RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA - grad.unizg.hr · RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA 5 RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA 6 Primjer proizvodno - tehnološkog procesa recikliranja

1

1

RECIKLIRANJE GRAðEVINSKOG OTPADA

2

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA

3


2

4


5


6

Primjer proizvodno -tehnološkog procesa recikliranja gra ñevnog otpada u mineralnu sitne žveli čine zrna 0-8 mm, 0-45 mm, 8-16 mm, 16-32 mm, 32-45 mm (tehnološki podprocesi i zahvati – odozgo prema dole: prihvat i razvrstavanje gra ñevinskog otpada, po četno rešetanje materijala, primarno i sekundarno drobljenje, izdvajanja željeza, izdvajanje lakih čestica pranjem, sijanje;

izvor http://www.uni-weimar.de/Bauing/aufber/Literatur/Mueller-Ziegelindustrie-Teil1-03.pdf)


3

7

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – drobljenje ( čeljusne drobilice)

8

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – udarne drobilice

9


4

10


11

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – čeljusne + udarne drobilice

12


5

13


14

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – kružne drobilice

15

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – drobil ice: ukupna obilježja

6

16


17


18

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – “sortiranje”

7

19

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – sijanje

20

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – sijanje s otprašivanjem

21

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – izdvajanje željeza

8

22

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka

23

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: po četno recikliranje “on site”

24

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: recikliranje “o ff site”

9

25

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: pokretlj ivost p ostrojenja

26

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: raznovrsnost po strojenja

27

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: polupokretno postrojenje na kota čima

10

28

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – organizacija tehnološkog postupka: samohodna postrojenje na gusjenicama

29


30


11

31


32

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – primjer logisti čkog pristupa organizaciji tehnološkog postupka recikl iranja gra ñevnog otpada

33

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA – primjer logisti čkog pristupa organizaciji tehnološkog postupka recikl iranja gra ñevnog otpada (nastavak)

12

34


35


36

Važeći ZAKON O OTPADU (NN/12/2004) navodi ( članak 22./(5) ...� ... otpad se smije skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati samo u

grañevinama i ure ñajima odre ñenima za tu namjenu ... � ... tehni čke uvjete, kategorije, na čin rada, zatvaranje i rok

saniranja nakon prestanka rada, za te gra ñevine i ure ñaje propisuje ministar ...

▼

Reciklažna dvorišta za gra ñevinski otpad - grañevine i ureñaji u kojima se prikuplja, razvrstava, skladišti i «oporabljuje» gra ñevinski otpad:

� zahvaćaju u organizacijskom, logisti čkom, tehnološkom, tehni čkom i ekološkom smislu ve će urbane površine i/ili prirodne prostore (razmjerno su ve ća od uobi čajenih reciklažnih dvorišta ostalih vrsta industrijskog ot pada)

� obuhva ćaju razmjerno složena i raš članjena («industrijska») postrojenja (strojno-tehnološku opremu) i pripadne i nstalacije te ostalu proizvodnu i sigurnosnu infrastrukturu,

� razmjerno zna čajni investicijski projekti odnosno gospodarskipothvati.

► zahvat

RECIKLAŽNA DVORIŠTA GRA ðEVINSKOG OTPADA

13

37

Po zakonu je potrebna DOZVOLA ZA SKUPLJANJE, OPORABU I ZBRINJAVANJE OTPADA kojom se odre ñuje -� vrsta otpada s kojom se posluje,� koli čine otpada s obzirom na vrste otpada s kojima se

posluje i s obzirom na rapoložive kapacitete mjesta poslovanja otpadom,

� ispunjavanje propisanih uvjeta (tehni čki uvjeti za rad, način i sustav pra ćenja),

� mjere opreza koje iz sigurnosnih razloga treba podu zeti,� postupak oporabe i/ili na čina obrade odnosno na čina

gospodarenja otpadom,� lokacija i mjesto odlaganja.


38

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE DOZVOLE uz ostalo obuhva ća PLAN GOSPODARENJA OTPADOM koji sadrži podatke o -� vrsti i koli čini otpada koji se skuplja, oporabljuje ili

zbrinjava,� predvi ñenom na činu skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja,� opremi, kategoriji i kapacitetu gra ñevina i ure ñaja te o

tehnološkom procesu i postupcima,� načinu rada i mjerama zaštite okoliša radi sprije čavanja

štetnog utjecaja na okoliš,� gospodarenjem preostalim otpadom nakon postupka

oporabe.


