RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U MEUNARODNIM DOKUMENTIMA

VIJECE EUROPEPODRANO OD/SUPPORTED BY:

Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine Dokumentaciono istraivaki centar

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U MEUNARODNIM DOKUMENTIMA - VIJEE EUROPE Knjiga druga

IZDAVA: Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

UREDNICA: Samra Filipovi-Hadiabdi

NASLOVNICA: Irfan Hoi

LEKTURA: Fatima Bai

TIRA: 500

TAMPA: ARCH Design

Sarajevo 2006.

Obajavljivanje ove knjige su omoguili kancelarija UNDP-a u Bosni i Hercegovini i Kanadska agencija za meunarodni razvoj (CIDA)

IZDAVA:

UREDNICA:

NASLOVNICA:

LEKTURA:

TIRA:

TAMPA:

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA

U MEUNARODNIM

DOKUMENTIMA

VIJEE EUROPE

SADRAJ

6Predgovor

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Izmijenjena Europska socijalna povelja Strasbourg

etvrta Evropska konferencija ministara o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (Istanbul, 13-14. Studeni 1997.)

Peta Europska ministarska konferencija o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (Skoplje, sijeanj, 2003.)

Zavrno izvjee o aktivnostima skupine Specijalista za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti (EG-S-MS)

Preporuka Br. R(85) Odbora ministara drava lanica o nasilju uobitelji

Preporuka R(90)4 Odbora Ministara za drave o eliminaciji seksizma u jeziku

Preporuka br. R (91) 11 Odbora ministara zemljama lanicama u vezi sa seksualnim iskoritavanjem, pornograjom, kao i prostitucijom i trgovi-nom djecom i omladinom

Preporuka br. R(96)5 Odbora ministara zemalja lanica o usklaivanju poslovnog i porodinog ivota.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

7Preporuka br. R(98)14 Odbora ministara dravama lanicama o in-tegriranju rodnog aspekta u javnu politiku

Preporuka br. R (2000) 11 Odbora ministara zemalja lanica o mjerama za spreavanje trgovine ljudima u svrhu seksualnog eksploatiranja

Preporuka Rec (2002)5 Odbora ministara zemljama lanicama o zatiti ena od nasilja

Preporuka Rec (2003)3 Odbora ministara zemljama lanicama o uravnoteenom ueu ena i mukaraca u politikom i javnom odluivanju

Preporuka 1325 (1997) Parlamentarne skuptine o trgovini enama i prisilnoj prostituciji u zemljama lanicama Vijea Europe

Deklaracija o politici suprotstavljanja nasilju prema enama u demokrat-skoj Europi

Preporuke koje je usvojila radna grupa na konferenciji Integrisanje rod-nog aspekta u 21. vijek

Preporuke usvojene na seminaru Mukarci i nasilje nad enama

Elementi za regionalni akcioni plan

Zakljuci generalne izvjestiteljke na seminaru Novi drutveni ugovor izmeu ena i mukaraca: uloga obrazovanja

Izvjetaj Vijea Europe, Studija o ekasnom funkcionisanju nacionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u dravama lanicama Vijea Eu-rope

LITERATURA

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

PREDGOVOR

10

STANDARDI Evropske unije koji se odnose na ravnopravan poloaj mukaraca i ena nalaze se kako u primarnom tako i u sekundarnom EU zakonodavstvu. Ovi su standardi denirani posredstvom nekoliko lanova Amsterdamskoga sporazuma iz 1997. godine, a sadrani u direktivama obuhvaenim pregle-dom, od kojih je svaka transpozicionirana u zakonodavstvo drava lanica. Na osnovu Amsterdamskoga sporazuma Evropske unije, drave lanice dune su promicati ravnopravnost izmeu mukaraca i ena te osigurati radnicima i radnicama ravnopravan radni poloaj i njegovo vrjednovanje. Amsterdamski sporazum dodatno sadri novi, lan 13, kojim se Savjet ministara ovlauje da, na osnovu odluke doneene jednoglasno, poduzme odgovarajue akcije u borbi protiv diskriminacije po osnovu spola, rasnog i etnikog porijekla, re-ligije ili vjerovanja, onesposobljenja, dobi ili seksualne orijentacije, iako su do sada usvojeni jedino okvir rada i direktiva o rasnoj diskriminaciji, na osnovu opih antidiskriminacijskih odredbi.

Pored primarnog i sekundarnog zakonodavstva, postoji takoer i sudska praksa Evropske unije1 koja, zajedno s pet programa i razliitim blagim zakonima, ukazuje na to da je ravnopravnost spolova visoko na politikoj agendi Evropske unije.

Kako je veina dokumenata iz oblasti ravnopravnosti spolova dostupna samo na stranim jezicima, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

1 Evropski sud pravde donio je presude u preko 100 sluajeva, ukljuujui Kalanke protiv Grada Bremena sluaj C-450/93; Marschall protiv Sjevernorajnsko-vestfalske oblasti sluaj C-409/95; De-frenne protiv Drave Belgije, Defrenne I i II sluajevi 80/70 i 43/75; Kraljica protiv Dravnog tajnika za zapoljavanje, ex parte Seymour-Smith i Perez sluaj C-167/97. Vidi takoer: Kvartalne vijesti o ravnopravnosti (http://europe.eu.int/comm/dg05/equ_opp/index_en.htm).

11

procijenila je da bi prijevod i tampanje istih bili od velike koristi kako za osobe koje kreiraju politiku, tako i za sve zainteresirane za pitanja evropskih integracija i ljudskih prava.

Kao jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije, ravnopravnost spolova ukjuena je i u formulaciju Sporazuma za stabilizaciju i pristupanje.

Na koji nain e drava potivati meunarodne dokumente i koliko e in-stitucionalno raditi na unaprjeivanju ravnopravnosti spolova, odnosno ljud-skih prava, predstavlja pitanje vano za sve, kako mukarce tako i ene, koji su svjesni da nema demokratskog razvoja ako u njemu ne uestvuju ravno-pravno.

SAMRA FILIPOVI-HADIABDIDirektoricaAgencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine

EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

RIM, 4. STUDENOGA 1950. GODINE

14

LANAK 14. ZABRANA DISKRIMINACIJEUivanje prava i sloboda predvienih u ovoj konvenciji osigurava se bez dis-kriminacije po bilo kom osnovu, kao to su spol, rasa, boja koe, jezik, vjer-oispovijest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi sta-tus.

PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODASTRASBOURG, 22. STUDENOGA 1984.

LANAK 5. RAVNOPRAVNOST SUPRUNIKAKada je u pitanju brak, tijekom braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni glede meusobnih graanskih prava i obveza i odnosa pre-ma djeci. Ovim se lankom drave ne spreavaju da poduzimaju neophodne mjere u interesu djece.

PROTOKOL BROJ 7. UZ KONVENCIJU ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODARIM, 4. STUDENOGA 2000.Drave potpisnice, lanice Vijea Europe,imajui u vidu temeljno naelo da su svi ljudi jednaki pred zakonom i imaju pravo na jednaku zatitu zakona;rijeene da poduzmu daljnje korake radi unapreivanja ravnopravnosti svih ljudi kolektivnom primjenom ope zabrane diskriminacije putem Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potpisane u Rimu 4. studenoga 1950. godine (u daljnjem tekstu Konvencija);

15

potvrujui da naelo nediskriminacije ne spreava potpisnice da poduzmu mjere radi unapreivanja pune i stvarne ravnopravnosti pod uvjetom da pos-toji objektivno i razumno opravdanje za ovakve mjere,saglasile su se o sljedeem:

LANAK 1. OPA ZABRANA DISKRIMINACIJE1. Svako pravo koje zakon predvia ostvarivat e se bez diskriminacije po

bilo kom osnovu, kao npr. spolu, rasi, boji koe, jeziku, vjeroispovijesti, politikom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili drutvenom podrijetlu, povezanosti sa nacionalnom manjinom, imovini, roenju ili drugom sta-tusu.

2. Javne vlasti nee ni prema kome initi diskriminaciju po osnovima kao to su oni pomenuti u stavku 1.

IZMIJENJENA EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA STRASBOURG, 3. SVIBNJA 1996.

18

DIO IStrane ugovornice prihvataju kao cilj svoje politike, kojem tee svim odgovarajuim sredstvima, kako nacionalnim, tako i meunarodnim, posti-zanje uvjeta u kojima sljedea prava i naela mogu biti djelotvorno ostvar-ena:19. Svi radnici imaju pravo na jednake mogunosti i jednak tretman u pogledu uposlenja i namjetenja, bez diskriminacije na osnovu spola.

DIO IILANAK 4. - PRAVO NA POTENU NAKNADUS ciljem osiguranja uinkovitog ostvarivanja prava na potenu nakandu, strane ugovornice obvezuju se:3. da priznaju pravo mukarcima i enama na jednaku plau za rad jednake vrijednosti.

LANAK 8. - PRAVO UPOSLENIH ENA NA ZATITU MATERINSTVAU namjeri da osiguraju ostvarivanje prava uposlenih ena na zatitu materin-stva, strane ugovornice obvezuju se:1. da osiguraju, bilo plaenim dopustom, bilo adekvatnim davanjima iz so-

cijalnog osiguranja ili davanjima iz javnih fondova za uposlene ene, da mogu uzeti dopust prije i poslije roenja djeteta u ukupnoj duljini od najmanje 14 tjedana;

2. da smatraju nezakonitim ukoliko poslodavac eni da otkaz u periodu kada je obavijestila svog poslodavca da je trudna do kraja njenog porodiljskog dopusta ili da joj da otkaz u trenutku kada otkazni rok istie za vrijeme takvog dopusta;

3. da osiguraju da majke koje njeguju svoju djecu imaju pravo na dovoljno slobodnog radnog vremena za te svrhe;

19

4. da reguliraju uposlenja na nonim poslovima za trudne ene, ene koje su nedavno rodile dijete i one koje njeguju svoje dijete;

5. da zabrane uposlenje trudnih ena, ena koje su nedavno rodile dijete ili onih koje njeguju svoju djecu, na podzemnim miniranjima i svim drugim poslovima koji za njih nisu pogodni jer su opasni, nezdravi ili naporni, i poduzmu odgovarajue mjere kako bi zatitili pravo ovih ena na upos-lenje.

LANAK 20. - PRAVO NA JEDNAKE MOGUNOSTI I JEDNAK TRETMAN U PITANJIMA UPOSLENJA I RADA BEZ DISKRIMINACIJE U ODNOSU NA SPOL

S ciljem osiguranja djelotvornog uivanja prava na jednake mogunosti i jednak tretman u pitanjima uposlenja i rada bez diskriminacije u odnosu na spol, strane ugovornice preuzele su obvezu da priznaju pravo poduzimanja odgovarajuih mjera kako bi osigurale ili unaprijedile njegovu primjenu u sljedeim oblastima:a) pristup uposlenju, zatita od otputanja i ponovno ukljuivanje na

posao;b) profesionalno usmjeravanje, obuka, prekvalikacija i rehabilitacija;c) uvjeti uposlenja ili radni uvjeti, ukljuujui i naknadu;d) razvoj karijere koji podrazumijeva i unaprijeenja.

LANAK 26. - PRAVO NA DOSTOJANSTVO NA POSLUKako bi se osiguralo djelotvorno uivanje prava svih radnika na zatitu nji-hovog dostojanstva na poslu, strane preuzimaju obvezu da, u konzultacijama sa organizacijama poslodavaca i radnika:1. unaprijede svijest, informiranost i spreavaju seksualno zlostavljanje na radnom mjestu ili u svezi sa poslom i poduzmu sve odgovarajue mjere kako bi zatitile radnike od takvog ponaanja.

ETVRTA EUROPSKA KONFERENCIJA MINISTARA O RAVNOPRAVNOSTI IZMEU

ENA I MUKARACA(ISTANBUL, 13-14. STUDENI 1997.)

