Radic - Ostanci Starinske Crkve i Groblja u Gornjim Koljanima Kod Vrlike

8/17/2019 Radic - Ostanci Starinske Crkve i Groblja u Gornjim Koljanima Kod Vrlike

1/16

tarinske

crkve

groblja n ornjim Koljanima kod Vrlike

(Sa slikama).

~ 1 1 1 0 prostranosti ruševina i po zlamenitosti nadjenih nadpisa, rek bi

, da su Gornji Koljani položaj gdje se je u rimsko doba nahodilo

najznatnije mjesto

v r l i č k o g p o d r u č j a

u dolini gornje Cetine•. Gornji

su Koljani se]o ne daleko od ·lieve obale Cetine. U tom selu izmedju rieke

i Bokunovih,

B o d r o ž i ć e v i h

i K a l i n i ć e v i h

k u ć a je

kamenit brežuljak pod

imenom

Orkv ina. Podporom našega družtva, pošt.

g.

Petat S t a n i ć ondašnji

v r l i č k i

unijatski župnik, prekopayao je

tu

crkvinu u dva navrata,

t.

j.

dne

11,

14

i 15 listopada 1890 i dne 7 8 i 9 travnja 1891. On

je

na. tom

mjestu zbilja odkrio bio ostanke temelja starinske bazilike na tri broda,

razdieljene piloyima, uz znatan broj graditeljskih, uresnih i nadpisnih ulo

maka

s r e d o v j e č n i h

i staro-rimskih, te je ob uspjehu svojega rada položio

ktatak izvještaj

2

b ~ z slika. Nadjeni uresni i nadpisni komadi dopremljeni su

bili malo a ·malo u »Prvi muzej lffvatskih spomenika«, gdje se nabode u

dvorani s lieve strane ulaza. Dosta je ulomaka nadjeno u samoj crkvi, a

dosta jih po susjednom zemljištu navlaš sa jugozapadne strane.

.

.

loris

t emel ja ~ o r u š e ~ e

~ ~ a r i n s k e crkve u

} GornJ im KolJ

an1m

kod Vrl ike

; · - - - - - ~ . V ~

. ~ X S

; l ...--, :---- o :·; ~ „ ]

„_ · • ·

I

. .

r .

1 l

: ; „___ .

: : • .. . I

~

c

.

./

I . .

r

Priložena slika prikazuje tloris crkve. Izcrtani dielovi prikazuju ostanke

temelja zidova u koliko .i kako su bili još s a č u v a n i do dana 7.

rujna

1899,

kad

sam

ja

pohodio ruševine.

1

Dr. Karlo Patsch u „Glasniku zem. muzeja u Bosni

i

Hercegovini XI.

1.

str.

74.

2

Viestnik hrv. ark. dr. u Zagrebu god. XIV. Br. 3. str. 73 76.

8


2/16

li

- 1 0 8 ~

Toliko puta ponoyJjenim prekopavanjem, te obradjivanjem zemljišta sad

nasadjena vinogradom, porušeni

su

pilovi i možda mnoge

·ti

zidova.

Od sjevernog platna bazilike

s a č u v a n o

je 12·45 m.,

od

južnoga 12·88

m.

Širina bazilike iznosi iznutra 5·77 m. Predvorje

je

široko 2·08 m., a tolika

je

od

prilike bila širina srednjega broda bazilike. Vanjski krajevi zidova

predvorja su razrušeni, pa se ne može znati koliko je bilo dugo,

nu

sa

č u v a n o je u duljini

od

4·42 m. Sjeverni zid predvorja je debeo 1 ·08 m.,

jušni 1 5 m.,

pa

se može nagadjati, da se je nad njim podizao zvonik, kao

pred bazilikom

na

Stupovim u BiskupDi ko

I

Knina i

na

bolje s č u v n o j

ruševini crkve

S.

Spasa kod Vrela-Cetine. Ostali su zidovi. debeli po 61 cm.

Uz južnu stranu predvorja bile su prislonjene neke nuzgredne sgradje,

od

kojih je

s a č u v a n p o č e t a k

jednoga zida, koji . a zidom predvorja

sklapa

oštar kut.

Graditeljski uresni i nadpi.sni. ulomci nadjeni

su

dielom

iznutra

bazilike,

dielom pred -njom s južne strane.

pis kamenitih ulomaka p r i p a d a j u ć i h Koljanskoj bazilici

Kako se to opaža u obilatoj mjeri medju ruševinama staro-hrvatskih

bazilika Sv. Bartula

na

Kapitulu, Sv. Marije u Biskupiji kod Knina i Sv.

Spasa kod Vrela Cetine, tako se i medju ruševinama bazilike u Koljanima

nahode mnogobrojni ulomci starorimskih graditeljskih i nadpisnih spome

nika

a

m n ~ g i

su rimski graditeljski_komadi uzeti kao gradivo bazilike.

1.*

Prag dovratnik 1 ·89

m.

dug, 19·7 cm. širok, 49 cm. debeo.

O d s j e č e n

je od komada rimskog arhitrava od 49 cm. visine, kojemu je ostalo sa

č u v n o lice. Gornji je kraj praga · izdjelan

na

zub visok 4·5 cm., koji je

z a h v a ć a o u d o t i č n i zarez nadvratnika sl.

2 .

Prednja

strana

praga urešena

je plohorezanom troprutastom

č e t v e r o s t r u k o m

krivocrtllom pletenicom, u

p a č e t v o r n o m

polju, koje je

od

gornjeg

ruba

udaljeno 9·5 cm.,

od

dolnjeg

11 ·5

cm., od desnog i lievog po 3 cm. Pletenica je razdieljena

na

č e t i r i ne

jednake skupine, od kojih je prva ozdo duga

61

cm. a gornje tri 33 cm.,

37

cm:

i 34 cm. Dva se traka

p r o v l č e

kroz sve

č e t i r i

skupine,

d o č i m su

druga dva u svakoj od dviju srednjih skupina

zastupana

posebnim zatvo

renim trakom. Nutrnja, p o b o č n a

strana

praga, nakon 10·5 cm. debljine, iz

kopana je zarezom 3·9 cm. dubokim

za

naslon vratnice. Na vanjskoj strani

praga netaknut je profil rimskog arhitrava, koji sastoji od p l o č i c e visoke

. 6 cm., žljebne letve

v.