39

Proizlaze osnovne odrednice “ reciklažnog dvorišta gra ñevinskog otpada ” kao ekološkog zahvata i gospodarskog pothvata :A. obilježja gra ñevinskog otpadaB. postupanje sa gra ñevinskim otpadomC. proizvodno-tehnološka obilježja zahvataD. zaštita okoliša od utjecaja zahvataE. gospodarenje preostalim otpadomF. smještaj zahvata


14

40

Osnovne odrednice(zamišljenog, op ćenitog)

reciklažnog dvorišta za gra ñevinski otpadkao

ekološkog zahvataza potrebe gospodarenja otpadom na nekom podru čju u skladu

sa važe ćim ZAKONOM O OTPADU

i odredbama ... ... Zahtjeva za izdavanje dozvole ...

... Plana gospodarenja otpadom


41

A. OBILJEŽJA GRA ðEVINSKOG OTPADAU zahvatu se zbrinjava -

� otpad od gra ñenja (grañevinsko sme će)� otpad od rušenja gra ñevina (mješavine ve ćim dijelom

nearmiranog betona, cigle, opeke i drva) � samo otpad od iskopa

� iskopi samo miniranog kamena, � iskopi miniranog kamena pomiješanog s zemljom � iskopi šljunka i pijeska � čisti ili miješane iskopi zemljanih materijala u uže m

smislu . (primjerice) Očekivne koli čine gra ñevinskog otpada:� materijali iz iskopa - 50 %, � šuta (otpad od rušenja odnosno gra ñenja) i betonski

lom – zajedno 35% (inertni gra ñevinski otpad ve ćim dijelom mineralnog porijekla ili nastanka)

� asfaltni lom - 15 %.

(UOPĆENO) RECIKLAŽNO DVORIŠTE G.O. – osnovne odrednice

42

0,80,3plastika

3,61,6staklo, kablovi

10,04,0metali

59,030,1drvo + gorivi materijali

12,035,0inertni materijal <<<< 60 mm

6,611,0inertni materijal 150-60 mm

8,018,0inertni materijal >>>> 150 mm

obujam (%)masa (%)Sastavnica

(primjerice) Sastav (sadr žaj) inertnog gra ñevinskog otpada mineralnog porijekla


15

43


Otpad od rušenja(sli čica lijevo), otpadod gra ñenja (sli čica desno gore) i šuta (sli čica desno dole

44

B. POSTUPANJE S GRA ðEVNIM OTPADOMOsnovna svrha i cilj zahvata jest zaštite okoliša kroz

postupanje s gra ñevinskim otpadom na podru čju ... radi -� sprije čavanje nenadziranog postupanja s dijelom

inertnog gra ñevinskog otpada,� iskorištavanje vrijednih svojstava mineralnog dijel a

inertnog gra ñevinskog otpada te ostalih nemineralnih sastavnica gra ñevinskog otpada u materijalne i energetske svrhe kao i njihova (pred)obrada radi sigurnog trajnog odlaganja,

� smanjivanje obujma i prostora odlagališta za potreb e trajnog ali tako ñer nekorisnog odlaganja inertnog dijela gra ñevinskog otpada,

� ure ñenje gra ñevinskim otpadom one ćišćenih površina odnosno prostora.

Način prikupljanja gra ñevnog otpada u zahvatu odre ñen je prema strategiji, programu, planu i mjerama zbrinja vanja otpada podru čja na kojem je smješten zahvat a u skladu s važećim ZAKONU O OTPADU.

Inertni gra ñevinski otpad mineralnog porijekla doprema se vozilima od strane «proizvo ñača» otpada u zahvat.


45

(primjerice) Postupanje u zahvatu obuhva ća slijede će logisti čke i tehnološke postupke:

� prihvat i privremeno me ñuodlaganje prethodno (na mjesta prikupljanja) grubo razvrstanog, razdvojenog ili iz dvojenog mineralnog dijela inertnog gra ñevinskog otpada, kao i iskopa kamenih materijala,

� recikliranje gra ñevinskog otpada u pripadnom postrojenju,� privremeno me ñuodlaganje -

