Razvoj Novca Kroz Povijest

7/23/2019 Razvoj Novca Kroz Povijest

1/24

Razvoj novca kroz povijest


2/24

SADRAJ

UVOD

1. Pojam i nastanak novca 4

1.1. Faze razvoja novca kroz povijest 5

2. Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti 6

3. Novac u funkciji prometnog sredstva 6

4. Novac u funkciji blaga 7

5. Novac u funkciji platenog sredstva 8

6. Novani opticaj 9

6..1 Pojam novanog opticaja 10

7. Robni I simboliki novac 10

8. Valuta,vaenje 11

8.1.Valutni sistemi 13

8.2.Valutni sistemi metalizma 138.3.Valutni sistem bimetalizma 13

8.4.Valutni sistem monometalizma 14

8.5.Sistemi emisija I pokria novanica 15

8.6.Savremeni novani sistem 15

8.7.Kreditni novac 16

9. Pojam I struktura monetarnih agregata 16

2


3/24

ZAKLJUAK

Popis literature i tablicUvod

ta je to to jedan komad papira, sam po sebi bezvrijedan, ini korisnim i upotrebljivim

sredstvom razmjene, a neki drugi komad papira iste veliine nema nikakvu vrijednost?

esto se strunjacima iz ovog podruja (ekonomistima, sociolozima) postavlja pitanje:

toje zapravo novac?

Odgovore obino zapoinju iznosei zaista suptilne, rafinirane definicije koje se pomno

zapiu, zapamte i onda zaborave.

Meutim, novac nije ni vie ni manje nego upravo ono to je - ono to se obino daje ili

prima prilikom kupovanja ili prodaje roba, usluga ili drugog.

Novac je drutvena pojava, nastala na odreenom stupnju drutvenog razvoja, ali je

novac i kulturna pojava nastala iz odreenih ovjekovih potreba, kao to nastaju i

umjetnika djela kojima sam ovjek daje odreeno znaenje.

Od prapoetaka evolucije ljudskog roda i od trenutka kad je ovjek shvatio da za neto

to posjeduje moe posjedovati neto drugo osjeajui potrebu za tim, poelo je stvaranje

onog to u dananje vrijeme predstavlja novac.

Ovim seminarskim radom pokuao sam obraditi sve dosadanje spoznaje o novcu,

povijesni razvoj te sadanja obiljeja.

Novac se protee kroz nae ivote kao smisao ivljenja i rada, iako mnogi tvrde da nije

sve u materijalnom on je presudan inilac za svaku ekonomsku aktivnost tako da je

suvremena trina ekonomija nezamisliva bez novca.

3


4/24

Pojam monetarne politike

Monetarna politika, bavi se prvenstveno novcem kao sredstvom razmjene, pa u centar

pozornosti stavlja novac kao cirkuliejuu kupovnu mo. S tim u vezi ona prouava

komponente novane mase i irih monetarnih agregata i uzroke promjena njihove

veliine. U aritu njena interesa su pitanja novane stabilnosti i odraz novanih kretanja

na gospodarski razvitak i optu privrednu stabilnost, pa stoga i regulacija koliine novca

u opticaju koja je u funkciji ostvarivanja tih ciljeva.1

1. Pojam i nastanak novca

Sam naziv novca potie od latinske rei pecunia koja oznaava bogatstvo, a kasnije i

novac. Korjen rijei potie od rijei pecus to znai stoka. Zaista, u primitivnim

zajednicama stoarskih naroda stoka se upotrebljavala kao sredstvo razmjene. Neka

nomadska plemena su u tu svrhu upotrebljavala kou. U istoriji su zabiljeeni raznovrsni

i veoma interesantni predmeti koji su sluili kao sredstvo razmjene.

Primitivni oblici novca:

Krzno;

Stoka;

koljke (kauri: u Kini od 1500. g.p.n.e - 200 g.n.e; wampumi: u nekim dravama SAD-a

do XVII stoljea);

Duhan (u nekim dravama SAD-a ak do XIX stoljea);

Ria (u nekim dravama SAD-a ak do XIX stoljea);

Komadi metala (eljezo, bakar, srebro, zlato).

Kamenje (otok Yap, nekada Pelew)2

1 I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. MijoMirkovi,2001.g.,str.152 Detaljan opis koritenja kamenja kao sredstava plaanja plemena Yap nalazimo u knjizi Paula Taborija,Povijest ljudske gluposti Naprijed,Zagreb,1973.,str.30-31.

4


5/24

Proces razvoja razliitih oblika razmjene robe predstavlja proces nastanka novca.

Nastanak novca je bio objektivno uslovljen potrebama razmjene. Novani oblik razmjene

javlja se u situaciji u kojoj je robna proizvodnja dovoljno razvijena, a drutvena podjela

rada rairena. Tekoe u razmjeni dovele su do otkria novca, ijom se pojavom te

tekoe uspijevaju prevazii. Pojavljuje se roba za koju su svi spremni ustupiti svoje

proizvode jer znaju da e za nju uspjeti nabaviti ono to im je potrebno. Proces nastanka

novca je bio veoma dug ekonomski proces. U poetku se kao novac najee prihvaala

stoka jer je bila lako pokretljiva i jer je za njom postojala velika potreba (hrana i upotreba

u poljoprivredi), pa su je svi stanovnici rado prihvaali kao opte sredstvo razmjene.