5·7 cm.

i

tri p l o č e od 13 cm., 13 cm. i

11

cm. visine,

razstavljene odskocima

od

8 mm. i 5 mm.

2.

Nadvratnik koji je pripadao okviru istih yrati kao i opisani dovratnik.

Dug

je 1 ·42 m.,

Šir.

22 cm. po sriedi, pri krajevima po 17·2 cm., jer je pri

obadva kraja zarezan za ·4.g cm. visine s desne strane u duljini

od

35 cm.,

s lieve po prilici 24

cm

.·

Ima

istu debljinu kao i opisani dovratnik. Nakon

*

Rednim brojevima opisanih komada odgovaraju brojevi d o t i č n i h

jim

slika.

·


3/16

109


4/16

- 110 -

11 ·5

cm. debeline ima zarez

za

vratnicu, koji je udubljen

5

cm. pri lievom

kraju ; ali pri desnom, p o č a m š i od sredine, ide prama kraju

sve

1 o dublji

žlieb k izvrtanoj rupi, koja odgovara zarezu za nutrnje lice dovratnika. Ta

je

rupa

služi]a

za

primanje

v r a t n i č k o g

stožera;

duboka je 9 cm., a

ima

u

premjeru

6·o

cm. I pri lievom kraju zareza ima rupa duboka 9 cm. sa 8 cm.

u premjeru. I ona je služila

za

stožer vratnice. Po tomu nam je suditi,

da

su le

vratnke

bile

na

dva krila, premda su vrata bila p r i l i č n o malašna, t j.

u svjet1ostt visoka samo 1 ·845 m. a široka tek 0·83 m. Nego to niesu bila

alavna : nego p o b o č n a južna vrata bazilike, jer su tamo nadjena opisana

dva praga.

Poput

ovih pragova izdjelani su pragovi na glavnom ulazu cr

kvice S. Barbare u Trogiru (VIII. v.), ostanci pragov a od probitne crkve

S.

Marte na B i h a ć u (IX. v. , koji su

sada

u ogradi

susjedna

vinograda, i donji

prag jednih

vrata

u

p o b o č n o j

sgradji kod bazilike

S.

Marije u Biskupiji kod

Knina VIJI.-IX. v.).

Lice tog nadvralnika narešeno je plohorezbom, koja

zaprema

p a č e t v o r n o

polje udaljeno

od

gornjega

ruba

2·5 cm., od dolnjega l cm. tlo 5·5 cm.

S .desne je strane prag odkrnut te se nezna dokle je ures dopirao, a od

lievou je ruba udaljen 16 cm. Na obadva kraja nad vratnika urezan je po

latinski križ malo razširenih krajeva (croix pattee). Lievi je urezan

na

ravnom

licu praga, vanka okvira uresa, desni na kraju urešenog polja. Raz

l i č i t su v e l i č i n e . Lievi je visok 13 cm., a ima p r e č a g u dugu 10·5 cm.;

desni

je

visok 12 cm., a

p r e č a g a

·

mu je

duga tek 7 cm. Ures polja sastoji

od 8 trakastih troprutastih polukrugova, kojima

su

središta na dolnjoj stra

nici

p a č e t v o r n o g

okvira. Polukrug.ovi su nepravilni i nejednaki, a tako

su

poredani i prepleteni, da krajevi jednoga dopiru do središta dvaju susjednih.

Samo krajevi dvaju polukrugova, koji se

s t i č u na

sred praga, ne d o t i č u se,

nego ostavljaju medju sobom 4 cm. prostora za latinski križ u srednjem

polukrugu, koji je n a s k o č e n kao i polukrugovi. Na površini toga križa pak

urezan

je po sriedi drugi latinski križ,

s l i č a n

onima na krajevima praga,

koji tako ima na sebi tri križa. U praznom polju lieve polovice krajnog

lievog polukruga

urezan

je

n a s k o č e n

krin.

Pri

izvanjoj

strani

desnog kraja nadvratnika odrezan je na 21 cm.

debljine komad u dubini usporedno sa dubljinom i širinom.

Tri ulomka drugog nadvratnika l vjerojatnije grede (trabes) nad pre

gradom svetišta, kao što se opaža u crkvici S. Martina kod orta aurea

u Spljetu, .sa nadpisom. Široki su u licu 23 cm., debeli su po 12 cm., a

dugi su prvi 32 cm., drugi 66 .cm., t r e ć i 40 cm. · Površina lica razdieljena

jim je na tri diela. Dolnji v e ć i dio zauzimlje nadpis, drugi je prazan ravan,

a na t r e ć e m uornjem najužem, t e č e niz plohorezanih kuka, koje su dvaput

oko sebe smotane, te se

d o t i č u

medju sobom.

Na

prvom i drugom komadu

z a v ~ j a j u

se kuke put lieve strane, a na

t r e ć e m

put

desne;

pa, pošto su


5/16

kuke

na s r e d o v j e č n i m

spomenicima vazda

s i m e t r i č n o

poredane polovica jih

put jedne polovica put druge strane treba uzeti da od desne polovice grede

treba još tražiti bar još komad od 58 cm. duljine.

3.

Na prvom su komadu

č e t i r i

kuke a

na

njemu preostaje okrnuti

dio nadpisa:

DSAPOJ

0

koji bi se mogao č i t a t i :

D ominu)s . fpol lFonius).

