Razvoj dečije kreativnosti

7/25/2019 Razvoj deije kreativnosti

1/14

SEMINARSKI RAD

RAZVIJANJE DJEIJE KREATIVNOSTI UODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

www.maturski.org

1
http://www.maturski.org/http://www.maturski.org/


2/14

KREATIVNOST

Znamo li uop! a "! #$!ai%no&'Kreativnost moemo razumijevati kao; stvaralatvo,stvaranje novih i originalnih umjetnikih,naunih, tehnikih i drugih djela, te kao osobina ili skup osobina koje e stvaralatvo omoguiti,potaknuti, izazvati. a kreativne osobe obino se kae da su originalne, domiljate, !leksibilne,spretne, te da su dobri improvizatori i nonkon!ormisti. Kreativne osobe ne moraju nuno bitiiznadprosjene u pogledu intelektualnih sposobnosti, niti kreativnost mogu dobiti napornimmentalnim i !izikim radom. Kreativnost je vie pitanje duha, inspira"ije, domiljatosti, pitanjeovjekove matovitosti i slobode izraavanja.Kreativnost#stvaralatvo$ je pojam koji se u nauno% tehnikoj literaturi koristi na slian nain kaoi u svakodnevnom jeziku za oznaavanje misaonih pro"esa kojima se dolazi do rjeenja, ideja,umjetnikih oblika, teorija ili proizvoda koji su jedinstveni i novi.

Kreativnost je aktivnostje aktivnost koja daje nove, originalne proizvode, bilo u materijalnoj iliduhovnoj s!eri, pri emu se ti proizvodi ne mogu pripisati imita"iji ve ranije postojeih proizvodajer su od njih bitno drugaiji.&i novi proizvodi, nastali kreativnim pro"esom, trebali bi bolje,uspjenije i ra"ijonalnije udovoljavati individualnim i drutvenim potrebama od ranije postojeihproizvoda.

inio(i #o"i ui)u na #$!ai%no&'ojavljivanje kreativnosti odre(uje ) osnovna inio"a*1. kreativni pojedina", njegove intelektualne osobine iosobine linosti;+. kreativni misaono pro"es;

. kreativna situa"ija ili drutveno okruenje). kreativni proizvod;

K$!ai%an po"!*ina( - o&o+in! li)no&iKreativni pojedin"i, koje posebno odlikujestvaralaka produktivnost, imaju posebno izraene nekespe"i!ine osobine linosti, kao to su sledee*- !leksibilnost miljenja i ponaanja- vrst osjeaj nezavisnosti linog miljenja- sposobnost podnoenja neodre(enih ili nejasnih situa"ija- spremnost da se prihvataju izazovi i svjesno preuzima rizik- nekonven"ionalnost stavova, naina miljenja ili linog stila- visok stepen samodis"ipline i predanosti poslu ili preokupa"iji- unutranji osjeaj posebne vanosti onoga to je predmet preokupa"ije- potreba da se sebe lino vidipro"jenjuje kao imaginativnu #matovitu$ i originalnu osobu.

/eina spomenutih osobina pridonosi realiza"iji kreativnih poten"ijala koji postoje u pojedin"u.

K$!ai%ni po"!*ina( - in!l!#ualn! o&o+in!