U razmatranju istorijskog razvoja prometne vrijednosti reeno je da novani oblik

vrijednosti predstavlja njen najrazvijeniji oblik. Paralelno sa razvojem procesa razmjenerazvijala se i prometna vrijednost. U stvari, novani oblik vrijednosti poeli su razvijati

nomadski narodi jer je njihova imovina kojom su raspolagali bila pokretna, te se

jednostavno mogla otuiti, a sam nain ivota koji ih je neprekidno dovodio u dodir sa

drugim zajednicama, upuivao ih je na razmjenu. Ulogu novca, odnosno monopol u

vrenju funkcije opteg ekvivalenta, imale su prilino dugo najvanije robe, takve kao to

su stoka, predmeti od koe, ito, koljke, itd.

U onoj mjeri u kojoj razmjena prelazi lokalne granice, prelazi i novani oblik na robe

koje su po prirodi pogodne za drutvenu funkciju opteg ekvivalenta, odnosno na

plemenite metale, zlato i srebro. Meutim, razmjena je pokazala da je zlato najpogodnija

roba od vrijednosti, u kojoj sve druge robe mogu nai "srodnu duu", odnosno izraziti

svoju vrijednost. Poznate su prirodne osobine zlata koje ga ine pogodnim za ulogu

novca. Naime, zlato u malim koliinama ima veliku vrijednost, jednostavno se moe

dijeliti na manje dijelove i ponovo spajati, a da pri tome zadri sva svoja kemijska

svojstva, to inae nije sluaj sa drugim robama. To znai da razmjena daje zlatu ulogu

novca, ali mu ona ne daje vrijednost. Naprotiv, zlato i moe funkcionisati kao novac,

zbog toga to je stvar od vrijednosti, kao i druge robe, pri emu tu svoju vrijednost dobiva

u procesu materijalne proizvodnje.

5


6/24

Postoje pet funkcija novca: novac u funkciji mjere vrijednosti, novac u funkciji

prometnog sredstva, novac u funkciji sredstava za zgrtanje blaga, novac u funkciji

platenog sredstva i novac u funkciji svjetskog novca. Funkcije novca kao mjere

vrijednosti i prometnog sredstva predstavljaju dvije osnovne funkcije novca.

1.1.Faze razvoja novca kroz istoriju

Novac kao sredstvo razmjene i plaanja proao je nekoliko faza u istoriji ljudskog roda.

Te faze su:

faze trampe

faza robnog novca

faza bankarskog novca

faza modernog naina finansijskih transakcija

Trampa je najstariji oblik trgovine koji se sastoji u razmjeni roba za robu. Robni novac

kao sredstvo razmjene u ljudskoj istoriji pojavio se u obliku raznih stvari kao produkta

ljudskog rada gdje pojedine robe slue kao novac I svaka od tih roba imasvoje prednosti I

nedostatke. Sve do 19. vijeka roba kao novac iskazivala je svoju protuvrijednost u

metalima kao to su zlato i srebro i taj metalni novac imao je svoju realnu vrijednost na

tritu.3

Razvoj robnog novca omoguio je stvaranje papirnog novca koji nije sam sebi svrha ve

slui kao sredstvo razmjene i plaanja.

Papirni novac ima niz prednosti u odnosu na metalni zbog njegove jeftinije proizvodnje i

jednostavnijeg vrenja finansijskih transakcija te se lako prenose i skladite.U dananje vrijeme imamo novac u vidu bankarskog novca tj. ekova koji imaju pokrie

(vueni ekovi) u fondovima poloenim u bankama ili drugim finansijskim institucijama.

Moderni bankarski sistem omoguuje sinergiju svih vrsta rauna gdje je elektronski

sistem plaanja postao temeljni nain savremenog plaanja.

3 I. Vukovi,Ekonomija,Dalmatina d.o.o.,2003.g., str.131.

6


7/24

2.Razvoj novca kao pokazatelja vrijednosti

Prva i osnovna funkcija novca sastoji se u tome da robama u razmjeni izmjeri, izrazi

njihovu vrijednost. Novac u funkciji mjere vrijednosti nije nita drugo nego prometna

vreijdnost koja pokazuje koliko se za neku robu moe dobiti novane robe (na primjer

zlata).

Izraavajui svoju vrijednost preko jedne jedine robe (na primjer, preko zlata), sve robe

postaju (iako to praktino nisu) jednoimene veliine, kvalitetno jednake i kvantitativno

uporedive. Na taj nain novac, odnosno zlato, funkcionie kao opta mjera vrijednosti iliizraz vrijednosti, i tek ovom funkcijom, kao specifina roba u ulozi ekvivalenta, postaje

novac.

Bilo bi pogreno izvesti zakljuak da robe postaju meusobno uporedive i mjerljive tek

preko novca. Upravo zbog toga to su robe kao vrijednosti proizvodi ljudskog rada,

odnosno zbog toga to je u njima materijalizovan apstrakni ljudski rad, one su

meusobno uporedive. Novac u funkciji mjere vrijednosti ne mora biti realno (fiziki)

prisutan, jer se vrijednost bilo koje robe moe izmjeriti ili izraziti u zamiljenoj koli ini

novane robe - zlata.

3.Novac u funkciji prometnog sredstva

Budui da se novac nije javio kada i razmjena roba, prvobitna razmjena imala je oblik

trampe, neposredne razmjene robe za robu (R1-R2). U takvim okolnostima proizvoa

jedne robe (R1), koja za njega nema upotrebnu vrijednost, morao je nae proizvodaa

druge robe (R2) i tako u meusobnoj razmjeni pribaviti upotrebnu vrijednost koja moe

zadovoljiti njegovu potrebu.

