Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije

Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica

nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije

STRATEŠKI PLAN

3 GODINE (PERIOD 2012 - 2015)

April 2012.

Regionalna koordinacija Tuzla – Strateški Plan 2012 – 2017 1. verzija

2

Poglavlja Strana

1. Identitet Regionalna koordinacija ................................................................................................ 3 2. Potreba za strateškim planiranjem .............................................................................................. 8 3. Vizija .......................................................................................................................................... 10 4. Misija .......................................................................................................................................... 11 5. Korisnici Regionalne koordinacije ............................................................................................ 12 6. Vrijednosti Regionalne koordinacij ........................................................................................... 14 7. SWOT analize ............................................................................................................................ 15 8. Strateške orijentacije Regionalne koordinacije ........................................................................ 16 9. Prioriteti-Operativni plan za 2012 godinu ................................................................................. 20 10. Strateško budžetiranje ............................................................................................................... 21

SADRŽAJ


3

Istorijat problema nalaženja nestalih osoba na području bivše Jugoslavije

Nakon raspada bivše Jugoslaviji i po prestanku ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije u

periodu (1991.- 1995.) i (1998.-1999.), broj nestalih osoba za koje se pretpostavlja da nisu

među živima iznosio je 40,000. U ovaj broj ulaze nestali nakon sukoba u Hrvatskoj, Bosni i

Hercegovini (BiH), Kosovu i nakon krize u Makedoniji 2001. godine. Od oko 40,000 nestalih,

procjenjuje se da je 30,000 osoba nestalo tokom sukoba u BiH, 5,500 tokom sukoba u

Hrvatskoj, 4,400 na Kosovu i 23 osobe tokom krize u Makedoniji 2001. godine. Procjenjuje

se da trenutno u regiji ima oko 14,000 nestalih, od čega 10,000 osoba nestalih tokom sukoba

u BiH, 2,000 tokom sukoba u Hrvatskoj, oko 1,900 nestalih u sukobima na Kosovu i 13 u

Makedoniji.

Do 2012. godine je pronađeno 70 odsto od 40 000 nestalih u sukobima na prostoru bivše

Jugoslavije, ali preostale slučajeve biće sve teže rješiti jer se broj dodatnih informacija o

lokacijama smanjuje.

Mnogi su čekali više od 10 godina nakon sukoba da saznaju sudbinu svojih bližnjih.

Uzimajući u obzir koliko je vremena prošlo kao i sam tok događaja koji su doveli do nestanka

ljudi, vrlo su mali izgledi da će nestale osobe biti pronađene živa. Istražujući brojne masovne

grobnica pronađene u nekoliko područja bivše Jugoslavije, lokalni i mđjunarodni stručnjaci su

pronašli veliki broj posmrtnih ostataka.

Da bi nalaženje i identifikacija nestalih bila efikasnija, formirana su udruženja građana na

svim prostorima bivšje Jugoslavije koja okupljaju članove porodica koje traže svoje nestale

članove. Jedan broj udruženja je našao interes u umrežavanju, pa je tako nastala i

organizacija Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica nestalih osoba sa područja

bivše Jugoslavije.

Istorijat Koordinacije

1. IDENTITET REGIONALNE KOORDINACIJE


4

Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše

Jugoslavije (Regionalna koordinacija) kao formalna mreža registovana je novembra 2011.

godine u Bosni i Hercegovini a na osnovu odluke osnivačke Skupštine Regionalne

koordinacije održane 21. juna, 2011.godine u Sarajevu. Na sjednici osnivačke Skupštine

prisustvovali su predstavnici 26 udruženja porodica nestalih osoba iz Bosne i Hercegovine,

Republike Hrvatske, Republike Srbije, Crne Gore i Kosova.

Samoj registraciji prethodio je niz pripremnih aktivnosti koje su realizovali članovi tada

neformalne mreže udruženja porodica nestalih uz podršku Međunarodne komisije za nestale

osobe. Do juna 2011. godine, Regionalna koordinacija porodica nestalih osoba sa područja

bivše Jugoslavije funkcionisala je kao kao neformalan mreža udruženja osnovana 2005.

godine, na VIII Regionalnoj konferenciji, sa ciljem da doprinese bržem rješavanju problema

nestalih osoba u regionu.