22

DEKLARACIJA O RAVNOPRAVNOSTI IZMEU ENA I MUKARACA KAO TEMELJNOM KRITERIJU DEMOKRACIJEMinistri drava sudionica na 4. europskoj Konferenciji ministara o ravno-pravnosti izmeu ena i mukaraca (Istanbul, 13-14. studenoga 1997.)- smatrajui da naela pluralistike demokracije, vladavina zakona i

potivanje ljudskih prava - to su vodea naela Vijea Europe - ine osnov njihove suradnje;

- imajui na umu glavne politike promjene koje su se dogodile u Europi posljednjih godina i koje su dovele do proirenja Vijea Europe i velike transformacije europskih drutava;

- uzimajui u obzir da su efovi drava i vlada lanica Vijea Evrope na sas-tanku u Strasbourgu 10. i 11. listopada 1997. godine, na drugom samitu organizacije, naglasili vanost uravnoteenije zastupljenosti mukaraca i ena u svim sektorima drutva, ukljuujui i politiki ivot, i pozvali na kontinuirani napredak s ciljem postizanja uinkovite ravnopravnosti glede mogunosti za ene i mukarce;

- podsjeajui na obveze preuzete od drava lanica Vijea Evrope u okviru europske Konvencije o ljudskim pravima i Deklaracije o ravnopravnosti ena i mukaraca od 16. studenoga 1988. godine, ponovljenih u poruci Odbora ministara (11. srpnja 1995.), upuenoj na 4. svjetskoj konferen-ciji Ujedinjenih naroda o enama (Peking, rujan, 1995.);

- ponavljajui posveenost ciljevima i preporukama pomenutim u tek-stovima koje je usvojila meunarodna zajednica na svjetskim konfer-encijama Ujedinjenih naroda odranim tokom 90-ih godina, posebice onim sadranim u strategijskim ciljevima Platforme za akciju usvojene na konferenciji u Pekingu, kao i onim sadranim u ciljevima Regionalne Platforme za akciju, usvojenim na regionalnom uvodnom sastanku na visokoj razini 4. svjetske Konferencije o enama (Bee, oktobar 1994.);

23

- primjeujui, meutim, sa zabrinutou, da su, unato znaajnim promjenama u statusu, ulozi i doprinosu ena u drutvu tijekom druge polovice ovog stoljea, raspodjela moi, odgovornost i pristup resursima izmeu ena i mukaraca jo uvijek veoma nejednaki;

- uzimajui kao svoje polazite tekstove usvojene na 1., 2. i 3. europskoj konferenciji ministara o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (Stras-bour, 1986., Bee, 1989. i Rim, 1993., kao i rezultate konferencije Ravno-pravnost i demokracija: Utopija ili izazov? (Strasbourg, veljaa 1995) i uope rad Vijea Europe o temi ravnopravnost i demokracija;

- podsjeajui na preporuku br. R (96) 5 Odbora ministara Vijea Evrope o usklaivanju rada i obiteljskoga ivota;

- naglaavajui da, s obzirom da se drutvo sastoji od podjednakoga broja ena i mukaraca i s obzirom da je jedna od najveih struktural-nih razliitosti meu ljudima spol, uravnoteena zastupljenost ena i mukaraca prigodom donoenja politikih odluka osigurala bi bolje funk-cioniranje demokratskog drutva;

- naglaavajui da rad na postizanju ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca ne bi vie trebalo smatrati enskim pitanjem ve bi trebalo ukljuiti sve lanove drutva, ene i mukarce u potpunosti, i postati briga drutva kao cjeline;

- uzimajui u obzir potrebu za veim doprinosom mukaraca u promovi-ranju ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca;

SLAU SE U SLJEDEEM:Jaanje demokracije zahtijeva da njena naela budu produbljena i razjanjena u stalnom dinaminom procesu traganja i posveenosti punom unapreenju i zatiti ljudskih prava - graanskih, politikih, ekonomskih, socijalnih i kul-turnih - za sve ljude;Postizanje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca je integralni dio proc-esa koji vodi stvarnoj demokraciji. Kao preduvjet, sudjelovanje svih lanova drutva, ena i mukaraca, u svim sferama ivota, mora biti u potpunosti osig-urano. Demokracija mora postati svjesna i osjetljiva na pitanja spola;Ovo ukljuuje uravnoteenu zastupljenost oba spola kao zahtjeva pravde i potrebe za dostizanjem istinske demokracije, koja vie sebi ne moe priutiti ignoriranje kompetencije, umijea i kreativnosti ena;Neke od barijera na koje ene nailaze u vezi sa njihovim sudjelovanjem i uravnoteenom zastupljenou u politikom i javnom ivotu tiu se strukture i funkcioniranja izbornih sustava i politikih institucija, veinom politikih stranaka. Promjene na ovom polju mogu se desiti jedino osposobljavanjem ena i konstruktivnim dijalogom sa mukarcima, to e uiniti da mukarci

24

shvate urnost korjenite reforme u smislu zastupljenosti u politikome ivotu i donoenju odluka tamo gdje se trenutano primjeuje manja zastupljenost ena;Marginalizacija ena u javnome ivotu i demokraciji je strukturalni imbenik, koji je povezan sa nejednakom raspodjelom ekonomske i politike moi izmeu ena i mukaraca i stereotipnim stavom u svezi sa socijalnim ulogama ena i mukaraca. Ove stereotipne socijalne uloge ograniavaju mogunosti i ena i mukaraca da ostvare svoje potencijale;Ravnopravnost zahtijeva pozitivno, dinamino suoavanje sa ustanovljenim strukturama moi i stereotipnim ulogama spolova kako bi se postigla struk-turalna promjena na svim razinama i, naposlijetku, novi socijalni poredak;Mukarci bi trebalo da odigraju znaajnu ulogu u postizanju ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca, posebice kada su oni ti koji donose odluke;Vee sudjelovanje mukaraca u oblasti privatnoga ivota, posebice u svakod-nevnoj skrbi o djeci, obitelji i domu, kao i ravnopravnije dijeljenje odgov-ornosti prigodom donoenja odluka u politikom, javnom i profesionalnom ivotu sa enama, poboljalo bi kvalitetu ivota za sve.

MINISTRI,1. SE SLAU da cilj mora biti dostizanje demokracije u kojoj su ene i

mukarci ravnopravni, to e dovesti do dubljeg razumijevanja pravde i univerzalnih ljudskih prava, kao i do obogaivanja demokracije kroz uravnoteenu zastupljenost spolova;

2. SE SLAU da ovaj cilj treba dostii putem specinih, multidiscipli-narnih strategija vezanih za politiki i javni ivot i ostale oblasti ivota, kroz osposobljavanje ena i partnerstvo ena i mukaraca koji rade na zajednikom cilju - postizanju ravnopravnosti;

3. POTVRUJU da ostvarivanje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca nije samo zadaa vlada, ve i drutva kao cjeline;

4. NAGLAAVAJU potrebu ukljuivanja pitanja spola u glavne tokove svih djelatnosti i programa na svim razinama kako bi se identicirao njihov utjecaj na ene i mukarce i poboljalo i razvilo donoenje odluka;

5. PODVLAE da treba osigurati dodjeljivanje adekvatnih ljudskih i nanc-ijskih resursa za uvoenje trenda ravnopravnosti meu spolovima iz svih izvora radi uspjenog prenoenje ovog koncepta u praksu;

6. NAGLAAVAJU, kao vaan preduvjet za uvoenje ovog trenda, potrebu poboljanja znanja o enama i mukaracima u svim ivotnim uvjetima popularizacijom studija i statistike o mukarcima i enama iz perspektive spola;

25

7. PODVLAE ulogu koju bi mukarci trebalo da odigraju u ostvarivanju ravnopravnosti i slau se da treba razviti posebne strategije za mukarce;

8. SLAU se da nove aktivnosti koje imaju za cilj promoviranje uloge mukaraca u ostvarivanju ravnopravnosti trebaju biti komplementarne sa trenutnim aktivnostima u oblasti ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca;

9. SLAU se oko indikativne liste multidisciplinarnih strategija, dodane ovoj deklaraciji, koje imaju za cilj ravnopravnost izmeu ena i mukaraca kao temeljni kriterij demokracije;

10. PODUPIRU vlade, i sve relevantne institucije i skupine, posebice socijalne partnere i vie dravne slubenike, da implementiraju, ojaaju i podupru inicijative koje se temelje na strategijama dodanim ovoj deklaraciji;

11. PREPORUUJU da Odbor ministara Vijea Europe poduzme sve neo-phodne mjere za postizanje ciljeva pomenutih u ovoj deklaraciji, a pose-bice:

u oblasti suradnje izmeu vlada:- osmisli, pokrene i podupire javne kampanje kako bi se javno mnijenje

informiralo o korisnosti i prednostima koje bi ravnopravna zastupljnost spolova u donoenju odluka imala za drutvo kao cjelinu;

- podupire i organizira skupljanje informacija i iskustava izmeu drava lanica o dobrim primjerima i procjeni utjecaja poduzetih mjera kako bi se postigla uravnoreena zastupljenost ena i mukaraca u donoenju odluka;

- potie i pokrene istraivanje, ukljuujui procjenu utjecaja pripadnosti odredjenom spolu u izbornim sustavima, kako bi se identicirale mjere za suprostavljanje manjoj zastupljenosti ena u donoenju odluka;

- organizira sastanke, seminare i konferencije, na kojima bi mukarci i ene diskutirali o raznim pitanjima iz perspektive ravnopravnosti, s ciljem da se napravi elaborat vizije za budunost, vizije postpatrijarhalnog drutva;

- u okviru rada na suzbijanju nasilja nad enama, razmotri pripremu eu-ropskog pravnog instrumenta o ovoj temi;

- pozovu Vijee za kulturnu saradnju (CDCC) i njegov Odbor za obra-zovanje (CC-ED) kako bi se stvorila zajednika skupina strunjaka uz Upravni odbor za ravnopravnost izmeu ena i mukaraca (CDEG), s ciljem promoviranja obrazovanja koje nee praviti diskriminaciju u odnosu na spol i koje nee biti stereotipno, na svim razinama obrazov-noga sustava;

u okviru Tajnitva Vijea Evrope:- promoviraju uravnoteenu zastupljenost ena i mukaraca na svim razi-

nama u Vijeu Evrope;

26

- potiu ciljeve kojima e se postii kritina masa ena na pozicijama gdje se donose odluke u okviru Vijea Evrope;

Nadalje, ministri preporuuju da Odbor ministara:- promovira ukljuivanje trenda ravnopravnosti meu spolovima u glavne

tokove svih tijela i aktivnosti Vijea Evrope i podupre sva tijela koja se bave programom i proraunskim pitanjima kako bi u svom radu osigurali vidljivo ukljuivanje trenda ravnopravnosti meu spolovima;

- osigura da ostvarivanje ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca bude dio monitoringa ispunjavanja demokratskih obveza drava lanica.

DODATAK DEKLARACIJIMULTIDISCIPLINARNE STRATEGIJE IJI JE CILJ PROMOVIRANJE RAVNOPRAVNOSTI IZMEU ENA I MUKARACA KAO TEMELJNOGA KRITERIJA DEMOKRACIJEA. RAVNOPRAVNOST U POLITIKOM I JAVNOM IVOTUVlade se pozivaju:Da, s ciljem informiranja javnog mnijenja i rada na postizanju njegove vee senzibilnosti u ovom kontekstu:- predloe politiku izjavu koja bi objasnila da ravnopravno dijeljenje moi

prigodom donoenja odluka izmeu ena i mukaraca jaa i obogauje demokraciju i posvete se cilju postizanja uravnoteenosti meu spolovi-ma;

- nadziru i objavljuju, na redovitom osnovu, detalje o zastupljenosti ena i mukaraca na izbornim i neizbornim dravnim poloajima;

- potaknu istraivanje o preprekama koje onemoguavaju pristup ena razliitim tijelima za donoenje odluka na raznim razinama i objave te rezultate;

- potiu analize i studije o kriterijima za selekciju koji se rabe u proce-durama javnog imenovanja, s ciljem da se otkriju elementi koji negativno utjeu na imenovanje ena i obveu se da poduzmu mjere koje bi otklo-nile te elemente, npr. postavljanjem vladinog tijela koje bi bilo zadueno da prati situaciju;

- potiu javne kampanje usmjerene na puanstvo uope, kao i na posebne skupine, npr. one koje odluuju o imenovanjima, kako bi se podigla sv-ijest o znaaju ravnopravne zastupljenosti spolova u donoenju odluka;

- organiziraju obrazovne aktivnosti i obuku radi informiranja ljudi, pose-bice mladih, o znaaju politikog sudjelovanja i uravnoteene zastu-pljenosti spolova;

27

Kako bi se sprijeila diskriminacija i osigurala uravnoteena zastupljenost spolova u politikom i javnom ivotu:- naprave pregled diferencijalnog utjecaja izbornih sustava na politiku za-

stupljenost ena u izabranim tijelima i, gdje je to prikladno, prilagode ih ili reformiraju za promoviranje uravnoteene zastupljenosti spolova;

- promoviraju i podupru posebne mjere koje bi stimulirale i osposobljavale ene da sudjeluju u politikom i javnom ivotu;

- poduzmu mjere kako bi se poduprla uravnoteena zastupljenost spolova kod svih naimenovanja od strane vlade, na primjer, predlaganjem pragova ili broja imenovanja koja trebaju dobiti ene i promoviranjem otvorenih i odgovornih imenovanja i procedura;