Pojavom novca, sve robe mjere ili izraavaju svoju vrijednost u novanoj robi, {to

upuuje na mogunost razmjene roba za novac, odnosno novac moe posluiti kao

7


8/24

posrednik njihove razmjene, kao sredstvo robnog prometa. Tako iz funkcije novca kao

mjere vrijednosti logino proistie njegova druga funkcija, funkcija novca kao prometnog

sredstva.

Novac u ovoj funkciji mora biti realno prisutan, kako bi se idealan izraz vrijednosti

pretvorio u stvarni, da bi se vrijednost roba mogla zaista ostvariti u novcu. Ovo

pretvaranje robe u novac i novca u robu Marks naziva metamorfozom robe.

Prva metamorfoza robe, pretvaranje robe u novac (R1N) predstavlja prodaju robe.

Meutim, akt prodaje je uvjek dvostran proces. Gledano sa stanovita vlasnika robe, radi

se o prodaji robe (R1N), dok sa stanovita vlasnika novca rije je o kupovini (R1N).

Ukoliko se proces razmjene promatra iskljuivo s jednog aspekta, prodaja nije

istovremeno i kupovina. S tim u vezi, novac uvijek predstavlja ve ostvarene robne cijene

prodatih roba, pa je prva metamorfoza pretvaranje robe u novac istovremeno i zavrna

metamorfoza neke druge robne vrste, odnosno njeno pretvaranje iz novanog oblika u

robni. Zbog toga je metamorfoza jedne robe povezana sa nizom metamorfoza drugih

roba, a ovaj skup robnih metamorfoza ini robni promet. Akt prodaje nosi u sebi niz

neizvjesnosti koje prodavaca mogu dovesti u neeljenu poziciju. Zahvaljujui drutvenoj

podjeli rada, jednu robnu vrstu proizvodi vie robnih proizvoaa, gotovo se nikada ne

moe raspolagati pouzdanom informacijom da li je te robne vrste proizvedeno upravo

onoliko koliko je u tom trenutku odreenom drutvu i potrebno. Ako roba prodavaca iuspije privui novac, ostaje pitanje koji je to iznos novca. Prodavau nije svejedno da li

e za svoju robu dobiti upravo onoliko novane robe, u kojoj je materijalizovana ista

koliina rada kao i u njegovoj proizvedenoj robi, ili e dobiti vie ili manje novca..

Odstupanja navie i nanie ne moraju biti posljedica nepoklapanja individualnih uslova

proizvodnje sa prosjenim, drutvenim.

Tekoe u prodaji odreene robe mogu biti uslovljene pojavom sline vrste proizvoda

koji ovu sasvim ili djelimino potiskuje sa trita.

Drugu, ili zavrnu metamorfozu robe ini kupovina, akt pretvaranja novca u

robu (NR2). U ovom sluaju novac predstavlja, s jedne strane, prodatu robu, a s druge

strane omoguava kupovinu druge robe.Imajui u vidu samu prirodu novca kao opteg

ekvivalenta moe se rei da je akt kupovine laki od akta prodaje. Ukoliko se proces

8


9/24

drutvene proizvodnje nesmetano odvija i proizvodi zadovoljavajua koliina robe, onda

e kupci jednostavno doi do proizvoda koji su im potrebni.

4.Novac u funkciji blaga (tezauracijski novac)

Roba se prodaje ne da bi se za dobijeni novac kupila druga roba ve jednostavno da bi se

robni oblik pretvorio u novani, da se dobijeni novac zadri. Tada, kada se promet robe

zavri prvom metamorfozom (R1-N) i kada takav promet postane sebi svrha, novac

prestaje djelovati kao sredstvo prometa, pretvarajui se u novac kao blago, a prodava u

zgrtaa blaga. Zakljuivanjem prve metamorfoze, novac naputa funkciju prometnog

sredstva, pretvarajui se u tezauracijski novac, u blago.

Kako roba nestaje u momentu pretvaranja u novac, i kada se na novcu ne moe vidjeti to

se u njega pretvorilo, to se sve prodaje i kupuje. Kako se u novcu brie svaka kvalitativna

razlika izmeu roba koje su se u njega pretvorile, tako on sa svoje strane brie i brojne

druge razlike. Raspolaganje novcem omoguuje da drutvena mo postane privatna mo

pojedinaca. Zgrta blaga se svjesno odrie troenja a time i uivanja koja mu to troenje

moe pruiti.Tko eli raspolagati novcem kao blagom mora ga izvui iz prometa roba i

sprijeiti da se kao kupovno sredstvo pretvori u drugu robu.

Zgrta blaga, meutim, moe od prometa oduzeti samo onoliko novca koliko mu prije tog

isporui roba. Ukoliko se vie proizvede, vie e moi i prodati. Cijela filozofija

ponaanja zgrtaa blaga ili krtice svodi se na tenju to veeg prodavanja, a to manjeg

kupovanja.

Nagon kod ljudi za zgrtanjem blaga priroda nije ograniila. Budui da je novac opti

ekvivalent, on je sa te kvalitativne strane bezgranian, jer se moe pretvoriti u svaku robu

i biti predstavnik neogranienog materijalnog bogatstva. S druge strane, kao kupovno

sredstvo, kao svaka stvarna novana suma, on je kvantitativno ogranien utoliko to se

moe pretvoriti u ogranienu koliinu robe.