+


3/14

Kreativnost je povezana sa intelektualnim osobinama pojedin"a, njegovim znanjima i vjetinama, tes nainom na koji je njegovo znanjestruktuirano i kako se ono koristi.0straivanja pokazuju da seljudi mogu nauiti kreativnom miljenju, to moe biti povezano s uklanjanjem preprekakreativnom miljenju, kao to su npr. razliiti obli"i misaonih stereotipa, kao i s usvajanjemkreativnih heuristikih tehnika, kao to su npr. analiza sluaja i istraivanje analogija kad se odnosena izuzetke iz uobiajenih pravila, zatim strukturiranjem poznatih ideja i znanja tako da izgledajustrane ili neobine itd. odnosu izme(u kreativnosti i intelektualnih osobina u literaturi se mogunai ovi poda"i* % /isoka inteligen"ija nije nuna osobina kreativnih ljudi. % adovoljavajui stepen inteligen"ije je potreban, ali ne i dovoljan uslov za kreativnost. % 'ovezanost izme(u razliitih komponenata znanja koje je osoba usvojila #tj. naina na koji suznanja nauena$ vana je za kreativnost. % 2ogunost aso"iranja izme(u to veeg broja komponenata znanja bitan je preduslovkreativnosti. % Korisna kreativnost #koja daje vrijedne produkte$ trai vrlo dobro znanje na podrujukreativnog rada. % Kod rjeavanja jednostavnijih problema vana je niska motorno % per"eptivna rigidnost#karakterna "rta koja se mani!estuje odsustvom prilagodljivosti intelektualnih pro"esa inemogunou prilago(avanja na nove situa"ije$, te visoka intelektualna !luentnost. % Kod rjeavanja sloenijih problema vane su korisne intelektualne metakomponente #tj. pravilai strategije$ koje upravljaju miljenjem i ponaanjem tokom kreativnog rjeavanja problema.

S,%aan"! #$!ai%no&i

. TRADICIONA/NO 0. SAVREMENO % Kreativni su samo nadareni i posebnipojedin"i

% Kreativna je veina ljudi, ali nekima je to samopoten"ijal

% Kreativnosti ima ili nema kod pojedina"a % Kreativnost je prisutna prema statistikojraspodjeli

% Kreativna su samo vrhunska dostignua % Kreativna su u pravilu sva nova i korisnadostignua

% Kreativna su samo neka ekskluzivnapodruja

% Kreativna su sva podruja ljudskog djelovanja

% Kreativnost je mistina osobina ili svojstvo % Kreativnost je normalna psiholoka !unk"ija ljudi

% 3vrha kreativnosti je vrlo pragmatina% Kreativnost je namijenjena i samoostvarenju

pojedin"a

% Kreativ"i su 4ariszokrati duha4 i dio elite% Kreativnost je dio savremene demokratske

"ulture

K$!ai%na &iua(i"a ili *$u%!no o#$u1!n"!

3tvaralako miljenje javlja se u drutvima u kojima postoji potreba za otkriima, izumima,inova"ijama, te umjetnikim i drugim kreativnim tvorevinama.5eka su istorijska razdobljaobilovala otkriima i umjetnikim ostvarenjima* grka "iviliza"ija, renesansa, nauno % tehnikarevolu"ija koja je poela krajem 16. vijeka i sve se vie ubrzava.7 drugim su istorijskimrazdobljima otkria potiskivana, tj. propisivani su dozvoljeni obli"i stvaralakog rada u mnogim


4/14

podrujima #npr. srednji vijek, radikalni komunizam$.

K$!ai%ni p$oi2%o*Kreativnost nekog misaonog produkta vrednuje se naosnovu dva kriterija* 1. 3789:K&0/50 K0&:09% rezultat kreativnogmiljenja je tvorevina koja je za subjekta miljenjapotpuno nova krea"ija. +. 52


5/14

% 0ntelektualne sposobnosti i znanja #inteligen"ija, imagina"ija, istraivaka sposobnost,inovatorstvo, sposobnost organiza"ije i upravljanja, struno znanje$.

Ra2li#a i2m!3u #$!ai%no&i i ino%a(i"!

Aesto je korisno razlikovati #$!ai%no&od inovacije. Kreativnost je termin koji se obino koristiza aktivnost stvaranja novih ideja, pristupa ili aktivnosti, dok je inova"ija pro"es stvaranja iprimjenjivanja navedenih kreativnih ideja u odre(enom kontekstu.

adi toga, u kontekstu organiza"ije, termin invoa"ije esto se odnosi na itav pro"es u kojemorganiza"ija stvara nove kreativne ideje i pretae ih u nove, korisne i odrive komer"ijalneproizvode, usluge i poslovne postupke, dok se termin kreativnosti koristi izravno na stvaranjeizvornih ideja od strane pojedin"a ili grupe, to je nuan korak unutar inova"ijskog pro"esa.