4. Na drugom je komadu osam kuka jednako poredanih kao

na

pr-

vomu. Nad svezom slova

MA

i slovom R pri desnom kraju ulomka va-

Jjasta rupa duboka 4·5 cm. dokida i gornji dio sveze. Na tom je ulomku

ovaj

dio

nadpisa :

OSCONSTRlETC

0

NFIRMART\ MA u svezi.

U svoj duljini nije opaziti piknje

za

razstavljanje

r i e č i :

ili pokratice

jer

je površina kamena dosta iztrošena.

Ja

bih se usudio predložiti ovo

č i t a n j e :

. . . . s

constr u)i et confirmari c

. . . .

5. Na t r e ć e m su komadu č e t i r i zadnje vitice

na

de snom kraju grede.

Na njemu je ovaj dio nadpisa

sa

dvie pokratice.

NVTERAPBSA

AL

u

svezi

što bih

ja

od prilike

č i t a o :

. er)unt er .g)a

p r e s ) b y t e r o ) . ~

Al exandrum et Nm}.

6. Plutej sa ograde svetišta kojega su s a č u v a n a č e t i r i suvisla ulomka

po kojima se može da nadopuni cieli plohorezani ures. Nestalo je

p o v e ć e g

ulomka s gornjeg lievog kuta drugog s obruba gornjeg de snog kuta i

t r e ć e g

trokutnog pri dolnjoj lievoj strani. Bio je izdjelan skupa sa gornjim obrubnim

n a k i ć e m .

N a k i ć e je široko 17 cm. n a s k o č e n o 2 cm. nad licem pluteja. Sva

površina

n a k i ć a ,

osjem po 2 cm. ruba s gornje i dolnje strai1e urešena je

plohorezanom troprutastom dvostrukom uzlovitom pletenicom

na

dva reda

polukružnih uzlova. Cieli plutej skupa sa obrubnim n a k i ć e m dug je 1 485 cm.

visok 94·5 cm. pri dolnjem dielu je debeo 12·5 cm. a pri

n a k i ć u za

2 cm.

deblji. Ciela dolnja površina pluteja do 2 cm. daleko od daljnjega 4 cm.

od

desnoga a 2·2 cm. od lievoga ruba pokrivena je plitkim plohorezanim

uresom sastavljenim od g e o m e t r i č n i h , bilinskih i životinjskih elemenata.

Razdioba je polja

g e o m e t r i č n a .

U njemu su tri reda krugova u svakom

redu jih po šest koji se d o t i č u medju sobom i t i č u se stranica p a č e t v o r n o g

polja. Obrub polja kao što i krugovi sami sastavljeni su od zatvorenih

medju sobom sklopljenih komada troprutastih trakova ovako. Č e t i r i su kuta

napravljena od

č e t i r i

pravokutna mješovitocrtna trokuta kojih je hipotenuza

unutra

svijena

na

č e t v r t i n u kruga. Gornju i dol.nju stranicu p a č e t v o r n o g

polja omedjašuju osnovice po pet a desnu

i

lievu po dvajuh mješovito-

crtnih i s t o k r a č n i h trokuta kojima su kraci unutra svijeni na č e t v r t i n u kruga.

S otim trokutima sklopljena su u nutrnjosti dva reda

na

kut obješenih


6/16

2

krivocrtnih č e t v o r i n a u svakom redu jih po pet kojima

su

stranice č e t v r

tine krugova. - Dakako da su osjem vrhova č t i r i prava· kuta pravokutnih

trokuta u kutima pluteja svi ostali vrhovi kutova opisanih trokuta i č e t v o

rina zatupljeni u male polukrugove koji

p r e b č e n i

preko polukrugova su

sjednih elemenata sastavljaju sklopljene kružne poluuzlove oblik kojih je

bizantinska umjetnost baštinila od rimskih k l a s i č n i h mozajika. Nutrnjosti

svih

č e t r n a e s t

i s t o k r a č n i h trokuta deset

č e t v o r i n a

i osamnaest medju njima

postalih krugova izpunjeni su svaki d o t i č n o m liku prikladnim uresom; tro

kuti manje razvijenim č e t v o r i n e bolje razvijenim krinovima. Još su krinovi

u trokutima v j e n č i ć e m okrenuti put stranica p č e t v o r n o g polja a oni u

tvorinama su

u s t o b o č e n i .

Nadopunivši dva izgubljena trokutna ulomka plu

teja s gornje i dolnje strane izpada da je u 7 krugova bila urezana po

l e t e ć a

golubica sa grozdom u kljunu u 6 po sedmero- l o s m e r o l t i č n

ruža a u 5 p o trakast troprutan križni splet. Osjem prvog lievog okomitog

niza krugova · gdje je ruža medju dvie golubice u svim se ostalim nizovima

ta tri motiva medju sobom izmjenjuju ovako: 2 ruža golubica križ; 3 golu

bica križ ruža 4. ruža golubica križ ; 5. golubica križ ruža

6

ruža

križ golubica. - Golubice su manje više svekolike prikazane u istom

položaju okrenute

na

desno. Napominju životinje utkane u krugovima bi

zantinskih tkanina leonatum, aquilatum a možda jih je bilo i columhatum

?).

Krila su jim raztvorena samo da budu mogle bolje pristajati u krugovima.

Nego kako su se u doba gradnje naše bazilike golubice riedko predstav-


7/16

- 113 -

jale ~

J e t e ć e m

položaju, p je r e z a č bio nevješt z takovu predstavu, tako

su one ovdje predstavljene kako

o b i č n o

kod

s t u p a j u ć i h

(gradantes)

n

ših

plohorezanih golubica VIII. i IX. vieka, t j. u profilu s sklopljenim krilima,

a otvorena

su

krila pak posve nespretno

p r i ~ j e v e n a

jedno

n d

ledjima a

drugo izpod prsiju. I otvorena i zatvoreno krilo obradjena su poput pao

mov l i š ć a

samo što su zatvorena još obrubljena prutkom kod svih golu

bica, osjem one u petom redu. Kao o b i č n o kod svih golubica n staro

hrvatskim spomenicima, i kod ovih

z prem

oko svu glavu. U kljunu drže

po dugoljast ne obrubljen grozd. Kao

o b i č n o

nesgrapno izradjene, noge su

troprutaste s p o p r i e č n o m troprutastom podvezom više

p r s t i ć a .