Samo djelovanje materijalne proizvodnje, u uslovima robne privrede, uslovljavaju

funkciju novca kao blaga, odnosno akumuliranje novca. Rije je prije svega, o

9


10/24

amortizacijskim fondovima (za nadoknadu utroenih sredstava za rad), akumulacijskim

fondovima (za proirenje proizvodnje), rezervnim fondovima (za otklanjanje nepovoljnih

ekonomskih kretanja), tednji stanovnitva, itd.

Novac, u funkciji blaga mora biti realno prisutan, inae nema nikakvog zgrtanja blaga. To

se odnosi kako na posjedovanje zlatnika (kovanog novca) tako i na posjedovanje zlatnih i

srebrnih predmeta.

5.Novac u funkciji platenog sredstva

Razvijanjem robnog prometa stvaraju se uslovi koji omoguavaju vremensko razdvajanje

otuivanja robe od naplate njene cijene od kupca. Naime, kretanje robe od prodavaca

prema kupcima ne uslovljava istovremeno_i obrnuto kretanje novane robe od kupaca k

prodavaima (kao to je to sluaj kad je novac u funkciji prometnog sredstva). Tek

poslije odreenog vremena dolazi i do ovog kretanja, tako to kupac plaa prodavau

cijenu ranije preuzete robe. Oito, radi se o kreditnom odnosu izmeu prodavaca i kupca,

pri emu prvi, prodajui robu bez istovremenog dobijanja novca, postaje povjeriocem, a

drugi postaje dunikom. Novac koji dunik (kupac), poslije isteka ugovorenog roka,

isplauje povjeriocu (prodavcu) za ranije preuzetu robu, nalazi se u tom trenutku u

funkciji platenog sredstva ili sredstva plaanja.

Proizvodnja razliitih robnih vrsta vezana je za odreeno doba godine (etva, berba i

slino). Proizvoa prije nego to proizvede i proda svoj proizvod i doe do novca, ima

potrebu za kupovinom raznih vrsta drugih proizvoda koji omoguavaju njegovu

proizvodnju. Pri tom on raspolae novcem (ili pak dovoljnom sumom novca) jer svoj

proizvod jo nije proizveo niti prodao. Zbog toga se odluuje obaviti kupovinu bez

novca, ,,na kredit. Prema tome, u momentu sklapanja kupoprodajnog ugovora i

preuzimanja (kupovine), odnosno isporuke (prodaje) robe nema stvarnog prisustva novca.

10


11/24

Tek kad proizvede svoju robu, R1 izvrava prvu metamorfozu, a dobijeni novac povlai iz

prometa i pretvara, ga privremeno u blago, sve dok ne doe rok plaanja ranije kupljene

robe R2, kada taj novac ponovo ulazi u promet.

Kako je itav proces zapoeo drugom metamorfozom u okviru koje se ekvivalenti novac

i roba ne pojavljuju istovrememo na oba pola te transformacije, to se pri odreivanju

cijene robe R2 zamiljenom koliinom novca, novac taktiki nalazi u funkciji mjere

vrijednosti. Ugovorena cijena robe R2 mjeri kupevu obavezu, odnosno sumu novca koju

duguje za isplatu u ugovorenom roku.

Kada doe rok plaanja, novac zaista prelazi iz ruke kupca u ruke prodavaca i u tom

trenutku, obavljaju plaanje, novac faktiki kree u promet i ima funkciju platenog

sredstva. Izvor toga novca kojim kupac izmiruje svoju obavezu potie kako je pokazano

iz u meuvremenu prodate njegove robe R1. Pri tom cilj prodaje ove robe R1 jeste doi dosume novca (ili vrijednosnog lika robe) u obliku blaga iz kojeg e kupac isplatiti dug

ranije kupljene robe na kredit, tj. robe R2. Kod funkcije novca kao sredstva prometa cilj

prodaje je bila kupovina druge robe.

U funkciji prometnog sredstva pojava novca kao posrednika u razmjeni je trenutna ili

kratkotrajna. Novac trenutno izraava vrijednost jedne robe. Svaki sudionik u razmjeni,

budui da istovremeno prima ekvivalent, ne otuuje vrijednost ve je prima samo u

drugom obliku, robnom ili novanom. Kod funkcije novca kao platenog sredstva, novac

tek naknadno po zavrenom prometu robe ulazi u promet kao sredstvo plaanja. U ovom

sluaju otuivanje novca je otuivanje vrijednosti.

Iz ovoga proizilazi da novac moe obavljati funkciju platenog sredstva ukoliko su

razvijene njegove prethodno razmatrane funkcije. Novac mora preko cijene djelovati kao

mjera vrijednosti robe koju kupac kupuje (odnosno prodava prodaje). Zatim, potrebno je

djelovanje novca kao prometnog sredstva jer je razvijeni akt prodaje i kupovine

pretpostavka mogunosti prodaje, odnosno kupovine robe na kredit. Novac se mora

nagomilati kao blago, da bi se njime isplatila roba kupljena na kredit, odnosno da bi se

novac mogao nai u funkciji platenog sredstva.

U savremenim uslovima djelovanja robne proizvodnje, egzistencija kreditnih odnosa

izmeu ekonomskih subjekata nije vezana prije svega i iskljuivo za proizvodnju robe u

odreeno doba godine (etva, berba i slino), ve i za robe koje se neprekidno proizvode

11


12/24

u toku cijele godine. Ono to u tome nije sporno, je injenica da je kupovanje prije

plaanja rezultat pomanjkanja u novanim sredstvima kod kupca (uzroci ovome mogu

biti razliiti). Napokon, razvojem robne proizvodnje, novac u funkciji platenog sredstva

javlja se i van robnog prometa. Tako se naturalna ili robna davanja (rente, porezi i slino)

pretvaraju u novana plaanja. Takoer, i sva druga plaanja (plaanje duga po ranije

uzetom kreditu, plaanje kamate, raznih usluga i drugih nerobnih plaanja, i slino)

spadaju u novac u funkciji sredstva plaanja. Pri tom, novac djeluje kao plateno sredstvo

i ako se njegovo kretanje odvija van robnog prometa.