� recikliranih mineralnih materijala kao sekundarnie sirovine (sitneži),

� nemineralnih sastavnica recikliranog gra ñevinskog otpada (metala, plastike, papira, drva) prije njiho vog daljnjeg zbrinjavanja (odvoz u “reciklažna dvorišta ” ili na daljnje propisano trajno odlaganje ili na ponovo koriš ćenje odnosno daljnu preradu u druga postrojenja),

� (možebitna) proizvodnju prera ñevina (elemenata i sklopova) od mineralnih sastavnica gra ñevinskog otpada kao sekundarnih sirovina dobivenih oporabom ili recikli ranjem, ili od miješane (prirodne sa recikliranom) kamene sitne ži,

� ostali mogu ći oblici tehni čko-komercijalnog plasmana gradiva i prera ñevina dobivenih koriš ćenjem gra ñevinskog otpada.


16

46

C. PROIZVODNO-TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA(primjerice) Zahvat sadrži slijede će gra ñevine i ure ñaje

odnosno glavnu (osnovnu) proizvodno-tehnološku opremu (postrojenja, instalacije i sl. proizvodnu infrastrukturu) :� ulaz-izlaz porta 1 s vagom, ulaz–izlaz porta 2, ogr ada,� upravne zgrade - kontejneri (uprava, laboratorij,

komercijala, prodaja itd.), � zgrade - kontejneri za osoblje (boravak, garderobe,

sanitarije itd.), � skladišne zgrade-kontejneri, priru čne radionice-

kontejneri, itd.,� parkirališta, interne prometnice (ceste), zelene

površine,� površine odlaganja (gomile, «deponije») gra ñevinskog

otpada,� postrojenje za oporabu ili recikliranje gra ñevinskog

otpada,

(nastavak)


47

C. PROIZVODNO-TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA(nastavak) Zahvat sadrži slijede će gra ñevine i ure ñaje

odnosno glavnu (osnovnu) proizvodno-tehnološku opremu (postrojenja, instalacije i sl. proizvodnu infrastrukturu) :� površine skladištenja recikliranih materijal, površ ine

privremenog odlaganja preostalog otpada poslije oporabe gra ñevinskog otpada,

� trafostanicu, elektroenergetske instalacije, instal acije odvodnje i kanalizacije, vodovodne instalacije, telefonske instalacije, sigurnosne instalacije i sl .,

� ostalu možebitnu proizvodno-tehnološku opremu, primjerice:� tvornica betona (proizvodnja svježeg betona od

recikliranih agregata),� prostor za proizvodnju prera ñevina iz betona od

recikliranih agregata,� prostor za skladištenje i izložbeni prostor betonsk ih

prera ñevina.(nastavak)


48

C. PROIZVODNO-TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA(nastavak) Osnovna organizacijska, tehnološka i logisti čka

obilježja zahvata:� Osnovna logisti čka i tehnološka sastavnica zahvata jest

postrojenje za oporabu inertnog gra ñevinskog otpada -(primjerice)� manje – više složeno /raš članjeno, � brzo montažno lako demontažno � prenosivo ili polupokretno vu čeno na kota čima ili

samohodno na gusjenicama). � Nazivni u činak (instalirani kapacitet) postrojenja jest [-]

m3/sat ulaznog obujma otpada � godišnja je proizvodnja [-] t/god recikliranog otpa da u

skladu s koli činom inertnog gra ñevinskog otpada mineralnog porijekla koji se o čekuje zbrinuti u zahvatu i postrojenju iz razmatranog podru čja.


17

49

C. PROIZVODNO-TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA(nastavak) Osnovna organizacijska, tehnološka i logisti čka

obilježja zahvata:� Dozvoljena ulazna veli čina otpada je do 60 cm/dijagonala

� a uskih duga čkih komada do 1 m. � Glavni izlazni proizvod iz postrojenja je reciklirana

mineralna sitnež (primjerice) veli čine zrna 0/4, 4/8, 8/16 i 16/32 mm.

� Osnovni postupci tehnike i tehnologije oporabe otpa da u postrojenja jesu � fizikalni (mehani čki) postupuci ili zahvati drobljenja i

sijanja . � Ostali, dalje neuporabljivi, sastojci otpada izdvaj aju se

tehnološki jednostavnim i ekološki prihvatljivim postupcima odnosno zahvatima � (rešetanjem , izdvajanje: elektromagnetskim putem ,

ručno , izdvajanje odnosno ispuhivanjem ).