5a primjer,


6/14

G&ko, kada je to potrebno, moe ogradu pretvoriti u ljestve, zavjesu u haljinu, sanduk u stol, krpu ulutku, mikroskop u oruje, u tom je trenutku kreativan.H #@. oth$Kreativno miljenje mogu ograniavati zahtjevi da se obuzda mata, da se Gmisli kao i drugiH, dase kree sigurnim, poznatim i prihvaenim putovima.Kreativno miljenje bira, nasuprot tome, nesigurne, neutabane stazeJ

'rema Guil4o$*5 Ja(#&on i M!&&i(#5kreativno ponaanje mora zadovoljiti sljedee kriterije*

C Kreativno ponaanje je originalno; ono ima nisku vjerovatnost pojavljivanja.C Kreativno ponaanje je prikladno i relevantno.C Kreativno ponaanje je teno; ono rezultira mnogim novim sadrajnim obli"ima.C Kreativno ponaanje je !leksibilno; ono istrauje i koristi netradi"ionalne pristupe rjeavanja

problema.

D"!)i"a #$!ai%no&'ostoji razlika izme(u kreativnosti odraslih i starije dje"e. Kad govorimo o kreativnosti odraslihobino mislimo na neku vrstu eksperimenta koja ukljuuje tehniku vjetinu, umjetnikusposobnost, talent ili poznavanje potrebnih in!orma"ija koje mogu doprinijeti onome to stvaraju;radne navike koje ukljuuju radni stil, kon"entra"iju 0 upornost, sposobnost stvaranja novihmogunosti 0 otvorenost za nove ideje.

J!*in&%!ni 2na)a" *"!)i"!6 mil"!n"aKod dje"e su posebno vana tri znaaja miljenja koji su povezani sa kreativnou1.osjetljivost na unutranje 0 vanjske nadraaje,+.izostanak inhibi"ije,.mogunost potpune obuzetosti nekom aktivnou.0magina"ija i mata su velika kreativna prednost koju imaju dje"a.0magina"ija se moe de!inisati kao mogunost zamiljanja bogatih i raznolikih mentalnih slika ilipojmova ljudi, mjesta, stvari i situa"ija koje ne postoje.2ata je podvrsta sposobnosti zamiljanja. 2ata se doga(a kada osobe koriste zamiljanje da bistvorili pojedine ive mentalne slike ili pojmove koji imaju imalo slinosti sa stvarnim svijetom.5pr. >ijete moe zamisliti kunog ljubim"a s kojim se moe igrati, hraniti ga i razgovarati kao daje stvarno prisutan.

Eap! #$!ai%no6 p$o(!&a&radi"ionalno se smatra da kreativni pro"es ima etiri etape koje se ne moraju slijediti ve ih jemogue preskakati ili se vraati unatrag.

1. P$ip$!man"! ili olu"a i*!"a. a vrijeme ove etape osobe primjenjuju znanje, vjetine irazumijevanje materijala, objekata, problema ili njihove kombina"ije.

+. In#u+a(i"a.a vrijeme ove etape um poinje !ormulirati i baviti se problemom, esto uzpomo slika ili aso"ija"ija.

. Ilumina(i"a. &o je evalua"ijska !aza kada osoba izabire neke ideje i odba"uje druge.). V!$i4i#a(i"a.3ada osoba testira proizvod kreativnog miljenja pro"jenjujui njegovu korist,

dovrenost i ispravnost.