6. Novani opticaj

Proces razmjene ljudskog rada otpoinje robom i zavrava s robom (R1NR2). Takvo

kretanje je tada nazvano krunim tokom robe. Meutim, taj isti proces iskljuuje kruni

tok novca. Novac se stalno udaljava od svoje polazne toke. Kada se obavi prodavanje

robe (R1N) radi kupovanja (NR2), novac se udaljio iz ruke prodavaca R1 i nee mu se

vie vratiti. To to e ponavljanjem ovog procesa prodajom ponovo proizvedene robe R1

prodava doi do novca, ne govori o njegovom krunom toku, jer se novac ovom

prilikom vraa prometom (prodajom) ne prve, ve novoproizvedene koliine robe R1.

6.1 Pojam novanog opticaja

Takav oblik kretanja koji robni promet namee novcu te se on stalno udaljava od polazne

toke naziva se opticaj novca. U tom stalnom kretanju novca, odnosno novanom

opticaju, neprekidno se ponavlja isti proces. Roba je uvek na prodavaevoj strani, a novac

na kupevoj. Ostvarujui cijenu, novac stalno prenosi robu iz prodavaevih u kupeve

ruke, a on sam obrnuto tome, prelazi iz ruku kupca u ruke prodavca da bi ovaj isti proces

ponovio s nekom drugom robom.

Sama priroda robnog prometa stvara privid kao da novac pokree robe, a u stvari je

obrnuto. Nastojanje proizvoaa da razmjenom svojih roba, koje za njih nemaju

upotrebnu vrijednost, pribave druge upotrebne vrijednosti, pravi je uzrok kretanja novca

12


13/24

u robnom prometu, odnosno njegovom opticaju. Novcu pripada funkcija prometnog

sredstva samo zbog toga {to je on faktiki robna vrijednost koja se osamostalila. Kreui

se od prodavaca prema kupcu, roba prije ili kasnije ispada iz prometa odlazei u

potronju. Meutim, novac neprekidno obitava u prometnoj oblasti, omoguujui stalno

iznova promjenu oblika vrijednosti roba koje ulaze u promet na mjesto onih koje su iz

njega izale.

7. Robni i simbolini novac

Opte je poznato da je temeljna funkcija novca da slui kao sredstvo prometa i plaanjadakle kao sredstvo razmjene,to moderno govorei znai da se novac najprije posmatra u

funkciji transakcijsog sredstva, a zatim kao konzervirana kupovna mo (tednja odnosno

kao imovina u najlikvidnijem obliku.4

Naturalni ( odnosno ) robni novac (stoka,ito i sl.) odgovara prilikama u kojima je

nastao te je kao odraz tih prilika imao mjesno obiljeje.

Simbolini novac novac bez svoje upotrebne, odnosno unutranje vrijednosti, to jest

novac kakav danas poznajemo, a ija je vrijednost zakonski odreena.

-stihijski je produk razvoja proizvodnje i razmjene gdje neke stvari gubei upotrebnu

vrijednost postaju simboli vrijednosti, tj. sredstva za nabavku druge robe

Zlato je oblik robnog novca koji je, zbog svojih posebnih svojstava i prednosti, oduzeo

drugim oblicima robnog novca ( stoka, koa, ito ) funkciju sveopteg ekvivalenta.

Penzatorijski sistem sistem u kojem je svaki komad metala trebalo vagati.

4 I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. MijoMirkovi,2001.g.,str.21

13


14/24

Kovanje novca otvara mogunost odvajanja njegove realne vrijednosti od nominalne, a

time i razvoja simbolikog metalnog novca, a zatim i drugog simbolikog novca.

Novani surogati / fakultativni novac

Novani surogati ili zamjenici novca, pojavljuju se u obliku razliitih cirkulacijskih

papira doznake i obveznice ( mjenice, ekovi, itd. ), zamjenjuju novac i daju pravo

imaocu na odreenu koliinu kurentnog novca ili zlata. Njihova pojava, posljedica jerazvoja i stanja novanog prometa. Oni se pojavljuju, s jedne strane, zbog neelastinosti

novanog sistema, te zbog nesreenosti valutnih sistema i nesigurnosti prenoenja s druge

strane.

Banknota, predstavlja jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom novanom

sistemu, posebice u zlatnom standardu. Radi rizinosti noenja veih koliina novca s

jednog trita na drugo, trgovci su deponovali svoj punovrijedni, zlatni novac kod banaka

koje bi im pri tom izdavale potvrde na prmljeni novac koje su glasile na donosioca, bile

su naplative po vienju, a glasile su na okrugle svote.

8. Valuta, vaenje

Vaenje, odnosno valuta, skup je zakonskih propisa koji reguliu novani sistem jedne

drave. Valuta je, dakle, najkrae reeno, od drave ureeni novani sistem jedne drave.

14


15/24

Pojam vaenje u savremenoj se literaturi sve vie upotrebljava u znatno uem smislu

rijei, i to prvenstveno u smislu povezanosti osnovne zakonske novane jedinice s

objektivnom vrijednosnom podlogom, dok se posebno pojam valute upotrebljava jo za

oznaku strane novane jedinice ( strani efektivni novac ) i, pored ostalog, u smislu

vaenja.

