Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem predsjednikom Uprave ...zadruge.coop/upload_data/site_files/novazadruga35.-broj.pdf · pim fosilnim izvorima energije, koji utje-ču i na veliko

ZADRUGAGLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

broj 35. godina VIII. siječanj − ožujak 2013.

nova

Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a

ZADRUGARSTVO JE PUT DO VEĆE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

U SREDIŠTU

ObNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I ZADRUGEZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO

O ZADRUŽNOJ PRERADI I DISTRIbUCIJI MLIJEKA

Sretan Uskrs!

2 www.zadruge.hrnova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013.

SADRŽAJ

Nakladnik HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA

Zagreb

Za nakladnika Vedrana Stecca

Uređivački odbor Zdenka Mesić, predsjednica

Luka Bakić Marica Berdik

Tea Bilić Tea Lencur

Irena Lješević Branko Žalac

Glavni i odgovorni urednik Zvonko Čokljat

Redakcija Zvonko Čokljat Dobrila Miletić

mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik

Adresa nakladnika 10000 Zagreb, Amruševa 8

tel.: 01/487-0053 fax: 01/487-0055 [email protected]

[email protected] www.zadruge.hr

Lektor i redaktor Marijan Ričković, prof.

Grafičko oblikovanje studiog6h8

[email protected] www.studiog6h8.com

Tisak Printera grupa, Sveta Nedelja

Glasilo se tiska uz potporu Ministarstva poduzetništva

i obrta

Hrvatski savez zadruga član je Međunarodnog saveza zadruga (ICA)

Croatian Association of Cooperatives is a member of International Cooperative Alliance (ICA)

ISSN 1848-3704

Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima (NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je

u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 489-2

Fotografija na naslovnici: Mario Hlača

UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije): Zadrugarstvo je put do veće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva 4

U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Obnovljivi izvori energije i zadruge. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

O zadružnoj preradi i distribuciji mlijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

PZ Cvetek, Sv. Đurađ: Cvijeće im uljepšava život . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

PZ Cres: Ulaganja u preradbene kapacitete omogućilo stabilan razvoj 13

PZ Primošten Burni: Škrta zemlja bogato nagrađuje uloženi trud. . 14

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo dva ciklusa Poduzetničkog impulsa 2013. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

PZ Agro-Istra, Pula: Višom kakvoćom i do robne marke ISKRo . . . . 16

Uloga zadruge kao outsourcing poslovnog čimbenika . . . . . . . . . . . . . 17

PRIKAZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Hrvatsko morsko ribarstvo: Stanje i perspektive na pragu EU-a . . . 18

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . . 19

Projekt UNDP-a: Nove energetske zadruge. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Rijeka: Sajam zadruga hrvatskih branitelja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Prilika za poduzetnike početnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Tompojevci: Stručno osposobljavanje za pčelare . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Zagrebačka županija: 11. susret gospodarstvenika . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Rijeka: Predstavljen program ‘IMPUlS 2013.’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Ocjenjivanje mladih zadružnih vina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

čLANCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

Uloga zadruge u gospodarstvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Makroekonomsko vrednovanje i razvoj kreditnih unija na primjeru RH. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

IZ SVIJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

Portorož: Potpora razvoju zadrugarstva u regiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

IZ POVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Tragom moslavačkog vinogradarstva (1): Gora moslavačka i njezini vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28ZZ Gradin, Rijeka: 25 godina uspješnoga rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

PROPISI • PITANJA • SAVJETI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30

Osnivanje podružnice i likvidacija zadruge. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30(Ne)oporeziva isplata dnevnice i putnog naloga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013.

UVODNA RIJEč

Poštovani čitatelji,

Novi broj našega glasila donosi za-nimljive teme iz zadružnoga podu-

zetništva te mnoštvo osvrta na značajna događanja koja su zabilježena u protekla dva, tri mjeseca.

Kako su upravo sada aktualne poticajne mjere za poduzetnike pod nazivom IM-PULS 2013., razgovarali smo s predsjed-nikom Uprave HAMAG INVEST-a, Dar-kom Liovićem, i tako nešto više doznali o instituciji koja svojim jamstvima podupire vrijedne poduzetničke projekte.

U središtu ovoga broja postavili smo tekst o energetskim zadrugama, odnosno opće-nito o značaju iskorištavanja obnovljivih izvora energije kao bitnu alternativu sku-pim fosilnim izvorima energije, koji utje-ču i na veliko onečišćenje okoliša.

Po običaju, u poglavlju Zadružno podu-zetništvo osvrnuli smo se na aktivnosti u radu pojedinih zadruga te njihove vrijedne investicijske projekte, planove i programe.

I u ovome broju profesor M. Tratnik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu osvr-nuo se na aktualne trenutke u proizvodnji, preradi i otkupu mlijeka, naglašavajući po-trebu udruživanja proizvođača u zadruge.

Poglavlje Info / događanja obiluje izvje-šćima s održanih tribina, radionica, okru-glih stolova ili drugih manifestacija zna-čajnih za malo i srednje poduzetništvo.

Na neka od pitanja koja zadrugari upućuju na adresu Hrvatskoga saveza zadruga, da-li smo iscrpne odgovore ili obrazloženja.

I na kraju, predstavljajući proizvode iz podruma jedne od najstarijih zadruga u Hrvatskoj, u ime Uredništva Nove zadru-ge svim čitateljima želimo:

SRETAN USKRS!

Zvonko čokljat glavni urednik

4

6

11

19

23 Sretan Uskrs!

4 www.zadruge.hr

RAZGOVOR

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013.

Priredio: Jole Bolić

Gospodine lioviću, HAMAG INVEST u samome je središtu svih poduzetničkih zbivanja u nas. U novije vrijeme HAMAG je dobio i dodatak INVEST. Možete li pobliže objasniti ulogu, zadatke i ciljeve ove institucije?

Vizija HAMAG INVEST-a jest biti in-stitucija koja će moći pružiti punu podrš-ku svim malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima koji se nalaze u različitim fa-zama svog poslovanja – od onih koji tek kreću u poduzetničke vode do onih koji-ma je potrebna podrška pri prevladava-nju posljedica krize. Podrška o kojoj je ri-ječ definirana je različitim instrumentima – jamstvima, bespovratnim sredstvima i potporama, savjetodavnom uslugom, su-radnjom s poduzetničkim potpornim in-stitucijama. Od 2012. godine određena je i povezivanjem potencijalnih ulagača u hrvatski sektor SME s domaćim tvrtkama koje traže partnere radi realizacije svo-jih projekata te pružanjem institucionalne podrške investitorima koji žele ulagati u Republiku Hrvatsku. Otuda i ovaj dodatak INVEST imenu HAMAG-a.

Putem svih tih instrumenata u 2012. go-dini pružili smo podršku za više od 700 mikro, malih i srednjih tvrtki u Republici Hrvatskoj te izravno ili neizravno jamstvi-ma i potporama pridonijeli otvaranju više od 1000 novih radnih mjesta. Namjerno ne koristim termin “pomogli” nego “pru-žili podršku”, jer smatram kako poduzet-nicima nije potrebna pomoć nego istinska potpora javnih institucija. Naš cilj je da HAMAG INVEST poduzetnici doživljava-ju kao svoju instituciju u kojoj mogu dobi-ti istinsku potporu u poslovanju, a ne kao “još tamo neki” birokratski aparat koji im može dodatno zagorčati i zakomplicirati život. Svaki dan svi djelatnici Agencije u obavljanju svojih poslova pokušavaju dje-lovati upravo na taj način i to je nova fi-lozofija HAMAG INVEST-a.

Prilike za poduzetničke pothvate upravo su u zadrugama

Zadruge, kao poslovni subjekti i njihovi poslovni planovi, najčešće pripadaju srednjim i mikro poduzetnicima. Što biste im poručili, kada je riječ o poduzetničkim inicijativama, imaju li i oni šanse u

S mr. sc. Darkom Liovićem, predsjednikom Uprave HAMAG INVEST-a (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije), koji se ljubazno odazvao našoj zamolbi da za ‘Novu zadrugu’ govori o najaktualnijim pitanjima i procesima vezanim za ulogu ove cijenjene državne institucije, a koja operativno provodi zakone, pri čemu bitno utječe na investiranje, davanje jamstava i potpora poduzetnicima

ZADRUGARSTVO JE PUT DO VEĆE KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA GOSPODARSTVACilj je da HAMAG INVEST poduzetnici doživljavaju kao svoju instituciju u kojoj mogu dobiti istinsku potporu u poslovanju. Samo zajedničkim snagama i udruživanjem može se ukloniti prednost koju poduzetnici u europskim zemljama postižu ekonomijom obujma i postati konkurentnijim

5www.zadruge.hr

RAZGOVOR


dita. Takvom smo obrnutom procedurom u 2012. godini podržali osnutak više od 50 start-up tvrtki, za razliku od njih 15 u 2011. godini. Kombinacija nepovratnih sredstava i jamstva za svakog poduzetni-ka početnika, pa tako i za zadrugu, uisti-nu može biti presudna za uspjeh projekta.

Hrvatski savez zadruga izuzetno je važan u promicanju zadrugarstva i pružanju stručne i tehničke pomoći zadrugarima

Kako ocjenjujete ulogu zadrugarstva u našoj državi i kako vidite tu ulogu u novoj zajednici – Europskoj uniji nakon 1. srpnja 2013.?

Zadrugarstvo je u novoj Hrvatskoj du-go imalo negativne konotacije zbog ne-kih prošlih vremena te je konačno došlo do spoznaje o važnosti zadruga za čitavo gospodarstvo. I to je već napredak, ali tek početak i zato smatramo izrazito važnom ulogu Hrvatskog saveza zadruga u promi-canju zadrugarstva i pružanju stručne i tehničke pomoći svima onima koji se žele upustiti u ovaj oblik organiziranja.

Što je veća usitnjenost gospodarstva ne-ke zemlje, tim je uloga zadruga značajnija posebice, u uvjetima globalizacije i rastuće internacionalizacije poslovanja. Ulaskom u EU, ako zbog ničega drugog, a onda zbog veće koristi od zajedničkog udruživanja i nastupa na tržištu, očekujemo da će ra-sti interes pojedinaca za zadrugarstvo. Da zaključimo – zadrugarstvo je put do veće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Zadruge su u HAMAG INVEST-u izjed-načene s bilo kojim drugim oblikom po-slovnog subjekta i mogu doći do jamsta-va na identičan način kao i bilo koji drugi poduzetnik. Naravno, zadruge imaju svoje specifičnosti u odnosu na ostale subjekte, međutim, ne nalaze se zbog toga u manje povoljnoj ili povoljnijoj situaciji u odnosu na obrte ili društva s ograničenom odgo-vornošću. Važna je uvijek kvaliteta pro-jekta te dokazivost njegove povrativosti i isplativosti. Imajući u vidu da se udruži-vanjem mogu postići razni pozitivni eko-nomski učinci u samim projektima, kao što su pad fiksnih troškova, smanjenje ri-zika i disperzija izloženosti, rekao bih da su zadruge u tom dijelu čak i u predno-sti u odnosu na ostale subjekte. Nažalost, može se primijetiti da je još uvijek pre-malo zahtjeva za jamstvima od zadruga te da nismo zadovoljni s njihovim udjelom u ukupnom broju izdanih jamstava.

Što se tiče bespovratnih sredstava – da, za-druge mogu ostvariti poticajne nepovratne potpore putem raznih mjera poduzetničkog impulsa. Konkretno, upravo HAMAG IN-VEST provodi mjeru iz Poduzetničkog im-pulsa “Zadružno poduzetništvo” te može-mo reći kako smo iznimno zadovoljni pro-vedbom tog projekta u 2012. godini. Bila su ukupno prijavljena 83 zahtjeva za bes-povratnim sredstvima, od čega je 13 proje-kata dobilo ukupno 2 milijuna kuna.

U operativnim programima predviđene su značajne potpore malim i srednjim poduzetnicima. Koje biste izdvojili kao izgledne za zadrugare i zadruge? Posebice koje su potpore za one koji žele osnovati zadrugu, dakle za početno poduzetništvo, a što bi moglo utjecati i na veće zapošljavanje, zar ne?

Poduzetnički impuls i za 2013., u okvi-ru sustava bespovratnih potpora, pred-viđa ukupno 2 milijuna kuna za potica-nje zadružnog poduzetništva te jačanja konkurentnosti i boljeg pozicioniranja za-družnih proizvoda na tržištu. Pojedinač-na vrijednost potpore jest između 20.000 i 250.000 kuna za svaku vrstu zadruge. Što se tiče početnika, na raspolaganju imaju (osim bespovratnih potpora tu su i naša jamstva do 80% vrijednosti projek-ta) maksimalno do 1,5 milijuna kuna. Za početnike smo omogućili izdavanje jam-stava unaprijed, prije nego projekte pre-gleda banka te smo na taj način omogući-li da se početnici dobivanjem našeg obve-zujućeg pisma namjere bolje pozicioniraju kod poslovnih banaka za dobivanje kre-

nesmiljenim konkurentskim kretanjima na tržištima?

Ne samo da zadruge imaju šansu, ne-go je prilika poduzetnika upravo u zadru-gama. Hrvatsko je gospodarstvo usitnjeno do te mjere da u pojedinim sektorima, na-žalost, nemamo mogućnost biti konkuren-tni na velikom europskom tržištu ukoliko se poduzetnici neće udruživati u zadruge ili klastere. Što prije poduzetnici shvate da samo zajedničkim snagama i udruži-vanjem mogu ukloniti prednost koju po-duzetnici u europskim zemljama postižu ekonomijom obujma, to će naše gospodar-stvo postati prije konkurentnije. Zbog to-ga i država mora pronaći mehanizme koji će aktivno poticati poduzetnike na udruži-vanje u zadruge i zajednički nastup, a za-drugama koje egzistiraju stvoriti poticajno okružje koje će im pojednostavniti i olak-šati poslovanje.

Mnoge zadruge nisu u stanju izraditi kvalitetne programe, posebice kada se radi o investicijskim programima. Što im i kako u tome može pomoći HAMAG INVEST?

Slažem se kako je jedan od najvažni-jih problema, ne samo u zadrugama, nego općenito kod malih poduzetnika, upravo nedostatak iskustva i znanja u planiranju, izradi i provedbi investicijskih projekata. Doduše, nije realno za očekivati da ćemo različitim edukativnim programima dose-gnuti takvu razinu znanja koja će svakom omogućiti da izradi vrhunske projekte, ali zato postoje stručne osobe kao što su kon-zultanti koji mogu pomoći i zadrugama i poduzetnicima. Naime, HAMAG INVEST ima vlastitu mrežu savjetnika koji poma-žu poduzetnicima savjetovanjem te je u proteklih 5 godina, koliko se dugo finan-cirao program izdavanja vaučera (kupo-na) za konzultantske usluge, poduzetnici-ma sufinancirano više od 3 milijuna kuna za savjetničke usluge. Naravno, tu je uvi-jek i potpuno besplatan info-servis unu-tar HAMAG INVEST-a koji poduzetnici-ma pruža sve prijeko potrebne informacije vezane uz ishođenje jamstava ili odobra-vanje bespovratnih potpora.

Premalo je zadružnih zahtjeva za jamstvima

Koja jamstva i pod kojim uvjetima nudite zadrugama kao poslovnim subjektima? Mogu li i zadruge doći do nepovratnih sredstava?

6 www.zadruge.hr

U SREDIŠTU


ObNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE* I ZADRUGE

Činjenica je da uvozimo velike količine raznovrsne energije i za to izdvajamo znatna sredstva. S druge strane, svojim zemljopisnim položajem, vodotocima i ostalim prirodnim pogodnostima, prvenstveno velikom

osunčanosti tijekom godine, mogli bismo proizvesti ogromne količine energije iz obnovljivih izvora (OIE). Nažalost, iskorištavanje tih resursa nije značajno jer nema dovoljno sredstava niti aktivnosti u tom smislu u

lokalnim zajednicama, ali ima bezbroj birokratskih zapreka. Na početku smo organiziranja u energetske zadruge, čemu i HSZ pridaje značajnu pozornost. Stoga smo odlučili da zadrugare pobliže upoznamo s ovom temom

Priredio: Jole Bolić

* Izvor podataka: Wikipedia i prezentacija prof. dr. sc. Ljubomira Majdančića, uglednog stručnjaka s područja energetike

Većina tehnologije obnovljivih iz-vora energije na izravan ili ne-izravan način napaja se iz Sun-

ca. Sustav Zemljine atmosfere uravnote-žen je tako da je toplinsko zračenje u sve-mir jednako pristiglom Sunčevom zrače-nju, što rezultira određenim energetskim stupnjem unutar atmosferskog sustava Zemlje, a to u grubo možemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upi-je veći udio dolazećeg zračenja. Najviše zračenja apsorbira se pri maloj geograf-skoj širini u području oko ekvatora, ali se ta energija raspršuje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu. Giba-nje valova moglo bi imati važnu ulogu u procesu pretvorbe mehaničke energije iz-među atmosfere i oceana opterećenjem koje uzrokuje vjetar. Sunčeva energija je također odgovorna za distribuciju oborina koje su stvarane hidroelektričnim projek-tima te za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva.

Strujanje obnovljive energije uključuje pri-rodne fenomene kao što su: sunčeva svje-tlost, vjetar, valovi, geotermalna toplina, kao što Međunarodna agencija za energiju objašnjava: ” ... obnovljiva energija dobi-vena je iz prirodnih procesa koji se nepre-stano obnavljaju. U svojim različitim obli-cima dobiva se izravno iz Sunca ili iz to-pline stvarane duboko u Zemlji. To još uk-ljučuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geoter-malne energije te biogoriva i hidrogena, dobivenog iz obnovljivih izvora ...” Sva-ki od ovih izvora ima jedinstvene značajke koje utječu na to kako i gdje su korišteni.