- potiu vladine savjetodavne odbore i vijea na osiguravanje uravnoteene zastupljenosti spolova u svojim tijelima koja donose odluke;

- promoviraju uravnoteenu zastupljenost spolova u svim nancijskim in-stitucijama koje nansira vlada, na primjer, imenovanjem osoba manje zastupljenog spola u odbore na svim razinama i potiu uravnoteenu zastupljenost spolova u svim ostalim nancijskim institucijama;

- osiguravaju postojanje uravnoteene zastupljenosti spolova kod svih naimenovanja od strane ministra ili same vlade za javne odbore, itd., na primjer, usvajanjem i implementacijom odgovarajuih zakonodavnih i/ili upravnih mjera, pravljenjem baze podataka o svim enama i mukarcima sa posebnim sposobnostima i znanjima (ekspertima), objavljivanjem po-dataka o zastupljenosti mukaraca i ena, i potiu druga tijela da slijede slinu politiku;

- potiu poslodavce da osiguraju pravo onima koji sudjeluju u politikom ivotu da uzmu slobodne dane na poslu kojim se profesionalno bave;

- podupru, svim prigodnim mjerama, programe koji e stimulirati uravnoteenu zastupljenost spolova u politikom ivotu, vladama, politikim strankama i/ili nevladinim organizacijama;

- tee uravnoteenoj zastupljenosti spolova na spisku nacionalnih kandi-data nominiranih za izbore od strane Vijea Europe, na primjer, za eu-ropski Sud za ljudska prava ili druga tijela organizacije;

Politike stranke se pozivaju da:- razmotre restrikcije u broju mandata koje osoba moe provesti na istoj

politikoj funkciji;- razmotre restrikcije broja politikih dunosti koje mogu istodobno obav-

ljati;- usvoje i promoviraju politiku uravnoteene zastupljenosti spolova u

okviru stranke i stranakih stuktura i identiciraju mjere za postizanje ovoga cilja;

28

- razmotre prilagodbu statusa i radnih uvjeta izabranih predstavnika kako bi politiku uinili atraktivnijom za osobe sa obiteljskim obvezama;

Politike stranke, savezi sindikata, organizacije poslodavaca i ostale relevantne organizacije se pozivaju da:- otklone diskriminatorne prakse, inkorporiraju trend ravnopravnosti

meu spolovima u svoje paltforme i osiguraju da enama budu dostupna zakonodavna i tijela koja donose odluke, podjednako kao i mukarcima;

- lanovima koji nisu aktivno ukljueni u rad stranke/organizacije stave na raspolaganje sustav neophodnih benecija za privremenu skrb o djeci i ugovaraju vrijeme sastanaka, uzimajui u obzir potrebe obitelji;

- razmotre i prilagode strukture i politike, rabei procjenu utjecaja pripad-nosti odreenom spolu;

- kreiraju posebne politike koje e imati za cilj unapreenje ena na odgov-orna mjesta;

- naprave pregled svog naina selektiranja i procedura imenovanja kako bi se otklonile sve barijere koje bi izravno ili neizravno spreavale da ene budu izabrane ili imenovane za ta mjesta;

- iniciraju obuku koja bi imala za cilj isticanje uravnoteene zastupljenosti spolova na svim razinama u stranci/organizaciji;

- jaaju enske ogranke u njihovim strukturama kako bi se utjecalo na poli-tiku stranke/organizacije i promovirala nominacija ena kandidata;

Nevladine organizacije se pozivaju da:- razviju svoje aktivnosti kao skupine koje ine pritisak i koje rade na

ravnopravnosti u politikom sustavu i politikim institucijama;- pokrenu i/ili razviju aktivnosti iji je cilj informiranje ena o njihovim

civilnim i politikim pravima;- organiziraju sve vrste obuka za ene i mukarce usmjerene na uravnoteenu

zastupljenost spolova u politikom i javnom ivotu;- stvore mree organizacija koje rade u korist uravnoteene zastupljenosti

spolova u politikom i javnom ivotu;- obave procjenu utjecaja spolne pripadnosti u raznim sustavima, struk-

turama i djelatnostima.

B. RAVNOPRAVNOST U EKONOMSKOME I PROFESIONALNOME IVOTUVlade se pozivaju da:s ciljem spreavanja diskriminacije i osiguravanja uravnoteenosti meu spolovima:- promoviraju i jaaju punu i aktivnu participaciju ena u ekonomiji i

donoenju odluka u ekonomiji;- potiu i promoviraju porast broja ena koje rade u medijima na

rukovodeoj razini;

29

- donesu i primijene zakone protiv diskriminacije, temeljene na razlici u spolu i jame jednak tretman na tritu rada;

- eliminiraju diskriminaciju ena u svezi sa njihovom reproduktivnom mogunou i funkcijom, primjerice, zabranom bilo kakve opaske glede trudnoe tijekom procesa uposlenja;

- poslue kao model ostalim poslodavcima osiguravanjem nediskrimina-tornih struktura i prakse i, u tu svrhu, poduzmu mjere za poveanje broja ena u viim dravnim slubama kroz, izmeu ostalog, usvajanje trans-parentne, nediskriminatorne politike i prakse, uravnoteenu zastupljenost ena i mukaraca u odborima za uposlenje i unapreenje i provjeru radne prakse;

- potiu socijalne partnere da usvoje politike iji je cilj poveano prisus-tvo ena na poloajima gdje se donose odluke, primjerice, pravljenjem zajednikih planova za unapreivanje ena izmeu odreenih posloda-vaca i institucija i organizacija ena;

- potiu poslodavce da usvoje politiku jednakih mogunosti u svojim poduzeima kao integralni dio njihove politike o ljudskim resursima i osiguraju potrebne proraunske i ljudske resurse kako bi implementirali ovu politiku i osigurali njeno praenje i procjenu;

s ciljem osiguravanja jednakog plaanja za rad jednake vrijednosti i jednakog tretmana :- donesu i primijene zakone koji e garantirati prava ena i mukaraca na

jednaku plau za jednak rad i rad iste vrijednosti;- donesu i primijene zakone koji e garantirati prava ena i mukaraca na

jednak tretman, mogunosti i plau i osiguraju pristup pravdi osigura-vanjem pravne pomoi i savjetovanja, nancijske potpore i informacija o funkcioniranju sudskih mehanizama;

- nadgledaju podjelu glede spola na tritu rada i sudjelovanje ena na vi-sokim dunostima, ukljuujui donoenje odluka u ekonomiji;

u oblasti obuke:- promoviraju unapreenje sposobnosti ena, posebice u oblasti nauke,

informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i u oblastima potenci-jalne ekspanzije;

- potiu socijalne partnere da osiguraju sheme za edukaciju i obuku, kao to su samorazvitak i teajevi upravljanja za ene; kada je jedan spol man-je zastupljen trebalo bi osigurati posebnu obuku kako bi se omoguilo uposlenima toga spola da iskoriste odreene mogunosti za uposlenje;

- pruaju pomo, savjete i obuku ljudima koji ele utemeljiti svoja poduzea, uzimajui u obzir posebne potekoe s kojima se suoavaju ene, ukljuujui pristup kreditnim institucijama;

30

- potiu ene da aktivno sudjeluju na tritu rada osiguravanjem savjetovan-ja i obuke, posebice za mlade ene, ene koje ponovo ulaze na trite rada i neuposlene ene;

u oblasti podizanja svijesti:- podupru sudski sustav koji e biti osjetljiv na pitanje spola, na primjer,

organiziranjem obuke za sudije i pravnike;- osiguraju obuku za lanove vlade, visoke dravne namjetenike i os-

tale administrativne radnike kada se primijeni aktivna i vidljiva politika uvoenja trenda ravnopravnosti meu spolovima;

- rade na podizanju svijesti nastavnika/ca o ulogama ena i mukaraca u demokratskom drutvu i njihovom doprinosu pitanju ravnopravnosti;

- ukljue teajeve o ravnopravnosti ena i mukaraca u programe obuke za dravne slubenike;

- potiu medije da za svoje osoblje organiziraju posebne teajeve za podi-zanje svijesti i obuku o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca;

Socijalni partneri, kao to su savezi sindikata i poslodavci, politike stranke i druga relevantna tijela, pozivaju se da:- poduzmu inicijative za otklanjanje razlika izmeu plaa za tradicionalno

enske i muke profesije ponovnom procjenom poslova koje su tradi-cionalno obavljale ene; ponovni proces procjene trebalo bi da obave i ene i mukarci;

- uzmu u obzir pitanje spola prigodom pregovaranja o plai uravnoteenim sudjelovanjem ena i mukaraca i potivanjem kvalikacija ena;

- osiguraju programe obuke za uposlene ene i mukarce na jednakom osnovu;

- dogovore se o politici iji je cilj jaanje kompetencija, znanja i sposob-nosti ena, meu ostalim, kroz posebne obuke;

- dogovore se o posebnim politikama iji je cilj unapreivanje ena na po-zicije gdje se donose odluke tamo gdje je njihova zastupljenost manja;

- ukljue ravnopravnost mogunosti u njihove politike o ljudskim resur-sima analiziranjem i modiciranjem, ukoliko je potrebno, dokumenata i praksi primjenjivanih u okviru procedura uposlenja, ponude poslova, selekcije prijavljenih, programa obuke i unapreenja;

- sakupljaju i redovito aktualiziraju statistike podatke utemeljene na razlici u spolu u svezi sa svim indikatora koji e biti rabljeni kako bi se dolo do permanentnog pregleda situacije ena i mukaraca u okviru poduzea;

- podiu svijest osoblja u poduzeu i obuavaju ga o jednakim mogunostima, posebno sami vrh i osobe zaduene za management, se-lekciju i obuku;

- bore se protiv seksualnog zlostavljanja na radnome mjestu usvajanjem zakonodavnih i upravnih mjera ili kolektivnih sporazuma koji imaju za

31

cilj zatitu dostojanstva ena i mukaraca na poslu (ref. l. 26 Europ-ske socijalne povelje (revidirane)) i promoviraju akcije za provedbu ovih mjera, kao to su kampanje podizanja svijesti za poslodavce, stimuliranje, savjetovanje, potpora i, ukoliko je potrebito, pojavljivanje na sudu;

- potiu organiziranje redovitih sastanaka izmeu poslodavaca i uposlenih o oekivanjima u karijeri, oekivanjima poduzea (diskusije o planiranju karijere);

- osiguraju uvoenje trenda ravnopravnosti meu spolovima u sve njihove aktivnosti, to ukljuuje (re)organizaciju, poboljanje i razvitak proc-esa za inkorporiranje koncepta ravnopravnosti spolova obukom svih dunosnika u sluaju neuravnoteene zastupljenosti ena i mukaraca.

C. USKLAIVANJE OBITELJSKIH OBVEZA SA POLITIKIM I PROFESION-ALNIM IVOTOMVlade se pozivaju da:- promoviraju harmonizaciju odnosa i partnerstvo ena i mukaraca u

obitelji i drutvu, posebice jednaku raspodjelu obiteljskih prava i obveza i potiu nacionalne politike koje omoguavaju ljudima da usklade radne obveze sa obiteljskim ivotom;

- prihvate podjelu radnih i obiteljskih obveza izmeu ena i mukaraca kao dobitak za drutvo u cjelini i promoviraju taj koncept;

- usvoje odgovarajue zakone, inicijative i/ili mjere koje imaju za cilj poti-canje podjele roditeljskih obveza izmeu ena i mukaraca. One mogu ukljuiti sljedee: eksibilne radne modele, odgovarajue mirovinske re-forme, infrastrukturu za pomo obiteljima, odgovarajue socijalne us-luge;

- podupru i potiu postojanje institucija za skrb o djeci, kao i institucija za ovisne osobe, za ene i mukarce, ili druge slube koje bi im pomogle da ispune svoje obiteljske obveze;

- usvoje planove dopusta koji bi se primjenjivali tijekom radnog vijeka iz obiteljskih i obrazovnih razloga i, gdje je mogue, podupru i omogue dopuste za majke i oeve, koje bi jednako rabili i majke i oevi, i koji bi bili eksibilno organizirani, s ciljem uzimanja u obzir interesa i ena i mukaraca;

- prilagode sheme socijalnog osiguranja i poreskih sustava stalnoj promjeni radnih standarda, a posebice usvoje politiku koja bi osigurala adekvatnu zatitu zakona o radu i socijalnog osiguranja za honorarne, privremene, sezonske radnike i radnike koji posao obavljaju u domu, osobito kada se radi o neuposlenosti i mirovinama;

32

Poslodavci se pozivaju da:- promoviraju i razvijaju eksibilnu praksu uposlenja i za ene i za

mukarce, kako bi se ispunile obiteljske obveze, primjerice, olakavanjem pristupa honorarnom poslu za one koji to ele, uposlenju na daljinu - (posao koji se obavlja telefonom ili iz doma) ukoliko se dogovori o odgovarajuoj skrbi;

- promoviraju razvijanje karijere, ukljuujui mogunosti napredovanja, na osnovu radnih uvjeta koji usklauju radne i roditeljske obveze;

- doprinesu, nancijski ili na drugi nain, osiguranju mogunosti za skrb o djeci ili obitelji za svoje radnike;

- potiu eksibilnu organizaciju rada koja odgovara obiteljima, meu os-talim, odravanjem sastanaka ili obuke tijekom uobiajenog radnog vre-mena;

Socijalni partneri se pozivaju da:- osiguraju da kolektivni sporazumi ukljuuju odredbe koje bi poduprijele

usklaivanje profesionalnoga i obiteljskoga ivota, primjerice, roditeljski dopust, honorarni rad i eksibilnu praksu uposlenja.