I repovi

su

predstavljeni kao komadi troprutasta traka. Ruže imaju po sriedi velik

krug

s n a s k o č e n o m

probivenom pupicom u središtu. Krinovi imaju i latice

i peteljku troprutaste.

Obrub

i

razdioba ovog krasnog pluteja izvedene su

n

isti n a č i n kao

n jednom pluteju

n

kojemu je 8 k r u ~ i o v a u dva

vodor vn

reda u crkvi

S

Marije

in

Trastevere u Rimu iz 827. god.

1

• Krugovi

su

n rimskom plu

teju svi urešeni samo 7mero i 8mero e t i č n i m ruž m tri č e t v o r i n e kruao

vima u

jednomu

od kojih je

ruž

savijenih latica, u drugom trokutni krivo

crtni uzao a u

t r e ć e m

poput zmije

smot n

crta. Samo

pet i s t o k r a č n i h

tro

kut izpunjeno je krinovima jednako upravljenih i izradjenih kao n našem

pluteju. S lieve

str ne

ima u debljini izdjelan

m u ž k i ć z

spojenje s Jezenom.

Kao i svi ostali ulomci

Koljanske bazilike, i ovaj je

plutej

od

biela gus

t

yapne

njaka.

7

Ulomak drugog phi

teja

s

ograde svetišta. Dua

je ukup. 67 cm., šir . 61 ·5 cm. ,

deb. 11

·5

cm. Kao što ima

skoro istu debljinu,

sv

je

prilika da bude imao i ostale

dvie pretege.kao i plutej br. 6.,

kojemu može biti s a č i n j a v a o

pend nt n prednjoj strani

ograde svetišta.

S a č u v a n mu

je gornji

lievi ugao. Ima, kao i br. 6.,

obrubno n a k i ć e izdjelano od

iste

p l o č e ,

ali

n a

s k o č e n o

n d

njom 3 cm., a široko 16 cm.

a č e t v o r n o

polje

tog

n a k i ć a , n

2 cm. daljine od gornjeg i dolnjeg, a 6·5 cm. s lieve strane,

1

Oattaneo „L'arch. in It. dal sec. VI. al Mille". str. 158.


8/16

114

izpunjeno je

č e t v e r o s t r u k o m

troprutastom pletenicom na skupine sastavljenom

poput one

na

opisanom dovratniku br. 1. Dolnje je veliko polje pluteja

svekolika urešena mješovitocrtnim hasurastim pleterom u glavnom sastav-

enim poput onog prekrasnoga

na

pluteju

od

biela

mramora

nadjenom

medju bogatim ruševinama starohrvatske biskupske bazilike Sv.

Ma:rije

u

Bi

skupiji kod Knina.

1

Na biskupinskom pluteju daje se ures nadopuniti u

osamnaest dvostrukih . troprutastih susredištnih krugova poredanih u šest

okomitih redova, koji su isprepleteni

sa

dvostrukim dijagonalnim pravo-

crtnim troprutastim trakovima, koji se unakrst križaju, svaki put sa

č e t i r i

križališta, toliko u sredini krugova, koliko i u sredini desetorice krj vocrtno

č e t v o r n i h

elemenata, koji pomažu sastavljati velike krugove,

na

isti n a č i n

kao što sastavljaju krugove i

na

opisanom pluteju br.

6

Č t i r j

srednja mala

kruga

srednjega reda

su

zatvorena i samostalna,

d o č i m

je

svih ostalo 14

naokolo pluteja sastavljena

od

jednog jedinog traka, koji ide oko cielog polja

pluteja, pa se tako uvija i izverugava, da, u isto doba sastavlja i male kru-

gove i izvanjske polovice okolnih velikih

14

krugova. Na koljanskom je

pluteju sve isto kao na biskupinskom, samo je manje komp1ikovan po tomu što

na njemu ne i

ma

malih krugova. Na biskupinskom se pluteju restaurovana

pravocrtna

hasurasta

mreža pokazuje sastavljena od

č e t i r i

zatvorena, dva

manja a dva v e ć a komada, s i m e t r i č n o p r ~ v o k u t n o izprekrižana, koji se u

pregibima, pri stranicama polja, krivocrtno uvijaju, izbjega

a j u ć

tako kutne

prelome.

S u d e ć

po

s a č u v a n o m

komadu,

na

ko1janskom je pluteju has.urasta

mreža bila jednako sastavljena, kao i na biskupinskom.

8 Ulomak praga nadvrat-

nika dug 43 cm., šir. 25 cm.,

deb. 13·5 cm. Na t r e ć i n i širine

ima n a s k o č e n u p l o č i c u debelu

i visoku po 3·5 cm. Gornja se

strana praga otanjuje prama

rubu, te je koso

o d s j e č e n a .

Na

toj

kosoj plohi plohorezan

je

niz oduljih kuka, nagnutih put

8

desne strane ; pet njih

na

broju.

Pred prvom kukom s Jieve strane ima 5 cm. širok okomito s t o j e ć i zarub

praga, koji s v j e d o č i da je ulomku s lieve strane odkrnut tek pomanji komad

praga. Na dolnjem dielu · ulomka

t e č e

ulomak nadpisa bez razstavnih pikanja

i

sa

jednim samim pokratnim znakom:

O N S ~ I S

CoNFIRMARI [oR

TRVI, ET, NFI

i

MAR u svezi

Sedmo slovo rek bi da sadrži svezu

CG.