U Hrvatskoj postoji niz udruga i organiza-cija tzv. civilnog društva koje potiču ko-

rištenje obnovljivih izvora energije, među kojima su najpoznatije: Hrvatska struč-na udruga za sunčevu energiju, Regio-nalni centar za obnovljive izvore energije, Međunarodni institut za razvitak Hrvat-ske, Hrvatska stranka zelenih ... Posebi-ce se sve više angažiraju eksperti putem Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, sa sjedištem u Zagrebu, kao i obrazovne in-stitucije, fakulteti te Zajednica ustanova za obrazovanje odraslih.

Sunčeva energija – dar s neba Tako se naziva jedan od projekata koje po-tiče, primjerice, Andragoško učilište “Zvo-nimir” iz Zagreba koje pokreće aktivnosti na široko korištenje sunčeve energije. Me-đu ostalima o mogućnostima korištenja te energije poseban prinos daje i naš ugledni stručnjak s područja energetike, prof. dr. sc. ljubomir Majdančić s instituta “Požar” iz Zagreba (vidjeti: www.hsuse.hr) (Hrvat-ska stručna udruga za sunčevu energiju).

Tijekom protekle i ove godine nastale su naše prve energetske zadruge koje poslu-ju na zadružnim načelima ili bi trebale ta-ko poslovati. No činjenica je da su brojni čimbenici prepoznali zadrugu kao dobar oblik poslovnog subjekta u kome je mo-guće okupiti zainteresirane sudionike ko-rištenja OIE-a i tako ostvariti svoje inte-rese. Energetske zadruge dobro su došle jer mogu okupiti dobrovoljno i otvoreno članstvo, osigurati demokratski način od-lučivanja (jedan član – jedan glas), gospo-darski se može djelovati, obrazovati, biti neovisan i samostalan, surađivati i voditi brigu za zajednicu u kojoj zadruga djelu-

je. No da bi se to ostvarivalo nužno je ne samo osnovati zadrugu, već poznavati sve mogućnosti korištenja obnovljivih izvora neregije: sunčeve, vjetra, biomase, vode ... Evo nekih činjenica:

Republika Hrvatska uvozi više od 50% primarne energije, odnosno uvozi:

• 34% (42%) električne energije,• oko 40% plina,• približno 95% nafte i naftnih derivata, i• 100% ugljen.

Republika Hrvatska ima velik potenci-jal u korištenju obnovljivih izvora ener-gije (OIE) posebice energije sunčeva zra-čenja. Donesen je i Zakon o energiji (NN br. 68/01, 177/04 i 76/07), a u članku 14. navedi se da je ”... korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija u interesu Republike Hrvatske”.

Obnovlji su izvori, osim sunčeve energije, još i: vjetar, biomasa, voda, toplina Ze-mlje i energija topline mora i valova. No prirodni potencijal energije sunčeva zra-čenja 50 puta je veći od zbroja svih zaliha fosilnih i nuklearnih goriva. Svi obnovlji-vi potencijali i u svijetu su malo korišteni, a tako je i u našoj državi.

Sunce je neiscrpan, čist i pouzdan izvor energijeSunce samo u jednoj sekundi oslobodi više energije nego što je naša civilizaci-ja tijekom svoje povijesti i razvoja po-trošila. Tijekom 10 milijarda godina sma-nji se samo jedan tisućiti dio mase Sunca, dakle, Sunce je neiscrpan, čist i pouzdan izvor energije. Svi izvori energije, osobito obnovljivi, samo su različite pretvorbe i oblici energije sunčeva zračenja.

7www.zadruge.hr

U SREDIŠTU


U svijetu je 2011. godine instalirano blizu 29,7 GW FN (fotonaponskih) sustava, što je 12 puta više nego 2007. godine, kada je bilo instalirano 2,4 GW. Snaž no je ra-zvijeno europsko tržište FN tehnologije u kojem dominira Njemačka, koja je 2011. instalirala novih 7500 MW. To je 36% FN instaliranih u svijetu, odnosno 50% in-staliranih FN sustava u Europi. Njemačka ima ukupno 24,7 GW.

Hrvatska ima niz pravilnika, izmjena i dopuna zakona, “šumu” propisa u kojem se ponekad teško snaći. Prema mišljenju stručnjaka, Hrvatska se treba okrenuti u budućnosti korištenju sunčeve enrgije jer joj to zemljopisni položaj omogućuje. Zato već danas iz dana u dan niču fotonaponski kolektori za proizvodnju električne enrgi-je, struje i solarni kolektori za proizvodnju tople vode. Kolektore se može vidjeti i u najzabačenijim krajevima bez struje i oni su spas za mala osiromašena kućanstva. No kompliciranje s propisima, razne do-zvole, tarife i rješenja, već sada imaju loš učinak po kojem će Hrvatska u korištenju obnovljivih izvora energije u EU-u biti na zadnjem mjestu. Da bi se dostigle druge

zemlje svake godine trebalo bi instalirati novih 100 megavata. Bilo bi dobro da Vla-da Republike Hrvatske posebnim progra-mom, koji bi se mogao nazvati “Tisuću so-larnih krovova”, sufinancira postavljanje FN modula pojedinačne snage do 10 kWh na krovove bez ikakvih ograničenja.

SUNCE DAJE GOTOVO SAV ŽIVOT NA ZEMlJISunce je zvijezda u središtu našega Sunčevog sustava. Ona je gotovo sa-vršena kugla i sastoji se od plinovi-te vruće plazme, koja je isprepletena magnetskim poljima. Promjer mu je oko 1,392. 000 km, što je za 109 pu-ta više od Zemlje, a masa oko 2×1030 kilograma, što je za 330.000 puta vi-še od Zemlje, odnosno to je 99,86% mase cijeloga Sunčevog sustava. Ke-mijski, 3/4 ima vodika, dok je ostatak gotovo sve helij, a manje od 2% sa-stoji se od težih elemenata kao kisik, ugljik, neon, željezo i drugi.Prema spektralnoj klasi, Sunce spada u klasu G2V ili možemo ga zvati žuti patuljak, zato što je vidljiva svjetlost najizraženija u žuto-zelenom dije-lu spektra, iako je sveukupno svje-tlost sa Sunca bijela, a zbog rasprše-nja svjetlosti u Zemljinoj atmosferi izgleda žuto na plavoj podlozi neba. Spektralna oznaka G2 pokazuje povr-šinsku temperaturu, koja iznosi 5778 K (5505 °C), dok oznaka V pokazuje da je Sunce, kao i većina drugih zvi-jezda, u glavnom nizu (Hertzsprung-Russellov dijagram) i da stvara ener-giju nuklearnom fuzijom, pretvaraju-ći vodik u helij. U jezgri Sunca, svake sekunde izgori 4,300.000 tona vodi-ka, pretvarajući se u helij. Iako su ne-kad astronomi smatrali da je Sunce mala i beznačajna zvijezda, isposta-vilo se da je Sunce svijetlije od 85% zvijezda u Mliječnom putu, a većina zvijezda spada u crvene patuljke. Ap-solutna magnituda je +4,83, ali bu-dući da nam je Sunce puno bliže od ostalih zvijezda, vidimo ga kao naj-sjajnije nebesko tijelo s prividnom magnitudom –26,74. Kako se cije-li svemir širi, tako se i mi krećemo zajedno s našom galaksijom ili Mli-ječnim putem, prema zviježđu Vode-na zmija, i to brzinom od 550 km/s. Najbliža nam je zvijezda alfa Kenta-ur, koja je udaljena 4,2 godine svje-tlosti. Sunčev sustav se okreće oko središta Mliječnog puta, koji je uda-ljen 24.000 – 26.000 godina svjetlo-sti i jedan puni krug napravi za 225 – 250 milijuna godina. To se razdo-blje naziva galaktička godina. Srednja udaljenost između Sunca i Zemlje je 149,600.00 km ili jedna astronom-ska jedinica, što svjetlost prijeđe za 8 minuta i 19 sekunda. Energija koju prenosi sunčeva svjetlost daje gotovo sav život na Zemlji, zahvaljujući fo-tosintezi, a ujedno pokreće vrijeme i klimu na Zemlji.

Sunce u jednoj sekundi oslobodi više energije nego što je naša civilizacija tijekom svoje povijesti i razvoju potrošila

Kako radi solarni sustav

Danas se obnovljivi izvori energije koriste kao:

FoToNAPoNSKI MoDULI

SoLARNI KoLEKToRI

BIoMASA

8 www.zadruge.hr

U SREDIŠTU


Iako je svijest o korištenju tih izvora ener-gije već narasla, manjina koja odlučuje u društvu sputava širenje takve energije, a posebno nametanjem visokih kvota, što znači stavljanjem u sustav HEP-a i vrlo malih centrala kao obveznih, s ograniče-njem u njihovu broju. Stoga imamo svega jedan promil fotonapona, dok Njemačka ima 36 posto, iako je zemljopisno na sje-vernijem dijelu Europe. Ujedno smo obe-ćali EU-u da ćemo do 2020. godine imati 13,6 posto korištenja fotonapona! U isto vrijeme smanujemo naknade za poticaje onima koji žele ugradnju centrala ili so-larnih kolektora, od 10 pa do 30 kW ne bi smjele biti nikakve kvote. Koliko je u nas složen put dolaska do solarne energije i proizvodnje struje najbolje govori podatak da je naša poznata tvrtka “Petrokov” kod ishođenja dozvola za ugradnju kolektora za struju na 7 krovova na kraju imala 540 stranica raznih dozvola, rješenja i sl. Poseb-na korist od uporabe ovog izvora energije je u smanjivanju emisije CO2. Ukupna

Instalirati oko 1 m2 FN modula po stanovnikuOsim ovog programa u Hrvatskoj bi tre-balo u sljedećih 10 godina, a prema pro-jektu “Solarizacije Hrvatske”, instalirati oko 1 m2 FN modula po stanovniku. To znači da bi imali oko 4,500.000 m2 FN modula, što bi odgovaralo snazi od 450 MW. Oni bi osigurali oko 550 GW elek-trične energije, a godišnje bi u atmosferu smanjili emisiju ugljikova dioksida za oko 320.000 tona.

ENERGIJA VJETRAProtok zraka može se upotrebljava-ti za pokretanje vjetroturbina. Novi-je vjetroturbine imaju raspon snage od 600 kWh do 5 MWh, premda su turbine s izlaznom snagom od 15 do 30 MW postale tipične za komerci-jalne svrhe; izlazna snaga turbine je funkcija kubne brzine vjetra, tako se s povećanjem brzine vjetra dramatično poveća izlazna snaga. Područja gdje su vjetrovi snažniji i učestaliji, poput priobalja i mjesta velike nadmorske visine, preporučljiva su za izgradnju vjetroparkova.Budući da brzina vjetra nije kon-stantna, proizvedena energija vjetro-parka u godini nije nikad velika kao zbroj nazivnih vrijednosti generato-ra pomnoženih s brojem radnih sati. Omjer stvarno proizvedene energije na godinu do teorijskog maksimuma se naziva faktor kapaciteta. Uobičaje-ni faktor kapaciteta iznosi od 20% do 40%, s vrijednostima u gornjim gra-nicama na pogodnim mjestima proi-zvodnje. Na primjer, turbina snage 1 MWh s faktorom kapaciteta od 35% neće proizvoditi 8760 MWh na go-dinu, već samo 0,35x24x365=3066 MWh, što u prosjeku iznosi 0,35 MW. Uz pomoć podataka dostupnih na in-ternetu, za neke lokacije faktor kapa-citeta se može izračunati na temelju godišnje izlazne snage.

Vjetroturbina je sve više

BIOMASA KAO IZVOR ENERGIJEBiomasa (engl. biomass, njem. Bioma-sse) odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnoga ili životinj-skog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvod-nju. Najčešće se koristi direktno u ko-načnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju elek-trične energije i topline, te se odne-davno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na: drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se može razlikovati:

Drvna biomasa • ostaci i otpad nastao pri piljenju,

brušenju, blanjanju …, • često je to otpad koji opterećuje po-

slovanje drvno-prerađivačke tvrtke, • služi kao gorivo u vlastitim kotlov-

nicama, sirovina za proizvode, bri-kete, pelete,

• jeftinije je i kvalitetnije gorivo od šumske biomase;

Ostaci i otpaci iz poljoprivrede • slama, kukuruzovina, oklasak, stab-

ljike, koštice, ljuske …, • to je heterogena biomasa različi-

tih svojstava, • ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog

visokog udjela vlage i različitih pri-mjesa (klor!),

• prerađuje se prešanjem, baliranjem, peletiranjem,

• Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW!

Životinjski otpad i ostaci • anaerobna fermentacija (izmet –

sve vrste životinja + zelena masa), • spaljivanjem (stelja, lešine – pera-

darske farme), • bioplin (60% metana, 35% CO2 te

5% smjese vodika, dušika, amoni-jaka, sumporovodika –CO, kisika i vodene pare);

Biomasa iz otpada • zelena frakcija kućnog otpada, • biomasa iz parkova i vrtova s urba-

nih površina, • mulj iz kolektora otpadnih voda.

Biomasa

Biomasa od drvnih ostataka

9www.zadruge.hr

U SREDIŠTU


ENERGETSKA ZADRUGA “OTOK KRK”

Inicijativom savjesnih otočana u 2012. godini osnovana je prva energetska zadruga s jasnim ciljem: očuvanje okoliša ovoga područja, ali u konačnici, vizija zadruge je da Krk bude energetski samodostatan otok

O obnovljivim izvorima energije već poduže se vode rasprave, organiziraju stručni skupovi i tribine. Simbolično re-čeno, obnovljivi izvori energije predstav-ljaju “goruću temu” na svim prostorima Republike Hrvatske. Naime, jedinice lo-kalne i regionalne samouprave preuzele su odgovoran zadatak da do 2020. go-dine smanje potrošnju električne ener-gije iz fosilnih goriva te smanje emisiju CO2 za 20%, s ciljem povećanja dobiva-

nja energije iz obnovljivih izvora. U svemu tome otok Krk se nametnuo kao zasebna cjelina, za čije područje je već izrađena studija o izvedivosti izgradnje toplane na bio-masu te katastar krovova otoka Krka. Pored toga, na krovu “hale deponija” instalirano je i fotonaponsko postrojenje od 133 kW. I ne samo to, inicijativom savjesnih otočana u 2012. godini osnovana je i prva energetska zadruga “Otok Krk” s jasno postavljenim ciljevima očuvanja okoliša ovoga područja. Tako je svoje znanje i htijenje udružilo 19 osnivača i stvorilo jedinstven poslovni subjekt. Novoosnovana zadruga izradila je plan i program svoga djelovanja koji se odnosi na permanentnu edukaciju stanovništva sa zadatkom stvaranja uvjeta za novi način dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Upravitelj ove zadruge, Zdenko Kirinčić, naglašava kako je njihov pothvat logičan te navodi kako rast cijena energije svakom kućanstvu i gospodarskom subjektu odnosi sve veći dio prihoda, a energija koja se sada koristi potječe većim dijelom iz neobnov-ljivih fosilnih goriva kojih je sve manje. Zadruga tako nudi trajno rješenje problema putem prijelaza na iskorištavanje obnovljivih izvora. Uloga zadruge u toj problematici je višeznačna, budući da pojedinac u postupcima uvođenja obnovljivih izvora i mjera energetske učinkovitosti nailazi na složene procedure i u većini slučajeva teško pri-hvatljive financijske uvjete. Upravo zbog toga upravitelj ističe da je zadruga subjekt koji je upućen u relevantne postupke i može, u ime svojih članova, dogovoriti različite i znatno povoljnije modele financiranja i uvođenja određenih vrsta obnovljivih izvo-ra energije. Pored toga, zadruga u svojem djelovanju surađuje sa svim pojedincima, udrugama, institucijama, poslovnim subjektima i jedinicama lokalne i regionalne (po-dručne) samouprave koji su zainteresirani za njeno djelovanje. Zadruga pri provedbi zacrtanoga plana želi omogućiti svim pravnim i fizičkim osobama otoka Krka dostu-pnost energije od sunca ili vjetra, kako bi se umanjila ovisnost o sve skupljim fosil-nim gorivima. U konačnici, vizija zadruge je da otok Krk bude energetski samodostatan otok, s ne-koliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije. Otok, na kojem sta-novništvo živi u energetski učinkovitim naseljima, u kojima će većina zgrada proi-zvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba. Otok, na kojemu se voda prikuplja, reciklira i racionalno troši i gdje se svi organski otpaci u poljoprivredi, turizmu i ku-ćanstvima kompostiraju i energetski iskorištavaju. Otok, na kojemu se lokalni promet odvija pretežno električnim vozilima.Prema riječima upravitelja, pomaci su vidljivi te je već sada više od dvije stotine zain-teresiranih za instaliranje fotonapona na svojim krovovima.

Z. Čokljat

potrošnja električne energije u RH je 2010. godine iznosila 18.870 GWh. U EU-u pro-sjek dobivene električne energije iz foto-napona je 2%, a u Hrvatskoj 0,001%. Da bi RH bila u tome prosjeku sada bi trebala imati 380 MW u fotonaponu.

Postoji mogućnost korištenja brojnih javnih zgrada, prvenstveno školskih, zašto ne i za-družnih, na čijim se krovovima mogu ugra-diti kolektori i za FN i oni solarni. No da bi se došlo do dozvola u Njemačkoj je potreban 1 dan, a u nas 70 dana. Usto sve je više ra-znih lobija, emisara pa i onih iz inozemstva koji nude razne mogućnosti, što ide u prilog onih kojih smatraju da će sutra i s tih kro-vova struja odlaziti izvan granica Hrvatske.

Jedno od središnjih mjesta u daljnjim ak-tivnostima mora imati edukacija građan-stva te svih zainteresiranih koji se žele ba-viti ugradnjom, tj. instaliranjem uređaja. Uskoro se osim Zadra u RH očekuju edu-kacijski centri i u Varaždinu, na toku Kr-ku, Daruvaru ...