Djelovanje Regionalne Koordinacije

Od toge perioda do 2012, članovi Koordinacije su svoje aktivnosti usmjerili na pružanja

doprinosa ukupnom procesu traženja i ostvarivanje prava preživjelih članova porodica

nestalih sa područja bivše Jugoslavije. Kroz niz sastanaka tijela tada nefromane mreže,

Izvršnog tijela, odnosno Odbora regionalne koordinacije, članovi Koordinacije razmatrali su

na koji način zajednički mogu uticati na institucije koje mogu ubrzati proces rješavanja

sudbine nestalih. U tom smislu, članovi su ostvarili niz neposrednih kontakta sa

predstavnicima ovih institucija. Održani su sastanci sa predstavnicima najviših vladinih

institucija zemalja u regionu, kao što je tadašnja potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske

g-đa Jadranka Kosor, predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem,

predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Nikolom Špirićem i predsjednikom

Republike Srbije Borisom Tadićem. Tokom sastanka predstavnicima vlasti su komunicirana

tri osnovna pitanja: spora dinamika ekshumacija i idenifikacija ekshumiranih tijela, problem

nejednakog pristupa pravima različitih kategorija žrtava i nepoštivanje potpisanih

međunarodnih sporazuma. Sa druge strane, predstavnici vlasti su obećali da će se tokom

bilateralnih razgovora rješavanje pitanja nestalih nametnuti kao jedno od prioritenih pitanja.

Članovi Koordinacije su aktivno učestvovali u pripremi i realizaciji tri regionalne konferencije

umrežavanja o pitanjima nestalih osoba organizovanih na godišnjem nivou od strane ICMP-

a, a u skladu sa specifičnim zaključcima svake od konferencija vršili pritisak na relevantne

predstavnike vlada u regionu, slanjem zajedničkih pisma u kojima je od njih traženo da

preuzmu odgovornost i ozbiljno pristupe rješavanju ovog teškog humanitarnog pitanja.


5

Zagovaranje rješavanja pitanja nestalih osoba nismo završili samo na ovom nivou. Isto tako,

apeli su upućivani i predstavnicima institucija Evrpske unije, uključujući Generalni Direktorat

za proširenje Evropske komisije u Briselu i Parlament EU, od kojih se tražilo da izvrše

pritisak na vlade u regionu, te da iskoriste svoje ovlasti i uslove da rješavanje pitanja nestalih

bude jedan od kriterija zemljama regiona za ulazak u Evropsku uniju.

Članovi Regionalne koordinacije su samostalno ali i zajedno sa članovima Savjetodavnog

odbora BiH instituta za nestale osobe u BiH, tokom zadnje četiri godine aktivno učestvovali

u pripremi i obilježavanju Međunarodnog dana nestalih u zemljama regiona kako bi odali

pijatitet svim žrtvama i uputili poruku javnosti da se pitanje nestalih ne smije zaboraviti.

Trenutno, tri udruženja koja su članice Regionalne koordinacije realizuju prvi zajednički

projekat pod nazivom 'Zajedno do istine' koji finansira UNDP. Kroz projekat se nastoji

osigurati prostor za dijalog, podići nivo svijesti javnosti o pitanju nestalih osoba, jačati

mehanizme koordinacije između udruženja porodica nestalih osoba, drugih udruženja žrtava,

NVO-a i organizovati diskusije o pitanjima tranzicijske pravde, te omogućiti članovima

porodica nestalih da iznesu preporuke, potrebe i stavove u vezi sa ovom oblasti.

Kao dio predviđenih aktivnosti organizovan je i okrugli sto/ tematska sesija na temu

„Međunarodni pravni mehanizmi za ostvarivanje prava preživjelih članova porodica”, kako bi

članovima porodica nestalih osigurali efikasniji pristup pravdi kroz edukaciju o primjeni

međunarodnih pravnih mehanizama. U planu je realizacija još jednog skupa u cilju ubrzanja

procesa ekshumacije i identifikacije i efikasnijeg dolaska do informacija o lokacijama dosada

nepoznatih masovnih grobnica.