Ja bih ovaj nadpis, u ko-

jemu je sadržaj poput onoga na ulomku 4,

č i t a o

od prilike: c onstrui

Prof.

Đ o n

Fr. B u l i ć : Hrvatski spomenici. Tab.

XIII.


9/16

-

;

- -

.,,,

- „

115 -

et confirmari cor onidem) coronis ima isto

z n a č e n j e

kao fastigium ,

culmen, dakle

u o b ć e

žavršetak, vienac kakve sgradje.

9. Ulomak kao desnog dol

njeg

kraja

tegurija

c i b o r ~ j a .

Dug

je 43·5 cm., šir. najviše 20 cm.,

deb.

11 ·5

cm.

Ima

pri gornjem

rubu, a to je bio pri desnoj kos

oj

strani tegurija,

č t i r i

ciele i komad

pete

p e n j u ć e

se kuke.

Od

polu

kružnog dolnjeg poja

sa sa

nad

pisom razstavljala je kuke sad izkresana n s k o ć e n p l o č i c a

o b i č a j n a

na

starohrvatskim tegurijima, a

s č u v n

je i

na

opisanom ulomku

praga

br. 8.

Ulomak nadpisa sastoji od dva diela: dolnjega, i obrnutog gornjega. Na

dolnjem

komadu

piše: •

=

BOLEl©s EAN =

obolelios e

an (?)

10 u svezi,

na gornjem

E2IOS =

evos.

Pokratica je nad slovima BO.

1

O

Ulomak nad vratnika poput opisanih br. 3,

4

i

5

i poput br. 8.

Dug 20 cm., šir. 21 · cm., deb., bez srednje okrnute

n s k o č e n e

p l o č i c e

poput one u br. 8, 12 cm. S gornje

mu je strane

od niza kuka s č u v n

jedna

ciela i polovice od drq.ge dvie.

Od

nadpisa ostaju gornji dielovi

slova:

·PE to

jest

·pe m . . .

11. Ugao nekog komada. Deb. 12 cm. Ima u debljini s lieve strane

žlieb dubok 2·8 cm., šir. 4·5 cm., kao što ga imaju lezene ograde prezbite

rija,

rad

utvrdjivanja sa plutejima, a, na sred dolnje i f:a stražnje st r

ane,

po

rupu

od

2 cm. u premjeru a duboke 6·5 cm. i

f> o

cm., koje se medju sobom

sastaju i probivene

su za

primanje kakve kovinske spone. Okrnuta nasko

č e n

p l o č i c a po sred lica ulomka, kao

da se

je uvijala oko kuta na

č e t v r t -

krug. Nad njom je

ostanak

jedne obrubne kuke. Pod

p l o č i c o m je

oko

kula

ostanak

nadpisa.

MERIN [N

zar Trepi)

- ili

Brani)

merin cn

12. Tanki krnjatak, kao nadvratnika ili n a k i ć a pluteja. Dug 22 cm., š ir.

12 cm., deb. 3 cm. Na njemu je plohorezan p o č e t k pletenice ili pletera, a

pri kraju su

mu

ostanci gornjeg i lievog kraka urezana križa.

13.

1

Ulomak pluteja, deb. 11 cm., dug 29

c.m.,

šir. 1?·5 cm. Na nje

govoj

su

površini ostanci urezana pletera troprutastih

trak

.ova.

14. Ulomak lezene izmedju pluteja ograde svetišta, šir. 22·8 cm., deb.

15- 2 cm., vis. 49 cm. S desne je

strane ravno

iztesana, s lieve

ima

žlieb

1

Na slici je pod tim brojem pogrešno do šao neki ulomak staro-rimski, mjesto ovdje opisanog

starohrvatskoga.


10/16

- 116 -

za primanje plutejeva

m u ž k i ć a

šir. 5·5 cm., dubok 3 cm. S dolnje je strane

cjelovita s a č u v a n a . Na licu je ozdo ravna ploha visoka 10·7 cm. Nad njom

p o č i m l j e ures. Plohorezano p a č e t v o r n o polje zaokvireno je trakom 3 cm

širokim. Na tom je traku plohorezano uže medju dvie

p l o č i c e .

Polje je iz

punjeno č e t v e r o s t r u k o m troprutastom pletenicom, sastavljenom ·na n a č i n

da se niz u dodirnim t o č k a m a zauzlanih krugova

s p l i ć e

sa dvie vodice, koje

se medju sobom križaju u središtima krugova.

15. Trokutni pravokutni ulomak ugla pluteja debelog 10·2 cm. Jedna

je zatezica duga 37 cm., druga 22 cm.

ri k r a ć o j

joj je kateti u debljini

ostatak m u ž k i ć a za utvrdjenje pluteja s lezenom, debeo 4·2 cm. visok 2·8 cm.

U debljini sa strane druge katete opažaju se ostanci odkresana akantusova

l i š ć a

sa kakva starorimskog

n a k i ć a

od kojeg je plutej bio izdjelan. Na licu,

daleko

od

jedne katete 2 cm, od druge 2·5 cm., plohorezan je troprutast

pleter, rek bi onako sastavljen, kao i na plut.eju opisanom pod br. 7., kojega bi

i mogao da bude dolnjim desnim kutom, kad se tomu nebi protivila nešto manja

debljina ovog ulomka i man.ia širina uresnih trakova nego l na pluteju br. 7

16. Ulomak možda trokutnog tegurija ciborija, od kojeg se s a č u v a l o

12 cm. debljine skupa sa n a s k o č e n o m p l o č i c o m . U. debljini ima s jedne

strane kao m u ž k i ć za utvrdjenje sa susjednim komadom, a s druge strane

prelomljenu rupu za primanje svornjaka. Pri rubu lica mu je plohorezan

p o č e t a k

troprutaste dvostruke pletenice, a do nje, na ž l i e b i ć u urezanu na na

s k o č e n o j p l o č i c i

urezani ·su

p o č e t c i

spojenih

l u k i ć a

na troputastim pilastri

ć i m a

kao na istom mjestu poznatog bolskog tegurija S Todora.