50

C. PROIZVODNO-TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA ZAHVATA(nastavak) Postrojenje je u proizvodno-logisti čkom i

proizvodno-tehnološkom smislu prilago ñeno vrsti i obliku očekivanog ulaznog sadržaja inertnog gra ñevinskog otpada ve ćim dijelom mineralnog a manjim dijelom miješanog sastava: drvo i sli čne gorive tvari, mineralne sastavnice kamenog porijekla (betonski lom, mineral na šuta), mineralne sastavnice kerami čkog (glinenog) porijekla (opeka, crijep).

(primjerice) Tehnološka koncepciju postrojenja:� početno rešetanje otpada u krupni i sitniji dio,� višestruko izdvajanje željeza elektromagnetskim put em,� dvostruko ru čno izdvajanje krupnih komada nemineralnih

sastavnica otpada, � izvla čenje lakih čestica provjetravanjem,� jednostruko drobljenje,� sijanje materijala na višeetažnim sitima.


51

Slika TZO12-1: Model zamišljenog proizvodno-tehnolo škog procesa za recikl iranje gra ñevnog otpada sa dvije linije obrade otpada (gornja linija krupni otpad ve ći od 120 mm i donja linija sitni otpad manj i od 120 mm) sa

slijede ćim osnovnim dijelovima: prihvatni bunkeri s dodava čem (1, 1*), zašitna rešetka na bunkeru (2), rešetaljka (3,4), transportne trake (5, 9, 13, 13* , 22, 23, 24, 32, 38, 39, 40, 41, 41, 41), odvaja č metala s

pripadnom opremom (6, 7, 8, 14, 15, 16, 14*, 15*, 1 6*, 25, 26, 27, 33, 34, 35), detektori metala (11, 29), prostori i oprema za ru čno izdvajanje krupnog otpada (10, 28), oprema za ot prašivanje sa sijanjem (17, 18, 19, 20, 21),

udarna drobilica s pripadnom opremom (pozicije 30, 31, 12*, 43), sito s pripadnom opremom (36, 37, 42).


18

52


53

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA«Studijom utjecaja na okoliš» detaljno se dokazuje

prikladnost zahvata u pogledu zaštite (sigurnosti) okoliša.U zahvatu se u na čelu ne o čekuju opasna djelovanja i

doga ñaji, kao i njihove posljedice po okoliš, koja imaju obilježja eksplozivnosti, reaktivnosti, toksi čnosti, infektivnosti, ekotoksi čnosti te otpuštanje otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkim razrje ñivnjem .

Postrojenje ne rabi u proizvodno-tehnološkom proces u recikliranja (prerade) gra ñevnog otpada opasne tvari ni plinove te ne sadrži tla čne kotlove. U potpunosti je konstruirano odnosno izvedeno od negorivih materijala.

Mogu ći potresi takoñer nemaju utjecaj na proizvodne resurse (otpad) kao i na postrojenje, strojeve, ure ñaje i ostale gra ñevine jer su uglavnom metalna odnosno armirano-betonske. Svojom konstrukcijom i mjerama otporna su i stbilna pri seizmi čkom djelovanju sukladno seizmi čkim uvjetima na podru čju zahvata.


54

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA(nastavak) «Studijom utjecaja na okoliš» detaljno se dokazuje

prikladnost zahvata u pogledu zaštite (sigurnosti) okoliša.Zaštita od požara postiže se odre ñenim mjerama

predostrožnosti. Opskrba gorivom vozila je na benzinskim postajama a samohodnih strojeva pokretnim cisternama.

Propisuje se na čin evakuacije i spašavanje u slu čaju požara, potresa, eksplozija, pojava opasnih tvari i sl., s popisom radnih mjesta s kojih će se (od osoba koje na njima rade) provoditi evakuacija i spašavanje ljudi i strojeva te ostalih ugroženih vrijednih resursa.

Mogu ći su manje ili više nepovoljni utjecaji na okolišlebde ćih čestica i taloživih tvari (prašine) te buke iz zahvata.


19

55

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA(nastavak) Početna osnovna mjera zaštite okoliša postiže se

izvedbom sigurne i u činkovite odvodnje zahvata. (primjerice) Zahvat obvezatno smješta, ako je to objektivno

mogu će, na povišenu razinu terena (u odnosu na razinu možebitnih vodotoka te na razinu ostaliha hidro-morfoloških obilježja i pojavnosti okolnog terena) gdje ne prijete ni u kojem slu čaju u čestale poplave. Stoga ove prirodne nesre će u na čelu ne mogu izazvati ekološke nesre će u zahvatu koje bi mogle zatim ugroziti okoliš.