Svojim radom članovi Koordinacije će se i dalje zalagati za rješavanje pitanje nestalih osoba i

ostvarivanje prava preživjelih članova porodica, ali i nastojati da budu ozbiljni partneri

institucijama uključenim u ove procese.

Osnovni podaci Kontakt informacija

Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše

Jugoslavije, Vogošća, Ulica Jošanička broj 80. Lice ovlašteno za zastupanje Udruženja je:

Ema Čekić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja

Struktura


6

Regionalna koordinacije (RK) je strukturirana kao mreža 26 nevladinih organizacija sa svih

prostora BiH, Srbije i Hrvatske. Obzirom da je Regionalna koordinacija registrovana u BiH,

organizacija ima upravna tijela propisana zakonom o registraciji udruženja građana u BiH.

Udruženje čine:

- Skupština – čine 26 udruženja

- Upravni odbor – sačinjavaju ga 9 članova. UO ima svog predsjednika i dva

dopredsjednika

- Sekretar udruženja – u budućnosti profesionalno zaposleno lice

- Nadzorni odbor – 3 člana

Pored ovoga postoje i timovi koji rade implementaciju određenih projekta.

LISTA ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA REGIONALNE KOORDINACIJE

1. Ema Čekić, predsjednica Upravnog odbora

Udruženje nestalih osoba sa područja općine Vogošća

2. Milan Mandić, dopredsjednik Upravnog odbora

Savez udruženja porodica nestalih i zarobljenih lica Republike Srpske u BiH

3. Ljiljana Alvic, dopredsjednica Upravnog odbora

Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja , Republika Hrvatska

OSTALI ČLANOVI UO

4. Slavica Marinović

Zajednica Udruga hrvatskih civilnih stradalnika domovinskog rata Hrvatske,

Republika Hrvatska

5. Zvonimir Kubinek

Savez hrvatskih udruga obitelji nestalih branitelja i civila u BiH, Bosna i Hercegovina

6. Nura Begović

Udruženje građana "Žene Srebrenice" , Bosna i Hercegovina

7. Olgica Božanić

Udruženje porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu i Metohiji, Republika Srbija


7

8. Saida Karabašić

Udruženje Prijedorčanki "Izvor" Prijedor, Bosna i Hercegovina

9. Mirjana Miodrag-Božin

Uduruženje roditelja i porodica uhapšenih, zarobljenih i nestalih lica Srbije i Crne

Gore, Republika Srbija

Regionalna koordinacija od osnivanja ima jednu zaposlenu osobu (sekretara) koja koordinira

rad Udruženja, i odgovara za legalnost rada Udruženja.

Podrška Regionalnoj koordinaciji

Regionalna koordinacija nema značajan istorijat djelovanja, prevenstveno jer je registrovana

novembra 2011. Koordinacija je do 2012. godine podržana od strane:

ICMP (institucionalna podrška, projektna podrška)

UNDP (projektna podrška)

Podrška udruženja članica Regionalne koordinacije ((institucionalna podrška)


8

Svrha i namjena strateškog plana

Regionalna koordinacija kao mreža lokalnih organizacija, po osnovu pravnog statusa

registracije Udruženja, djeluje u Bosni i Hercegovini, ali aktivnosti provodi na regionalnom

nivou gdje su, pored BiH, obuhvaćene Hrvatska, Srbija, Crna Gora.

Strateški plan se može radi u različitim fazama djelovanja organizacije, a za Regionalnu

koordinaciju je očekivano da radi strateški plan u početku, po osnivanju organizacije.

Osnovni cilj strateškog planiranja je da jasno utvrdi prirodu i karakter organizacije i

sektora koji ono predstavlja i upravlja njenim razvojem u budućnosti. Kroz proces

strateškog planiranja Regionalna koordinacija utvrđuje svoje ciljeve, prioritete i strategije, te

definira mjere za procjenu uspješnosti ostvarenja tih ciljeva.

Prema tome, strateški plan predstavlja integrirani skup strateških i operativnih ciljeva i

aktivnosti, koji su potrebni kako bi se u budućnosti ostvario željeni rezultat (često definiran

kao “misija” ili “vizija” organizacije). Strateški plan obično prati i izrada godišnjih planova

rada, koji detaljnije definiraju odgovornost za izvršenje plana, rokove, potrebne resurse i

eventualno organizacijske i operativne korake koje je potrebno uraditi kako bi se postigli

ciljevi definirani planom.