Postoje povoljne mogućnosti da se priba-ve sredstva za OIE i to iz našeg Fonda za zaštitu okoliša i korištenje energije. Dosad je raspisano 9 natječaja, još su 4 u tije-ku raspisivanja, a uglavnom se natječaji odnose na objekte vezane na obnovljive izvore energije.

Snažnije pokretanje aktivnosti na ovom području nije dovoljno koordinirano: u na-šem sustavu čak se četiri ministarstva bave problematikom obnovljivih izvora energi-je, što bitno usporava aktivnosti na tere-nu, dolaženje do dozvola i pokretnje novih

aktivnosti. Mnogi subjekti, među kojim je i Hrvatski savez zadruga, potaknut će ak-tivnost na osnivanju energetskih zadruga. RH ne smije dopustiti da netko iz inozem-stva iznajmi i jedan prostor za OIE. Posao

koji slijedi oko obnovljivih izvora energije poziv je i za sve koji imaju poduzetničku ideju, to je šansa da je sada iskoriste i zato trebaju i mogu dobiti sredstva banaka, po-sebice HABOR-a i HAMAG-a.

Već postoje centri za edukaciju

Kolektori na krovovima u malom zabačenom selu u Lici

10 www.zadruge.hr

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO


Previše dugo traje potraga, ili mož-da privid potrage, za ozbiljnim i dugoročnim rješenjem mljekarskih

gospodarstava i problema narasle i orga-nizirane pojedinačne proizvodnje mlije-ka na razini farmera u nas. Nedefinirani preradbeno-tržišni odnosi u proizvodnji mlijeka i poslovno-obligacijski odnos koji pogoduje prerađivačima i distributerima, na različite načine pa i spekulativne do-vode, poslovno neuobičajeno, u ovisnički položaj proizvođače mlijeka kao početak u lancu na kojem se gradi mliječni biznis.

Bez toga početa i ozbiljnoga dugoročnoga poslovnog odnosa s obostranom podje-lom rizika, proizvođači mlijeka neće du-goročno i bitno promijeniti na bolje svoj poslovni položaj u tako definiranom mli-ječnom sustavu Republike Hrvatske na vratima EU-a.

Veliki prerađivači mlijeka imaju velikih prednosti u izgrađenom distributivno-tr-žišnom sustavu, ali i “bolna mjesta” što njihov poslovni establishment dobro zna, da se poslovanje uglavnom temelji na “tuđoj sirovinskoj osnovici” te u “poslov-

nom strahu” žele uspostaviti dominantan patronski odnos, poslovno neetičan u du-alnom poslovnom smislu, prebacivanjem rizika na “prvoga” u prerađivačko-dorađi-vačko-distributivnom lancu. U jačanju te pozicije pripomaže i stanje tržišnog sufici-ta ponude mlijeka u okruženju i šire.To su prepoznali i sami mljekari s obitelj-skih gospodarstava (kako ih jednostavno zovemo), no ne i način kako da dugoroč-no počnu rješavati svoju poslovnu neza-visnost i da preuzmu, zajednički zaštite i podijele svoj poslovni rizik. Zadružna po-slovna organizacija i poslovna načela mi-jenjaju dosadašnju poslovnu jednostranost prerađivača i distributera, jačaju poslovno zajedništvo i solidarnost u pogledu poslov-ne rizičnosti, dijelom vlastite* a dijelom pu-tem zadružnog oblika organiziranja vlastite prerađivačke i distributivne infrastrukture.

To je proces koji traje, koji se ne gradi pre-ko noći, ali je dugoročno lišen spekula-tivnoga i jednostranog prebacivanja svih tržišnih, cjenovnih i prehrambeno-zdrav-stvenih rizika, na proizvođače mlijeka, pr-ve u lancu i najmanje poslovno zaštićene.

* Izazvane vlastitim propustima, kvalitativne i nutri-tivno-zdravstvene ispravnosti vlastite proizvodnje, što je poslovno vrlo korektno.

Sadašnji kooperativni odnos proizvođača, dorađivača i prerađivača nije dobarProizvođači mlijeka, odnosno kooperan-ti prerađivačke industrije u Hrvatskoj, nisu poslovno istog statusa kao i članovi zadruga u zadružnoj mljekari, čiji bi bili investicijski obveznici ali i zajednički korisnici usluga i tržišne skrbi te provedbe zadružne tržišne politike, optimalne, za zadružnu mljekaru i njezine članove. Jednom riječi, nadzirali bi dio poslovnog lanca putem zadružne prera-de mlijeka, a cijenom litre prerađenog mli-jeka i njegovom prodajom obračunavali bi i isplaćivali konačnu cijenu isporučene litre mlijeka. Time bi cjenovno “oplemenili” litru sirovog mlijeka preradom u zadružnoj mlje-kari. Svakako, prodajna će cijena kao i sada varirati od tržišnih okolnosti i troškova, ali će proizvođaču, mljekaru, na taj način biti zajamčena rizičnost koju donosi tržište vla-stitog mlijeka, no ne i dobit prerađivača od “njihova” mlijeka.

Pojasnimo to jednostavnije na primjeru zadružnog modela organiziranja. Troško-vi prerade u zadružnoj mljekari, kao vla-sništvu mljekara, nisu “opterećeni troško-vima dobiti” prerade, kao što je to slučaj s komercijalnim mljekarama. Za taj se dio (ukalkuliranoga a ne nastalog troška) po-većava razlika cijene prerade (s inter-me-dijarnom cijenom mlijekom) i malopro-dajne cijene mlijeka, što zadružnoj mlje-kari koju čine mljekari donosi iznadpro-sječnu dobit. Rekli bismo, temeljenu na preradi vlastite sirovine – mlijeku s obi-teljskih gospodarstava.

Sadašnji kooperativni odnos proizvođača, dorađivača i prerađivača nije dobar, a po-sebice se pokazuje lošim onda kada dola-zi do tržišnog poremećaja cijena inputa i outputa u toj proizvodnji. Stoga je nužno definirati zadružni koncept, zadružnu or-ganizaciju prerade i distribucije u sektoru primarne proizvodnje mlijeka (a ne samo u njoj). Time bi se ciklično ponavljanje pro-blema mlijeka u Republici Hrvatskoj, u sve zaoštrenijem i zamršenijem obliku, dugo-ročnije moglo urediti, svakako uz prihva-ćanje pojedinih resora vlasti i uz potpore regionalnih “kohezijskih” sredstava EU-a.

Ovo se čini prilično konzistentnim obli-kom i prijeko potrebnim zaokretom u or-ganizacijsko-poslovnoj praksi danas, do-sta nedefinirane organizacijsko-poslovne uloge obiteljske poljoprivrede, ali i drugih grana gospodarske strukture, u kojoj to može biti prihvatljiv oblik organiziranja.

O ZADRUŽNOJ PRERADI I DISTRIbUCIJI MLIJEKAPromišljanje o zadružnoj preradi mlijeka kao organizacijsko-poslovnom modelu dugoročnog rješavanja problema mliječnog sektora u nas, čime bi se ciklično ponavljanje problema mlijeka dugoročnije moglo bolje urediti, no svakako uz određene potpore

Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik

11www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013.

Uzgoj i prodaja cvijeća nije nimalo lagan posao i zahtijeva puno str-pljenja, ljubavi, poslovnog duha i

upornosti. Sve je to, u protekle četiri godine, iskušalo devetoro zadrugara PZ ‘Cvetek’ iz Sv. Đurđa, koje je u zadrugu okupio bračni par, Mirjana i Boris Kovačec, i to iz raznih sela i mjesta u krugu oko 10 km oko Sv. Đurđa. Oni nisu uvidjeli perspektivu rada s cvijećem u malim količinama i prodajom na lokalnim tržnicama i zato su se udruži-li. Istina, kraj oko Ludbrega ima veliku tra-diciju u proizvodnji cvijeća pa nije čudno da se ovdje održava druga najveća cvjetna izložba u Hrvatskoj. No kada zadruga cije-li svoj poslovni plan temelji na proizvodnji cvijeća i ostvari zapažene prihode, onda iza toga stoji velik trud i zalaganje svih u za-druzi. “Živimo i radimo”, kaže upravitelji-ca zadruge M. Kovačec, “kao da smo jed-

na obitelj. Usto nemamo nikakvih tajni, da ne kažem podmetanja bilo koje vrste, uvijek idemo na ‘otvorene’ karte”.

Počeli “od vrata do vrata” – došli do trgovačkih lanacaSvih devetoro zadrugara čine skupštinu koju vodi B. Kovačec, a kakva je dinami-ka posla i otvorenost rada najbolje potvr-đuje podatak da se sastaju i po dva puta mjesečno kao skupština. Donošenje od-luka je na visokoj demokratskoj razini, svi mogu iznijeti svoje mišljenje i usu-glašavati ga s drugima, sve dok se ne do-nese odluka. A uvijek su u središtu odlu-ke koje se tiču proizvodnje i tržišta.

Tržište su osvajali postupno, kako su ista-knuli, “od vrata do vrata”, nudeći svoje cvijeće svim zainteresiranima da bi da-

nas bili i u velikim trgovačkim lancima. Glavnu poteškoću imaju u naplati koja se sada više ne oteže duže od 40-ak dana, no ipak PDV moraju plaćati odmah po iz-danoj fakturi i potom se čekaju sredstva. Usto zadruga posluje kao i svaki drugi po-slovni subjekt, zadrugari skupa odlučuju o cijenama koje su iste za zadrugara pre-ma zadruzi kao i one koje zadruga nudi na tržištu. Kada se prodano naplati, za-drugarima se prema pojedinačnom prino-su isplaćuju sredstava na njihove žiro-ra-čune, a oni su obveznici plaćanja poreza na dohodak. Zadruga je već od samog po-četka imala ulog zadrugara od po tisuću kuna po zadrugaru, ali odlukom skupštine 10 posto od naplaćenog prometa pripada zadruzi koja iz toga isplaćuje osobni do-hodak upraviteljice i pokriva ostale troš-kove poslovanja, marketing i sl.


PZ CVETEK, SV. ĐURAĐ

CVIJEĆE IM ULJEPŠAVA ŽIVOTDvoje mladih ljudi, Mirjana i boris Kovačec iz slikovitoga općinskog mjesta Sv. Đurađ (Varaždinska županija), prije četiri godine pokrenuli su zadrugu ‘Cvetek’ u kojoj je danas 9 zadrugara i svi se bave jednim od najljepših poslova – uzgojem cvijeća. Od skromnih 400.000 kn prihoda u prvoj godini poslovanja, kraj 2012. dočekali su s

gotovo četiri milijuna kuna

Jole Bolić

12 www.zadruge.hr



a da ne bude svakodnevno u stakleniku s cvijećem. U nepreglednim lijehama mogu se vidjeti prelijepi jaglaci, maćuhice, zum-buli, tratinčice, pelargonije svih vrsta ... Ne-ke vrste se presađuju, neke su priređene za tržište, a pojedine čekaju razne prigode u kojima će uresiti mnoge domove, svečane skupove, poslovne i druge prostore. Ova zadruga, naime, plasira svoje cvijeće diljem Hrvatske, u gotovo sve krajeve. Jedan jedi-ni uvjet svega je da se proizvodi zdravstve-no ispravno, kvalitetno cvijeće koje mora doći u točno ugovoreno vrijeme kod kup-ca. Upravo ta poslovnost održava zadrugu na inače hirovitom i ne malo zahtjevnom tržištu. Zadruga ‘Cvetek’ priprema se da uz cvijeće uđe u još jednu proizvodnu djelat-nost, koja je za sada mala poslovna tajna, ali vjeruju da će tim programom moći za-posliti još troje do četvero radnika.

- Vrlo dobro surađujemo sa Županijom ko-ja nam pruža, istaknuo je B. Kovačec, pra-vu podršku. Između ostalog dobili smo sredstva za kupnju posebnih kolica za cvi-jeće na kojima se ono dostavlja u trgovačke lance i mora imati standard kao i u EU-u. Što se tiče lokalne samouprave, mala je po-moć, kao da nas tu nema, no mi smo upor-ni u sponzoriranju za sve prigode i nadamo se da će se stanje popraviti jer bi zadruga u lokalnoj zajednici trebala biti više cijenjena kao poslovni i društveni subjekt.

Zadruga Cvetek vrlo je blizu da u potpu-nosti posluje po zadružnim načelima, a već može biti primjer kako se poduzetnička ideja ostvaruje na korist ljudi, zadrugara, koji znaju pravu vrijednost udruživanja. A kako se i oni natječu za sredstva iz raznih fondova, zasigurno će svoje poslovne pla-nove moći poduprijeti i iz tih izvora.

Zadrugu u lokalnoj zajednici treba više cijeniti “Lijep je to posao”, ističe upraviteljica, koji joj je u početku bio težak, a sada ne može

Zumbuli pripremljeni za tržište

Upraviteljica zadruge Mirjana Kovačec

13www.zadruge.hr



PZ CRES

ULAGANJA U PRERADbENE KAPACITETE OMOGUĆILO STAbILAN RAZVOJCreska zadruga, osnovana prije gotovo 70 godina, ima 80 zadrugara i 15 zaposlenih, a ostvaruje 7 mil. kn prihoda na godinu. Neprekidno ulaže i razvija proizvodnju koja se odvija uglavnom na području maslinarstva i stočarstva, pridonoseći tako gospodarskom i svekolikom napretku

Zvonko Čokljat

Poljoprivredna zadruga Cres osnovana je 1945. godine kao Potrošačko-na-bavljačka zadruga da bi desetak go-

dina poslije promijenila ime u Opća poljo-privredna zadruga Cres. Nakon Zakona o za-drugama iz 1995. godine opet mijenja naziv i od tada se zove PZ Cres.

Vrijednost imovine ove zadruge je velika, no još je veća njezina vrijednost u tome što je gotovo punih sedamdeset godina uspjela opstati i kao značajan poljoprivredni subjekt organizirati male poljoprivredne proizvođa-če svoga otoka. Danas broji 80 članova i za-pošljava 15 djelatnika a ostvaruje ukupne godišnje prihode od 7 milijuna kuna.

Na svojih 13 ekonomija zadruga održava stado koje čini 3500 ovaca i uspijeva osi-gurati neophodnu infrastrukturu kako bi za-okružila ciklus od primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade do prodaje.

U posljednjih osam godina zadruga je ulo-žila vlastite novce te iskoristila namjenska sredstva iz županijskoga i državnog prora-čuna i tako dovršila značajne projekte, stvo-rivši sve prijeko potrebne uvjete za nesme-tan razvoj i izlazak na tržište. I stoga bi bilo vrijedno spomenuti nekoliko “pothvata" koji se mjere u milijunima kuna i koji zadrugu svrstavaju u nezaobilazni poljoprivredno-prerađivački subjekt ovoga područja.

Pogon za preradu maslina Godine 2005. otvoreno je novo postrojenje uljare tipa “Panorama 4", talijanske tvrtke “Pieralisi" koje je potisnulo staru uljaru, in-staliranu još 1976. godine.

Taj najsuvremeniji način prerade maslina ima kapacitet 2 t/h, a s proizvodnjom viso-kocijenjenoga djevičanskog maslinova ulja otvorile su se nove mogućnosti i uklonile sve dotadašnje predrasude o potrebi novog postrojenja.

Odluku o investiciji, vrijednoj 235.000 eu-ra, skupština zadruge donijela je uz potporu svih relevantnih čimbenika otoka Cresa. Za-druga, svjesna potreba otočnog stanovniš-tva, uložila je u novo postrojenje 25% vla-stitih novčanih sredstava, a preostalo je osi-gurala kreditnim linijama Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Projekt realizacije punionice ulja predstavlja izuzetnu sponu u stvaranju prepoznatljivoga otočnog proizvoda. Naime, izlazak na tržište s prepoznatljivim i cijenjenim maslinovim uljem otoka Cresa nije bio moguć bez puni-onice ulja, u čiji pogon su uložena dijelom vlastita novčana sredstva, a dijelom financi-jama iz resornih ministarstava. Ukupan pro-jekt vrijedan 570.000 kuna ostvaren je počet-kom 2008. godine.

Janjetina – ekološki proizvod Proizvodnja janjetine sa znakom hrvatskoga ekološkog proizvoda, naziv je još jednog pro-grama u koji se uključila creska zadruga. U skupini tehnologijskih projekta, ovaj program financiralo je Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta, a u njegovoj provedbi angaži-rano je petnaest stručnjaka. Započeo je u si-ječnju 2004. godine, a završen je u svibnju 2005. godine, kada je i predstavljen u Mini-starstvu gospodarstva.

Projekt uređenja i osposobljavanja zadružne klaonice završen je u 2012. godini i pred-stavlja važan pomak u zadovoljavanju svih nužnih uvjeta za plasman creske janjetine na izbirljivo tržište. Naime, na temeljima stare klaonice, izgrađene još 1975. godine, nasta-la je nova i modernija klaonica, usklađena sa svim pravilima i mjerama HACCAP-a. Nova klaonica s većim kapacitetom sada zadovo-ljava potrebe ovčarske proizvodnje otoka, a ukupna investicija iznosila je 350.000 kuna. Pri izgradnji i opremanju klaonice utrošeno je 180.000 kuna vlastitih sredstava, a zna-čajnu potporu u realizaciji projekta pružila je Primorsko-goranska županija sa 170.000 kuna bespovratnih sredstava.

Ponovno aktiviranje zadružne mesnice razu-mljiv je slijed u ostvarenju planova ove za-druge. Vlastita sirovina, prerada i skladištenje te vlastita prodaja, zaokruženi su ciklus u sek-toru zadružne stočarske proiz vodnje.

Očigledno kako je proteklo razdoblje ula-ganja u preradbene kapacitete omogućilo svim zadrugarima, maslinarima i ovčarima, da u potpunosti iskoriste sve pogodnosti prerade unutar svoje zadruge. Sada više ni-su prinuđeni tražiti nekakva druga i skuplja rješenja te svu proizvodnju sa svojih obitelj-skih gospodarstava mogu preraditi i plasira-ti zahvaljujući vlastitim pogonima i svojim snagama.