O&lo+a3an"! #$!ai%ni, po!n(i"ala2oemo podijeliti u dva psiholoka uslova; .p&i,olo#u &i6u$no& i 0.p&i,olo#u &lo+o*u

B


7/14


8/14

sklapaju ko"ki"e. 5a kraju mu je napravio veliki bager i time limitirao djetetov dalji kreativni rad,odnosno igru s lego ko"ki"ama, jer 4sve to zna sastaviti dijete moe postati beznaajno, a uporedbi sa savrenstvom oevog djela, manje vrijedno. ta" je postavio naglasak na djelo, uinak,uspjeh, dobar rezultat. 3tvaralako moe biti samo ono dijete koje s radou otkriva svojesposobnosti i svoje uspjehe, bez ogranienja s izvana nametnutim konanim "iljem* dijete kojeemo znati potaknuti u elji da iz elemenata koje posjeduje stvori neto za sebe i za nas u igri, zaigru i na nain kako ono samo to umije i eli4. #=rupa autora, &rei kolokvij o slobodnom vremenumladih* Kreativnost mladih i slobodno vrijeme, Dentar za vankolski odgoj, agreb, 16P+. str. 6Q$

'rema tome, potrebno je pustiti dijete da samo stvara i da se slobodno izraava. 43tudije sugerirajuda je bitni !aktor porodinog okruenja stupanj do kojeg porodi"a stvara atmos!eru u kojoj su dje"aslobodna da razviju jedinstven identitet i imaju svoje individualna razmiljanja i izraavaju ihslobodno. 'ostoji vea vjerovatnoa za pojedin"e koji potiu iz ovakvih porodi"a da budu veomakreativni kao i veoma kompetentni u svome radu. &akve porodi"e gaje kreativnost i preuzimanjeintelektualnog rizika. #...$ 3toga, stilovi RroditeljevanjaS koji pomau djetetu da prona(e vlastitiidentitet, prije nego to ga nalau, dozvoljavaju otvoreno izraavanje ideja i nezavisne misli,smanjuju identi!ika"iju roditelj%dijete, ali ne umanjuju obavezno i povezanost ili ljubav i pruajupodrku u prisustvu izazova, to pomae u razvoju talenta i kreativnosti i dobrog mentalnogzdravlja. oditelji trebaju uspostaviti i odravati spone s dje"om, ali tako(e im dozvolitiautonomiju, nezavisnost i psiholoki i emo"ionalni prostor. ni mogu biti dosta ukljueni upostignue svoga djeteta, direktno i aktivno ga podravajui, ali ne unosei se previe emo"ionalnoili psiholoki.G #lszewski%Kubilius, '., &he so"ial and emotional development o! gi!ted "hildren*Mhat do we knowN 'ru!ro"k 'ress str.. +OI%+1+$

3 druge strane, vano je skrenuti panju i na neke odgojne postupke koji gue djeiju kreativnostkako bi se na vrijeme uoili i eliminisali.

dgojni postup"i koji ometaju razvoj djeije kreativnosti

5erijetko se deava da roditelji, esto ne znajui, ugase u djetetu kreativnu iskru, mislei daolakavaju djetetu obavljanje nekog posla i nameui mu svoja rjeenja. 5avest emo samonekoliko primjera u kojima roditelji mogu suzbijati djeiju kreativnost*5e dozvoljavaju djetetu da ara, ree papir, prlja ruke bojama, odnosno 4pravi nered4 u kui,umjesto da mu to sve omogue na obostrano zadovoljstvo;0gnoriu ili ne pridaju znaaj djetetovom stvaralatvu;5e zanimaju se za podruja za koja dijete pokazuje a!initet;5e potiu dijete da samo istrauje, ve ga u tome sputavaju;&rude se da dijete slijepo slijedi njihove ideje, razmiljanja i stavove, ime od djeteta stvarajukon!ormistu, a ne slobodnu linost koja je otvorena za nove ideje;5e daju djetetu dovoljno vremena i mogunosti da samo do(e do odre(enih rjeenja, ve mu ih

sami ponude;5e pokazuju interes da oni sami neto istrauju, prave, oblikuju, rade neto kreativno, ve njihovupanju radije zaokupljaju isprazne i monotone stvari i deavanja.