D. PROMOVIRANJE RAVNOPRAVNOSTI U DEMOKRATSKOM DRUTVU: ULOGA MUKARACAVlade se pozivaju da:s ciljem podupiranja uvoenja trenda ravnopravnosti meu spolovima i shva-tanja injenice da je ravnopravnost pitanje drutva kao cjeline:- potiu mukarce da promoviraju ravnopravnost u domeni svojih odgov-

ornosti ugradnjom pitanja ravnopravnosti meu spolovima u svoj rad;- potiu mukarce da procijene posljedice i utjecaj politikih inicijativa na

uravnoteenu zastupljenost ena i mukaraca u okviru oblasti od inter-esa;

- poduzmu aktivnosti koje e ukljuiti efove poduzea ili administracije s ciljem razumijevanja da je posveenost mukaraca njihovoj obvezi oeva pozitivan znak i za njihov posao;

- potiu visoke standarde ponaanja za sve angairane u javnome ivotu i posebice promoviraju nediskriminatorno ponaanje lanova vlada ili vi-sokih dravnih slubenika;

U oblasti podizanja svijesti mukaraca o pitanju ravnopravnosti:- razviju svjesnost meu lanovima vlade ili visokim dravnim slubenicima

o ravnopravnosti ena i mukaraca, primjerice, putem organiziranja teajeva;

- u obuku za administrativne radnike ukljue teajeve o ravnopravnosti ena i mukaraca;

33

- naglase promjenu uloga mukaraca i ena kako bi dolo do javnog prihva-tanja i potpore za mukarce koji ne slijede tradicionalnu podjelu uloga;

- potiu aktivnosti, kao to su konferencije i kampanje, kako bi ravno-pravnost ena i mukaraca postala briga mukaraca. Ovo bi ukljuilo poticanje mukaraca da postanu svjesni uloge koju imaju u obitelji, profe-sionalnome ivotu i drutvu, s ciljem da daju svoj doprinos veoj ravno-pravnosti i partnerstvu i, u istu svrhu, da ene postanu svjesne svoje nove uloge u obitelji;

U oblasti obuke i izobrazbe:- podupru timove za obuku i izobrazbu, sainjene od pripadnika oba spo-

la, na svim razinama i u okviru skupina koje pomau obiteljima;- podupru programe izobrazbe, i one koji ve postoje u vrtiima i osnovn-

im kolama s ciljem razvijanja i podupiranja novog naina socijalizacije djevojica i djeaka i spreavanja stereotipa koji se tiu tradicionalnih uloga ena i mukaraca;

- podupru programe obuke i izobrazbe za mukarce, koji imaju za cilj osig-uravanje podjele obveza u odgoju djece, i za ene da prihvate sudjelovan-je mukaraca;

- smanje, s ciljem eliminacije, nasilje mukaraca nad enama iniciranjem izobrazbe koja podrazumijeva potivanje drugih i, poto se odnosi na nasilne mukarce, podupiranjem praktinih i terapeutskih inicijativa;

U oblasti istraivanja:- unaprijede znanje o mukarcima i enama u svim ivotnim uvjetima pop-

ularizacijom studija i statistike iz perspektive spola;- promoviraju studije koje ispituju posljedice koje promjene u karijeri,

ivotu i aspiracijama ene imaju na identitet mukarca;- promoviraju istraivanja o odnosima izmeu mukaraca i nainima na

koji oni vide svoj muki identitet.

IZJAVA O RAVNOPRAVNOSTI ENA I MUKARACA U KONTEKSTU 50. OBLJETNICE VIJEA EUROPEMinistri drava sudionica 4. europske konferencije ministara o ravnopravnosti ena i mukaraca, koja je odrana u Istanbulu 13. i 14. studenoga 1997. god-ine;Uz primjedbu da su efovi drava i vlada lanica Vijea Evrope, na sastanku u Strabourgu 10. i 11. listopada 1997. godine, na drugom summitu organiza-cije, naglasili znaaj uravnoteene zastupljenosti mukaraca i ena u svim dijelovima drutva, ukljuujui politiki ivot, i pozvali na kontinuirani napredak s ciljem dostizanja uinkovite ravnopravnosti glede mogunosti za ene i mukarce,

34

Podsjeajui na obveze preuzete od strane drava sudionica na 4. svjetskoj konferenciji Ujedinjenih naroda o enama, odranoj u Pekingu 1995. godine, kao i doprinos Vijea Europe toj konferenciji,Uz primjedbu da 1999. godina oznaava pedesetu obljetnicu Vijea Europe,

POTVRUJU potrebu pozornog razmatranja napretka koji se dogodio u dravama lanicama i ulaganja veih zajednikih napora u provedbi Platforme za akciju, usvojene na 4. svjetskoj konferenciji o enama, i izraavaju vrsto vjerovanje da e se ovim pitanjem pozabaviti na odgovarajui nain u kontek-stu 50. obljetnice Vijea Europe,

PODVLAE znaaj jaanja suradnje izmeu vlada u okviru Vijea Europe u oblasti ravnopravnosti ena i mukaraca i posebice uloge mukaraca u ovome procesu.

PETA EUROPSKA MINISTARSKA KONFERENCIJA O RAVNOPRAVNOSTI IZMEU

ENA I MUKARACA(SKOPLJE, SIJEANJ, 2003.)

DEKLARACIJA I PROGRAM AKCIJE

38

DEMOKRATIZACIJA, SPREAVANJE KONFLIKTA I IZGRADNJA MIRA: PERSPEKTIVE I ULOGA ENARodna ravnopravnost: kljuno pitanje u drutvima koja se mijenjajuMinistri drava sudionica 5. Europske ministarske konferencije o ravno-pravnosti izmeu ena i mukaraca, odrane u Skoplju, 22-23. sijenja 2003. godine;Potvrujui posveenost drava lanica Vijea Europe temeljnim naelima pluralistike demokracije, a to su vladavina prava i potivanje ljudskih prava, ija je rodna ravnopravnost integralni dio;Naglaavajui znaaj aktivnosti Vijea Europe tijekom posljednjih 25 godina za promociju enskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, posebice nakon demokratskih promjena u centralnoj i istonoj Europi, i pozivajui zemlje lanice da pojaaju suradnju u ovoj oblasti;Podsjeajui na Deklaraciju usvojenu na 4. Europskoj ministarskoj konfer-enciji o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (Istanbul, 13-14. studenoga 1997. god.), naglaavajui da je ravnopravnost izmeu ena i mukaraca temeljni kriterij demokratije, koja bi trebalo da bude obogaena kroz rodno ravnomjernu zastupljenost u politikome, javnom i strunom ivotu i kroz vee sudjelovanje mukaraca u sferi privatnoga ivota i odgovornosti za skrb, a posebice u svakodnevnoj skrbi o djeci, obitelji i domu;potvrujui da Vijee Europe mora odigrati kljunu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti u zemljama lanicama kroz, primjerice, deniranje zajednikih naela i standarda za okvir politike za ostvarivanje ravnopravnosti ena i mukaraca u drutvu koje se mijenja i u borbi protiv nasilja nad enama i trgovine ljudima;Slau se da pojaaju utjecaj programa aktivnosti Vijea Europe na planu rodne ravnopravnosti na paneuropskoj razini na taj nain to e ih fokusirati na neka temeljna pitanja koja se odnose na demokratsku stabilnost, socijalnu

39

koheziju i ljudska prava, sukladno tekstovima usvojenim na 2. samitu efova drava i vlada Vijea Europe (1997.), kao i na Rimskoj konferenciji o ljudskim pravima (2000.);Slau se da se ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca jedino moe postii koritenjem dualnih i komplementarnih strategija iz karakteristinih politika rodne ravnopravnosti i integriranjem rodnog apsekta u javne politike;Pozdravljaju aktivnosti koje je preduzelo Vijee Europe kako bi zatitio i un-aprijedilo ljudska prava ena i slau se da bi ove aktivnosti trebalo da budu usmjerene na sljedee ciljeve:1. Unapreenje jednakih mogunosti, prava, sloboda i odgovornosti ena i

mukaraca;2. Spreavanje i borbu protiv nasilja nad enama i trgovine ljudima;3. Razvijanje aktivnosti na integriranju rodnog aspekta u javne politike u

okviru Vijea Europe i na nacionalnoj razini.Slau se oko sljedeeg akcionog programa i od Nadzornog komiteta za ravno-pravnosti izmeu ena i mukaraca (CDEG) Vijea Europe trae da ga imple-mentira u suradnji i/ili tijesnoj konzultaciji sa ostalim tijelima ove organizacije. Komitet bi posebno trebalo aktivno raditi sa ostalim relevantnim nadzornim komitetima; zahtijevaju od Komiteta ministara Vijea Europe da naprave odgovarajue aranmane za primjenu ovoga programa od strane CDEG tako to e ovom tijelu dodijeliti adekvatne resurse.

AKCIONI PROGRAMCILJ I: PROMOVIRANJE JEDNAKIH MOGUNOSTI, PRAVA, SLOBODA I ODGOVORNOSTI ENA I MUKARACAImajui na umu ovaj cilj, CDEG bi trebao realizirati sljedee aktivnosti:- Nastaviti rad na postavljanju standarda za uravnoteeno sudjelovanje

ena i mukaraca u politikom i javnom odluivanju i nastaviti te ak-tivnosti sa ciljem promoviranja provedbe zajednikih standarda irom Europe;

- Sakupiti i prenijeti primjere dobre prakse u rodno ravnomjernom usklaivanju radnoga i profesionalnoga ivota; u ovoj oblasti osmisliti nove aktivnosti usmjerene na mukarce;

- Poduzeti aktivnosti na planu doprinosa ena u spreavanju konikta, pitanjima mira i sigurnosti, ukljuujui meukulturni i meuvjerski dija-log, a posebice ispitati mogunosti deniranja zajednike politike koje se odnose na mirovne pregovore, prevenciju i rjeavanje sukoba i izgradnju postkoniktnih drutava;

- Osmisliti politike i mjere koje bi mogle biti od pomoi dravama lanicama u usvajanju i/ili reviziji propisa koji se odnose na jednake mogunosti i

40

nacionalne planove o rodnoj ravnopravnosti, ukljuujui jednako sud-jelovanje ena i mukaraca u gospodarskome ivotu zemlje, jaanje na-cionalne mainerije za ravnopravnost;

- Analizirati i pratiti izradbu propisa za jednake mogunosti, nacionalne planove za rodnu ravnopravnost i nacionalne mainerije za ravnopravnost u dravama lanicama sa ciljem da se, ondje gdje je to relevantno, imple-mentiraju zajedniki paneuropski ciljevi na ovome planu; promovirati aktivnu razmjenu informacija i iskustava o ovim pitanjima;

CILJ II: SPREAVANJE I BORBA PROTIV NASILJA NAD ENAMA I TRGOVINE LJUDIMAImajui na umu ovaj cilj, CDEG bi trebao realizirati sljedee aktivnosti:- Izraditi norme i standarde Vijea Europe kako bi sprijeilo i borilo se

protiv nasilja nad enama i trgovine ljudima i pratiti njihovu provedbu;- Razvijati aktivnosti o posebnim aspektima nasilja na temelju roda, pred-

lagati norme i/ili strategije za borbu protiv ovoga tipa nasilja;- Razvijati rad o temi odnosa mukaraca i nasilja nad enama kroz nove

aktivnosti koje bi trebalo da denira Komitet;- Nastaviti i revidirati svoj rad na zajednikim ciljevima i strategijama za

spreavanje i borbu protiv trgovine ljudima i poduzeti sve aktivnosti koje se mogu pokazati neophodnim s tim ciljem;

- Organizirati aktivnosti pomoi na ovome planu u borbi protiv trgovine ljudima u suradnji sa relevantnim meunarodnim organizacijama.