Klaonica

www.zadruge.hr


Božo Novaković

Bez zadrugarstva i zadruge nema se-la, nema života …, riječi su kojima me dočekao Blaž Jurin, upravitelj PZ

Primošten Burni, smještene u zaseoku Draga istoimenog mjesta. Draga, udaljena tek dese-tak kilometara sjeveroistočno od samog sre-dišta Primoštena, nastala je u vrijeme turskih provala, a nalazi se u središtu Burnjeg Pri-moštena, na nadmorskoj visini od 200 m, uz nekadašnju turističku cestu Šibenik – Split, podno brežuljka Jagleša (292 m), na kojemu je stari tumul. U blizini Drage nalazi se vječ-na voda Bojana, iskon iz kojeg je u žednome kršu bujao život Primoštena Burnog. Stanovništvo ovoga kraja oduvijek je živjelo od zemlje i ni od čega drugog. Tako je i da-nas; većina ljudi i dalje živi jednostavnim ži-votom, ručno obrađujući škrtu kamenu pri-moštensku zemlju koja ipak bogato nagra-đuje uloženi trud; maslinama i maslinovim uljem, smokvama, bajamom, ovčjim sirom te kapljicom čuvenoga primoštenskog babića.Upravo su masline, smokve, bajam i vino pro-izvodi s čijim je plasiranjem stasala i sama za-druga, danas vitalna 67-godišnjakinja, osno-vana daleke 1946. g., imuna na bolesti ko-je tište mnoge dalmatinske zadruge, a kojom ravna još vitalniji i energičniji upravitelj Blaž Jurin, zaposlen u zadruzi punih 42 godine.- Od svog osnivanja 10. svibnja 1946. go-dine, pa do danas zadruga djeluje u konti-nuitetu, niti jednog dana nije bila u bloka-di, s ponosom će upravitelj ove zadruge ko-ja stalno zapošljava 15 radnika, ima više od 200 kooperanata, a postupak usklađenja s novim Zakonom o zadrugama preživjela je gotovo potpuno bezbolno, budući da s član-skim ulogom od nekadašnjih 2.000,00 DEM, odnosno današnjih 7.000,00 kuna, po sva-kom od 10 zadrugara, nije bilo potrebe za nadoplatom razlike do najnižeg, zakonom propisanog iznosa osnovnoga članskog ulo-ga od 1.000,00 kuna.

Zanimljivost: proizvode i kiseli kupusZadrugu čini originalnom i to što je, uz proi-zvodnju maslinova ulja, vina i suhih smoka-va, poznata i po proizvodnji kiselog kupusa. Naime, još od 2000. godine zadruga u vlasti-tom novoizgrađenom proizvodnom pogonu proizvodi (kiseli) i pakira kiseli kupus, rezan i u glavicama, a sirovinu za kiseljenje na-bavlja od kooperanata iz Varaždina, Oguli-na, Sinja i Ravnih kotara. U pogon za kise-ljenje kupusa uloženo je više dva milijuna kuna. Trenutni kapacitet proizvodnje kiselog kupusa je 500 tona, a uz pomoć nove teh-nologije koju u zadruzi namjeravaju naba-viti, bez problema bi se mogli približiti ko-ličini od 1000 tona, čime bi se s tržišta

PZ PRIMOŠTEN BURNI

ŠKRTA ZEMLJA bOGATO NAGRAĐUJE ULOŽENI TRUDMasline, smokve, bajam i vino su proizvodi čijim je plasiranjem stasala i sama zadruga, osnovana daleke 1946. g., imuna na bolesti koje tište mnoge dalmatinske zadruge. Od svog osnivanja zadruga djeluje u kontinuitetu, niti jednog dana nije bila u blokadi

Novi pogon kiseljare

14

15www.zadruge.hr



županija: Šibensko-kninske, Splitsko-dalma-tinske i Zadarske, mogli proširiti i na druga tržišta u Hrvatskoj pa i izvan nje.Maslinovo ulje ipak čini okosnicu zadruž-ne djelatnosti Pored proizvodnje kiselog kupusa te otkupa i plasmana suhih smokava, okosnicu djelat-nosti ove zadruge čini i proizvodnja i pla-sman maslinova ulja. - Godina 2012. bila je izuzetno dobra u po-gledu količine i kvalitete ulja, kiša je pala u pravi trenutak, odmah po Maloj Gospi, što je rezultiralo i odličnim urodom koji je na na-šem području bio i do tri puta bolji od lanj-skog, na razini odlične 2010. godine. Uzme-mo li u obzir katastrofalni požar u lipnju 2011., koji je spržio više od 750 ha zemlji-šta te načinio neprocjenjive štete u masli-nicima, vinogradima i na drugim poljopri-vrednim kulturama, mogli bismo reći da je ta godina zapravo bila rekordna. Stoga smo se u zadnji tren i odlučili na pro-širenje pogona uljare na kapacitet od 3500 kg/h. Ovom investicijom, vrijednom oko dva milijuna kuna, omogućili smo maslinarima kompletan urod prerade u roku jednog dana, ponosno će Blaž Jurin, naglašavajući kako je zadruga u sezoni 2012./2013. otkupila te u zalihi drži oko 15 000 litara maslinova ulja, a svim maslinarima je isplaćena otkupna cije-na od 40 kuna po litri. Naglašava kako se ulje proizvodi po strogim pravilima struke, odno-sno uvjet zadruge za otkup je da masline mo-raju biti ubrane i dostavljene u uljaru isti dan poslije berbe, bez skupljanja plodova s poda.

Maeštral puše u Primoštenu burnomeMeđutim, osim vrijednosti maslinova ulja, B. Jurin je spoznao i vrijednost komine, nu-sproizvoda pri proizvodnji maslinova ulja koji se dan-danas smatra otpadom te uljari-ma stvara probleme pri njezinu zbrinjavanju.

- Komina nije otpad već vrlo vrijedna se-kundarna sirovina, kategorički će upravitelj, ističući da se ona kod nas najčešće odbacu-je u okoliš, rijeku ili more, dok se u europ-skim zemljama prerađuje – suši, briketira i kompostira, potom koristi kao ogrjev, stočna hrana ili organsko gnojivo. Ukazuje kako je prijeko potrebno osvijestiti uljare, maslina-re i širu javnost te zajedno osmisliti poslov-ni plan za gospodarenje tom sirovinom, uz nužnost izgradnje nekoliko sabirnih centa-ra za preradu maslinove komine. Ističe kako zadruga već djeluje u tom pravcu budući da je u prošloj godini u nekoliko navrata ostva-rila izvoz komine u Češku, dakle u EU, a da bi se izvoz mogao realizirati bilo je potrebno ishoditi potvrdu kod državnih tijela da je ko-mina sirovina (a ne otpad), što ujedno sma-tra svojom malom pobjedom.

Budućnost mjesta, pa i same zadruge, B. Ju-rin vidi i u razvoju turizma i to ruralnog, budući da Primošten Burni njeguje pravu ruralno povijesnu-kulturnu i duhovnu tra-diciju šibenskog zaleđa, o kojoj svjedoči i mnoštvo kamenih zidina starih seoskih zda-nja. Razvoj maslinarstva i vinogradarstva s jedne strane i ruralnog turizma s druge stra-ne, omogućilo bi održanje života u Primo-štenu Burnome, a ujedno i stvorilo temelje za povratak mladih na njihova ognjišta.

Prema zatečenom, a i najavljenim planovi-ma, ovu zadrugu pa i samo mjesto, zasigur-no očekuje lijepa budućnost; moglo bi se reći da maeštral puše u Primoštenu Burnome …

MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I ObRTA ObJAVILO DVA CIKLUSA PODUZETNIčKOG IMPULSA 2013.

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je ukupno 12 novih na-tječaja unutar prvog i drugog ci-

klusa natječaja iz Programa poticanja podu-zetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2013.Raspisani su natječaji za razvoj mikropodu-zetništva i obrta, poduzetništvo kreativnih in-dustrija, za mlade i početnike u poduzetniš-tvu, zadružno poduzetništvo te jačanje po-slovne konkurentnosti klastera. Također, ras-pisan je natječaj za jačanje poslovne konku-rentnosti poduzetnika i obrtnika. U prvom ci-klusu na raspolaganju je 100,2 milijuna kuna.Visina potpora za te aktivnosti definirana je od minimalnih 20 do maksimalnih 250 tisu-ća kuna, a ukupna vrijednost ovogodišnjega Poduzetničkog impulsa iznosi 730 milijuna kuna, od čega se na sustav potpora koji je podijeljen u četiri glavne mjere odnosi više od 180 milijuna kuna.Za poduzetničke zone, centre, obrazovanje obrtnika ili očuvanje tradicijskih i umjetnič-kih obrta na raspolaganju je 56,9 milijuna kuna.Najveći dio sredstava, 24 milijuna kuna, us-mjeren je u tzv. poduzetnički inkubator, ob-jasnio je resorni ministar Gordan Maras. Svi natječaji traju do iskorištavanja sredsta-va, a ministar najavljuje jednostavniju pro-ceduru s manje administrativnih zapreka. Ambicija Ministarstva jest da se ta sredstva u proračun vrate tijekom iduće tri godine, a pokretanjem poduzetništva oporavi gospo-darstvo i poveća broj radnih mjesta.Program poticanja poduzetništva i obrta provodi se na osnovi Programa Vlade Re-publike Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2015. godine, a definiran je za tri glavna po-dručja: gospodarski oporavak i razvoj podu-zetništva, tehnološki razvoj i jačanje konku-rentnosti i regionalni razvoj i iskorištavanje fondova Europske unije.Sva pitanja vezana za Program poticanja poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2013. te detaljnije informacije o samom na-tječaju mogu se dobiti na besplatni info te-lefon 0800/234 505 te putem e-pošte: [email protected] tako, na stranicama Ministarstva podu-zetništva i obrta www.minpo.hr mogu se preuzeti obrasci koje je potrebno ispuniti za prijavu na natječaj.

Kiseli kupus i vitamin CPrema provedenim istraživanjima, ki-seli kupus ima više vitamina C nego agrumi naranča, limun i grejp. Nje-mački znanstvenici su nedavno otkrili da je kiseli kupus posebno učinkovit za poticanje libida, a najnovija ame-rička istraživanja pokazuju da je vrlo djelotvoran protiv raka, zbog visokog sadržaja fitokemijskih tvari.

Komina – jeftina energija Kod nas se komina uglavnom baca, tek se nešto malo koristi kao gno-jivo, iako se u njoj krije vrlo jeftina energija. U kilogramu komine ima od 14.000 do 22.000 kilodžula, u drvu bukve 14.700, a u loživu ulju 42.000. Pedeset litara loživa ulja košta 43 eu-ra i daje topline kao stotinu kilogra-ma komine, čija je cijena od pet do sedam eura.

Upravitelj zadruge Blaž Jurin

Poljoprivredna zadruga Agro-Istra iz Pule već duže vrijeme, ili toč-nije od 2003. godine, provodi pro-

jekte razvoja poljoprivredne proizvodnje na području Istarske županije, poglavito na području Puljštine. Od samih početa-ka rada osnovni cilj zadruge bio je zastu-panje interesa malih i srednjih proizvođa-ča, uglavnom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su prepoznala značaj udruživanja. Deset godina rada ove za-druge sa sobom je nosio, dakako, uspo-ne i padove, prihodi su bili neujednačeni upravo kao i broj članova zadruge.

PZ Agro-Istra uskladila se s novim Zako-nom o zadrugama i nekako njegove odred-be iskoristila kako bi se u svome radu vi-

še oslonila na članove koji svoje proizvode plasiraju putem zadruge.

Danas zadruga broji 7 članova proizvođa-ča povrća i objedinjuje još 30-ak obitelj-skih poljoprivrednih gospodarstava s po-dručja Pule, Rovinja, Vodnjana te Meduli-na, Ližnjana i Fažane. Zapošljava 9 radni-ka i realizira godišnju prodaju povrća veću od 2000 tona, s ukupno ostvarenim godiš-njim prihodima u iznosu 9 milijuna kuna.

Zastupanje članova zadruge, odn. OPG-a vidljivo je na svakom koraku, poglavito kada su u pitanju pronalaženja tehnološ-kih rješenja za povećanje uroda i kvalitete proizvoda, odnosno omogućavanje zajed-ničkog izlaska na zahtjevno tržište.

Što je ISKRO? To je mladi krumpir proizveden od ranih sorata, uzgojenih na tlu crveni-ci na južnim i zapadnim lokalitetima hrvatskog dijela istarskog poluotoka. Zbog svojih pedoklimatskih specifič-nih uvjeta, posebno odabrana i sun-cem okupana polja crvenice Puljštine, Rovinjštine, Poreštine, Novigrada i Umaga, daju iznimnu kakvoću i okus mladom krumpiru i čine ga poseb-nim. Uzgojno područje, od juga pre-ma zapadu Istre, osigurava kontinui-ranu opskrbu tim mladim krumpirom tijekom sezone.Zadruga je nositelj toga “brenda", što zadrugarima i poslovnim partneri-ma stvara dodanu vrijednost u proi-zvodnji. Cilj je, nakon ovoga projekta, ostvariti i zaštitu još nekoliko tipičnih i specifičnih proizvoda s ovoga proi-zvodnog područja te tako kvalitetnije valorizirati tu proizvodnju.Ulaskom Hrvatske u EU nastat će bit-ne promjene, naročito u području po-ljoprivredne proizvodnje, gdje će op-stati samo oni poljoprivrednici koji se budu mogli nositi s vrlo jakom inoze-mnom konkurencijom, odnosno ko-ji će se uskladiti s vrlo strogim eu-ropskim zakonodavstvom. Stoga je nužno stalno poticati poljoprivredne proizvođače na udruživanje. PZ Agro-Istra svojim iskustvom jamči opstoj-nost svakog poljoprivrednog proizvo-đača i apsolutno opravdava svoju ulo-gu pokretača razvoja ovoga kraja.


PZ AGRO-ISTRA, PUlA

VIŠOM KAKVOĆOM I DO RObNE MARKE ISKRO Za istarski mladi krumpir, čiji projekt razvijaju, mogli bi dobiti i oznaku zemljopisnoga porijekla u zadruzi koja broji 7 članova i objedinjuje još 30-ak OPG-a s područja Pule, Rovinja, Vodnjana te Medulina, Ližnjana i Fažane. Zapošljava 9 radnika i godišnje prodaje više od 2000 tona povrća. Ukupni ostvareni prihod je 9 mil. kuna na godinu

Zvonko Čokljat

17www.zadruge.hr



Poslovanje bilježi godišnji rast od 15%, ta-ko da zadruga postaje ozbiljan subjekt u opskrbi regije svježim povrćem. Pozitiv-nim poslovanjem, brigom za kooperante i zadrugare, uključivanjem u mnoge soci-jalne programe gradova i općina, zadruga-ri su stvorili pozitivno ozračje poslovanja, što dokazuje sve veće zanimanje novih do-bavljača ili potencijalno novih članova.

Predstoje preustrojstvo i modernizacijaPlan razvoja zadruge temelji se na preu-strojstvu i modernizaciji poslovnih proce-sa u vlastitom poslovnom objektu, a time i poboljšanje kvalitete usluga i cijena. U svemu tome jedinice lokalne i regionalne samouprave pružaju zadruzi određenu fi-nancijsku potporu pri realiziranju zacrtanih projekata. Grad Pula tako je zadruzi ustu-pio parcelu veličine 2500 četvornih metara, s pravom građenja sjedišta zadruge i skla-dišnoga objekta. Uknjižba je time dovrše-na kao i sva prijeko potrebna dokumenta-cija te će zadruga u 2014. godini udovoljiti svim zahtjevima prijama i skladištenja robe u skladu sa sustavom HACAP.

U prvoj fazi izgradnje, s obzirom na trenut-ne potrebe i poslovanje, zadruga će izgradi-ti objekt veličine 600-800 m2 u kojem će se smjestiti hladnjača za čuvanje povrća ve-ličine 150 m2, zatim hladnjača za čuvanje voća od 100 m2, prostor za sortiranje i pa-kiranje poljoprivrednih proizvoda također 100 m2, prostor za komunikaciju i vage 100 m2, administrativni prostor 50 m2 te skladi-šte repromaterijala i ambalaže 200 m2.

Širenje djelatnostiDruga faza ovog projekta razvijat će se ovi-sno o širenju djelatnosti unutar zadružnog poslovanja na komplementarne i slične djelatnosti (prerada povrća). Tim mjerama zadruga će utjecati na smanjenje sive eko-nomije u sektoru te na stabilizaciju cijena u okružju.

Neprekidno podizanje novih standarda kvalitete proizvoda ponukalo je zadrugu na projekt razvoja robne marke “Istarski mladi krumpir – ISKRO", u kojemu će no-vi proizvod dobiti i oznaku zemljopisno-ga porijekla.

Mogli bismo zaključiti kako PZ Agro-Istra svojim aktivnostima već sada zaokuplja pozornost mnogih malih proizvođača i tako predstavlja jedan od poučnih primje-ra o radu unutar poljoprivrednoga sektora na području Županije istarske.

Sukladno jednom od temeljnih inte-resa, koje članovi zadruge očekuju od zadruge, je da putem zajedničke

zadružne organizacijske i poslovne siner-gije postignu čim veću pojedinačnu razi-nu konkurentnosti. Pri tome se misli na poslovno zajedništvo u onome dijelu nji-hove pojedinačne poslovne slabosti koje pojedini članovi trebaju prenijeti da u nji-hovo ime i za njihov račun to bolje oba-vi zadruga, osnažena “zbrojem” njihovih pojedinačnih konkurentskih slabosti.