Metalni novac

U nekim drutvima, novac su bili predmeti od odreenih vrsta metala, najee bakra, ali

i druge vrste korisnih proizvoda. Vremenom se ova funkcija poela vezivati za robe koje

su po svojim prirodnim karakteristikama bile pogodne da slue kao opte sredstvo

razmjene. Te robe su bili plemeniti metali, ali se i unutar njih zlato izdvojilo kao

najpogodnije za obavljanje ove funkcije. Razlog zato su ljudi u razliitim drutvima

prihvaali zlato kao svjetski univerzalno sredstvo razmjene treba traiti u prirodnimosobinama koje ono ima.

Prvo, i male koliine zlata u prometu predstavljaju veliku vrijednost. Do zlata je veoma

teko doi jer su njegove zalihe u usporedbi sa drugim vrstama metala veoma male i

teko se otkrivaju. Zbog toga su i minimalne koliine ovog plemenitog metala veoma

vrijedne. Na ovaj nain se za male koliine zlata mogu mijenjati i relativno znaajne

koliine drugih roba.

Najstariji nain plaanja metalnim novcem naziva se pensatorijsko plaanje. On se

sastojao u tome to su sami metali bili novac, pa se prilikom svakog plaanja morala

vagati koliina dotinog metala. Tako imamo izraz funta koja oznaava odreenu teinu

metala (1 funta=453,592 grama).

Ovaj nain plaanja je u svakodnevnoj praksi nailazio na priline tekoe jer se prilikom

svakog plaanja moralo vriti mjerenje, provjeravati kvalitet i finoa metala itd. Zato su

se u praksi poeli pojavljivati komadi metala na kojima su bili utisnuti igovi koji su

oznaavali koliinu, finou i slino.

Razumljivo je da se novac nije mogao kovati od istog zlata, jer je poznato da je zlato

mekano i lako savitljivo. Zato se prilikom kovanja zlatnog novca uvijek zlatu dodavao

neki tvri, neplemeniti metal. Pri tome odnos izmeu zlata i neplemenitog metala bio je

tano utvrivan, a kasnije je taj odnos i tipiziran. Tako imamo danas dva tipa istoe

15


16/24

zlata: francuski tip koji se sastoji od 900 tisuitih dijelova zlata i 100 tisuitih dijelova

bakra i engleski tip koji se sastoji od 11/12 zlata i 1/12 bakra.

Kasnije se u veini zemalja zakonom odreuje koliko zlata mora sadravati svaka

novana jedinica, pa se tako kovao novac i primao u prometu sa velikom sigurnou i

povjerenjem. Kao to vidimo i ovaj novi novani oblik je rezultat razvoja i potreba

robnog prometa.

Zbog falsifikovanja novca novana jedinica se poela osamostaljivati od novane

materije. U prometu se koristila jedna funta ili jedna rublja kao sredstvo razmjene, a

nije provjeravan vie njezinstvaran sadraj. Tako se od pensatorijskog prelo na

numeriko plaanje.

Stari metalistiki novani sistemi zasnivali su se na tzv. Automatizmu zlata, koji je uuvjetima:

slobodnog kovanja novca ( zlata u novac, i obratno, za privatni raun ), tj. Slobodne

monetizacije i demonetizacije zlata

slobode uvoza i izvoza zlata

zamjenjivosti novanica kod emisione banke

dovodio do automatskog regulisanja novanog opticaja. U sistemu zlatne valute,

ekonomske snage ( trini zakoni ) odreuju koliinu novca u cirkulaciji. Priliv i odliv

zlata regulisao je koliinu novca u opticaju odravajui njegov nivo u granicama tzv.

Zlatnih taaka. Novac je imao svoju supstananu vrijednost, on je bio zlatni novac, a

novanica, mjenica i sl. Bili su njegov surogat zamjenik zlata u pravom smislu rijei.

Zlatne su take: taka izvoza zlata ( gornja taka ) i taka uvoza zlata ( donja zlatna

taka ).

Taka izvoza zlata je takva razina deviznog kursa kod koje se isplati plaanje izvozom

zlata. U uvjetima zlatne valute, kad kurs doe na izvoznu taku zlata, sav se uvoz isplati

plaati zlatom. Taka uvoza zlata obrnut je sluaj, a svodi se na to: kad pada kurs

inostrane valute ne isplati se vie prodati devize na domaem tritu, ve ih je bolje

unoviti u inostranstvu u zlato i zlato uvesti u zemlju.

8.1.Valutni sistemi

16


17/24

plurimetalizam

Valutni (novani) sistemi:

sistem paralelne valute bimetalizam

sistem dvojne (alternativne) valute

sistem srebrne valute

sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju (isti zlatni standard)

sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga

sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza

sistem papirne valute

8.2..Valutni ( novani ) sistemi metalizma

Bimetalistiki sistemi:

paralelna valuta

dvojna valuta

Monometalistiki sistemi:

srebrna ili zlatna valuta

zlatni standard ili zlatna valuta

zlatna valuta sa zlatom u opticaju

valuta na bazi zlatnih poluga

valuta na bazi zlatnih deviza

17

Monometalizam


18/24

8.3. Valutni sistem bimetalizma

Paralelna valuta kod nje, novac kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, kuje se

iz oba valutna materijala: zlata i srebra, te u prometu postoje i ravnopravno cirkulieju

dvije vrste novca zlatni i srebrni novac.