CILJ III: RAZVITI AKTIVNOST UGRADBE RODNOG ASPEKTA U JAVNE POLITIKE U VIJEU EUROPE I NA NACIONALNOJ RAZINIImajui na umu ovaj cilj, CDEG bi trebao realizirati sljedee aktivnosti:- Organizirati rad na promoviranju strategije ugradbe rodnog aspekta u

javne politike i, u ovom kontekstu, unaprijediti razmjenu informacija i iskustava izmeu drava lanica koja se odnosi na izradbu rodno razd-vojene statistike, indikatora, rodno senzitivnog budetiranja, podizanja svijesti, izobrazbe i obuke, metoda i instrumenata kako bi se potakla upo-raba rodnih aspekata u praksi;

- U ovom kontekstu izgraditi posebne ekspertske resurse koji bi bili stav-ljeni na raspolaganje onima koji rade na izradbi strategije za integriranje rodnog aspekta u javne politike u dravama lanicama Vijea Europe;

- U suradnji sa drugim nadzornim komitetima Vijea Europe razvijati i/ili poduzeti, gdje je to potrebito, aktivnosti na promoviranju uporabe strate-gije ugradbe rodnog aspekta u politike u okviru Vijea Europe u raznim politikim oblastima, kao to su: politike izobrazbe, socijalne politike,

41

zdravstvene politike, politike koje se odnose na izbjeglice i raseljene os-obe, nove informacione politike, omladinske politike, politike koje se odnose na demograju i odrivi razvitak, mir i sigurnosne politike i poli-tike na lokalnoj razini;

- U redovitoj proceduri ispitati i procijeniti sve pravne i politike instru-mente koje bi usvojio Komitet ministara sa ciljem da se, kada su u pitanju instrumenti, sprijei svako favoriziranje jednog roda na raun drugog.

REZOLUCIJA USVOJENA NA 5. EUROPSKOJ MINISTARSKOJ KONFERENCIJI O RAVNOPRAVNOSTI IZMEU ENA I MUKARACA (SKOPLJE, SIJEANJ 2003. GOD.)Demokratizacija, prevencija konikata i izgradnja mira:Perspektive i uloge enaUloge ena i mukaraca u prevenciji konikata, izgradnja mira i postkoniktni demokratski procesi - rodna perspektiva1. Ministri drava koje su sudjelovale na 5. Europskoj ministarskoj konfer-

enciji o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca (Skoplje, 22-23. sijenja 2003. god.);

2. Podsjeajui na to da naela pluralistike demokracije, vladavine prava i potivanja ljudskih prava - naela kojima se vodi Vijee Europe - ine osnov za njihovu suradnju;

3. Podsjeajui na opredjeljenja koja su drave lanice Vijea Europe ugradile u Europsku konvenciju o ljudskim pravima (1950) i naglaavajui temeljnu ulogu koju bi trebalo da ima njezin Protokol br. 12, kojim se za-branjuje diskriminacija;

4. Podsjeajui na Deklaraciju o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca Komiteta ministara Vijea Europe od 16. studenoga 1988. godine, koja utemeljuje ravnopravnost izmeu ena i mukaraca kao naelo ljudskih prava i obvezni dio demokracije i imperativ za socijalnu pravdu;

5. Podsjeajui, takoer, na Finalnu deklaraciju Drugoga samita efova drava i vlada Vijea Europe (Strabourg, 10-11. listopada 1997. god.), kao i Rezoluciju II Europske ministarske konferencije o ljudskim pravi-ma (Rim, studeni 2000.), jer obje izraavaju uvjerenje da je unapreenje ljudskih prava i jaanje pluralistike demokracije doprinos stabilizaciji Europe i zahtijevaju ravnomjernu zastupljenost ena i mukaraca na svim drutvenim planovima;

6. Potvrujui da su opredjeljenja prema ciljevima izraenim u Deklaraciji o ravnopravnosti izmeu ena i mukaraca kao temeljnim kriterijima demokracije usvojena na 4. Europskoj ministarskoj konferenciji o ravno-pravnosti izmeu ena i mukaraca (Istanbul, 13-14. studenoga 1997.);

42

7. Potvrujui svoju posveenost Konvenciji UN-a o eliminiranju svih oblika diskriminacije ena (CEDAW) i naglaavajui kljunu ulogu koju igra njen Opcioni protokol od 10. prosinca 1999. god., kao i potvrujui opredjeljenje izraeno u Pekinkoj deklaraciji i Platformi za akciju, us-vojeno na 4. Svjetskoj konferenciji o enama (rujan 1995), i Pekinku + 5 Politiku deklaraciju i Finalni dokument usvojen na Posebnoj sjednici Glavne skuptine UN-a (lipanj 2000.),

8. Pozdravljajui to to je Vijee sigurnosti UN-a 31. listopada 2000. godine usvojilo Rezoluciju 1325, koja se tie uloge ena u prevenciji i rjeavanju konikata i izgradnji mira;

9. Pozdravljajui usvajanje Sporazuma o zabrani nagaznih mina (Sporazum iz Otave, prosinac 1997. god.) i njegovo stupanje na snagu 1. oujka 1999. godine i prepoznajui injenicu da su ene i djeca posebice pogoeni ne-odgovornom uporabom nagaznih mina;

10. Pozdravljajui usvajanje Konvencije UN-a protiv transnacionalnog or-ganiziranog kriminala i naglaavajui kljunu ulogu koju igra njen Pro-tokol za spreavanje, eliminiranje i kanjavanje trgovine ljudima, pose-bice enama i djecom;

11. Pozdravljajui usvajanje Rimskog statuta o meunarodnom kaznenom sudu (17. srpnja 1998) i njegovo stupanje na snagu 1. srpnja 2002. god-ine, koji odreuje da su silovanje, seksualno ropstvo, prostituiranje pod prisliom, nasilna trudnoa, prisilna sterilizacija ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja sline teine kao zloini protiv humanosti kada su poinjeni kao dio rairenih ili sustavnih napada usmjerenih protiv bilo kog civilnog stanovnitva, sa ciljem da se ono napadne;

12. Zabrinuti neposustajanjem koniktnih situacija i kriza u Europi, poras-tom razliitih oblika terorizma i ostalih prijetnji demokratskoj sigurnosti, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskim pravima, demokraciji i vla-davini prava;

13. Potvrujui da oruani sukobi imaju razliit uinak na ene i mukarce i da je rodno senzitivan pristup primjeni meunarodnih ljudskih prava i meunarodnog humanitranog prava neophodan prije, tijekom i nakon sukoba;

14. Imajui na umu da ene i djeca ine veinu rtava sukoba, ukljuujui izbjeglice i interno raseljene osobe;

15. Ponovno potvrujui kljunu ulogu ena u prevenciji i rjeavanju sukoba u izgradnji mira i u postkoniktnim demokratskim procesima, kao i u interkulturnom i meuvjerskom dijalogu;

16. Istiui sa ozbiljnom zabrinutou da su, unato ulozi i priznatom dopri-nosu ena promoviranju mira i demokratske sigurnosti, ene jo uvijek

43

marginalizirane ili iskljuene iz procesa izgradnje mira tijekom sukoba, kao i iz procesa demokratizacije u drutvima u tranziciji iz sukoba, ime se koi izgradnja drutava mira;

17. Smatrajui da kontinuirano marginaliziranje ena u ovim oblastima pred-stavlja troenje resursa, vjetina i kompetencija i minimizira anse za uspjenu prevenciju sukoba, izgradnju mira i postkoniktne demokratske procese;

18. Slaui se da cilj mora biti izgradnja demokratskih drutava u kojima se sukobi rjeavaju na nenasilan nain, meu ostalim, politikim dijalogom i sukladno meunarodnom pravu i relevantnim instrumentima ljudskih prava;

19. Naglaavajui da, kako bi se stiglo do ovoga cilja, svaka politika koja se odnosi na mir i sigurnost mora sadravati dvojak pristup:a. puno sudjelovanje ena na svim razinama odluivanja u lokalnim,

nacionalnim, regionalnim i meunarodnim institucijama i mehaniz-mima za prevenciju, upravljanje, rjeavanje sukoba, ukljuujui mi-rovne pregovore i demokratizaciju drutava nakon sukoba;

b. integraciju rodne perspektive u sve aktivnosti sa ciljem prevencije i rjeavanja sukoba, ukljuujui mirovne sporazume, unapreenja mira i graenje demokratskoga drutva;

20. Dajui poticaj vladama i svim institucijama i skupinama kojih se to tie da provode, jaaju i podupru inicijative koje su utemeljene na strategijama navedenim u dodatku ove Rezolucije;

21. Dajui poticaj Komitetu ministara Vijea Europe da poduzme sve neo-phodne mjere za postizanje ciljeva navedenih u ovoj Rezoluciji, a pose-bice: i. organizira sastanke europskih ministara i/ili politiara o temama

koje se odnose na prevenciju sukoba, izgradnju mira i postkonf-liktne demokratske procese sa rodnog apekta;

ii. pozove Parlamentarnu skuptinu i Kongres lokalnih i regional-nih vlasti Europe (CLRAE) da napravi mreu koja e omoguiti politiarkama da se redovito sastaju i diskutiraju o prevenciji sukoba i izgradnji mira sa enskim nevladinim organizacijama ukljuenim u ove aktivnosti;

iii. pozove Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe da podupre lokalne organizacije i skupine graana koji rade na lokalnoj razini na pitanjima mira i sigurnosti, te da im pomogne da se umree;

iv. promovira provedbu Preporuke Br. (2000)11 o akciji protiv trgovine ljudima za potrebe seksualnog iskoritavanja i Preporuke (2002)5 o zatiti ena od nasilja;

44

v. usvoji nacrt Preporuke o ravnomjernom sudjelovanju ena i mukaraca u politikom i javnom procesu odluivanja i poduzme neophodne mjere za njenu primjenu;

vi. pozove Nadzorni komitet za ravnopravnost izmeu ena i mukaraca (CDEG) da osmisli svoje aktivnosti na planu uloge ena i mukaraca u prevenciji sukoba, izgradnji mira i postkoniktnih demokratskih procesa, ukljuujui aktivnosti koje se odnose na doprinos ena meukulturnom i meuvjerskom dijalogu;

vii. pozove ad hoc komitet strunjaka o pravnom aspektu teritorijalnoga azila i osoba bez dravljanstva (CAHAR) da razmotri izvodljivost prihvatanja rodno-utemeljenoga kaznenog gonjenja kao osnova za izbjegliki status;

22. Sloiti se o strategijama navedenim u dodatku ove Rezolucije.

DODATAKSTRATEGIJE IZGRADNJE MIRA U DRUTVIMA KOJA SE MIJENJAJU1. Ljudska prava ena i nenasilno rjeavanje sukoba Vlade su pozvane da:

a. organiziraju sastanke izmeu ministara, donositelja odluka i nev-ladinih organizacija ukljuenih u spreavanje i rjeavanje sukoba i izgradnju mira;

b. potiu ukljuivanje komponenti ljudskih prava, spreavanja i rjeavanja sukoba, uzajamnog razumijevanja i kulture mira i rodne ravnopravnosti u formalno i neformalno obrazovanje na svim razi-nama;

c. osiguraju obuku iz ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, na adek-vatan nain, za one koji su ukljueni u prevenciju sukoba, izgradnju mira i u postkoniktne demokratske procese;

d. poduzmu mjere usmjerene na poticanje mladih ljudi, posebice mladih ena, na sudjelovanje u spreavanju i rjeavanju sukoba u i procesima izgradnje mira;

e. podignu svijest javnosti o krenju ljudskih prava ena tijekom i na-kon sukoba i o porastu nasilja u obitelji, nasilja na temelju pripad-nosti spolu, seksualnog nasilja i trgovine ljudima za potrebe seksu-alne i ekonomske eksploatacije;

f. osiguraju, posebice koritenjem informacionih tehnologija, infor-macije o meunarodnom pravu i o instrumentima ljudskih prava, ukljuujui one koji se odnose na ljudska prava ena;

g. potiu i podupiru umreavanje nevladinih organizacija, posebice enskih organizacija ukljuenih u spreavanje i rjeavanje sukoba i izgradnju mira;

45

Vlade i meunarodne organizacije pozvane su da:a. potiu i podupru enske regionalne projekte o prevenciji i rjeavanju

sukoba i izgradnji mira, kako unutar tako i izvan granica;b. potiu rad nevladininh organizacija koje rade na pitanjima mira,

posebice osiguravanjem adekvatne tehnike, logistike i nancijske potpore;

Nevladine organizacije su pozvane da:a. razviju vie prekograninih aktivnosti i projekata koji ukljuuju part-

nere iz susjednih zemalja;b. trae naine da poveu dobro razraene organizacije i mree za ljud-

ska prava kako bi njihov rad bio bolje poznat;c. nastoje intenzivirati njihovu suradnju sa donositeljima odluka kako

bi njihovi interesi, iskustva, inicijative i rjeenja bili uzeti u razmat-ranje kao znaajan doprinos njihovome radu;