Outsourcing je anglosaksonski izraz koji se u novije vrijeme, a posebice u hrvat-skoj poduzetničkoj terminologiji, naža-lost, prečesto koristi u izvornoj inačici. U hrvatskome smislu možemo ga “približi-ti” izrazom premještanje nečega odnosno eksternalizacija (vanjska usluga) poslova ili njihov prijenos na nekoga drugog tko to može bolje, brže i uspješnije obaviti na tržištu (poslovanju) umjesto nas. Pri to-me članovi zadruge to mogu premjestiti, outsourcingirati na zadrugu kako bi oni svoje resurse (rad, kapital, zemljište i pro-izvodno znanje) usmjerili na ono što ra-de najbolje (npr. proizvodili) i tako ojačali svoje temeljne kompetencije.

Poslovna logika premještanja ili outsour-cinga ima svoj puni smisao, ako pojedini poslovni entiteti poduzeća, a u primarnoj zadružnoj organizaciji to mogu biti i čla-novi zadruge, zadrugari (outsourcingiraju) koji su zadružno organizirani, mogu pro-

izvoditi vlastitim resursima, pojedinačno, različite snage, pojedine komponente slo-ženog proizvoda – a outsourcing povjeri-ti odnosno premještanje (vanjsku uslugu) prepustiti zadruzi koja bi “sklapala kom-ponente” u finalni proizvod, kao zajed-nički – zadružni proizvod.

Pri tome zadružni outsourcing ima svoj zadružni smisao i opravdanje (u odno-su na standardni) samo ako se na njega (outsourcing) primjenjuju zadružna nače-la, posebice načelo sudjelovanja zadruga-ra u dobiti zadruge, temeljem sudioništva člana zadruge u poslovanju sa zadrugom, odnosno sukladno prinosu svakog člana (komponente) u dodanoj vrijednosti za-družnoga outsourcing proizvoda.

Konkretno, outsourcing proizvod zadru-ge može biti prerađeno maslinovo ulje u zadružnoj uljari, ali i ostali proizvodi vi-še faze finalizacije na bazi maslinova ulja, kao finalnog proizvoda, kao što je njego-va proizvodnja i prerada, brendiranje, pa-kiranje, marketing i distribucija, a “kom-ponentna proizvodnja zadrugara” treba-la bi biti proizvodnja maslinova ploda za preradu pojedine sortne strukture.

Sukladno značenju toga pojma i njegovoj primjeni na zadružnu organizaciju, znat-no bi se unaprijedilo, kvalitetno i održivo, ojačano, poslovno organiziranje zadru-gara, a zadruga bi dobila novu, globalnu, poslovnu konkurentnost bez premca.

ULOGA ZADRUGE KAO OUTSOURCING POSLOVNOG čIMbENIKA Sukladno značenju outsourcinga i njegovoj primjeni na zadružnu organizaciju, znatno bi se unaprijedilo, kvalitetno i održivo, ojačano, poslovno organiziranje zadrugara, a zadruga bi dobila novu, globalnu, poslovnu konkurentnost bez premca


18 www.zadruge.hr

PRIKAZI


Kako autor (prof. dr. sc. Nedo Vrgoč) i u ovome dopadljivo uređenome izdanju naglašava, Republika Hr-

vatska postaje članicom Europske unije u trenutku ve likih promjena u ribarstvu na nacionalnoj kao i na EU razini. Stanje re-sursa pokazuje da je nužno poduzeti razli-čite mjere uprav ljanja, smanjivanjem ribo-lovnog napora u nekim ključnim područ-jima te donošenjem planova upravljanja za niz alata i vrsta koje oni iskorištavaju. Pritom je velik izazov pronaći pravu rav-notežu aktivno sti koja će osigurati održi-vost sektora, ali i očuvanje ribljeg fonda.

Pred Hrvat skom je također izazov načina osiguranja nastavka same djelatno sti ri-bolova, imajući u vidu cjelokupnu gospo-darsku krizu. Također, ona mora pripre-miti i provesti i niz tehničkih mjera koje za cilj imaju bolju uspostavu i rad samog

sektora. Mora osigurati odgovarajući me-hanizam nadzora količina ulova koje do-laze na tržište, za što su prijeko potrebna i određena sredstava iz Unije.

Zadruge, interesne skupine, potencijalne organizacije proizvođača moraju dobiti odgovarajuće i pravodobne informacije te uspostaviti kontakte sa svojim partnerima kako bi njihovi interesi mogli biti najbolje zastupljeni u razgovorima. Nužna je us-postava odgovarajućeg dijaloga i načina distribucije informacija između admini-stracije i sektora, što je važan dio proved-be propisa osiguranja dugoročne održivo-sti, ali i kod usvajanja stavova koji štite ključne interese ribarstva.

Upravo na tom tragu je i cilj ove knjiži-ce: pružiti ribarima, ali i ostalim zaintere-siranim sudionicima u sektoru ribarstva, osnovne informacije o načelima održivog

ribarstva te ih ukratko upoznati sa sta-njem i obnovljivim resursima, kao i izazo-vima i obvezama koje nas uskoro čekaju.

Prema tumačenju autora, zadaća je održi-vog ribolova nadzirati one čimbenike ko-ji se mogu regulirati tijekom ribolova ra-di zadržavanja dovoljne količine jedinki u moru, dostatnih za normalno prirodno ob-navljanje. Kako procesi zaduženi za pove-ćanje biomase populacije ovise uglavnom o čimbenicima okoliša i biološkim značaj-kama vrste (novačenje i rast), na njih se u pravilu ne može utjecati. No može se djelo-vati, u smislu promjene dinamičke ravno-teže, na smanjenje ribolovne smrtnosti i to različitim načinima smanjenja ribolovnog napora (broja brodova, radnih dana, pod-ručja eksploatacije i slično) ili promjenama lovnosti pojedinih ribolovnih alata, tj. sma-njivanjem učinkovitosti i po većavanjem njihove selektivnosti (različite promjene u tehničko-kon strukcijskim obilježjima alata, kao npr. povećanjem oka mreže, smanjiva-njem dimenzija ribolovnih alata i sl.).

U ovome izdanju su u posebnom poglav-lju obrađene mjere regulacije ribolova, ko-je služe za usklađivanje razine iskorišta-vanja i ribolovnog napora sa stanjem ob-novljivih resursa, a propisane su različitim nacionalnim zakonskim i podzakonskim aktima, vezanim za morsko ribarstvo te međunarodne obveze. Pritom je bitno na-glašena i potreba međunarodne suradnje u upravljanju djeljivim resursima.

U knjižici su prikazani zanimljivi uspored-ni podaci o ulovu koji ostvaruju hrvatska i ta lijanska ribolovna flota. Hrvatska u uku-pnom ulovu sudjeluje sa svega 24%, a si-tuacija je još nepovoljnija ako se promatra samo koćarski ribolov: udio Hrvatske ovdje čini oko 8% ukupnog ulova. Ako se proma-tra samo područje sjevernoga i srednjeg Ja-drana (GSA 17), hrvatski udio u ukupnom ulovu čini oko 30%, a u koćarskom ribolovu oko 12-14%. Ukupni domaći ulov u 2008. iznosio je 49.011 t, u 2009. g. 55.364 t, a u 2011. g. 70.353 t. Vrijednost ulova svih vrsta procjenjuje se na 60 mil. eura, a ukupna vri-jednost proizvodnje u ribarstvu – što obu-hvaća dakle i uzgoj i ulov i preradu – doseže 200 mil. eura godišnje. Hrvatska ribolovna flota broji približno 4000 plovila.

Knjižica o hrvatskom morskom ribarstvu, puna je i mnogih drugih vrijednih poda-taka, a objavljena je u suradnji s Ministar-stvom poljoprivrede RH (Upravom ribar-stva), u okviru provedbe GEF/UNDP pro-jekta “Očuvanje i održivo korištenje bio-loške raznolikosti na dalmatinskoj obali – COAST”.

HRVATSKO MORSKO RIBARSTVO

STANJE I PERSPEKTIVE NA PRAGU EU-aPod ovim naslovom prošle godine objavljena je brošura-knjižica o našemu ribarstvu, primjerice o održivom ribolovu i stanju u ribarstvu, zatim mjerama regulacije u ribolovu i potrebi međunarodne suradnje u upravljanju djeljivim resursima, općenito o hrvatskom ribarstvu i stanju resursa, ZRP-u i Mediteranskoj uredbi te o nekim pitanjima reforme ribarstva i izradi planova upravljanja

Priredio: Marijan Ričković

19

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA


UNDP Hrvatska usmjeren je, me-đu ostalim, na regionalni razvoj i društveno-gospodarski opora-

vak manje razvijenih područja pogođenih ratom, na smanjenje siromaštva i socijal-no uključivanje ranjivih skupina, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ...

Nakon održane tribine u gradu Zagre-bu u svibnju 2012. na kojoj se rasprav-ljalo o tome kako i zašto osnovati ener-getsku zadrugu, sada se već može go-voriti i o prvim rezultatima u osnivanju tih zadruga. To je potvrđeno na sastan-ku o daljnjem ostvarivanju ovog projekta na kome su sudjelovale i Vedrana Stec-ca, predsjednica HSZ te Ilda Stanojveć iz HSZ-a. Prošlogodišnja tribina kao zaklju-čak imala je nastojanje da se ponajpri-je započne s ostvarivanjem Pilot-projekt energetskih zadruga, dakle da se isproba u praksi nekoliko različitih modela funkci-oniranja zadruga te da se prati uspješnost pojedinog modela, zatim koje su moguće prepreke, da počne s kartiranjem lokaci-ja zainteresiranih za energetske zadruge i sl. Već je učinjena određena međuna-rodna poveznica pa se surađuje sa slič-nim projektima iz Njemačke, analizira rad svih partnera na projektu i utvrđuje plan aktivnosti u 2013. godini. Između osta-log, povećava se broj sredina zainteresi-ranih za osnivanje zadruga, a primjerice na Krku to je već učinjeno, zatim je tu Ozalj pa Križevci, neka mjesta u Slavoni-ji i pojedini otoci. Održavaju se tribine o energetici i korištenju obnovljivih izvora (sunčana energija, bioplin, vjetroenergi-ja), održavaju se radionice o mogućnosti-ma osnivanja energetskih zadruga, odr-žane su i međunarodne konferencije o toj temi u Sloveniji, Osijeku, uspostavljaju se modeli financiranja.

Zadruge moraju poslovati po hrvatskim zakonimaKao primjer pilot-projekta energetske za-druge iznesen je onaj s otoka Krka, gdje se najdalje otišlo u njegovoj primjeni. Izrađen je promotivni materijal s anketom za oto-čane i odziv je velik. Navedeno je pet ko-raka kako do sunčeve energije: poslati upit, kontaktirati, obaviti izmjere, utvrditi pri-jedlog i potom ostvariti ugradnju konkret-nog uređaja. Već je sada jasno da poslo-vanje putem zadruge donosi znatne uštede kod nabave materijala i izvođenja radova, a cijene se u nekim situacijama mogu spusti-ti i do 50 posto. Inicijatori osnivanja ener-getske zadruge (govorio je Darko Šegota), primjerice u Ozlju, istaknuli su problem o tome kakvu zadrugu osnovati: socijalnu, neprofitnu, koja bi usko surađivala s lokal-nom zajednicom, odnosno višak ostvare-ne dobiti uplaćivala u lokalnu blagajnu – ili osnovati zadrugu prema svim načelima

zadrugarstva kao poslovni subjekt, u kome zadrugari stječu i svojim odlukama raspo-ređuju ostvarenu dobit, u kojoj će zadruga-ri imati mogućnost nadzora, demokratskog odlučivanja i sl. Za sada oni žele zadrugu obrtnika koji se udružuju kako bi ostvari-vali konkretne projekte izgradnje i ugrad-nje uređaja (samo od domaćih proizvođača) za korištenje sunčeve energije i proizvodnje struje koja bi se potom prodavala HEP-u, a kasnije i korištenje biomase.

Potaknuta istaknutim dvojbama o tome ka-kvu energetsku zadrugu osnovati, Ilda Sta-nojević naglasila je da postoje dvojbe veza-ne za financijske obveze utvrđene Zakonom o zadrugama i to će se pitanje morati pomni-je objasniti i uz pomoć Ministarstva finan-cija. Različite isplate “na crno” i sl. morat će se regulirati kako tu ne bi kršili zakonske odredbe i time nanosili štetu ugledu zadru-garstva. Zadruge, kako je istaknula I. Stano-jević trebaju biti ozbiljni poslovni subjek-ti koji posluju po hrvatskim zakonima.

PROJEKT UNDP-a

NOVE ENERGETSKE ZADRUGEHrvatski savez zadruga uključen je u projekt UNDP-a (Program za razvoj) o energetskim zadrugama. Riječ je o suradnji s institucijom UN-a koja postoji u Hrvatskoj od 1996. godine, kad je utemeljen prvi

Ured za vezu. Ured je prerastao u Nacionalni ured stalnog predstavnika 2001. godine. Postojanje UNDP-a u Hrvatskoj temelji se na Standardnom osnovnom sporazumu o pomoći UNDP-a s hrvatskom Vladom

Jole Bolić

20 www.zadruge.hr



Sredstva iz fondova EU-a mogu koristiti samo dobro organizirani subjektiNa skupu je naglašena odgovornost lokalne zajednice za zadruge kao i obveza zadruge da živi u zajednici i pruža joj mogućnost ra-zvoja, zapošljava i sl. Zadruge koje se osni-vaju za ovo područje ili već postojeće mogu se javiti (aplicirati) na kreditna i nepovratna sredstva potpora, te kod HABOR-a, gdje je moguće ostvariti povoljni kredit (kamata 4 posto i poček 3 godine). No energetske za-druge i projekt o tome nužno je dorađiva-ti, demokratizirati i povezivati sve koji pro-vedbeno i odgovorno tu mogu pomoći. To je važno jer da bi se koristila sredstva fondova iz EU-a moraju postojati dobro organizira-ni subjekti (zadruge), sposobni da predlože kvalitetne programe i preuzmu odgovornost za obveze iz projekata. Vedrana Stecca tako je naglasila kako su moguće i izmjene i do-pune postojećeg Zakona o zadrugama, ma-da je prošlo tek nešto više od godine dana od početka njegove primjene. U praksi se, naime, pokazalo da se moraju detaljnije i jasnije riješiti problemi oko dohodaka, pro-fitnih i neprofitnih oblika i sl.

Uskoro se, zaključeno je među ostalim, oče-kuje posebna brošura u kojoj će se navesti svi oblici i mogućnosti kod osnivanja ener-getskih zadruga i sve tehničke i tehnološ-ke odrednice o tome kako i gdje je moguće primjenjivati nova tehnološka rješenje kod energetike. Usto uspostavit će se i poseb-na web-stranica koja će biti na usluzi svim zainteresiranima. Naravno, i s ovog skupa istaknuta je nužnost znatno veće edukacije o mogućnosti korištenja obnovljivih izvo-ra energije.

ZAKlJUČCI SASTANKA U UNDP-u• Dati pregled primjera dobre prak-

se iz EU-a, ali s prikazanom legi-slativom uređenja zadruga i posto-jećim poslovnim modelima tih dr-žava (UNDP dogovorio prezentaci-ju i radionicu u Hrvatskoj od strane EU-Federacije energetskih zadruga. Točan termin će biti dogovoren).

• Zajednička inicijativa: osnovati Ra-dnu skupinu za formiranje ener-getskih zadruga u Hrvatskoj koja bi se sastojala od prisutnih zainteresi-ranih partnera, sa zajedničkim ci-ljem osnivanja energetskih zadru-ga kao relevantnog igrača na trži-štu OIE-a.

• Definirati prijedloge poslovnih mo-dela poslovanja energetskih zadru-ga unutar manjih grupa Radne skupine te ih raspraviti na sljede-ćem sastanku (26. ožujka u 9,30h u UNDP-u;

• 4 – 5 različitih “špranci" osnivanja zadruga, ovisno o tehnologijama ili primjeni OIE-a).

• Raspraviti predložene poslovne mo dele osnivanja energetskih za-druga i dogovoriti osnivanje pi-lot-projekata.

• Pokrenuti pilot-projekte na neko-liko lokacija koji bi ispitali prepre-ke u praksi, a na temelju njih steći iskustva o potencijalnim barijerama i kako ih prevladati.

• Komunikacija s potencijalnim part-nerima – ministarstvima na ide-ji poticanja osnivanja energetskih zadruga.

O zadruzi u Ozlju govorio je g. Šegota (u sredini)

RIJEKA

SAJAM ZADRUGA HRVATSKIH bRANITELJA Zvonko Čokljat

U organizaciji Ministarstva branite-lja, u Rijeci je održan “Sajam za-druga hrvatskih branitelja" koji je

privukao pozornost posjetitelja kao i me-dija, a riječi dobrodošlice uputili su grado-načelnik Vojko Obersnel i primorsko-go-ranski župan Vidoje Vujić.

Događanja na sajmu odvijala su se unu-tar dva prostora. Tako su na riječkome Tr-gu braniteljske zadruge predstavile svoje proizvode, gdje su štandovi bili ispunjeni prehrambenim proizvodima, suvenirima i promotivnim materijalima. A pored izlož-beno-prodajnoga prostora, sajam je ponu-dio i zanimljivosti koje su se odvijale unu-tar Gradske vijećnice. Tu je potpisan i Spo-razum o suradnji između Ministarstva bra-nitelja, Ministarstva zaštite okoliša i priro-de te Fonda za zaštitu okoliša i energetike.

U sklopu programa predstavljeno je i ne-koliko zadruga hrvatskih branitelja čiji proizvodi bi mogli zauzeti mjesto u ponu-di hotela i restorana u okviru nadolazeće turističke sezone.

Na programu sajma ponuđena je i radio-nica na kojoj su u prvi plan istaknute te-me vezane za proizvodnju u skladu s oču-vanjem prirode, s naglaskom na ekološ-ku proizvodnju, a predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je poticajne mjere kojima će ta institucija u 2013. godini sufinancirati projekte braniteljskih zadruga.

Na toj radionici pozornost je privukla i tema o značaju organiziranja proizvođača unutar proizvođačkih skupina i organizacija.