Dvojna valuta kod sistema dvojne valute novac se takoer koje iz obaju vautnih

materijala, ali se meu njima uspostavlja odreen zakonski odnos.

Greamov zakon 5 zbog pojeftinjenja srebra na svjetskom tritu, postojalo je zlato u

bimetalistikim dravama bolji novac ili zapravo roba, pa je stupao u djelovanje tzv.Greamov zakon, kojim je loiji novac ( srebro ) tjerao iz prometa bolji novac. I na taj je

nain emigriralo zlato iz zemlje, a srebro je preuzimalo gotovo iskljuivu ulogu valutnog

novca.

8.4.Valutni sistemi monometalizma zlatni standardi

Sistem zlatne valute sa zlatom u opticaju, bio je sistem u kojemu se u opticaju kao

zakonsko i definitivno sredstvo plaanja upotrebljavao zlatni novac. Nominala svakog

komada zlatnog novca formalno je morala odgovarati njegovoj stvarnoj materijalnoj

vijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti, do kojegaje dolazilo zbog troenja

zlatne monete, nije bilo bitno, jer svatko ima pravo donijeti zlato i traiti od emisione

ustanove da mu iskuje novac.

5 I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma Dr. MijoMirkovi,2001.g.,str.32.

18


19/24

Sistem zlatne valute na bazi zlatnih poluga u njemu ne cirkulie zlato, ve na osnovi

njega izdate novanice, koje slue kao zakonsko i definitivno sredstvo plaanja, a zlato je

koncentrisano kod centralne emisione ustanove.

Sistem zlatne valute na bazi zlatnih deviza opticaj novanica se zasniva na devizama

koje glase na neku zlatnu valutu ili pak na neku znaajnu svjetsku valutu, premda ona

formalno nije zasnovana na zlatu. Tu vrstu valutnog sistema najprije su uvele neke

zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novani sistem ni kao sistem sa zlatom u

opticaju ni kao sistem na bazi zlatnih poluga, jer nisu imale dovoljno zlata.

Currency theory, miljenje je da sve novanice ( banknote ) u opticaju moraju imati

potpuno pokrie u zlatu osim odreenog iznosa koji se unaprijed odreuje zakonom. Akoje u opticaju previe novca, dolazi do rasta cijena, porasta uvoza robe i odliva zlata iz

zemlje ime se po logici zlatnog standarda automatski regulie visina cijena i potrebna

koliina novca u opticaju.

Banking school, miljenje potpuno suprotno Currency theory, koje smatra da sve

novanice u opticaju ne moraju imati potpuno pokrie u zlatu, ve i u dobrim

kratkoronim mjenicama.

8.5. Sistemi emisije i pokria novanica

engleski sistem kontingentiranja 100 %-tno pokrie u zlatu, osim odreenog kontigenta

koji moe biti nepokriven.

Francuski sistem maksimiranja novanog opticaja zakonodavac odreuje samo gornju

granicu novanog opticaja, nije vezan uz zlatnu rezervu i fluktuacije u kretanju cijeni

zlata.

Sistem kvotnog ili procentnog pokria

Sistem indirektnog kontigentiranja

19


20/24

8.6. Savremeni novani sistem papirna valuta

Papirna valuta novanica emisione banke koja nije iskupljiva u novcu pune

vrijednosti, odnosno zlatu. Novanica se pretvorila u isti papirnati novac. Prema tome,

papirna valuta postoji tada, ako su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i

ako se njima obavljaju neograniena plaanja, te primaoci nemaju nikakvo pravo ni

materijalnu mogunost traiti zamjenu.

Papirna novanica uvijek je samo znak novca koji se prema novcu u zlatu nalazi u

odreenom odnosu.6

NovaniceSa razvojem trgovine pojavljuju se problemi prenosa gotovog novca sa jednog mjesta na

drugo. Kovani novac se u prometu troi, haba, te gubi od svoje materijalne vrijednosti.

Zato su se pojavile obveznice koje su glasile na iznos gotovog novca i koje su se odmah

mogle zamijeniti za gotov novac. Ove obveznice su se sve vie poele primati u prometu

pa su se tako pojavile prve novanice.

Poetak izdavanja novanica nalazimo u praksi londonskih zlatara koji su uivali veliko

povjerenje javnosti. Kod njih su pojedinci polagali gotov novac i od njih dobijali

priznanice na poloene sume. Ove potvrde davale su pravo njihovom imaocu da od

zlatara podigne iznos na koji priznanica glasi. Ove priznanice poznate su u istoriji pod

imenom certifikati.

Sve vie su se prilikom plaanja upotrebljavale ove potvrde umjesto kovanog novca, a

sve manje se vraaju depozitaru radi podizanja gotovog novca. Tako je kovani novac sve

vie leao u kasama zlatara, a oni su za to uvanje naplaivali izvjesnu naknadu. Praksa

je pokazala da je to neracionalno pa su poeli izdavati ove certifikate i onima koji nisu

poloili u depozit gotov novac, ali su im zato naplaivali izvjestan procent od vrijednosti

certifikata. Zlatari su sve vie imali rauna da onima kojima deponiraju novac plaaju

6 I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizmaDr. Mijo Mirkovi,2001.g.,str.21

20


21/24

izvjesnu naknadu jer su od onih kojima su izdavali certifikate bez deponiranog novca

naplaivali kamatu.

S vremenom je i drava poela izdavati potvrde na sebe te time dobila mogunost

zamjene i utede zlata. To je vreme osnivanja prvih emisionih banaka.