17.

U l o m č i ć

kao

od

lezene izmedju pluteja, od vapnenog m a č k a (tufo

calcare). Dug je 9 cm., šir. 7 cm.,

deb

. 2·5 .cm. Na njegovoj se površini

opaža oko kuta obrub uresa sa dvostrukom dvoprutastom pletenicom, a u

polju kao komad glave sa kosom 1 cm. n a s k o č e n o m oko nje kao dvopru

tastim koturom svetinje.

18. N e č e s o v ulomak vis. 10 cm. U debljini klinasto napravljen, put

lieve strane sve to tanji, dug 15·5

cm

Na prednjem su mu licu urezane,

jedna

do

druge dvie kuke.

19. Krnjatak p l o č e debele 9·5 cm., dug 16 cm., šir. 7·5 cm. Uz kraj mu

je urezana zarubna

p l o č i c a

široka . 2 cm., a pod njom se opažaju ostanci

troprutasta pletera.

20. Krnjatak p l o č e

na

kojoj jB bila plohorezana troprutasta hasurasta

pletenica. Dug je 15 cm., šir. 8 cm., deb. 5 cm.

Ulomci br.

2 1 ~

22, 23, 24, 25,

26

i 27 su ulomci gornjih uglova malih

nadstupina.

rva

tri imaju po dvie volutice (zavojice), koje se sastaju pod pre

tankim abakusom, a imaju medju sobom

za

starohrvatske nadstupine ka

r a k t e r i s t i č a n

okomiti svitak. Br. 24, osjem dviju kutnih zavojica, od kojih

jedna pripada jednom, druga susjednom licu nadstupine, ima još s jedne


11/16

„


12/16

8

širine mu je

s a č u v a n o

21 Gm. Na vanjskom rubu širokom 8·8 cm. urezana

je tropruta. ta dvostruka pletenica, za kojom dolazi žlieb 3

cm: .

široke na-

s k o č e n e p l o č i c e urešen

prostim

l u k i ć i m a .

S druge strane p l o č i c e

je

teke

nagnu ta ploha,

na

kojoj

su

ostanci triju zarubnih kuka.

36. Vidi sliku). Srednji

dio na sva tri kraja okr-

nuta trokutna tegurija

eiborija sa polukružnim

lukom s dolnje strane:

Visok je 52 cm.,

na

naj-

širem mjestu širok5 cm.,

debeo,

sa

svom nasko-

č e n o m

izkrnutom

p l o č i -

com, koja je niz obedvie

kose s t r ~ n i c e dielila tim-

pan

tegurija od vanjskog

obruba, 15 cm. Kut u

vrhu iznosio je 58°. Uz

obedvie kose izvanjske

strane tegurij a

t e č e

niz

velikih dvakrat zavijenih

kuka

na

kratkoj stapki.

Na sred timpana, kao

na

mnogim drugim starohrvatkim trokutnim tegurijima,

je

latinski križ teke

razširenih krajeva, koji završuju u dvie, u VIII i IX vieku o b i č a j n e kuke

r a z l i č i t e v e l i č i n e . Vas je križ zarubljen uzkim rubom, e

mu

je površina

urešena

nepravilno plohorezanom troprutastom, dvostrukom pletenicom, koja

ima tri prekrižja u gornjem kraku, č e t i r i u dolnjem dva u desnom, a jedno

u lievom kraku. Sredina je prazna. Na krajevima krakova križa pletenica

završuje na kute. S desne i lieve dolnje strane križa stoji po golubica prama

njemu okrenuta,

d r ž e ć

grozd u

kljun11,

ali,

ne

v i s e ć

nego

u k o č e n o

uprav u

produženom smjeru kljuna. Oko

je

kao na golubicama pluteja br.

6.

Kratak

vrat ima srednju prugu, od koje desno i lievo izlaze p o p r i e č n e pruge. Listu

s l i č a n trup je dvakrat uzporedno obrubljen, te ima uzdužno rebarce. Rep

sastavljaju tri uzporedna prutka. Noge su napravljene kao na golubicama

spg. pluteja.

Od

desne golubice

ne

ima nego prednja polovina i kraj

jedne

noge u zavojici križa. Rub oko luka tegurija Širok je 7·5 cm. Na njemu piše:

T l ~ T [VM OM

to jest t t

cum om nibus)

37. Krnjatak kao praga, č e s li, dug 12 cm., vis. pri kraju 10·5 cm., deb.

6·5 cm. Ima

na

sebi kao svršetak

nad

pisa sa imenom

1IR

zar

Trpi-

ili ranim

)ir.


13/16

119 -

38. Krnjatak neke p l o č e debele 9·2 cm., dug 13·2 cm., širok najviše

7 7 cm. Na njemu je p ~ o h o r e z a n ostatak kao dvo. lruke, troprutaste plete

nice, te užeta i komad troprutasta traka.

39. Malašan 12 cm.

d u g ~

3·5 cm. šir. krnjatak neke uzlovite troprutaste

pletenice, debele najviše 3·8 cm.

40. Ulomak zar gornjeg rub pluteja, dug 24 cm. širok najviše

27

cm.

a od debljine s a č u v a n o je najviše 8 cm. Ima s jedne uzdužne . trn.ne uza

živ brid

p l o č e

porub širok 3·5 cm. Na licu je plohorezan ostatak

č e t v e r o -

struke, troprutaste pletenice. Taj je komad vas pos.medjio jer je bio

č u v a n

negdje u k u ć i .