21



Referalni centar Tompojevci u su-radnji s Poljoprivrednim fakulte-tom iz Osijeka, organizirao je od

16. siječnja do 23. veljače stručno ospo-sobljavanje za pčelare, članove zadruga hrvatskih branitelja. Stručno osposoblja-vanje vodio je prof. dr. Zlatko Puškadi-ja, profesor na Poljoprivrednom fakulte-tu Osijek, unutar zacrtanoga programa pet radionica.

Program osposobljavanja završilo je četr-deset pčelara, od kojih su dvadeset i pet hrvatski branitelji ili članovi zadruga hr-vatskih branitelja.

Pet radionica održanih u kratkom razdo-blju bile su tematski pogođene, a na njima su, primjerice, prezentirane ove teme: Ži-vot pčelinje zajednice, Tehnologiji pčela-renja, Formiranje i njega nukleusa, Mliječ i propolis te Prehrana i bolesti pčela.

Prilikom dodjele potvrda o stručnoj ospo-sobljenosti naglašeno je kako bi zadruge hrvatskih branitelja trebale biti jedan od nositelja razvoja ruralnih područja Repu-blike Hrvatske.

Tompojevci

STRUčNO OSPOSObLJAVANJE ZA PčELARE

Dalibor Bajči

PRILIKA ZA PODUZETNIKE POčETNIKE

Hrvatska gospodarska komora or-ganizirala je susret s mladim po-duzetnicima koji žele ili već po-

sluju u vlastitim tvrtkama, i upoznala ih s projektom Erazmus za poduzetnike po-četnike. Odazvalo se 40-ak mladih ljudi.

Cilj ovog projekta je da se odaberu oni ko-ji ispunjavaju uvjete i žele se baviti po-duzteništvom, te da im se pomogne da u programu razmjene i boravka u zemljama EU-a steknu nova znanja i neke vještine koje su im nužne, ako imaju namjeru ra-zviti određeni posao. Prilika je to za mno-ge koji su na zavodima za zapošljavanje ali i onih koji su već razvili neki posao, a dobro im može doći boravak u tvrtkama s europskim iskustvima.

Vrijednost ovog projekta je 170.000 eu-ra, a očekuje se da će se HGK-u, kao po-magaču u ovom projektu za 2013., javiti mladi ljudi za ukupno 10 razmjena. Svi su troškovi boravka u inozemstvu i put po-kriveni iz sredstava projekta. Potencijalni mladi poduzetnici mogu se javiti HGK-u i uključiti se u projekt.

Prilika je to i za one mlade ljude koji se žele uključiti u projekt s nakanom da se susretnu s nekom od europskih zadruga i tamo borave, ovisno o mogućnostima od 1 do 6 mjeseci. (J.B.)

22 www.zadruge.hr



Kada su gotovo svi statistički poka-zatelji o kretanju hrvatskoga gos-podarstva neobećavajući i tjera-

ju na zabrinutost, Zagrebačka županija ili kako je nazivaju, prsten oko Zagreba, može služiti za primjer. To se moglo ču-ti i vidjeti na 11. susretu gospodarstveni-ka Zagrebačke županije, održanog potkraj veljače 2013. U županiji niti jedan razvoj-ni pokazatelj ne pokazuje negativan rast, a među privrednim subjektima je i 31 za-druga. Odlične prezentacije koju su održa-li: Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonom-skog instituta iz Zagreba, župan i njegovi suradnici, jasno su pokazale da se tu oz-biljno radi te da se otvaraju nove moguć-nosti u korištenju poticajnih županijskih kao i državnih sredstava te onih iz EU-a.

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, naglasio je kako se trenutno dvije najve-će investicije u Hrvatskoj događaju upravo u ovoj županiji, a to su proizvodni pogon Plive u Savskom Marofu te Poslovni centar IKEA-e u Rugvici. Podsjetio je i na mno-gobrojna druga ulaganja, ostvarena u po-duzetničkim zonama na ovome području.

U prvih devet mjeseci 2012. godine (zadnji podaci FINA-e za 2012.) poduzetnici s po-dručja Zagrebačke županije, ukupno gle-dajući, uspješno su poslovali jer su ukupni prihodi vrijednosno bili veći od rashoda. Ostvarena je bruto dobit od 780 milijuna kuna na razini županije ili 8 posto veća u odnosu na 2011. godinu. Ukupni ostvare-ni prihodi su za 3 posto veći, a broj zapo-slenih bio je za 4,7 posto veći u odnosu na rujan 2011. g. Prosječna mjesečna neto pla-ća po zaposlenom radniku kod poduzetnika za prvih devet mjeseci 2012. godine izno-sila je 4659 kuna. Prema tom pokazatelju Zagrebačka županija je treća, iza Istarske županije i Grada Zagreba. Nedavno pred-stavljeno Izvješće o stanju u prostoru Hr-vatske za 2012. godinu, prema socijalno-

gospodarskoj strukturi, svrstava Zagrebač-ku županiju u treću skupinu s indeksom ra-zvijenosti između 100 i 125 posto. “Indeks Zagrebačke županije je 123 posto te ih sve-ga dva postotna boda dijele od ulaska u če-tvrtu skupinu u kojoj su Zagreb, Istarska te Primorsko-goranska županija” – pojasnio je župan. Naglasio je i kako u Proračunu za 2013. godinu, ukupno najveće iznose či-ne različite i brojne mjere potpora, namije-njene povećanju konkurentske sposobnosti poduzetnika i poljoprivrednika kao i stva-ranju prostornih, infrastrukturnih i institu-cionalnih uvjeta za realizaciju investicij-skih projekata na području županije. Tako su za male i srednje poduzetnike predviđe-ne dvije kreditne linije, jamstva za kredite te bespovratne potpore i subvencije.

I dalje će se sufinancirati razvoj podu-zetničkih zona, razvoj turizma, programi energetske učinkovitosti, različite eduka-

cije kojima se nastoji povećati zapošljava-nje nezaposlenih. Za te, ali i mnoge druge programe i mjere, Zagrebačka županija je osigurala 26,8 milijuna kuna. Ove godine jedina je u Hrvatskoj osigurala i 21 mili-jun kuna za izradu dokumentacije za po-vlačenje sredstava iz fondova EU-a.

U poljoprivredi i ruralnom razvitku ove će se godine dodjeljivati bespovratna sred-stava za subvencije i potpore kapitalnim ulaganjima. Sredstva su osigurana i za do-nacije u poljoprivredi, lovstvo, izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnim po-dručjima kao i razvojne projekte. Za ula-ganja u poljoprivredi u ovoj godini osigu-rano je više od 21 milijun kuna. Evo pri-like mladim ljudima koji žele svoju podu-zetničku ideju pretvoriti u stvarnost, a na-šim novim zadrugarima kao i postojećima to je šansa da dođu do sredstava za ostva-rivanje svojih poslovnih planova. (J.B.)

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

11. SUSRET GOSPODARSTVENIKA U ovoj županiji nijedan razvojni pokazatelj ne pokazuje negativan rast,

a među privrednim subjektima je i 31 zadruga. U Županiji zagrebačkoj trenutno se ostvaruju dvije najveće investicije u Hrvatskoj, raste broj zaposlenih, prihodi ...

23



Zvonko Čokljat

U prepunoj vijećnici Grada Rije-ke, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hamag Investa, predstav-

ljen je program poticajnih mjera “IM-PULS 2013", namijenjen poduzetnicima, jedinicama lokalne samouprave i institu-cijama. Program su predstavili: pomoć-nica ministra Dijana Bezjak, voditeljica programa za poduzetništvo Vlatka Mla-kar te predsjednik Uprave Hamag Investa Darko Liović.

Osvrtom na sve donesene mjere unutar programa subvencija, predavači su na-glasili kako se objavljeni natječaj, po sa-držaju i tehničkoj provedbi, razlikuje od prošlogodišnjeg po tome što su sredstva uvećana i što je smanjen opseg tražene dokumentacije koju poduzetnici dostav-ljaju putem natječaja. Pored toga, objav-ljeni natječaj, za razliku od proteklih godina, sveden je na samo četiri mje-re: Mjera A – Razvoj mikropoduzetniš-tva i obrta; Mjera B – Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika; Mjera C – Razvoj poduzetničke infra-strukture i poslovnog okruženja i Mjera D – Obrazovanje za poduzetništvo i obr-te te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta.

Svaka od tih mjera sadrži nekoliko poziva ili aktivnosti. Tako je u Mjeri A, pod ak-tivnostima A4 i A5, izdvojeno “Zadružno poduzetništvo” i “Jačanje poslovne kon-kurentnosti klastera”. Time je zadrugama upućen poziv za sudjelovanjem u natje-čaju za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava.

"Poduzetnički impuls 2013." bit će pred-stavljen u 24 grada Republike Hrvatske.


RIJEKA

PREDSTAVLJEN PROGRAM ‘IMPULS 2013.’

Poticajne mjere za malo i srednje poduzetništvo ove godine su povećane, a smanjen je opseg tražene dokumentacije

24 www.zadruge.hr



OCJENJIVANJE MLADIH ZADRUŽNIH VINA Zoran Starešina

Davorin Papeš

Hrvatski poljoprivredni zadružni saveza organizirao je u siječnju 2013. ocjensko kušanje mladih

zadružnih vina. Posebnost ove manifesta-cije je da vina ocjenjuju zadružni enolo-zi, dakle kolege ocjenjuju vina kolegama. To ocjenjivanje je tradicionalno i pokriva sve zadružne vinarije u Hrvatskoj, ima edu-kativni karakter, a ocjene vina ne objavlju-ju se u glasilima, već služe samo proizvo-đaču kao orijentacija u proizvodnji.Ove godine pristiglo je 37 uzoraka iz ra-znih hrvatskih vinogorja, od čega 14 iz Primorja i Dalmacije, a 23 iz kontinental-nog dijela. Zastupljenost proizvođača je bila jednaka – 8 iz primorskih vinorod-nih krajeva i 8 s hrvatskoga kontinenta. Na ocjenjivanju su tako bila vina poljo-privrednih zadruga: Ivanca, Plešivice, Sv. Križa Začretja, Daruvara, Lovasa, Poto-mja, Kune, Putnikovića, Stona, Vrbanja, Polača i Vrbnika. Tri vina ocijenjena su zlatnima, dvadeset vina srebrenima i tri brončanim odličjima. Šest vina je odbače-no zbog grešaka ili mana. Ocjenjivanje mladih vina je specifičnost i moglo bi se reći da je to više edukativno, podrumarsko, savjetodavno ocjenjivanje ko je se organizira u povodu početka radova u vinogradu, odnosno prigodom spomen-dana sv. Vinka, zaštitnika vinogradara.

UKUPAN BROj UZORAKA VINA I TERITORIjALNA RASPODIjELjENOST

4/15/0

4/1

3/0

1/1

1/2

1/5

6/11/0

oCJENSKo KUŠANJE 2013:

VINA bijela crvena

Ukupno 26 11

Primorje i Dalmacija 6 8

Kontinent 20 3

25

ČLANCI


Zemlje koje istinski žele zaštititi svo-je usitnjene i neorganizirane naci-onalne resurse, nastoje ih najprije

poslovno organizirati i postaviti u gospo-darski i organizacijski racionalnu funk-ciju. Relativno brzo i učinkovitije od sa-dašnje, neracionalne uloge, moguće ih je, putem zadružnog sustava organizira-nja okrupnjavati, a cjelokup ni gospodar-ski potencijal zemlje resursno ojačati, ali i organizacijski kvalitetnije postaviti na-cionalnu konkurentnost u novonastalim tržišnim asocijacijama i globalizacijama.

Zadružno organiziranja je specifični ob lik organiziranja i poslovanja prema zadruž-nim načelima i dio je sveukupnog organi-ziranja nacionalnih gospodarstava i njezi-nih resursa, posebice njezinih “najslabijih” dijelova. Istican kao poseban oblik, zadruž-no organiziranje ne smije biti i nije izvan funkcije toga nacionalnoga gospodarstva. Upravo obrnuto, zadružnim sustavom or-ganiziranja i poslovanja jača se razvojni potencijal, konkurentnost, poslovna samo-održivost i upravljivost te primjenjivost i provodljivost mjera makroekonomske po-litike nacionalnih vlada (a što je, držim, ak-tualna slabost), do posljednjeg pojedinca, odnosno njegovih resursa, čineći tako cje-lokupni nacionalni, poslovni, sustav učin-kovitijim. Tako se i na taj način njime mo-že djelotvornije upravljati, a poslovni su-stav lakše “nadzirati” u provedbi gospodar-skih mjera (npr. aplikacije prema razvojnim fondovima EU-a), koje poduzimaju nacio-nalne vlade te se brzo i lako može uvidjeti učinkovitost tih mjera (potpora i sl.). Putem zadružnog sustava organizacije proved-ba mjera se manje “mrvi” i “modificira” te kao cjelovite i konzistentne lakše dolaze do svakog pojedinca, odnosno do najusitnje-nijeg vlasnika nacionalnog resursa.

Dakle, zadrugarstvo je izrazito pogodan oblik organizacije ili put provedbe ma-kroekonomskog menadžmenta vlade pre-ma dijelovima svoje usitnjene gospodar-ske strukture. Riječju, lakše je upravljati i razvojno poticati cjelokupni resursni po-tencijal gospodarstva (zemljište, rad, ka-

pital i znanje). Svakako, sve to u okvirima nenarušavanja međunarodnoga zadruž-nog načela o poslovnoj neutralnosti za-druga, a kojeg uvažavaju i zemlje uzor-nog zadrugarstva, poput Italije, Danske, Švedske i Španjolske, a da to ne protur-ječi, prvotnoj, učinkovitosti i skrbi države.

Pri tome racionalnost i učinkovitost naci-onalnoga zadružnog sustava organiziranja razumijeva njegovu vrlo odgovornu ulo-ge u nacionalnom gospodarskom razvoju, koju smo isticali. Da bi to mogao ostvariti, zadružni sustav, odnosno njegova organi-zacijska piramida, mora dobiti pravo res-pektiranja ustrojbene hijerarhije svih, jer jedino tako on može biti u cijelosti odgo-voran za nacionalno zadrugarstvo. U pro-tivnom sustav gubi svoju, toliko potrebnu i u međunarodnim standardima isticanu, samostalnost i odgovornost za funkcio-niranje nacionalnoga zadružnog sustava, koji posebno ističe brigu za zajednicu. “Vrh ustrojbene piramide” mora uživati nespu-tanu slobodu svih u provedbi svojih aktiv-nostima zadružnom subordinacijom i hi-jerarhijom jer se tek tada, s pravom, mo-že postavljati pitanje i njezine odgovorno-sti za sustav. U suprotnom sustav će biti, uz najbolje zakonske i druge pravne ak-te, normativno jak ali provedbeno i život-no (poslovno) slab. Paralelizmi u shvaća-nju nadležnosti za zadružno organiziranje, diverzificirana odgovornost financijskih i drugih vidova potpora zadrugama, na ra-zličitim razinama vlasti i to unutar istoga nacionalnoga zadružnog sustava, uobiča-jeno je narušavanje zadružne solidarnosti, regionalne i granske, te je sigurno slablje-nje sustava u očima njihovih članova. Pri tome je vjerojatno da zadružni sustav neće moći izvršiti svoju opću misiju u snaženju učinkovitosti funkcioniranja nacionalnoga gospodarstva putem zadruge kao nositelja zadružnog organiziranja.

Strateško promišljanje o zadrugarstvu je hvalevrijedno i ne bi trebalo biti samo for-malno i deklarativno te bi trebalo biti sa-stavljeno od kompetentnih znalaca (bez uvrede za bilo koga), ljudi, nositelja pri-

mjera dobre zadružne prakse, javnih in-stitucija vlasti, akademske i znanstvene zajednice, da može jamčiti, ozbiljan i du-goročan razvojni hod hrvatske zadružne prakse. Pri tome ti bi znalci, ili tim, tre-bali osmisliti i razraditi jasan strateški ho-dogram razvoja hrvatskog zadrugarstva s vremenskim gantogramom. U definiranju zadružne strategije takav strateški tim mo-rao bi respektirati aktualni trenutak i pred-viđajuće vjerojatnosti gospodarskih, druš-tvenih i političkih kretanja u budućoj za-jednici – EU-u. To je zahtjevan posao koji traži jedinstvenu podršku vlade i koordi-naciju HSZ-a, s apsolutnim pravom nad-zora mogućih devijantnih ponašanja u su-stavu. Jedino je tako moguće izbjeći, po-vijesno, drugu degradaciju i devalvaciju zadrugarstva i zadružnog organiziranja u nas s njezinim neupitnim prednostima. To posebice kada se u nas službeno nude kvazi-zadružni modeli organiziranja, i to u predvečerje ulaska Republike Hrvatske i njezinih resursa u Europsku uniju. Naj-češće su to od strane zemalja EU-a poti-cani oblici “tržišnog okrupnjavanja” i to u obliku različitih alternativa zadružnom organiziranju “vlasnički malih” (kako se ističe) nacionalnih resursa, kroz proizvo-đačke organizacije i druge sinonime “inte-resnog” udruživanja i organiziranja. Rekli bismo, nasuprotno stoljeću i pol, u svijetu i pojedinim zemljama, stare i uspješne za-družne prakse. Razumno je upitati, zašto?

I na kraju, ovo je djelić razmišljanja koja se ovim člankom nude i drugima na uvid, ne s ciljem unisonosti s autorom, već želje da se potakne istinsko promišljanje i ra-sprava te podrška (medijska i svaka druga) sadašnjem i budućem sustavu hrvatsko-ga zadružnog promišljanja, prakse i orga-niziranja. Pri tome, valja nastojati učiniti nacionalni zadružni sustav organiziranja stabilnim te mu dati pravu funkciju, što je zadatak svih u tome (teoretika i praktika) te ga učiniti djelotvornijom potporom za učinkovitije funkcioniranje nacionalnoga gospodarstva, a posebice nekih resursno, slabije vlasnički organiziranih grana.