Odvodnja zahvata prolazi kroz taložnicu prije upuštanja atmosferilija i otpadnih voda u mogu ći recipijent (kanalizaciju, vodotok).

(primjerice) Sustav odvodnje opskrbljuje se dodatno pjeskolovima za hvatanje materijala koji bi svojim prolaskom mogli na bilo koji na čin dodatno ugroziti sustav (ure ñaje) odvodnje i recipijent u slu čajevima jakih oborina.


56

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA(nastavak) U pogledu mjera zaštite kakvo će zraka očekivanja

su prva do druga kategorija kakvo će zraka na prostoru zahvata tj. zrak neznatno do umjereno one čišćen lebde ćim česticama i taloživim tvarima (prašinom) . Stvarno one čišćenje zraka utvr ñuje se mjerenjima

prilikom rada postrojenja i strojeva u zahvatu. Osnovne mjere zaštite kakvo će zraka, primjerice , � otprašivanje dijelova postrojenja zasebnim ure ñajima� gomile prašinaste sitneži kao i otvorene strane

boksova za me ñuodlaganje bilo koje sitneži smještaju se od smjera u čestalih i/ili jakih vjetrova

� sadi se brzorastu će grmlje i drve će na strani me ñe zahvata prema takvim vjetrovima.

Ruža vjetrova je temeljna odrednica ukupne organizacije i logistike tehnološkog postupka oporabe ili recikl iranja otpada kao i prostornog razmještaja postrojenja u zahvatu.


57

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA(nastavak) Osnovna mjera zaštite okoliša od buke postiže se,

primjerice , � oblaganjem zvu čnom izolacijom onih dijelova

postrojenja koji su najve ći izvori buke� izbjegavanje istovara, utovara (istresanja) ili pre tovara

sipkih materijala s velike visine posebice po ja čem vjetru

� redovito održavanje (ispravnost) transportnih sreds tava i sli čnih strojeva.

Ukoliko se pokažu potrebe za smanjenjem one čišćenje zraka kao i razine buke u okolišu zahvata djeluje s e odre ñenim dodatnim mjerama odnosno postupcima -

� rad postrojenja samo danju,� obustava rada postrojenja za vrijeme u čestalo jakih

oborina i po jakom vjetru,� izvanredno čišćenje od sitneži i prašine postrojenja kao

i radnih površina zahvata.


20

58

D. ZAŠTITA OKOLIŠA OD UTJECJA ZAHVATA(nastavak) U okviru pra ćenja održivog stanja i zaštite okoliša zahvata

provodi se programirana ispitivanja i/ili mjerenja sadržaja ispusnih voda, stupnja one čišćenja zraka te razine buke.

Jednom do dvaput godišnje ispituje se fizikalno-kem ijski sadržaj ispusnih voda zahvata. Ako kakvo ća voda ne zadovoljava ispitivanje se provoditi više puta godi šnje ili mjese čno odnosno tjedno. Uzorkovanje vode provodi se od ovlaštene institucije na priklju čku odvodnje zahvata u recipijent.

Mjerenje stupnja one čišćenja zraka lebde ćim česticama i taloživim tvarima provodi se za najja čih vjetrova najve će učestalosti na prostoru odabranih (najugroženijih) šu mskih, poljoprivrednih, vodnih i sli čno vrijednih površina i/ili stambenih zgrada.

Stanje (razina) buke u okolišu utvr ñuje se višekratno prema godišnjem programu mjeranja pri radu postrojenja i strojeva u nekim posebnim uvjetima koja pogoduju povišenoj bu čnosti ili isti ču dojam povišene bu čnosti.


59

E. GOSPODARENJE PREOSTALIM OTPADOM(primjerice) U zahvatu se provodi oporaba slijede ćih vrsta

gra ñevinskog otpada i proizvodnja slijede ćih vrsta recikliranih gradiva (prema austrijskim «Smjernicama za reciklirna gradiva») :� RB reciklirani betonski lom� RH reciklirani miješani lom od rušenja u visokograd nji

(miješana šuta)� RHZ reciklirani miješani lom od rušenja u visokogra dnji s

lomom opeke (mineralna šuta miješena s opekom)� RM reciklirani mineralni otpad� RMH reciklirani mineralni otpad u visokogradnji (mi neralna

šuta)� RZ reciklirani lom čiste opeke.