Mediji su pozvani da:se suzdre od predstavljanja stereotipa na temelju rodne, etnike i vjerskepripadnosti;promoviraju mir kroz proizvodnju programa koji njeguju rodnu ravnopravnost i nediskriminaciju, simuliraju uzajamno razumijevanje i suprotstavljaju senetoleranciji i rasizmu.2. Ravnomjerno sudjelovanje ena i mukaraca u odluivanju Vlade su pozvane da:

a. poduzmu neophodne mjere da prepoznaju i promoviraju jednaka i individualna prava ena i mukaraca da sudjeluju u politikome ivotu, posebice borbom protiv obiteljskoga glasovanja;

b. poduzmu mjere usmjerene na poveanje broja ena u tijelima u ko-jima se odluuje u politikom i javnom ivotu na svim razinama kroz, primjerice, donoenje propisa i poduzimanje posebnih mjera za politike stranke, socijalne partnere, druge strune organizacije, javne institucije itd.;

c. poduzmu mjere da postignu rodnu ravnoteu u javnim pozicijama u komitetima i misijama;

d. poduzmu neophodne mjere da osiguraju da ene imaju jednaku mogunost dostizanja svih razina u diplomatskim pozicijama;

e. poveaju broj ena kandidata za pozicije visoke razine odluivanja u meunarodnim organizacijama;

f. osiguraju da su ene ukljuene u sve faze spreavanja i rjeavanja sukoba i obnove, ukljuujui i mirovno posredovanje i pregovore;

g. poduzmu neophodne mjere kako bi obuili medijatore, ukljuene u rjeavanje sukoba, mirovne misije i operacije potpore miru, da primjenjuju rodnu perspektivu;

46

h. potiu parlamente i lokalne i regionalne vlasti da preispitaju raspored i metode rada kako bi omoguili enama i mukarcima koji rade na izradbi propisa da usklade radne i obiteljske obveze;

i. potiu rad nevladinih organizacija koje se bave osnaenjem ena za aktivno graansko sudjelovanje, posebice osiguravanjem adekvatne logistike i nancijske potpore;

Meunarodne organizacije su pozvane da:a. podupru obuku za ene koje se ele aktivno ukljuiti u spreavanje i

rjeavanje sukoba; b. osiguraju uravnoteenu zastupljenost ena i mukaraca u njihovim

strukturama i misijama na terenu;Nevladine organizacije i politike stranke pozvane su da:

a. organiziraju obuku o aktivnom graanstvu i ukljuivanju u politike i javne procese odluivanja;

b. organiziraju iroku potporu na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i meunarodnoj razini za ene koje su ve angairane u politikome ivotu na svim razinama drutva kako bi osigurali njihovo kontinu-irano angairanje u postkoniktnoj obnovi;

3. Rodna ravnopravnost i ugradba rodnog aspekta u javne politikeVlade su pozvane da:

a. u punoj mjeri primjenjuju meunarodne instrumente i programe osmiljene da unaprijede i osnae ene i poduzmu neophodne mjere kako bi ih preveli na nacionalne jezike i javnosti stavili na raspola-ganje i upoznali je sa njima;

b. usvoje i provode procedure za promociju rodne ravnopravnosti i ugrade rodnu perspektivu u okvir njihove politike suradnje na meunarodnoj razini;

c. razmotre mogunost pravljenja pregleda njihovih propisa koji se odnose na spreavanje sukoba, izgradnju mira i postkoniktne demokratske propise i uvedu sustavnu procjenu rodnog utjecaja u proces izradbe propisa, politika, programa i budetiranja;

Vlade i meunarodne organizacije pozvane su da:a. potiu i podupiru nacionalna i transnacionalna istraivanja o pitan-

jima enske i rodne ravnopravnosti koja se odnose na prevenciju sukoba, izgradnju mira i postkoniktne demokratske procese;

b. ugrade perspektivu rodne ravnopravnosti u planiranje, izradbu i provedbu mirovnih operacija i humanitarne pomoi;

c. uvedu rodno senzitivnu obuku za sudionike meunarodnih mi-rovnih operacija i operacija rjeavanja sukoba;

d. postave, usavre i primijene kodekse ponaanja za sudionike mi-

47

rovnih operacija i operacija rjeavanja sukoba kako bi se sprijeilo nasilje nad enama;

e. osigura pomo rtvama nasilja, ukljuujui izbjeglice i interno raseljene osobe, dajui posebnu pozornost potrebama ena i djevojica, a osobito ratnih udovica, kuanstava samohranih majki i siroadi;

f. uspostave posebne rodno orijentirane programe za lijeenje ena i mukaraca od trauma i pruanje neophodne obuke i vjetina za preivljavanje poslije sukoba.

ZAVRNO IZVJEE O AKTIVNOSTIMA SKUPINE SPECIJALISTA ZA UVOENJE

TRENDA RODNE RAVNOPRAVNOSTI (EG-S-MS)

STRASBOURG, VELJAA 1999.

50

DIO I - TO JE UVOENJE TREND RODNE RAVNOPRAVNOSTI?Prvi dio izvjea opisuje podrijetlo ideje uvoenja trenda rodne ravnopravnos-ti i njezin odnos spram specine politike o ravnopravnosti spolova. On razmatra probleme koji se mogu pojaviti kada se implementira trend rodne ravnopravnosti i objanjava zato je ova strategija bitna.1. to je rodna ravnopravnost?Rodna ravnopravnost znai jednaku zastupljenost, mo i sudjelovanje oba spola u svim oblastima javnoga i privatnoga ivota. Rodna ravnopravnost je u suprotnosti sa nejednakou, a ne sa spolnim razlikama, i ima za cilj promovi-ranje punog sudjelovanja ena i mukaraca u drutvu.Za rodnu ravnopravnost mora se stalno boriti, ona se mora tititi i promo-virati. U ovom trenutku borba za rodnu ravnopravnost ukljuuje sljedee as-pekte:

priznavanje i potpuna implementacija prava ena kao ljudskih prava; razvitak i poboljanje reprezentativne demokracije kroz promoviranje

jednakog sudjelovanja ena i mukaraca u politikome i javnom ivotu, kao i u drugim ivotnim oblastima;

ekonomska neovisnost individue i cilj da se uskladi profesionalni i obiteljski ivot i ena i mukaraca;

osposobljavanje djevojica i djeaka kroz obrazovni sustav; zajednika potvrda od strane ena i mukaraca o potrebi otklanjanja ner-

avnopravnosti u drutvu i injenice da je to njihova zajednika odgovor-nost.

2. Da li jo uvijek postoje problemi u svezi sa rodnom ravnopravnou u Europi?

Unato znaajnom napretku, pa ak ako su ene u Europi i dobile zakonski jednaka prava i jednak status kao mukarci, one se jo uvijek diskriminiraju u mnogim oblastima ivota. ta vie, napredak prema rodnoj ravnopravnosti zabiljeio je brojne zapreke. Glavni problemi su sljedei:

51

denicija ravnopravnosti koja se rabi esto je uska i samo pravna, a zatita od diskriminacije nije uvijek osigurana;

ene su se poglavito bavile ovim pitanjima izvan glavnih tokova u drutvu;

poloaj ena u oblasti donoenja odluka jo uvijek je veoma lo u veini zemalja;

metode koje se rabe u promoviranju rodne ravnopravnosti uglavnom su uzimale u obzir posebne potrebe ena, ne uzimajui u obzir perspektivu spola.

3. to je trend rodne ravnopravnosti?Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti podrazumijeva (re)organizaciju, poboljanje, razvitak i procjenu procesa u politici tako da pitanje rodne ravno-pravnosti sudionici koji su obino ukljueni u kreiranje politike ugrade u sve politike na svim razinama i u svim fazama.Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti znai da rodna ravnopravnost postaje dio uobiajene politke. Ono podrazumijeva ire i razumljivije deniranje rodne ravnopravnosti, dajui vrijednost razliitostima. Istodobno, ono naglaava potrebu da se (re)organiziraju, unaprijede, razviju i procijene procesi u politici i na taj nain uini moguim dovoenje u pitanje pristrasne naklonjenosti prema mukarcima, koja karakterizira drutvo i strukturalni karakter rodne neravnopravnosti.4. U kakvom je odnosu uvoenje trenda rodne ravnopravnosti sa

specinom politikom rodne ravnopravnosti?Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti ne moe zamijeniti tradicionalnu politiku kreiranu kako bi se bavila posebnim problemima u svezi sa rodnom neravnopravnou. Ono kao polazite uzima postojeu politiku ili onu koja je u fazi razvitka, a potom razmatra kako se rodna ravnopravnost moe ugraditi u politiku tako da se specinost, interesi i vrijednosti oba spola uzmu u obzir. Trend rodne ravnopravnosti i posebna politika ravnopravnosti su komple-mentarne strategije sa istim ciljem: rodna ravnopravnost.5. Koje potekoe mogu pratiti uvoenje trenda rodne ravnopravnosti?Glavne potekoe su sljedee:

Postoji opasnost da se koncept uvoenja trenda rodne ravnopravnosti i nain na koji je on vezan za specinu politiku rodne ravnopravnosti pogreno razumije, to bi znailo da ga neke vlade mogu iskoristiti kao uvod za prestanak upranjavanja tradicionalne politike o ravnopravnos-ti;

Da se koncept svede na dvije kategorije - ene i mukarce, a ne da se uporabi u svrhu uzimanja u obzir odnosa izmeu ena i mukaraca;

Da doe do nedostatka adekvatnih instrumenata i tehnika za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti;

52

Da doe do nedostatka obuke za ukljuene sudionike i da se potrebne proceduralne promjene ne implementiraju, primjerice, u administraciji.

6. Zato je uvoenje trenda rodne ravnopravnosti tako bitno?Postoji pet glavnih razloga.

ZATO TO STAVLJA LJUDE U SAMU SR KREIRANJA POLITIKELjudi koji kreiraju politiku morat e obratiti pozornost na ire uinke koje politika ima na ivote ljudi - a to, kao rezultat, moe znaiti humaniji i manje ekonomski pristup voenju modernih drutava.

ZATO TO VODI BOLJEM UPRAVLJANJUUkoliko se uvede trend rodne ravnopravnosti, oni koji kreiraju politiku bit e bolje informirani i pokazat e da politike nikad nisu neutralne kada je u pitanju spol.

ZATO TO UKLJUUJE I ENE I MUKARCE I U POTPUNOSTI ISKORITAVA LJUDSKE RESURSEPoto su ljudi ukljueni u uvoenje trenda rodne ravnopravnosti obino oni koji obavljaju posao, obuhvaen je iri front sudionika. Ovo je jasan pomak u odnosu na ono to je uraeno na planu ravnopravnosti - obino u izolaciji - od strane nekolicine ena, prema koritenju svih ljudskih resursa i ukljuivanju mukaraca u rad na rodnoj spolova.

ZATO TO UVOENJE TOG TRENDA RAVNOPRAVNOST INI VIDLJIVOM U DRUTVENIM TOKOVIMA Uvoenje trenda ravnopravnosti pokazat e da je ono bitno socijalno pitanje, sa implikacijama na razvitak drutva, a ne samo luksuz. Ono bi trebalo pokrenuti novu debatu o pitanjima ravnopravnosti.

ZATO TO UZIMA U OBZIR RAZLIITOST ENA I MUKARACACiljna skupina politike o ravnopravnosti obino su ene kao cjelina meutim, ciljevi uvoenja trenda rodne ravnopravnosti bi trebalo da budu razliite sit-uacije razliitih skupina ena i mukaraca (ene koje migriraju, mlade ene, stariji mukarci, itd).