ULOGA ZADRUGE U GOSPODARSTVU Jesmo li, i koliko, svjesni doprinosa hrvatskoga zadružnog organiziranja

u snaženju učinkovitosti funkcioniranja nacionalnoga gospodarskog sustava?


26 www.zadruge.hr

ČLANCI


Dario Gazić, mag. ing. agr.* Aleksandar Nedanov, dipl. ing.**

Osamnaesto stoljeće često je u po-vijesnim literaturnim pregledi-ma nazivano stoljećem ideologi-

ja. To je vrijeme kada Europu potresa-ju nemiri i nacionalne revolucije, to je vrijeme javljanja prosvjetitelja i jačanja građanske svijesti. To je vrijeme iz ko-jeg i ideologija štedno-kreditnog zadru-garstva vuče svoje korijene. Prvotno se štedno-kreditne zadruge (danas kredit-ne unije) javljaju na prostorima današ-nje Njemačke, odakle se vrlo brzo šire či-tavim svijetom.

Kreditne unije predstavljaju financijske institucije koje putem uzajamne pomoći unaprjeđuju i zaštićuju svoje ekonomske i druge profesionalne interese. Stavljajući ljudske potrebe i koristi ispred ekonom-ske dobiti u središte poslovanja, kreditne unije ne pate od istog problema finan-ciranja kao ostala financijska i nefinan-cijska poduzeća u kojima je indikator fi-nancijske dobiti jedina i glavna značajka uspješnog poslovanja. Istraživanja poka-zuju kako društva s višom razinom udru-živanja, povjerenja i demokratskog odlu-

* Student na diplomskom MS studiju Agrobiznis i ru-ralni razvitak, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet

** Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ekonomiku poljoprivrede i ruralni razvoj, Sveto-šimunska cesta 25, 10000 Zagreb

čivanja ostvaruju i bolje ekonomske re-zultate o čemu svjedoče podaci iz cijelog svijeta. Također, rezultati pokazuju kako poljoprivrednici znatno više preferiraju i koriste informacije o novitetima-ino-vacijama u poslovanju od strane svojih lokalnih kreditnih unija nego od strane znanstvenika.

Svaki treći Kanađanin član je zadružno-kreditnog sustavaKreditne unije i njima slične financijske institucije danas poslovno djeluju u više od sto zemalja svijeta. Svakako najzani-mljiviji podaci dolaze iz najrazvijenijih zemalja svijeta! Primjerice, tako svaki tre-ći Kanađanin član je zadružno-kreditnog sustava. Njihovo djelovanje uključuje više od 200 milijuna članova, a svojim poslo-vanjem kreditne unije i njima slične uza-jamne institucije (mutual institutions) fi-nancijski uslužuju 13% populacije svije-ta (Global 300 Report, 2010). U zemljama u razvoju one igraju važnu ulogu u eko-nomskom razvoju i svjedoče o uspješno-sti poslovanja. Zadružne banke i kreditne unije u svijetu ostvaruju prihode od 430 milijardi dolara i zauzimaju drugu pozi-ciju u cijelom zadružnom sektoru, odmah poslije poljoprivrednih zadruga, s priho-dima od 472 milijardi dolara. U zemlja-ma članicama EU-a danas djeluje više od

130.000 kreditnih unija u kojima je orga-nizirano 83 milijuna članova i zaposle-no više od 2,3 milijuna djelatnika. Naj-razvijenije mreže kreditnih unija nalaze se u zemljama Velike Britanije, Irskoj, Li-tvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Estoniji, Latviji, Švedskoj i Austriji.

U studenom 2011. započela je globalna akcija pod nazivom Bank Transfer Day, čija osnovna ideja bila je prebacivanje ka-pitala iz komercijalno financijskih institu-cija u neprofitne kreditne unije. Kampa-nju je organizirala Kristen Christian pu-tem društvene mreže Facebook, kada je saznala da Bank of America planira na-plaćivati mjesečnu naknadu za vođenje njezina računa u iznosu od 5 dolara! Nje-zine aktivnosti u podizanju svijesti i nee-tičnim aktivnostima komercijalnih bana-ka nesvjesno su prerasle u pokret na naci-onalnoj ali i široj razini, uključujući osim SAD-a i Kanadu. Rezultati tog pokreta su i više nego dovoljni da se uvide i shva-te mogućnosti za Hrvatsku u poslovanju ovog sektora. U tih nekoliko dana, kredit-ne unije su privukle više od 40.000 novih članova i 80 milijuna dolara ušteđevina, što u prosjeku iznosi oko 2000 dolara po novom članu unije. Credit Union National Association objavilo je fascinantne rezul-tate koji kažu da je 650.000 ljudi u raz-doblju od svega nekoliko dana napustilo komercijalne banke i unijelo 4,5 milijardi dolara u kreditne unije.

Studentska razmatranja o zadružnom organiziranju (4. dio)

MAKROEKONOMSKO VREDNOVANJE I RAZVOJ KREDITNIH UNIJA

NA PRIMJERU RHKreditne unije i slične financijske institucije danas poslovno djeluju u više od sto zemalja svijeta,

a u zemljama-članicama EU-a ima više od 130.000 kreditnih unija u kojima je organizirano 83 milijuna članova i zaposleno više od 2,3 milijuna djelatnika.

Od ukupno 36 kreditnih unija u Hrvatskoj, svega ih je 26 aktivnih


čLANCI

nicama. Uvođenjem zadružne revizije is-pitala bi se i primjena zadružnih nače-la unutar kreditnih unija, ali i u poslo-vanju s trećim osobama, čime bi se na-glasile komparativne prednosti kreditnih unija i omogućilo njihovo ravnopravno nadmetanje s drugim oblicima financij-skih institucija.

Rješavanje njihovoga pravnog pitanja provlačilo je određena ograničenja. Pre-ma zakonu (NN 47/1998), štedno-kreditne zadruge su mogle obavljati platni promet za svoje članove samo na temelju ugovo-ra sklopljenog s poslovnom bankom s ko-jom zadruga ima račun za redovito po-slovanje. Jednostavnije rečeno, poslovna banka morala je na temelju tog ugovo-ra “povjeriti" zadruzi obavljanje poslova platnog prometa za njezine zadrugare, a u ime i za račun banke. Time su štedno-kreditne zadruge nakratko postale zaro-bljenikom klasičnih financijskih institu-cija i nesređenih pravnih okvira. Negati-van učinak lokalnog karaktera djelovanja kreditnih unija u Hrvatskoj, djelomično je “ublažen" zadnjim Zakonom o kreditnim unijama (NN 25/2009), gdje im je dana mogućnost licenciranja za obavljanje po-slova platnog prometa.

Zakon o europskoj zadruzi potaknut će razvoj kreditnih unija Treba uzeti u obzir i Zakon o europskoj zadruzi (SCE) (NN 63/2008) koji bi trebao ukloniti nedostatak lokalnoga karakte-ra kreditnih unija u budućnosti i omogu-ćiti im prekogranični utjecaj bez dodat-nih troškova. Takva vrsta suradnje pove-ćala bi konkurentnost zadruga, olakšala im pristup i omogućila zajednički nastup na europskom tržištu. Problem bi za hr-vatske kreditne unije mogla predstavlja-ti visina iznosa temeljnoga kapitala za osnivanje europske zadruge u iznosu od 30.000 eura.

Iako ima određene nedostatke, mišljenja smo da je kvalitativno najbolje uređen za-družni zakon. S jedne strane, štedno-kre-ditne zadruge izgubile su identitet i uve-dena je financijska revizija koja je ubrzala i u negativnom kontekstu “pojednostavni-la" strukturu bankarskog sektora Hrvatske, izostavljajući posebnosti takvoga svepri-sutnog načina financiranja. S druge stra-ne, usklađivanjem s europskom legislati-vom dani su dobri temelji za daljnje du-goročno i pravično poslovanje kreditnih unija na prostorima Republike Hrvatske.

Štedionice ne primjenjuju zadružna načelaDok iskustva iz svijeta i Europe, svjedoče o zapanjujućim ekonomskim i društvenim mogućnostima takvog načina financira-nja, iskustva iz Hrvatske pokazuju nešto drukčiju sliku. Nezadovoljavajući pravni okviri rezultiraju da danas od ukupno 36 kreditnih unija (devet ih je u postupku li-kvidacije, dok je jedna u stečaju) na pro-storima Hrvatske ima 26 aktivnih kredit-nih unija (HNB). Iako je štedno-kreditno zadrugarstvo u svijetu, najpoželjniji oblik financiranja vlasničkog kapitala u zadru-gama, u nas su se izrodile u “forme" kla-sičnih financijskih institucija – štedionica, bez uvažavanja zadružnih načela poslo-vanja u njima, iako su se u prikupljanju sredstava, oslanjale na zadrugare i njiho-vu štednju. Osnovane kao štedno-kredit-ne zadruge, bez primjene zadružnih na-čela poslovnosti i ne služeći kao finan-cijski servis zadružnog sustava, vrlo brzo su poslovno usahnule i još jednom kom-promitirale naš zadružni sustav (Miroslav Tratnik, 2013.). Razloge tome svakako tre-ba potražiti i u odgovarajućim zadružno-pravnim okvirima. Formiranje pravnih okvira ovih financijskih institucija u Hr-vatskoj karakterizira nešto drukčija slika od ostatka zadružnog sektora. Pravno pi-tanje štedno-kreditnih zadruga u Hrvat-skoj rješavalo se nizom zakona. Dok se prvim zakonom o štedno-kreditnim za-drugama (NN 47/1998) odredio identitet i omogućio njihov nastup na tržištu, za-dnjim zakonom o kreditnim unijama (NN 141/2006) one formalno pravno evaluira-ju u štedne banke ili kreditne unije. Poto-nji zakon ne samo da je nanovo narušio zadružni identitet, nego je i poticao nji-hov pad u svim brojčanim pokazateljima. Tako su u Hrvatskoj do kraja 2005. godine odobrenje za rad imale 124 štedno-kre-ditne zadruge koje su raspolagale s uku-pnom bilancom od 1,5 milijardi kuna.

S obzirom da je Zakon o kreditnim uni-jama (NN 141/2006) prisilio više od 80 štedno-kreditnih zadruga da pokrenu postupak likvidacije, javila se potreba za nadzorom nad tim pravnim subjektima. Uvođenje financijske revizije, pod nad-ležnošću Hrvatske narodne banke, re-zultiralo je strožim nadzorom ali i tran-sparentnim poslovanjem. Provođenje fi-nancijske revizije dobrodošao je ali ne-dostatan oblik revizije, koji omogućava poistovjećivanje kreditnih unija s klasič-nim financijskim institucijama i štedio-

IZ SVIJETA

PORTOROŽ

POTPORA RAZVOJU ZADRUGARSTVA U REGIJI Vedrana Stecca

Tradicionalni, četrdeseti po redu, su-sret slovenskih zadrugara održao se u Portorožu 5. i 6. ožujka 2013. Na

ovome skupu sudjelovali su i predstavnici Europske komisije, zatim predsjednik Co-pa-Cogeca s izlaganjima o poljoprivrednoj politici u EU-u te slovenski predstavnici resornog ministarstva i parlamenta. Pred-stavnici zadružnih saveza Hrvatske, Voj-vodine, Srbije i Makedonije zauzimali su značajno mjesto na skupu, nastavljaju-ći tradiciju podrške razvoju zadrugarstva u regiji, u okviru europskog zadrugarstva.

Činjenica da u Sloveniji 78 posto poljo-privredne proizvodnje pokrivaju zadruge, vrlo je očit pokazatelj značaja zadrugar-stva u toj privrednoj grani.

Republika Slovenija usvojila je rezoluciju o izlasku iz krize te zadrugama namijeni-la posebno mjesto. Pozitivnim pristupom zadrugarstvu, koje je prepoznato kao naji-novativniji sektor, s lokalnom prisutnošću pruža najveće mogućnosti za iskorištava-nje potencijala lokalne zajednice. Na taj način predviđaju mogućnost za otvaranje 50.000 novih radnih mjesta.

Na ovome zadružnom skupu, pored osta-log, ukazano je i na važnost proizvodnje zdrave hrane. Primjerice, ako se u nekoj zemlji uzgajaju životinje, a u drugoj pa-kira, u trećoj prepakira, tada se ne može jamčiti zdrava hrana. Poruka je zadrugara da se podrži domaće, tj. kupuje domaće, u čemu zadrugarstvo ima jednu od najvaž-nijih uloga.

28 www.zadruge.hrnova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013.

IZ POVIJESTI

O brdima dobrih vina u antici i srednjem vijeku

Povoljan zemljopisni položaj, osobi-to na južnim sunčanim obroncima Moslavačke gore, sastav tla i umje-

reno vlažna klima, od antičke davnine po-ticaj su vinogradarstvu u kraju od srednjeg vijeka poznatom pod imenom Moslavina. Pisani dokumenti upućuju o prvoj vinovoj lozi koju je za potrebe rimskih legija u ne-dalekom Sisku (Sisciji) zasadio car Klaudije (41. – 54.), pa je ovaj kraj u to doba priba-vio i ime “brda dobrih vina”. Vinogradar-stvo dio je tradicije i u stalnom usponu na području oko Moslavačke gore, neki sma-traju nazvane i Mons Claudius, po već spo-menutom rimskom caru Klaudiju.

O uzgoju vinove loze u Moslavini potpuno uvjerljivo govori povijesna građa uz Pa-vlinski samostan Bl. Djevice Marije pod Garićem (1295. – 1544.). Na vinogradar-ski život autohtonoga moslavačkog sta-novništva upućuje i dokument od 5. lip-nja 1295., prema kojemu magister Tiburci-je (utemeljitelj samostana), teško bolestan, tom samostanu sa svog posjeda Stupna, nedaleko župskog središta Gračenice, da-ruje komad zemlje s tri vinograda. Jedna od darovnica 1338. spominje na tim pre-djelima nove nasade, a sin gračeničkog plemića Dešena 1340. g. za spokoj duša svojih roditelja, posebno majke, daruje pa-vlinskom samostanu vinograd Hrastovec. Kmetska davanja i oporuke, osobito plem-kinje Margarete iz 1465., navode ostavšti-nu pavlinskom samostanu: 5 bačava vina

u 500 kablova. U drugoj polovini 15. st. Turci povremeno provaljuju preko Une i Save, unoseći nemir i nesigurnost i u mo-slavačke krajeve. Posebno se to osjeća u 16. st. kada je zabilježena najveća propast vinograda. Poslije pobjeda i slabljena tur-ske moći, Moslavina se ponovno naselja-va, a u 18. st. za tadašnje prilike bilježi osjetan rast uzgoja i prerade grožđa.

Moslavačka vina 1839. na međunarodnoj analizi u beču Slobodno se može zaključiti: vinogradar-stvo postaje značajnom granom gospodar-

TRAGOM MOSlAVAČKOG VINOGRADARSTVA (1)

GORA MOSLAVAčKA I NJEZINI VINOGRADI

Ove godine stota je obljetnica od utemeljenja Hrvatske vinske zadruge moslavačkih vinogradara u Voloderu (17. kolovoza 1913.). Iako je zadružni život vinorodne Moslavine u klasičnom smislu napušten prije pola stoljeća,

ostavio je trajne temelje u vinogradarenju i prodrumarenju ove poznate hrvatske vinske regije. Nekih detalja vrijedno se podsjetiti od antičkih do današnjih dana, posebno u čuvanju i obnovi

izvornih vinskih sorata s dominantnim škrletom

Dragutin Pasarić

Stare klijeti u Moslavini

stva. To se u 19. st. posebno potvrđuje čak do međunarodnih analiza. Grof Erdödy go-dine 1839. šalje vina na analizu u Beč, gdje dobivaju povoljnu ocjenu. Uz ljubav pre-ma moslavačkoj vinogradarskoj grudi, nje-zini vlasnici uvažavaju dragocjene savjete vinogradarske struke, pa se već šest uzo-raka vina s brda Krmelovac 1852. godine pojavljuje na Prvoj izložbi domaćih proi-zvoda u organizaciji Hrvatsko-slavonskog društva, a kojoj potporu pružaju ban Jo-sip Jelačić i kardinal Juraj Haulik. Brojne stranice “Gospodarskog lista", donose po-sebno perom Ljudevita Vukotinovića (1813. – 1893.), neizmjerno vrijedne detalje o vi-nogradarstvu Moslavine. Često se citira


IZ POVIJESTI

Obnova na američkoj podloziTo ponovno izaziva krizu i propast vino-grada. Uza značajnu potporu Zemaljske vlade u Moslavini početkom 20. st. slije-di obnova i oporavak vinograda na ame-ričkim podlogama. U Kutini je Zemaljska vlada osnovala ložnjak od 4 jutra i 700 hvati. Tu su držani korjenjaci američke loze. Ohrabrujući i brz oporavak zahva-ća nova – tržišna kriza. Stoga su od ko-risti ponovo okupljanja vinogradara, pri-mjerice na izložbama, a na kojima mosla-vački vinogradari imaju, kao i prije, za-paženu ulogu. Brojno su tako zastupljeni na Zemaljskom vinskom sajmu u Zagre-bu 1908. godine. Između ostalih, u poro-ti iz moslavačkoga kraja bili su: župnik Ivan Habijan, predsjednik velikoludinsko-ga gospodarskog društva i Ivan Mučnjak, vlastelinski upravitelj, predsjednik popo-vačkoga gospodarskog društva kao za-druge. Pretežno bijela, žuta, teška, puna i stalna vina: frankovku (1), crno (1), cr-venkasto (2) i najviše (21) bijela vina iz kotara Kutina izlagali su posjednici iz Po-povače: Ana Hladnik, Josip Franješ, iz Moslavine: Vlastelinstvo Moslavina, Ivan Mučnjak, Ivan Žigrović, Stjepan Marko-vić, iz Volodera: Stjepan Kumpes, Stje-pan Vezmar, Đuro Dolenčić, Mijo Kum-pes, Amalija Breček, iz Repušnice: Franjo Pumrl, Štef Mesarić, Mato Pribar, iz Ku-tine: Franjo Plesničar, Mijo Kocijan, Đu-ro Žinić, Štef Kramarić, Mijo Cicak i Mijo Vunek. Katalog (čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) spomi-nje još izlagače: posjednika Ivana Pokasa iz Osekova i učitelja Đure pl. Salaja, a kao posjed naveden je Sokolovec.