>akle, od odnosa roditelja prema kreativnosti uveliko zavisi i razvoj djeije kreativnosti.'orodino okruenje i porodina klima su veoma bitni za poti"anje i razvijanje ove osobine.5aalost, deava se da, umjesto kreativnosti, roditelji kod dje"e potiu kruto i ukoeno ponaanje.47slovi u okolini koji koe kreativnost, a podstiu rigidno ponaanje*

Q


9/14

zada"i koji usmjeravaju pojedin"a da se !iksira na odre(enu metodu rjeavanja;postojanje izvora !rustra"ije i stresora za vrijeme rjeavanja problema;inio"i koji smanjuju intrinzinu motiva"iju za rjeavanje problema;poten"iranje negativnih posljedi"a mogueg neuspjeha u rjeavanju problema;siromano individualno iskustvo pojedin"a na podruju rjeavanja problema;uvo(enje nepotrebnih ogranienja, prepreka i distraktora u problemsku situa"iju.4 #Kreativnost,www.znanje.org$

K$!ai%no& i o+$a2o%an"!>rutvo u "jelini, a posebno kole kritikovane su zbog toga to ne omoguuju dje"i uslove zapsiholoku sigurnost i ne pomae im u osvajanju osjeaja psiholoke slobode.'ostman to istie nasljedei nain* L>je"a posjeduju...otvorenost, sposobnost razumijevanja, hrabrost i spontanostkoje priguuju opismenjavanje, obrazovanje, ra"ionalnost, samokontrola i sram.LL7itelji esto ine sledee greke na djeijoj kreativnosti*

1. B$#a"u m"!$!n"! in!li6!n(i"! & m"!$!n"!m #$!ai%no&i.&estovi inteligen"ije sezasnivaju na konvergentnom miljenju%Ltanim odgovorimaLL, dok se pri mjerenjukreativnosti polazi od divergentnog miljanja%Lmnogo razliitih odgovora.LL

+. P$!!1no &u po* ui(a"!m &o(i"alno p$i,%al"i%o6 ponaan"a.. P$!!1no &! +$inu 2a &!p!n *"!!o%a $a2%o"a. 5pr.esto roditelji istiu kako je njihovo

dijete vrlo rano nauilo itati i pisati, dok rijetko primjeuju sposobnost smiljanja novihideja.

rganizovanje kreativne aktivnosti u razredu u razliite svrhe pozitivno utie na sveobuhvatnosti"anje znanja i nudi ueni"ima dodatne prilaze i poimanja teorija i izraavanju emo"ija.Tivimo uvremenu kada su dje"a izloena sve veim uti"ajem elektronskim medijima iji je eduka"ijskiuinak isto tako dobar koliko i lo.Lazlog zbog kojeg veina dje"e ne voli kolu nije to to je rad preteak, nego jer je potpunodosadanLL#dr.3evmour 'apert$.

KADA SE RAZVIJA I KAKO ISPO/JAVA DJEIJA KREATIVNOST

/e od druge%tree godine ivotne dobi dijete polako ulazi u svijet novih spoznaja, oblika, u svijetmate i poinje da od razliitih elemenata koje je nauilo pravi nove kombina"ije#sklapa igrake,gradi kule i sl.$7 predkolskom periodu je jako vano omoguiti djetetu da radi s plastelinom, glinamolom, timese razvija djeija motorika.>jevoji"e u ranom kolskom uzrastu mogu da kroje i iju kolek"iju za svoju lutku, djea"i moguda rezbare, vajaju, graviraju i sl.5aalost kod velikog broja dje"e u ivotnoj dobi do desete godineopada razvoj kreativnosti.'siholozi smatraju da za to postoje tri razloga;

1. 3matra se da samo okruenje postaje sloeno#porodi"a%kola$.+. ?okus je na metodama uenja. 'ogubnost pedagokih metoda.d dje"e se zahtjeva logika, tanost, pre"iznost miljenja i

istraivanja.S7ERE UENIKE KREATIVNOSTI>a bismo potakli kreativnost djeteta potrebno je da mu osiguramo oputenu atmos!eru za rad, dasvaki njegov pokuaj umjetnikog ili bilo kojeg kojeg izraavanja shvatamo veoma ozbiljno 0 tako

6


10/14


11/14

A059:50D: =:5:


