija: RIGHT

Funkcija vraa desnih n znakova u nekom nizu znakova text.

Sintaksa je:=RIGHT(text, n)Pri tome je, n cijeli broj. Ako je n vee od LEN(text) funkcija vraa cijeli text.

Primjer:

=RIGHT(23a_drugi;5) vraa drugi, jer su to 5 znakova krajnih desno u teksu 23a_drugi.

Funkcija: SUM

Funkcija SUM je najee upotrebljavana funkcija u Excelu-Ona izraunava kumulativni zbir numerikih vrijednosti svih elija u rasponima koje referencira.

Funkciju moete ipisati sami pomou tastature u eliju u koju elite da smjestite rezultat, a moete koristiti I dugme AutoSum. Sintaksa funkcije SUM je:

SUM(number1;number2;)

number1;number2; je niz od 1 do maksimalno 30 argumenata za koje elite ukupnu vrijednost ili zbir.

Primjer:

2. Tekstualne funkcije

Najbitnije tekstualne funkcije u MS Excel-u su:

Concatenate Left Len Lower Mid Proper Right UpperDetaljno emo objasniti svrhu i nain korienja svake od ovih funkcija u daljem tekstu.

Concatenate

Konkatenacija je funkcija koja nam omoguava da sadrinu dve elije prenesemo zajedno u treu eliju. Ukoliko npr. u jednoj eliji imamo ispisano ime, a u druogj prezime nekog lica, a potrebno nam je da u nekoj treoj eliji imamo puno ime i prezime lica, to emo postii konkatenacijom. Potrebno je selektovati eliju u kojoj elimo da spojimo sadraj dvije prethodne elije, u okviru insert functions menija izabrati tekstualne funkcije, a zatim i konkatenaciju, a onda u prozoru function arguments izabrati eljene elije iji sadraj elimo da se nae u naoj selektovanoj eliji. Ipak, tada neemo dobiti eljeni rezulata jer e ime i prezime biti spojeni, to svakako ne elimo. Da bi se to izbeglo, umesto da Text2 bude prezime, uneemo samo razmak obeleen znacima navoda, a onda e Text3 u okviru Function arguments prozora biti prezime. Na taj nain smo odvojili ime od prezimena i dobili eljeni rezultat.Left

Funkcija Left je takoe vrlo jednostavna za korienje. Slui kako bi iz sadraja jedne elije izvukli, u drugoj eliji, odreeni broj karaktera, s leve strane. Ovu funkciju moemo primeniti kada iz JMBG-a nekog lica elimo da izvuemo dan roenja. Poto prva dva karaktera predstavljaju dan roenja, u Function arguments meniju, kao Text izabraemo eliju u kojoj se nalazi eljeni matini broj, a kao Num_chars staviti 2, jer elimo da izvuemo prva 2 karaktera.

Len

Funkcijom Len, utvruje se broj karaktera u nekoj eliji. Kada se otvori Function arguments prozor, dovoljno je samo selektovati eliju iji broj karaktera elimo da utvrdimo.

Lower

Ukoliko su podaci iz neke elije uneti velikm slovima, a nama je potrebno da u drugoj eliji budu uneti malim slovima, iskoristiemo funkciju Lower kako bi ih smanjili, odnosno iz upper case prebacili u lower case. Postupak je i ovde veoma jednostavan; nakon to smo otvorili prozor Function Arguments, selektujemo eliju ije podatke elimo da prepravimo i taj izbor potvrdimo.

MidRanije smo u tekstu objasnili primenu funkcije Left. Dali smo primjer kada se iz JMBG-a izvlai dan roenja neke osobe. Sa druge strane, funkcijom Mid, iz neke elije izdvojiemo eljeni broj karaktera iz sredine. I ovde emo kao primjer uzeti JMBG, s tim to nam je sada cilj da odredimo mesec u kome je osoba roena. Nakon otvaranja prozora Function Arguments, biramo iz koje elije izvlaimo karaktere, zatim unosimo Start_num, odnosno redni broj prvog karaktera koji elimo da izvuemo (u naem sluaju 3) i na kraju, broj karaktera koje elimo da izvuemo, kod nas e to biti 2, poto se radi o mesecu roenja.

Proper

U sluaju da je neije lino ime uneto kompletno velikim ili malim slovima, iskoristiemo funkciju Proper kako bi nam lina imena bila uneta gramatiki ispravno. U sluaju da se u eliji nalaze dva niza karaktera odvojenih razmakom, npr. ime i prezime zajedno u jednoj eliji, funkcija Proper e i u imenu i u prezimenu staviti veliko poetno slovo. Dovoljno je samo u Text polje Function Argument menija uneti oznaku elije iji sadraj elimo da ispravimo i taj izbor potvrdimo.

Right

Suprotno od funkcije Left, postoji i funkcija Right, ija je namena izdvajanje karaktera iz neke elije sa desne strane. Ovde emo kao primjer uzeti kompletan datum roenja, iz koga emo, pomou funkcije Right izvui godinu roenja. Postupak je identian kao kod funkcije Right, jedina razlika je u strani s koje se podaci izvlae; u okviru prozora Function Arguments izaberemo eliju iz koje izvlaimo karaktere, a zatim izaberemo i koji broj karaktera izvlaimo, to je u naem sluaju 4, jer se radi o godini roenja.

UpperOvom funkcijom emo sve karaktere iz jedne elije, bili oni uneti svim malim slovima ili sa poetnim velikim slovom, ukoliko se radi o linom imenu, ispisati velikim slovima. Mi emo kao primjer iskoristiti lino ime.Potrebno je u okviru Function Arguments prozora izabrati eliju iz koje ete ispravljati podatke i potvrditi taj izbor.

Nadam se da ste pratei ovaj tekst savladali najvanije tekstualne funkcije MS Excel-a i da e vam ovo znanje koristiti u daljem radu u ovom programu, a takoe je dobro poznavanje ovih funkcija, jedan od preduslova za dobro baratanje slinim funkcijama u okviru drugog softvera iz Office paketa, MS Access-a.Zakljuak

Na osnovu ovog rada koji sam uradio, moe se zakljuiti da je raunar sa aplikacijama zaista mona stvar samo ako ga znamo upotrijebiti tamo gdje nama treba.

Meutim, da bi se raunar upotrijebio mora se zaista puno toga nauiti ne samo praktino nego i teoretski da se znaju analizirati potrebe vezane za konkretan zadatak.

Potrebno je prouiti svaku funkciju koja se koristi pri radu u program MS Excel-u da bismo mogli ostvariti i uraditi ono to zaista elimo.Literatura Osnovi raunarske tehnike i operativni sistemi (izdanje 2010.Visoka tehnika kola strukovnih studija, Novi Beograd) Dr. Miroslav Medenica, dr ore Dihovini.19