(Nastavlja se)

do korijena. Događalo se i to da su mosla-vački vinogradi zbog mraza stradali usred ljeta, kako stoji u vijesti 1. lipnja 1876. No ne posustaje se, u što uvjerava i podatak da je od 21. do 23. kolovoza 1886. na područ-ju podžupanije Križ (u čijem je sastavu bio i kotar Kutina) održan čak i Vinski sajam. Hrvatska je 1890. g. posjedovala 170.000 ha vinograda, od čega je općinama Kuti-na, Popovača i Ludina pripadalo 2321 ha. S punim pravom može se reći da je to bio vrhunac u razvoju vinogradarstva u Mo-slavini. U njegovoj povijesti nailazi se i na druge zanimljive pojedinosti. Godine 1894. kutinski učitelj i povjerenik Matice hrvat-ske, Josip Gaži, drži predavanje o umjet-nom gnojivu, a župnik ludinski Ivan Habi-jan, kasnije i voloderski (rodom iz Repuš-nice), poučava o sadnji i gnojidbi vinove loze. U “Vinoslovnim studijama" iz 1889. zapisano je kako u Zagreb većina vina do-lazi iz Moslavine i okolice Siska, ali ona iz Moslavine koja je hrvatski vinski eldorado – bolja su. Pojavom filoksere, a poslije pe-ronospore i oidija (pepelnice) površine pod vinovom lozom naglo se smanjuju i to za više od 40 posto.

njegov članak u “Nevenu" iz 1854. godi-ne “Gora moslavačka i njezini vinogradi”, ali sigurno ništa manje značajne nisu, da-pače, česte teme objavljene u “Gospodar-skom listu”. Otkrivaju se u njima mnoge pojedinosti od imena grožđa do spominja-nja, već tada organiziranog, “društva vi-notržvenoga". Godine 1862. u Moslavinu “dolazi odaslanik Sukov koji će podučiti u rezanju vinove loze Hooinbrenkovnim su-stavom", čitamo između ostalog. Zauzima-njem ravnatelja novootvorenoga Gospo-darsko-šumarskog učilišta u Križevcima – Dragutina Lambla, 22. srpnja 1863. otvo-rena je izložba vina u Križevcima. Bijelo vino s brda Goilo (proizvedeno 1861.) gro-fa Szechenyja dobilo je ocjenu “izvrstno vino". Prva gospodarska izložba u Zagrebu 1864. godine još više promiče moslavačka vina. Na njoj su u razredu IX. i X. izlože-ni: vino, žestoko piće i kvasina. Bakrenu (brončanu) medalju dobiva Mijo Novosel, župnik iz Volodera, dok je diploma dodi-jeljena Ivanu Mikoviću iz Ludine. Uspje-he prate i problemi, između ostaloga bolest grožđa zbornica 1868. godine, a tu je i vi-jest da je u Ludini stoka pojela vinovu lozu

Uz antička jela i vino s imenom Klaudijeve suze

Vinograd u Boriku

Ljudevit Vukotinović (crtež Ivana Milata)

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2013. www.zadruge.hr

IZ POVIJESTI

ZZ GRADIN, RIJEKA

25 GODINA USPJEŠNOGA RADA Zvonko Čokljat

Zanatska zadruga Gradin iz Rijeke obi-lježava i više od četvrt stoljeća uspješ-noga poslovanja u sektoru građevine.

Naime, davne 1987. godine, 12 osnivača gra-đevinskih obrta osnovali su jedinstven prav-ni subjekt i tako formalno naznačili suradnju, udruživši svoje vještine, znanje i alate. Tada su obrtnici prepoznali značaj i neophodnost udruživanja i već su 1988. godine ostvarili prve prihode na temelju svoga zajedničkoga rada. Prvi značajni poslovi, koje je zadruga ugovorila, bili su vezani za održavanje jav-nih satova unutar područja tadašnje Zajedni-ce općina grada Rijeke te su održavali zgrade Stambenog fonda u okviru ove regije. Od osnivanja pa sve do 1995. zadruga bilje-ži povećanje broja članova obrtnika, ili bolje rečeno zadrugu je te godine činilo 70 obrtni-ka. Poslovanje se iz godine u godinu pove-ćavalo, a vrhunac prihoda, s više od 30 mi-lijuna kuna, zadruga ostvaruje u 2008. go-dini. Otada, zbog početka kriznog razdoblja poglavito u građevinskom sektoru, prihodi se smanjuju da bi u 2012. godini zadruga poslo-vala s 12 milijuna kuna ostvarenih prihoda.Danas ZZ Gradin posjeduje certifikat stan-darda ISO 9001:2008, a prva je hrvatska za-druga koja je ishodila licenciju za obavlja-nje građevinskih radova u “skupini C”, ko-ja naglašava ugovorne odnose u vrijedno-sti 7 milijuna kuna i 120 zaposlenih. Zadru-ga ima i licenciju Ministarstva kulture kao potvrdu sposobnosti obavljanja radova na svim kulturnim dobrima.Ovu značajnu obljetnicu, pola stoljeća ra-da, zadrugari obilježavaju više radno a ma-nje svečarski, usmjerivši se prema novim ob-vezama poput održavanja i adaptacije hote-la Residenz u Opatiji, rekonstrukciji škole na Grobniku ili obnovi dijela bolničkoga objekta u Lopači. U svim tim aktivnostima višegodiš-nji uspješni upravitelj ove zadruge, Zdravko Brdar, traži i potiče obrtnike za učlanjivanje u zadrugu. Svjestan je trenutka kako bez udru-živanja nema prosperiteta maloga i srednjega poduzetništva, jer bez toga ni ova zadruga ne bi opstala tolike godine.

PROPISI • PITANJA • SAVJETI


Može li zadruga osnivati podružnice i na koji način? Sukladno odredbama članka 4. stavak 3. Zakona o zadrugama („Narodne novi-ne”, broj 34/11.), zadruga može osnivati podružnice, a na osnivanje i rad podruž-nica na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, podružnica se osniva odlukom koju donosi nadležno tijelo, a to bi u slučaju zadruge bi-la skupština. Odluka o osnivanju podružni-ce donosi se u skladu s pravilima zadruge. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik.Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe zadru-ga. Podružnica posluje pod svojom tvrt-kom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.U odluci o osnivanju podružnice navode se:1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sje-

dište podružnice,2. djelatnosti podružnice,3. ime i prezime, odnosno imena i prezi-

mena, osobni identifikacijski broj i pre-bivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača.

Podružnica se upisuje u sudski registar su-da nadležnoga po mjestu sjedišta osnivača.Prijavu za upis podružnice u sudski regi-star osnivač podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osnivača. Tome sudu pod-nosi se i prijava za upis promjene upisa u sudskom registru.U prijavi za upis podružnice u sudski re-gistar moraju se navesti:

1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka, sje-dište i djelatnosti podružnice, i

2. ime i prezime, odnosno imena i prezi-mena, osobni identifikacijski broj te pre-bivalište osoba ovlaštenih da u poslova-nju podružnice zastupaju osnivača.

Prijavi se prilaže odluka o osnivanju po-družnice.U sudski registar upisuju se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sje-

dište podružnice,2. djelatnosti podružnice,3. ime i prezime, odnosno imena i pre-

zimena, osobni identifikacijski broj i prebivalište osoba u podružnici ovla-štenih da u poslovanju podružnice za-stupaju osnivača.

Nakon upisa u sudski registar suda nad-ležnog po mjestu sjedišta osnivača, taj sud prema službenoj dužnosti dostavlja regi-starskom sudu sjedišta podružnice primje-rak prijave za upis s prilozima, izvornik ili ovjereni primjerak rješenja o upisu na papiru ili elektroničkim putem, u skladu s posebnim propisom.

Na koji način se provodi likvidacija zadruge i što se događa s imovinom u slučaju likvidacije? Na postupak likvidacije zadruge na odgo-varajući se način primjenjuju odredbe Za-kona o trgovačkim društvima koje regulira-ju postupak likvidacije dioničkog društva.Skupština zadruge donosi odluku o pre-stanku rada zadruge i to dvotrećinskom većinom svih članova zadruge.Sukladno odredbama članka 45. Zakona o zadrugama, u slučaju odlučivanja o likvida-ciji zadruge, skupština zadruge ne može

OSNIVANJE PODRUŽNICE I LIKVIDACIJA ZADRUGEOdluku o osnivanju podružnice donosi skupština zadruge, što ovjerava javni bilježnik, ali podružnica nije pravna osoba. Također, skupština donosi odluku i o prestanku rada zadruge i to dvotrećinskom većinom svih članova zadruge. Nakon podmirenja obveza prema vjerovnicima i povrata uloga zadrugarima, preostala imovina zadruge prenosi se jedinicama lokalne samouprave na čijem je području zadruga

Dobrila Miletić, dipl. iur.

Pri upućivanju osoba na službeni put zadruga izdaje nalog za taj put. Na-log za službeni put zadruga može

uručiti:

• osobama koje u zadruzi imaju status za-poslenika, odnosno osobama s kojima zadruga ima sklopljen ugovor o radu i koje su na toj osnovi obvezno osigurane u HZMO i HZZO;

• osobama koje u zadruzi nisu zaposlene i sa zadrugom nemaju sklopljen ugovor o radu.

Radnicima se određeni troškovi nastali na službenom putu mogu naknaditi neopore-zivo, dok osobama koje u zadruzi nisu za-poslene, naknada nastalih troškova na služ-benom putu predstavlja, u pravilu, opore-ziv primitak. No ima i iznimaka. Troškove nastale na službenom putu, pod određenim uvjetima, može se prema poreznim propisi-ma neoporezivo isplatiti i osobama koje sa

zadrugom nemaju sklopljen ugovor o radu.S obzirom na to da je dohodovnim propisi-ma (čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak) neoporeziva nadoknada troškova, nastalih na službenom putu, predviđena za zaposle-nike, nadoknada troškova službenog puto-vanja osoba koje nisu zaposlene oporezuju se sukladno čl. 32. Zakona o porezu na do-hodak, odnosno kao drugi dohodak.U nekim se slučajevima ti troškovi mogu isplatiti neoporezivo. Kada zadruga oporezi-vo nadoknađuje stvarno nastale troškove na službenom putu osobama koje nisu zaposle-ne u zadruzi, u poreznom smislu, u pravilu, dokazivanje troškova nema značenje jer se oporezuje cjelokupna svota predviđena ugo-vorom za isplatu.To znači da u slučaju kada bi se pod istim uvjetom troškovi nastali na službenom putu nadoknadili osobi koja nije zaposlena u za-druzi, tada bi zadruga bila obvezna podmire-

(NE)OPOREZIVA ISPLATA DNEVNICE I PUTNOG NALOGANa pitanja upravitelja zadruga, koji u zadrugama nisu zaposleni, imaju li pravo na neoporezivu isplatu dnevnice i putnog

naloga, odgovara Marija Konjik, bacc. oec, ovlaštena interna revizorica, ovlaštena računovotkinja i predavačica.

www.zadruge.hr 31

PROPISI • PITANJA • SAVJETI

odlučiti o prestanku zadruge, ako se odre-đeni broj članova, koji ne može biti manji od broja potrebnog za osnivanje zadruge, pisanim putem izjasni da zadruga ne pre-staje. Odluka koja bi bila donesena glaso-vanjem protivno spomenutoj odredbi ne-ma pravni učinak.Odluka o otvaranju likvidacije zadruge mo-ra se prijaviti sudu radi upisa u sudski re-gistar te se nakon toga u tvrtku zadruge mora navesti naznaka “u likvidaciji”. Od-luka se objavljuje u “Narodnim novinama”.Likvidaciju provodi upravitelj zadruge, ali se pravilima zadruge ili odlukom skupšti-ne za likvidatore mogu imenovati i druge osobe. Za likvidatora se može imenovati i pravna osoba.Nadležnom registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis imenovanih lik-vidatora i njihovih ovlasti za zastupanje. Za svaku izmjenu likvidatora ili izmjenu njihovih ovlasti za zastupanje, likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u sudski registar. Prijavi treba priložiti isprave o imenova-nju ili opozivu likvidatora i o njihovim ovlastima za zastupanje u izvorniku ili u javno ovjerenome prijepisu. Uz upućivanje na prestanak zadruge mo-raju se pozvati vjerovnici zadruge da prija-ve svoje tražbine. Poziv se mora u razmaku od po najmanje petnaest, a najviše trideset


dana tri puta objaviti u glasilu zadruge, s naznakom da vjerovnici prijave zadruzi svoje tražbine u roku od šest mjeseci nakon objave posljednjeg poziva. Poznate vjerov-nike treba posebno obavijestiti. Likvidatori su dužni okončati poslove ko-ji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu zadruge i podmiriti vjerovnike. U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvi-dacije, oni mogu ulaziti i u nove poslove. Likvidatori zastupaju zadrugu. Likvidatori su dužni odmah nakon stupa-nja na dužnost izraditi početna likvidacij-ska financijska izvješća i izvješće o stanju zadruge. U početnom likvidacijskom izvještaju o fi-nancijskom položaju iskazuju se vrijed-nost imovine i obveze zadruge.Sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju godišnjih financijskih izvješća, ako su sve okolnosti zadruge tako vidljive da re-vizija u interesu vjerovnika nije potrebna. Ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina zadruge nije dovoljna za to da se podmire sve tražbi-ne vjerovnika s kamatama, moraju odmah obustaviti likvidaciju i predložiti provođe-nje stečajnog postupka. Nakon što podmire dugove zadruge, likvi-datori su dužni izraditi izvješće o prove-denoj likvidaciji, koje prihvaća skupština.

Nakon podmirenja obveza prema vjerov-nicima i povrata uloga članovima zadru-ge, preostala imovina zadruge prenosi se jedinicama lokalne samouprave na čijem je području zadruga.

Ta jedinica lokalne samouprave je duž-na takvu imovinu prenijeti postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području putem natječaja i uz sugla-snost državnog tijela s obzirom na djelat-nost zadruge.

Ukoliko se u roku od jedne godine, raču-najući od dana prenošenja u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, spomenuta imovina ne prenese u vlasništvo postojećoj ili novoosnovanoj zadruzi iste djelatnosti na tom području, jedinica lokalne samo-uprave dužna ju je upotrijebiti za razvoj zadrugarstva.

Likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu za upis brisanja zadruge iz sudskog regi-stra i priložiti joj odluku skupštine i pri-jepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je skupština prihvatila zaključna likvidacij-ska financijska izvješća i izvješća likvida-tora te likvidatorima dala razrješnicu.

Zadruga prestaje brisanjem iz sudskog re-gistra.

Poslovne knjige i dokumentacija zadruge predaju se na čuvanje sudu na čijem po-dručju se nalazi sjedište zadruge.

ni trošak smatrati neto primitkom koji je pri-jeko potrebno obračunati na bruto te obraču-nati i platiti doprinose i porez s možebitnim prirezom, kao kod primitaka koji se smatraju drugim dohotkom.

No u slučaju da se radi o neoporezivoj isplati zaposlenicima, obračun troškova je potreb-no obaviti na prema poreznim propisima određenom putnom nalogu, odnosno pot-krijepiti vjerodostojnim ispravama kojima se opravdava neoporeziva isplata.

Primitci koji se oporezuju kao drugi doho-dak isplaćuju se isključivo na žiro-račun osobe koja je ostvarila taj primitak.

Stoga se i nadoknade troškova, nastalih na službenom putu koje se oporezuju kao drugi dohodak, obvezno isplaćuju na žiro-račun. U slučaju nepoštivanja te odredbe propisana je novčana kazna od 500 do 50.000 kuna za isplatitelja.

Zadruga Vrbnik jedna je od najstarijih na području Republike Hrvatske. Posluje po zadružnim načelima, a okupljanjem više od stotinjak članova vinogradara izborila je značajno mjesto na tržištu

vina. Vrbnička zadruga, stvarajući nove vrijednosti, proizvodi nadasve poznatu vrbničku Zlatnu žlahtinu, puneći je u više od 500.000 butelja.Krunu proizvodnje ove zadruge čini prirodno pjenušavo vino Valomet, nastalo vrenjem u boci, na dnu morskih dubina vrbničkog zaljeva.Brojne turiste, prilikom posjeta starome Vrbniku, posebno privlači i zadružna konoba, smještena nadomak zadružnoga podruma. Konoba je to u kojoj turisti mogu kušati kvalitetnu vrbničku žlahtinu, prošek i rakiju, ili se jednostavno prepustiti osvježavajućem Valometu. Za sve one, koji uz poznata zadružna vina vole kušati i otočne delicije, poput krčkoga sira, mlade janjetine ili pak plodova mora, zadružna konoba je uvijek otvorena.

Nakon održane prezentacije u Hrvatskom saboru, krajem 2012. godine, Valomet, taj morski pjenušac PZ-a Vrbnik postao je službeni dar na razini predsjednika i potpredsjednika Hrvatskog sabora.

Kontakt:

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VRBNIK

Namori 2, 51516 VRBNIK

Tel.: +385 51 857 101, +385 51 857 344

Fax: +385 51 857 340

E-mail: [email protected]

www.zlatnavrbnickazlahtina.com

PZ VRBNIKValometKRUNA USPJEHA

Documents

Razgovor s mr. sc. Darkom Liovićem predsjednikom Uprave ...zadruge.coop/upload_data/site_files/novazadruga35.-broj.pdf · pim fosilnim izvorima energije, koji utje-ču i na veliko