DIO II - METODOLOGIJA ZA UVOENJE TRENDA RODNE RAVNOPRAVNOSTI

Drugi dio prezentira olakavajue okolnosti i neophodne preduvjete za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti. Nadalje, on daje pregled raspoloivih inilaca i sudionika zainteresiranih za ovaj proces. 1. Koji su neophodni preduvjeti ili povoljni uvjeti za uvoenje

trenda rodne ravnopravnosti?Najvaniji preduvjet je politika volja. Vlada - ili najvei autoritet (ako se radi o organizaciji, itd.) morat e dati izjavu o misiji, gdje e se jasno izrei namjera

53

uvoenja koncepta rodne ravnopravnosti sa ciljem da se ona dostigne.Sljedei preduvjet je postojanje posebne politike o ravnopravnosti spolova. Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti ne moe se ugraditi bez postojanja takve politike. Zato, zemlje ili organizacije koje ele zapoeti proces uvoenja ovoga koncepta, a nemaju takvu politiku, trebaju i nju stvoriti istodobno.Drugi bitni povoljni uvjeti su: Postojanje aktualne statistike o enama i mukarcima (statistika na temelju

spola). Ona je od sutinske vanosti kako bi se ubijedili oni koji kreiraju politiku;

Postojanje rodnih studija koje predstavljaju saetak znanja o odnosima meu spolovima; nancijska sredstva (esto dijelom preusmjeravanje sredstava) i ljudski resursi (to jeste obuka za one koji kreiraju politiku) i, posljednje, ali ne i najmanje bitno, puno sudjelovanje ena u politikom i javnom ivotu i procesima donoenja odluka. Najvei broj pobornika za uravnoteene odnose izmeu spolova su ene. Zato je vano da one uu u procese donoenja odluka kako bi osigurale da su vrijednosti, interesi i ivotna iskustva ena iz razliitih skupina uzeti u obzir kada se donose odluke.

2. Kada, to i gdje uvesti?Kada treba uvesti koncept rodne ravnopravnosti prigodom ugradbe politike? U sutini, sve faze procesa u politici su vane kada se radi o uvoenju trenda rodne ravnopravnosti - od faze planiranja do trenutka kada se donose odluke, zato to se upravo tada dodjeljuju nancijska i druga sredstva. Faza ugradbe ukljuuje elaborat konkretnih aktivnosti i zato moe predstavljati najbitniju fazu. Naposlijetku, bitno je ocijeniti uinke politike na trenutane odnose meu spolovima jer to moe posluiti kao polazite za razvitak nove poli-tike.to se tie pitanja to uvesti ili koje su najznaajnije oblasti politike za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti, odgovor je da je veina oblasti relevantna, jer sve one imaju izravan ili neizravan utjecaj na ivot ena i mukaraca. Teko je, meutim, poeti uvoditi trend u sve oblasti istodobno. Moda bi bilo najlake poeti u onim oblastima koje se smatraju bitnim za postizanje ravnopravnos-ti (to jeste, trite rada, obrazovanje, socijalna i obiteljska politika). Druga mogunost bi bila da se pone u oblastima koje se obino oznaavaju kao neutralne kada je u pitanju spol (urbanizam, transport, istraivanja).Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti, meutim, imat e najvei utjecaj kada se poduzmu velike reforme ili kada se uvede novo zakonodavstvo. To je tre-nutak provedbe ovoga koncepta.Da li bi uvoenje trenda rodne ravnopravnosti trebalo da se desi samo na na-cionalnoj razini ili bi trebalo razmisliti i o regionalnoj i lokalnoj razini? To e

54

ovisiti, naravno, od ureenja zemlje (centralizirani ili federalni sustav). Lokal-na razina je bitna, jer se tu odluke najizravnije tiu ljudi.3. Koje su raspoloive tehnike i instrumenti?Tehnike i instrumente trebalo bi podijeliti u tri glavne skupine: 1) analitiki, 2) obrazovni, 3) konsultativni i participativni

ANALITIKE TEHNIKE I INSTRUMENTITo su: statistika na temelju spolne pripadnosti; pregledi i prognoze u svezi sa odnosima meu spolovima; nancijske analize iz perspektive spolne pripad-nosti; istraivanja u oblasti roda/spola to je najbitnije za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti.Ostali instrumenti namijenjeni onima koji kreiraju politiku su: kontrolne liste (sa ciljevima, opisom aktivnosti koje e se realizirati); uputstva i reference - koji nisu precizni ve daju slobodu uvoenja trenda rodne ravnopravnosti u praksu. Procjena utjecaja rodne/spolne pripadnosti je jo jedan instrument koji potjee iz sektora za okruje, ali je bio prilagoen za uporabu u procesu uvoenja trenda ravnopravnosti. To je provjera prijedloga politike kako bi se procijenili razliiti uinci na ene i mukarce i da li su jednako uzete u obzir njihove potrebe. Naposlijetku, praenje, redovito izvjeivanje i sastanci takoer su instrumenti za pripremanje nove politike.

IZOBRAZBENE TEHNIKE I INSTRUMENTI:Oni sadre dva glavna aspekta: podizanje svijesti i prenoenje znanja. Podi-zanje svijesti ima za cilj uiniti ljude osjetljivim na pitanje spola, a obuka e pomoi sudionicima obino ukljuenim u procese kreiranja politike da otkriju probleme i razviju politiku koja e uzimati u obzir pitanje spolne pripadnos-ti. Ovo se moe postii putem: podizanja svijesti i organiziranjem teajeva - poevi od najvie razine upravljanja; angairanja posebnih eksperata koji e se pridruiti skupini na neko vrijeme (letei eksperti); prirunika (koji e se rabiti tijekom i nakon obuke); broura i prospekata za stanovnitvo; izobraz-benog materijala za koritenje u kolama.

KONZULTATIVNE I PARTICIPATIVNE TEHNIKE I INSTRUMENTI:Oni su vrlo bitni zato to potiu da strunjaci za ravnopravnost izmeu spolova i ostali strunjaci rade zajedno. Primjeri su sljedei: instituti za intele-ktualne usluge, radne ili upravne skupine (suradnja izmedju odjela); posebne mjere koje osiguravaju sudjelovanje ena u tijelima koja donose odluke; kon-ferencije, seminari, koji imaju za cilj informirati opu populaciju i one zain-teresirane za politiku; sasluanja (kako bi se pomoglo ljudima da sudjeluju u procesu donoenja odluka.)4. Tko su potencijalni sudionici i kakvu ulogu mogu odigrati?Uvoenje trenda rodne ravnopravnosti podrazumijeva sve sudionike obino ukljuene u kreiranje, provedbu i procjenu politika. Provedba trenda znai

55

da rodna ravnopravnost treba postati briga velikog broja ljudi. Odreeni as-pekti uvoenja trenda rodne ravnopravnosti treba da ukljue posebne sudi-onike, primjerice: istraivanje zahtijeva sudjelovanje akademskih specijalista, a donoenje odluka ukljuuje politiare. Postoji i uloga za vanjske strunjake, nevladine organizacije, skupine koje ine pritisak i interesne skupine, kao i medije. Uloga nadnacionalnih institucija takoer je bitna kao sudionika koji e pruati potporu, poticaj i inicijativu.

DIO III - UVOENJE TRENDA RODNE RAVNOPRAVNOSTI U PRAKSUTrei dio razmatra ono to treba uzeti u obzir tijekom elaboriranja plana za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti i daje neke indikacije za nadgledanje ovog procesa. to je najvanije, ovaj dio sadri primjere dobre prakse uvoenja trenda rodne ravnopravnosti.1. Kreiranje plana politike uvoenja trenda rodne ravnopravnostiKada se kreira plan za politiku, prvi korak je identicirati tko e biti odgovo-ran za zapoinjanje uvoenja trenda rodne ravnopravnosti. Sljedei koraci ukljuuju procjenu aktualne situacije - preduvjeti, karakteristike procesa donoenja odluka - i kreiranje plana koji uzima u obzir aktualnu situaciju. Naposlijetku, posljednji korak je preenje rezultata.Glavni cilj plana uvoenja trenda ravnopravnosti meu spolovima sastoji se u povezivanju neophodnih preduvjeta i povoljnih uvjeta sa politikom i pri-oritetima specicnih okolnosti. Ovo poglavlje sadri pregled aspekata koji bi trebalo da budu uzeti u obzir prigodom kreiranja plana.2. Dobra praksa uvoenja trenda rodne ravnopravnosti Posljednje poglavlje sadri primjere dobre prakse uvoenja trenda rodne ravnopravnosti. Ovi primjeri pokrivaju irok spektar planova, regulativa, ak-tivnosti i tehnika ili instrumenata. Cilj ovoga poglavlja je da ilustrira metode i naine uvoenja trenda rodne ravnopravnosti u spektar politike kako bi se olakalo stvaranja plana za uvoenje trenda rodne ravnopravnosti.

* * * Trend rodne ravnopravnosti objavilo je Vijee Europe 1998. godine (ISBN 92-871-3799-4).

PREPORUKA BR. R(85) ODBORA MINISTARA DRAVA LANICA O NASILJU U OBITELJI

(USVOJENA OD STRANE ODBORA MINISTARA 26. SVIBNJA 1985. GODINE NA 382. SASTANKU DOMINISTARA)

58

Odbor ministara, prema uvjetima iz lanka 15.b Statuta Vijea Europe,uzimajui u obzir da je obitelj temeljna organizaciona jedinica demokratskog drutva;uzimajui u obzir da zatita obitelji podrazumijeva i zatitu svih njenih lanova od bilo kog oblika nasilja, koji se esto javlja unutar nje;uzimajui u obzir da nasilje, injenjem ili neinjenjem, ugroava ivot, ziki ili psihiki integritet ili slobodu pojedinca ili ozbiljno naruava razvitak njegove ili njene linosti;uzimajui u obzir da nasilje, iako u razliitim oblicima, posebice pogaa djecu, s jedne, i ene, s druge strane;uzimajui u obzir da djeca uivaju pravo na posebnu zatitu drutva od bilo kog oblika diskriminacije ili ugnjetavanja i svakog zlostavljanja od strane au-toriteta u obitelji ili drugoj instituciji;uzimajui u obzir da se isto to odnosi i na ene ukoliko su izloene konkretnoj de facto neravnopravnosti, koja sputava izvjeivanje o bilo kom nasilju ije su one rtve;imajui u vidu Rezoluciju (78)37 o ravnopravnosti suprunika u graanskom pravu;imajui, takoer, u vidu Preporuku br. R (79)17 o zatiti djece od maltreti-ranja;imajui u vidu zapisnike sa 4. kriminoloke rasprave Vijea Europe o maltre-tiranju djece u obitelji;imajui u vidu Preporuku 561(1969) Savjetodavne skuptine Vijea Europe o zatiti maloljetnika od maltretiranja;preporuuje vladama drava lanica da:

I U SVEZI SA ZATITOM OD NASILJA U OBITELJI:1. upoznaju javnost o opsegu, ozbiljnosti i posebnim karakteristikama

obiteljskoga nasilja, sa posebnim osvrtom na dobijanje pomoi za provedbu mjera s ciljem borbe protiv ove pojave;

59

2. promoviraju irenje znanja i informacija u obiteljima o drutvenim i obiteljskim odnosima, ranom otkrivanju potencijalnih koniktnih sit-uacija i rjeavanju meuljudskih sukoba i sukoba unutar obitelji;

3. osiguraju adekvatnu profesionalnu obuku za sve odgovorne u rjeavanju sluajeva obiteljskoga nasilja, posebice onih koji su, zbog svoje dunosti, u poziciji da ih otkriju ili da se bave njihovim rtvama;

4. organiziraju ili potaknu organiziranje i podupru rad agencija, udruga ili fondacija ija je zadaa pruanje pomoi rtvama obiteljskoga nasilja, uz duno potivanje privatnosti drugih;

5. osnuju administrativne odjele ili multidisciplinarne odbore sa zadaom da se skrbe o rtvama obiteljskoga nasilja i da se nose sa ovakvim sluajevima.