41. Vidi sliku iz p o č e t k a uz br. 1. Ulomak p l o č e debele 14 cm., dug

14·5 cm., šir. 17·5 cm. Dolnja mu je str n ciela. Na, licu joj je urezan

ostatak pravog prosto-hasurasta pletera, kojega su se s dolnje strane

s a č u v a l i

prelomi troprutastih trakova, koji se pravokutno križaju. Nego pošto je

p l o č a s druge strane izdjelana kao blazina proste jonske nadstupine s

prostim oko blazine urezanim usporednim istosmjerno s duljinom, žliebo

vima kanelurama),

to

se vidi, da je malo okrnuta i od gornje strane, te da

plohorezani ures n\je upravo pleter nego komad prave šesterostruke pletenice.

42. Slika uz onu br. 41 i 1). Rek

bi

ulomak kraja praga nadvratnika,

kojemu je n 8 cm. iza lica urezana slomljena rupa, koja je imala u pre

mjeru 8·5 cm. U koliko je s a č u v a n visok je 16 cm., dug od živog kraja

19·5 cm., širok 24 cm. Pri kraju mu je

n

licu nepravilno urezan latinski

križ, a do njega

p o č i m l j e

zarubljen okvir, u kojemu je

p o č e t a k

neke, z r

č e t v e r o s t r u k e troprutaste pletenice.

43. Slika mu je uz br. 28). Dobar dio visoke nadstupinice ciborija,

s l i č n e

onima kojih su ulomci opisani pod br. 28. Ovdje je gornji

dio

nad

stupine. S gornje strane, ali ne upravo po sriedi, je rup duboka 7 cm.

S a č u v a n i

komad je visok 27 cm. Na sred jednoga je·lica svitak medju dvie

zavojice, koje su se pak s i m e t r i č n o spajale, s onima koje su hodile prama

uglovima nadstupinice. Od gornje površine nadstupine,

do

gornjeg ruba

gornjega reda

l i š ć a

ima 9·5 cm. visine, a taj je red

l i š ć a

visok 10·5 cm.

Peteljke su listova široke po 4 cm., a medjuprostori medju njima po 2 cm.

Gornji široki kraj plojka listova naginje skoro vodoravno n dvor. Susjedne

se plojke listova sastaju izpod svitka, i tvore rek bi naokolo nadstupine

cjelovit k o t a č a n dolnjoj su strani trozubno narezane;

d o č i m

su skroz

trozubni rubovi plojka dolnjega reda l i š ć a

nadstupine, kojega je

s a č u v a n

gornji dio svih osam listova naokolo. Premjer nadstupine pri sredini visine

gornjeg reda l i š ć a iznosi 18 cm. Iza svitaka i medju gornjim krajevima li-

stova je prošupljena. -

44. ·Krnjatak gornjeg kraja debla obla

s t u p č i ć a

sa rupom kroza sredinu

v č i v i j u s kojom se je utvrdjivala nadstupina. Visok 8 cm. Polumjer


14/16

- 120 -

gornjeg tanjeg kraja 6 cm. P l o č i c a koja ga obrubljuje, visoka je 1 ·9 cm

.,

a

pružena je 0·5 cm.

45. Ulomak kao plut.eja, ili lezene izmedju pluteja, dug 30 cm., šir.

1

O·f)

cm., debeo na.i više 1 O cm. Na licu do ruba široka 2 cm. opažaju se

plohorezani ostanci nekakve pletenice.

Lr

46. Ulomak jednog kraja Jezene izmedju pluteja.

Visok

26

cm., širok 28·7 cm., debeo 15 cm. S jedne

strane: u debljini,

9·0 cm. daleko od kraja, ima

p o č _ e t a k

žlieba široka 6 cm., duboka 3 cm.

z

primanje

m u ž k i ć a

pluteja. U glavi pak ima prama strani gdje je spome

nuti žlieb, zarezan po sriedi žlieb do kraja, dug 9·5 cm.,

.

šir. 2·7 cm., dubok 1 5 cm.

s

rupom pri kraju dubokom

3·8 cm., za primanje kovinske spone. Pri. drugom kraju iste

glave,

n

8 cm. daleko od kraja, probivena je rup z č i v i j u

koja je možda utvrdjivala n lezeni

s t o j e ć i

s t u p č i ć Ta je

rup

duboka 2·5 cm.

Lice je tog ulomka lezene sve unaokolo zarubljeno obrubom

širokim 3·5 cm., koji, medju dvie uzahne_

p l o č i c e

ima ploho

rezano uže. Polje je urešena pleterastom pletenicom sastavljenom

od parova susredištnih troprutastih n č e t i r i mjesta medju sobom

zauzlanih krugova, kroz koje se

p r o v l a č e

č e t i r i

u središtim ha

surasto

k r i ž a j u ć a se takodjer troprutasla traka.

Pet ulomaka yaljastih, pri dnu debljih, gori o t a n j u j u ć i h se

debla s t u p č i ć a

47 i 48, Vidi pril. sliku su ulomci s dolnjih krajeva dvaju

s t u p č i ć a .

Premjer jim u dnu iznosi 14·5 crn. do 16 cm. jer oblina

nije posve savršena. Pri donjem su kraju opasani troprutastim

pojasom, širokim 3. cm., a izpod njega je još nešto bilo. Taj

48 pojas,

o b i č n o

kod ovakovih

s t u p č i ć a

zastupa podstupinu. Br. 47

je dug 52 cm., 48, 37 cm. Na br. 48 je s jedne strane lagano

uparan latinski križ dobro razširenih krajeva.

49. Ulomak s t u p č i ć a iste debljine, kao dya gori opisana.

P o t i č e s

sredine debla, a dug je 48 cm.