12/14

C 5astavnik se trudi smanjiti stres i anksioznost kod dje"e i kod sebe.C 'ro"es se vrednuje vie od proizvoda.C 7klanja se vremensko ogranienje iz aktivnosti u kojima sudjeluju dje"a.C 7spostavlja se slobodna i otvorena klima, a samoizraavanje se ohrabruje i "ijeni.C >je"a se ohrabruju da razmjenjuju ideje ne samo s nastavnikom, ve izme(u sebe.C &akmienje i nagra(ivanje se nastoji to manje koristiti

Ni%oi #$!ai%no&i 9Irving Taylor:

Generativna kreativnost* % ekspresivna kreativnost zada"i% produktivna kreativnost obrazovnih

% inventivna kreativnost sistema

Konstruktivna kreativnost* % inovativna kreativnost % emergentivna kreativnost #autentino

nove "jelineRa2%o" #$!ai%no&i8

1. kreativnost spontane aktivnosti E samostalno izraavanje, spontani djetetov izraz+. kreativnost usmjerene aktivnosti E spontano izraavanje uz svjesno nastojanje za

poboljanjem, postizanjem GslinostiH s realnim objektom. kreativnost inven"ije E opaanje i izraavanje novih likovnih odnosa). kreativnost inova"ije E donoenje znaajnih promjena u likovnom izrazu unoenjem

sloenijih likovno%jezinih i tehnikih mogunostiI. kreativnost kreiranja E kreiranje potpuno novih likovno%pojmovnih sistema E stilova

>jeija kreativnost je de!inirana stupnjevima 1., +. i ., a djelimino ).Po*&i(an"! #$!ai%no&i

% bodrenje manipuliranje idejama i predmetima% provjeravanje ispravnosti ideje #vie GkakoH, manje GtaH$

% ohrabrivanje novog, izvornog miljenja% suzdravanje od prerane kritike ideje kao krive ili neprikladne% traenje alternativnog naina rjeenja i mogunosti #variranje, analogija$% pitanje Gta bi bilo da je bilo drugaijeH% podsti"anje uenika da postavljaju pitanja% nagra(ivati nekon!ormistiko miljenje% pomagati ueni"ima u nalaenju izvora in!orma"ija% podsti"ati grupno rjeavanje problema #GbrainstormingH$

Ka#o om!amo #$!ai%no&'% "rtanjem dje"i% ispravljanjem djeijih oblika

% slikovni"e za bojenje% prenaglaavanjem nekih vrijednosti% insistiranjem na urednosti i pre"iznosti% nametanjem ablonaDi%!$6!nn! i6$!1. V!$+aln!*

% Nastavljanje prie*

1+


13/14

adane rijei* vrata, brod, sedam, vili"a, velik, srea, stare izme, prehla(en mrav, vodopodi, val V)'oetak* G8ilo je to u vrijeme kada su se pti"e poele gnijezditi u...Izmjene rijei*

1. X&


14/14

ZAK/JUAK

S"!imo &! *"!in"&%a i oni, i oni, u)i!l"a #o"i &u na& in&pi$i$ali *a +u*!mo $a*o2nali i#$!ai%ni5 o,$a+$i%ali na& u na#ani *a &!#n!mo 2nan"a5 &luali na! i*!"!5 +ili nai m!no$i an! &amo auo$iai%n! 4i6u$!5 u)ili na& #on(!p(i"i i %$i"!*no&ima #o"a ;!mo pamii )ia%1i%o.Na"%!;a 2a,%ala ;! +ii a#o na&a%imo i p$oi$imo ono o &u nam p$u1ili #$o2 na $a*.U)!n"! *"!(! "! p$o4!&i"a a n! po&ao. Pono& na &op&%!ni $a*5 po&%!;!no& u)!ni(ima Ip$o4!&i"i5 $!+alo +i moi%i$ai u)i!l"! *a #o$i&! &%! mo6u;! i2%o$! po*u)a%an"a .N! mo1!moimai #%ali!nu na&a%u I u&p"!n! u)!ni#! a#o o*$1a%amo &au&

Documents

Razvoj dečije kreativnosti