U njihovoj mjerodavnosti bi bilo:- primanje izvjea o aktima nasilja u obitelji;- osiguravanje medicinskog ispitivanja na zahtjev rtve;- pomo, skrb i savjetovanje razliitih strana umijeanih u sluajeve nasilja

u obitelji, kao i provedba socijalnih anketa;- slanje informacija obiteljskim ili djeijim sudovima ili tuiteljstvu, u ovis-

nosti od toga tko se, prema miljenju odjela ili odbora, smatra mjero-davnim u konkretnom sluaju;

6. nametnu striktna pravila ovim odjelima ili odborima u svezi sa davanjem informacija do kojih dou obnaajui svoje dunosti;

II U SVEZI SA PODNOENJEM IZVJEA O OBITELJSKOME NASILJU:7. informiraju osobe koje su postale svjesne sluajeva nasilja u obitelji o

korisnosti i izvodljivosti njihovog upuivanja kompetentnim tijelima, posebice onim pomenutim u paragrama 4 i 5, ili o izravnom pruanju pomoi osobi u opasnosti;

8. razmotre mogunost otklanjanja dunosti uvanja tajne odreenih pro-fesija kako bi im omoguili otkrivanje podataka o sluajevima obiteljskoga nasilja tijelima pomenutim u paragrafu 5;

III U SVEZI SA DRAVNOM INTERVENCIJOM U SLUAJU OBITELJSKOGA NASILJA:9. poduzmu korake, makar samo putem odredaba, kako bi se, u sluaju

obiteljskoga nasilja, osigurala brza primjena odgovarajuih mjera za zatitu rtava i spreavanje slinih sluajeva;

10. poduzmu mjere da se u sluaju bilo kakvog sukoba izmeu mukarca i ene osigura odgovarajua zatita djece od nasilja kojem su izloena i koje moe ozbiljno ugroziti razvitak njihove linosti;

11. poduzmu mjere za osiguravanje da rtva ne bude oteena zbog mijeanja graanskih, administrativnih i kaznenih mjera, a da se kaznene mjere primjenjuju kao posljednje sredstvo;

60

12. preispitaju svoje zakonodavstvo o pitanju mogunosti kanjavanja djece s ciljem ograniavanja ili stvarnog zabranjivanja tjelesnih kazni, ak i onda kada krenje ovakve zabrane nuno ne iziskuje primjenu kaznenih sankcija;

13. proue mogunost povjeravanja sluajeva nasilja u obitelji specijaliziran-im lanovima tuiteljstva ili istranih tijela, odnosno sudovima;

14. poduzmu korake da se kao ope pravilo ustanovi provedba psiho-so-cijalnog ispitivanja u ovakvim sluajevima i da se, na temelju rezultata ispitivanja i sukladno kriteriju koji uzima u obzir interese rtve, odnosno djece u obitelji, osigura tuiteljstvu ili sudovima da predloe ili prim-ijene druge mjere, a ne kaznene, osobito u situaciji kada osumnjieni ili optueni pristaje da se podvrgne nadzoru kompetentnih socijalnih, medicinsko-socijalnih i probacijskih slubi;

15. ne pokreu postupak u sluaju obiteljskoga nasilja ukoliko to rtva ne trai ili ne zahtijevaju drutveni interesi;

16. poduzmu mjere za osiguravanje zatite od svakog vanjskog utjecaja na lanove obitelji koji se javljaju kao svjedoci u sluaju obiteljskoga nasil-ja. Prije svega, maloljetnicima bi trebalo osigurati pomo pruanjem odgovarajuih savjeta. Osim toga, znaaj ovih svjedoenja ne bi trebalo da bude umanjen pravilima koja se odnose na zakletvu;

17. razmotre korisnost usvajanja posebnih mjera za prestupe izvrene u obitelji.

PREPORUKA R(90)4 ODBORA MINISTARA ZA DRAVE O ELIMINACIJI SEKSIZMA U JEZIKU

(USVOJENA OD STRANE ODBORA MINISTARA 21. VELJAE 1990. GODINE, NA 43. SASTANKU DOMINISTARA)

64

Odbor ministara, u smislu lanka 15b. Statuta Vijea Europe,Uzimajui u obzir da je cilj Vijea Europe postizanje veeg jedinstva meu njenim lanovicama u svrhu osiguravanja i promoviranja ideala i naela koji predstavljaju zajedniko naslijee;Uzimajui u obzir da ravnopravnost spolova spada u oblast tih ideala i naela;Pozdravljajui injenicu da naelo ravnopravnosti meu spolovima postupno postaje dio zakona i prakse drava lanica Vijea Europe;Uzimajui u obzir, meutim, da socijalne, kulturne i ostale prepreke spreavaju postizanje stvarne ravnopravnosti meu mukarcima i enama;Naglaavajui temeljnu ulogu jezika u stvaranju individualnog drutvenog identiteta i interakcije izmeu jezika i socijalnih stavova;Ubijeeni da seksistiki karakter trenutane lingvistike prakse u mnogim dravama lanicama vijea Europe - gdje muki rod prevladava nad enskim - spreava uspostavu ravnopravnosti meu mukarcima i enama zato to stavlja sjenku na postojanje ena kao polovice ljudskog roda, dok se porie ravnopravnost ena i mukaraca;Konstatirajui da je uporaba mukog roda u obraanju ljudima oba spola, u dananjem drutvenom kontekstu, izvor neodreenosti o ljudima, ukljuujui - mukarce ili ene;Svjesni vanosti uloge koju igraju obrazovanje i mediji u kreiranju stavova i ponaanja;Pozdravljajui inicijative koje su ve poduzete na nacionalnoj i lokalnoj razini kako bi se jezik prilagodio socijalnim i psiholokim trendovima ka ravno-pravnosti meu mukarcima i enama;U odnosu na Preporuku R(85)2 o pravnoj zatiti nad diskriminacijom na temelju spola;U odnosu na Rezoluciju o politici i strategijama za postizanje ravnopravnosti

65

u politikome ivotu i procesu donoenja odluka, te u odnosu na Rezoluciju o politikama za ubrzavanje postizanja stvarne ravnopravnosti meu mukarcima i enama, koje su usvojene na prvoj (Strasbourg, 4. oujka 1986.), i drugoj (Bee, 4-5. srpnja 1989.) Europskoj ministarskoj konferenciji o ravnopravnosti meu mukarcima i enama;Uzimajui u obzir Deklaraciju o ravnopravnosti ena i mukaraca koja je us-vojena 16. studenoga 1988. godine;Preporuuje da vlade drava lanica promoviraju uporabu jezika koji odslika-va naelo ravnopravnosti ena i mukaraca i poduzmu sve mjere koje smatraju odgovarajuim sa ciljem da:1. osnae uporabu, koliko je to mogue, neseksistikoj jezika i da se uzme

u obzir postojanje, poloaj i uloga ena u drutvu kao to to trenutane lingvistike prakse ine za mukarce;

2. uskladi se terminologija koja se koristi u nacrtima zakona, javnoj admin-istraciji i obrazovanju sa principom ravnopravnosti spolova;

3. ohrabri se uporaba neseksistikog jezika u medijima.

PREPORUKA BR. R (91) 11ODBORA MINISTARA ZEMLJAMA LANICAMA U

VEZI SA SEKSUALNIM ISKORITAVANJEM, PORNOGRAFIJOM, KAO I PROSTITUCIJOM I

TRGOVINOM DJECOM I OMLADINOM(USVOJENA OD STRANE ODBORA MINISTARA 9. SEPTEMBRA 1991. NA

461. SJEDNICI ZAMJENIKA MINISTARA)

68

Odbor ministara, u skladu sa odredbama iz lana 15.b Statuta Vijea Evrope,imajui u vidu da su dobro stanje i interesi djece i omladine pitanja od temelj-nog znaaja za svako drutvo;imajui u vidu da je seksualno iskoritavanje djece i omladine radi sticanja prota u vidu pornograje, prostitucije i trgovine ljudskim biima dobilo nove i alarmantne dimenzije na nacionalnom i internacionalnom nivou;imajui u vidu da rano seksualno iskustvo, esto praeno seksualnom zloupotrebom unutar porodice ili van nje, moe imati negativan uticaj na psiholoki razvoj djece i omladine;imajui u vidu da je u interesu zemalja lanica Vijea Evrope da izvre usklaivanje svojih nacionalnih zakona o seksualnom iskoritavanju djece i omladine s ciljem bolje koordinacije i vee ekasnosti akcija koje se preduzi-maju u pravcu rjeavanja ovog problema na nacionalnom i internacionalnom planu;imajui u vidu Preporuku 1065 (1987) Parlamentarne skuptine Vijea Ev-rope o trgovini djecom i drugim vidovima iskoritavanja djece;pozivajui se na Rezoluciju br. 3 o seksualnom iskoritavanju, pornograji, kao i prostituciji i trgovini djecom i omladinom, donesenu na 16. Konferenciji evropskih ministara pravde (Lisabon, 1988);pozivajui se na Preporuku br. R(85)4 o nasilju u porodici, Preporuku br. R(85)11 o poloaju rtve u okviru krivinog zakona i postupka, Preporuku br. R(87)20 o socijalnim reakcijama na maloljetniku delikvenciju i Preporuku br. R(89)7 koja se odnosi na principe u distribuiranju videograma nasilnog, brutalnog ili pornografskog sadraja;imajui na umu Konvenciju za zatitu ljudskih prava i fundamentalnih slo-boda (1950) i Evropsku socijalnu povelju (1961);imajui, takoer, na umu Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta (1989),

69

I. PREPORUUJE DA VLADE ZEMALJA LANICA IZVRE UVID U SVOJE ZAKONE I PRAKSU SA CILJEM UVOENJA, UKOLIKO JE TO POTREBNO, I PROVOENJA SLJEDEIH MJERA:A. OPE MJEREa. Javna svijest, obrazovanje i informiranje1. Roditeljima, osobama koje se staraju o maloljetnicima i ostalim relevant-

nim grupama i asocijacijama staviti na raspolaganje odgovarajuu doku-mentaciju o seksualnom iskoritavanju djece i omladine;

2. U programe osnovnog i srednjeg obrazovanja uvesti informacije o opas-nostima seksualnog iskoritavanja i zloupotrebe, kojima djeca i omladina mogu biti izloeni, kao i o tome kako da se odbrane od njih;

3. Promovirati i podsticati programe namijenjene podizanju svijesti i obuavanju onih koji su na funkcijama vezanim za pomo i zatitu djece i omladine na polju obrazovanja, zdravstva, socijalnog osiguranja, pravde, kao i policijskih snaga, kako bi mogli identicirati sluajeve seksualnog iskoritavanja i preduzeti neophodne mjere;

4. Upoznati javnost sa katastrofalnim efektima seksualnog iskoritavanja, koji djecu i omladinu pretvaraju u potroake objekte, i urgirati kod javnosti da uestvuje u naporima asocijacija i organizacija koje interve-niraju na tom polju;

5. Pozvati sredstva informiranja da doprinesu boljoj obavijetenosti javnos-ti o ovim problemima i usvoje odgovarajua pravila ponaanja;

6. Obeshrabriti i sprijeiti svaku zloupotrebu slike ili glasa djeteta u erot-skom kontekstu;b. Prikupljanje i razmjena informacija

7. Urgirati kod dravnih i privatnih institucija i agencija koje se bave djecom i omladinom, koji su bili rtve svih vidova seksualnog iskoritavanja, da vode odgovarajue statistike evidencije za potrebe naunih istraivanja i politike prema kriminalu, uz potivanje anonimnosti i povjerljivosti;

8. Podsticati saradnju izmeu policije i svih dravnih i privatnih organiza-cija koje se bave sluajevima seksualne zloupotrebe u okviru porodice i van nje i raznim oblicima seksualnog iskoritavanja;c. Prevencija, otkrivanje, pomo

9. Urgirati kod policijskih slubi da posebnu panju posvete spreavanju, otkrivanju i istrazi krivinih djela koja ukljuuju seksualno iskoritavanje djece i omladine i da za tu svrhu izdvoje dovoljno sredstava;

10. Promovirati i unapreivati formiranje i rad specijaliziranih dravnih i pri-vatnih slubi za zatitu djece i omladine, koji su izloeni eventualnom riziku, kako bi se sprijeili i otkrili svi oblici seksualnog iskoritavanja;

11. Podrati javne i privatne inicijative koje se pokreu na lokalnom nivou za

70

osnivanje linija za pomo i centara preko kojih e se pruati medicinska, psiholoka, socijalna ili pravna pomo djeci i omladini, koji su izloeni eventualnom riziku, odnosno koji su bili rtve seksualnog iskoritavanja.d. Krivini zakon i krivini postupak

12. Osigurati da su prava i interesi djece i omladine zatieni tokom cijelog postupka, uz istovremeno potivanje prava navodnih prekrilaca;

13. Tokom cijelog sudskog i administrativnog postupka osigurati povjer-ljivost zapisnika i potivanje prava privatnosti djece i omladine koji su bili rtve seksualnog iskoritavanja, izbjegavajui, posebno, saopavanje bilo kojih informacija koje bi mogle voditi ka njihovoj identikaciji;

14. Osigurati specijalne uslove na sasluanjima koja ukljuuju djecu koja su rtve ili svjedoci seksualnog iskoritavanja, kako bi se umanjili traumatski efekti tih sasluanja i poveala kredibilitet njihovih iskaza, uz potivanje njihovog dostojanstva;

15. Osigurati odgovarajui program nadoknada za djecu i omladinu koji su bili rtve seksualnog iskoritavanja;

16. Osigurati mogunost zapljene i konskacije prihoda ostvarenih putem krivinih djela u vezi sa seksualnim iskoritavanjem djece i omladine.

B. MJERE KOJE SE ODNOSE NA PORNOGRAFIJU KOJA UKLJUUJE DJECU1. Osigurati odgovarajue sankcije, vodei rauna o teini prestupa koje su

izvrili oni koji su ukljueni u proizvodnju i distribuciju bilo kakvog por-nografskog materijala koji ukljuuje djecu;

2. Ispitati mogunost uvoenja kaznenih sankcija i za samo posjedovanje pornografskih materijala koji ukljuuju djecu;

3. Osigurati, posebno putem meunarodne saradnje, otkrivanje rmi, udruenja ili pojedinaca, esto pove