Ulomci s t u p č i ć a br. 50 i 51 p o t i č u

s

gornjih krajeva debla

i nose ostanke p l o č i c e . Br. 50 ima još u glavi s a č u v a n u č e t v e r o -

47 stranu bridnjastu gvozdenu olovom obilato zalivenu, koja

strši n dvor

z

4 cm., a stranice su joj šir. 12 mm. i 11 mm. Uslied raz-:

piranja č i v i j e glava je debla s jedne strane razpukla. Taj

je

ulomak dug

26 cm. Premjer mu s gornje strane iznosi

s

p l o č i c o m

oko 14 cm.

P l o č i c a

je visoka 2 cm. a strši n dvor n d deblom z 7 mm. Br. 5 1 je

n

krnjo-


15/16

.. ..

- • - ,, .1 - -

...

- 2 _ .

tini glave

s č u v o

rupu za č i v i j u duboku 5·5 cm. Njemu

je

sva p l o č i c a iz

krnjena, a dug je 26 cm.

52. Ulomak

p l o č e

dug 66 cm., šir . 48 cm., deb. 8·8 cm. S gornje je

strane zaokviren

p l o č o m

širokom 5 cm., te plosnatim oštrobridnim trakom

širokim 3 cm. Polje je duboko 8 mm. Otraga ima 9 cm. daleko od kraja

č e t v o r n u

udutinu sa s1ranicom od 17 cm. i 18 cm., duboku 2·7 cm.

53. Cjelovit i tek malo pri jednom

uglu i u žliebu okrnut

p i l a s t r i ć

Jezena)

medju plutejima sa ograde svetišta.

Dug

je 1 m., širok 31 cm., deb. 15 cm.

Ima u debljini s jedne strane ž]ieb

cm. daleko od jednog kraja, širok

6 cm., dubok 4·3 cm., koji ima pri

jednom kraju rupu duboku 6·5 cm., a

široku u premjeru koliko je sva širina

žlieba, samo što u dnu završuje šuplje

jajasto. S jednog mu je kraja na licu

rub širok 7 cm. a s drugih

strana

po

3·5 cm. Kao na ulomku pilastra br. 4G,

obrub urešenog polja sastoji od ploho

rezana užeta medju dvie uzke

p l o č i c e

Polje je urešena krasnom, jedinom te

vrsti na do sad poznatim graditeljskim

sporpenicima, uzlovitom troprutastom

pletenicom, poput one na opisanom

obrubnom n k i ć u pluteja br. 6, samo

što je još po sriedi preko pravokutnih

križališta trakova još izprepletena dru

gim zatvorenim tropru lastim trakom,

53

5 ±

.

koji se svija preko sebe tako da sklapa

sedam krugova oko sedam spomenutih križališta. Krugovi idu usporedo i

imaju iste polumjere kao i polukružni uzlovi.

54. Lezena sa pregrade svetišta pri ulazu u prezbiterij, sdružena sa

dolnjim dielom

s t u p č i ć a

s kojim je bila monolitno izdjelana. Sama lezena

visoka je 43 m., a ulomak s t u p č i ć a nad njezinim lievim gornjim kutom

drugih 29 cm. U dnu ima 12 cm. ravna ruba, a s desne i lieve strane po

2 cm. S gornje strane stoji rub koso, tako da je pri jednom kraju širok

4 cm., pri drugom 5 cm. Polje je urešeno plohorezanom 1 cm.

n s k o č e n o m

troprutastom, krasnom, uzlovitom tako sastavljenom pletenicom, da se polu

kružni uzlovi s jedne i druge strane medju sobom p r e p l i ć u Uprav takove


16/16

-

- .

- 122 -

pletenice nahodimo na obrubnom n a k i ć u dvajuh pluteja statohrvatske crkvice

S.

Stjepana u Jesenicam u Poljici1 kao što i na jednom. pluteju iz X. vieka

u

~ p l j e t s k o j

Krstionici.

2

• Vanka hrvatskih zemalja takovih pletenica nije jošte

nadjeno.

S t u p č i ć

nad

lezenom ima 14·5 cm. u premjeru. Pri dhu su mu mjesto

podstupine dvie koso zarezane

p l o č i c e

po 1 5 cm. široke, 0·5 cm. n a s k o č e n e

te ravan pojas od 2·5 cm. širine, a nad njim troprutast pojas 3·2 cm. širok.

Zada i s lieve strane je površina lezene gladka, a s desne, 12 cm.

niže gornjeg ruba, ima rupu okomito u s j e č e n u 4 cm. široku, 12·5 cm. dugu,

a duboku 5 cm. za utvrdjenje s odnosnim m u ž k i ć e m susjednog pluteja.

55. Ulomak praga širok 21 ·5 cm., dug 16 cm. ; debeo, bez

n a s k o č e n e

p l o č i c e

samo 14 cm. (Vidi sliku uz br. 1. I on ima, kao ulomci br. 3, 4, •

5, 8,

9,

1 O-i 11, s gornje

strane

jednu cielu i utarke dvijuh

~ u k a

a s dolnje

ostatak nadpisa:

PEA

56. Malahan ulomak 10 cm. dug, 8 cm. širok, a najviše 7 cm. debeo. ·

Do obruba 2 cm. široka, ima p o č e t a k nekakva plohorezana troprutasta

pletera.

S u d e ć

po izradbi i po motivima uresa, kao i po paleografiji slova na

opisanim ulomcim Koljanske bazilike, može se r ć i da ona p o t i č e .iz svršetka

VIII, ili, što je najvjerojatnije,

iz

IX vieka.

(Nastavit se).

1

D. Petar Kaer. Prinosak k spomenicim iz dobe hrvatske narodne dinastije. Prilog br. 1. god.

1890. „Bullettino di arch. e st. dalm· . 8like br. 1 i br.

4.

2

Prof. Du. Fr. B u l i ć . Nav. dj. Tab. XV.

sl.

44.

Documents

Radic - Ostanci Starinske Crkve i Groblja u Gornjim Koljanima Kod Vrlike