60

E. GOSPODARENJE PREOSTALIM OTPADOM(nastavak ) Nadalje se, primjerice , -

� RB, RM i RMH iskorištava za proizvodnju betonskih prera ñevina (mogu ćih/dopuštenih po odre ñenoj tehni čkoj regulativi u smislu njihove prikladnosti za gra ñenje) od recikliranog agregata (bloketi za zaštitne zidove od buke na autocestama, izolacijski elemenata, ukrasna beto nska galanterije .....).

� RH i RHZ trajno zbrinjava nasipavanjima ili zapunjavanjima pri gra ñenju op ćenito ili se koristi za izvedbu drenažnih slojeva na ure ñenim odlagalištima komunalnog otpada, za nasipavanje pješa čkih staza, šumskih i poljskih puteva .....

� RZ koristi za nasipavanje sportskih igrališta, trka ćih staza, za izradu izolacijskih materijala, raznih pr erañevina, elemenat i sklopova .....

� izdvojeno drvo i gorive tvari prethodno se briketiraju ili se, spaljuju u samom zahvatu u okviru manjih toplan a (kotlovnica).

� izdvojeni metali, staklo, kablovi i plastika zbrinjavaju se zasebno izvan zahvata u drugim «reciklažnim dvorištima».


21

61

F. SMJEŠTAJ ZAHVATAZahvat se smješta (šire), primjerice, u industrijskom ili

gospodarskom ili poduzetni čkom podru čju nekog urbanog prostora, ili na razme ñu više op ćana, ili u središtu Županije, ili u prometnom težištu regije i td.

Uži je smještaj zahvata, primjerice, u proizvodnoj ili servisnoj zoni razmatranog šireg podru čja.

Prostorni položaj zahvata odabire se u skladu s -� strategijom i programom prostornog ure ñenja

Republike Hrvatske, � prostornim (generalnim urbanisti čkim) planom

Republike Hrvatske, Županije ..... , Grada ..... il i op ćine ..... ,

� osnovama koriš ćenja i zaštite prostora županije, grada ili op ćine,

� prostornim programom obnove i razvoja županije, grada ili op ćine,


62

F. SMJEŠTAJ ZAHVATA(nastavak) Zahvat se smješta izvan rezerviranih (urbanisti čkih,

prometnih) koridora predviñenih u druge svrhe odnosno izvan podru čja nove izgradnje .... � izvan podru čja i važnih to čaka izgradnje ili

rekonstrukcije novih prometnih pravaca mjesnog značaja u blizini i unutar urbane ili ruralne strukture razmatranog podru čja,

� izvan podru čja i važnih pravaca rekonstrukcije komunalne i sl. infrastrukture, kao i

� izvan koridora planiranih vanjskih prometnih pravac a županijskog i/ili državnog zna čaja a koji bi se nalazili oko zahvata.


63

F. SMJEŠTAJ ZAHVATA(nastavak) Uži smještaj zahvata (primjerice):

� Zahvat se smješta jedne (primjerice, sjeverne ili jugozapadne itd.) strane uz cestovnu prometnicu (lo kalnog, županijskog ili državnog zna čaja) na koju se neposredno povezuje (glavnim, pomo ćnim, sigurnosnim – požarnim) ulazom kao portom.

� Zahvat se s druge strane tako ñer preko (pomo ćnog, sigurnosno-požarnog) ulaza povezuje unutarnjom (pogonskom) cestom odre ñene duljine drugom cestovnom prometnicom.

� Zahvat je s tre ća strane ome ñen (te ogra ñen) s cestovnom prometnicom (mjesnog, županijskog ili državnog zna čaja).

� Zahvat s četvrte strane ome ñen (i ogra ñen) šumskim ili poljoprivrednim zemljištem ili vodotokom, itd..

� Zahvat može biti povezan industrijskim tra čnicama s državnom željezni čkom mrežom .


22

64

RECIKLAŽNA DVORIŠTA GRA ðEVINSKOG OTPADA - primjeri

65


tehnološka shema postrojenja na slijedećem slajdu ►

66


23

67


68


69

24

70

Documents

RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA - grad.unizg.hr · RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA 5 RECIKLIRANJE GRA ðEVINSKOG OTPADA 6 Primjer proizvodno - tehnološkog procesa recikliranja