8.7.Kreditni novac

Novanica u prethodnim valutnim sistemima nije papirni novac, tj. Zakonsko idefinitivno sredstvo plaanja, ve jedan od novanih surogata ili zamjenika novca. Ona se

pojavljuje kao instrument kredita i pretvara u prometno sredstvo zbog stanja u novanom

opticaju, s jedne strane, i potreba sve veeg privrednog prometa, s druge strane.

Depozitni novac savremeni oblik kreditnog novca. Razvojem kreditnog sistema dolazi

do toga da zajam ( kredit ) ne treba biti realiziran ( isplaen ) u novanicama ili metalnom

novcu, ve je dovoljan upis u bankarske knjige, tj. Na raun zajmotrailac u bankarskim

knjigama. Na raunu zajmotraioca odobreni bankarski kredit figurira kao njegovo

potraivanje prema banci, a za banku taj e kredit figurirati kao njegovo potraivanje

prema zajmotraiocu.

9. Pojam i struktura monetarnih agregata

Monetarne agregate mogli bismo definisati kao skup finansijskih instrumenata ( oblika )

istog stepena likvidnosti, pri emu irina skale od najvieg do najnieg stepena

likvidnosti zavisi od konkretnih institucionalnih prilika, stepena privredne razvijenosti i

dr. ( gotovina u rukama publike, depoziti po tekuem ili iro raunu ).

9.1.Tri grupe monetarnih agregata

21


22/24

Monetarne agregate, koji se danas uz odreene varijacije (nijanse) koriste u svim

razvijenim trinim privredama, pa i od strane MMF-a moemo podjeliti u tri grupe, i to

u:

primarni novac, M 0

novana masa u uem smislu, M 1

novac kao dio (novane) imovine, M 3, M 4

Primarni novac M 0

Primarni novac ( monetarna baza ) predstavljala bi ukupna pasiva bilanse centralne banke

u najirem smislu, odnosno ukupne obveze koje su protutea njezinim plasmanima. Do

iznosa primarnog novca moemo doi ako iznos ukupne aktive bilanse centralne banke

umanjimo za devizne depozite , depozite drave i drugih nefinansijskih komitenatacentralne banke i slino.

M 0 = G + R

M1 novac

M1 novanu masu u uem smislu predstavljaju svi oni instrumenti plaanja koji slue kao

zakonsko i definitivno sredstvo plaanja u neoj zemlji. To je skup gotovog novca i

depozitnog novca, odnosno ekova i depozita po vienju.

Novac kao dio imovine, M2, M3,

M2 i M3 novac predstavljaju iroko definiranu ponudu, a osim monetarne baze i M1

novca ukljuuju i odreena likvidna sredstva ili kvazi novac, tedne depozite, uzajamne

fondove i slino.

Zakljuak:

Od primitivne ere do dananjeg doba mnogo se vode izlilo u mora dok se u ovjekovoj

svijesti razvilo sadanje stanje koje je postepenim saznanjima stvorilo nauku kao misaonu

interpretaciju stanja odnosa u svim aspektima ivljenja pa je tako i danas poznata nauku o

22


23/24

ekonomiji koju su vremenom razvili mnogi lumeni ovoga svijeta irei nauk i

raspravljajui dolazili do novih mogunosti razvoja kako pojedinca tako i zemalja i cijele

planete uopte.

Tako je u dananje vrijeme poznata monetarna politika kao znanstvena disciplina koja

prouava novac,njegovu evoluciju i odnose u svim segmentima ivota i rada.Tako i

seminarski rad ne moe iznijeti nita novo u tom polju, nego samo pokuati interpretirati

ve postojea saznanja ne bi li obradio zadanu temu.Tako rad objanjava i pokuava

povezati bit novca u sferi monetarne politike.

Monetarna politika u savremenim ekonomskim sistemima nezaobilazan je

instrument regulisanja privrednih kretanja i ostvarivanja odreenih ciljeva ekonomske

politike. Ona je glavni instrument antiinflacijske politike, no od nje se istodobno oekujeaktivna uloga u podsticanju privrednog rasta. Naalost ovdje postoje brojna ogranienja i

povratni uinci koji umanjuju njene domete i onemoguavaju efikasno djelovanje

transmisijskog mehanizma. Kao rezultat toga, novana ekspanzija postie samo

kratkorone pozitivne uinke na realni dohodak i zaposlenost, dok u dugom roku

nerijetko ostaje samo neeljeni uinak u vidu viih cijena roba i usluga. Meutim, to

nipoto ne znai a priori prihvaanje teze o neutralnosti novca, odnosno monetarne

politike.

Novac je generator ekonomskog razvoja i u odsustvu monetarne politike,

nedovoljna snabdjevenost novcem moe postati najznaajniji izvor ekonomskih

poremeaja. Oskudnost novca odraava se na pad likvidnosti svih bankarskih i

nebankarskih subjekata, potie inflaciju, recesiju i duniko-povjerilaku krizu. Uslijed

toga monetarni sektor postaje sve odvojeniji od realnog.

23


24/24

LITERATURA:

1.I. Periin,A. okman,I. Lovrinovi:Monetarna politika, Fakultet ekonomije i turizma

Dr. Mijo Mirkovi,2001.g.

2.I. Vukovi,Ekonomija,Dalmatina d.o.o.,Zagreb 2003.g.

3. www.wikipedija.hr

4. www.hrvatska narodna banka.hr

5. www.NN.hr

Dominik Domitrek

Documents

Razvoj Novca Kroz Povijest