Za Regionalnu koordinaciju je od posebnog značaja definiranje strategije, s obzirom na

specifičnosti organizacije koje se ogledaju u regionalnom djelovanju, djelovanju organizacije

kao mreže nevladinih organizacija, i sa aspekta institucionalizacije mreže koja se odnosi na

praktično upravljanje organizacijom (Regionalna koordinacija je registrovan pravni subjekat

koji podliježe zakonima u BiH, pa se shodno tome mora i pozicionirati kad su u pitanju ljudski

resursi, projektno djelovanje, finansijsko upravljanje itd).

2. POTREBA ZA STRATEŠKIM PLANIRANJEM


9

Proces

Proces i metodologija rada su se bazirali na slijedećim koracima u postupku izrade

strateškog plana:

Inicijalizaciju definisanja strategije u praktičnom i logističkom pogledu pokrenuo je

ICMP, kao dugogodišnji partner organizacijama koje su članice Koordinacije.

Izvršena je priprema obavještavanje svih aktera koji će učestvovati u planiranju, a tu

su uključeni predstavnici organizacija koje su članice Koordinacije.

Dogovorena je realizacija dvodnevne radionice sa fasilitatorom.

Određeni su datumi i mjesto održavanja radionice (Tuzla, BiH).

Održana je trodnevna radionica od 29. novembra do 1. decembra 2011. godine gdje

su učestvovali predstavnici organizacija koje su članice Koordinacije.

Učesnici radionice su doprinijeli izradi strateškog plana uređenjem pojednih dijelova

tj. poglavlja strategije, i shodno tome su definisana poglavlja strateškog plana.

Poglavlja strategije, kao što su indikatori uspjeha, praćenje i procjena plana, zbog

limitiranosti resursa nisu obuhvaćena strategijom.

Fasilitator strateškog planiranja je na osnovu raspoloživih informacija sumirao

rezultate radionice koji su poslužili za izradu dokumenta Strateškog plana

Koordinacije.

Fasilitator strateškog planiranja je kompletirao dokument Strateškog plana

Regionalne koordinacije za period 2012 - 2015, koji je nakon analize od strane

uprave Koordinacije predložen Upravnom odboru i Skupštini na usvajanje.

Finalni dokument je završen 15.4.2012. a usvajanje dokument će se obaviti na

sastancima Upravnog odbora i Skupštine u prvim dolazećim terminima.


10

Na osnovu analize različitih inputa, dvije opcije i koncenzusa cijelog tima koji je radio na strateškom planiranju, definisana je vizija Udružanja koja glasi Pronalazak svih nestalih sa područja bivše Jugoslavije, i zadovoljenje pravde za članove porodica nestalih.

3. Vizija


11

Slično procesu definisanja vizije, definisana je misija organizacije koja glasi Regionalna koordinacija udruženja porodica nestalih lica sa područja bivše Jugoslavije je nestranačka, neprofitna, nevladina organizacija koja radi na pronalaženju nestalih osoba i ostvarivanju prava porodica nestalih.

4. Misija


12

Korisnici su pojedinci, grupe, zajednice i poslovni subjekti koji imaju direktne koristi od usluga

koje pruža Regionalna koordinacija. Jedna od specifičnosti Regionalne koordinacija je bliska

veza sa programskim korisnicima koja se odnosi na proces traženja nestalih. Regionalna

koordinacija svojim radom pokriva cjelokupni teritorij BiH, Hrvatske i Srbije. U principu,

primarni korisnici Regionalna koordinacija usluga su udruženja i pojedinci koji traže svoje

članove obitelji koji su nestali tokom ratnih sukoba u zemljama bivše Jugoslavije.

Sekundarna grupa su ostali programski korisnici u zajednicama, vladama, međunarodnim

institucijama i nevladinom sektoru.

Korisnici pripadaju skupini osoba ženskog i muškog spola, različite životne dobi, različitog

socijalnog i ekonomskog položaja. Korisnička grupa Regionalna koordinacija se ne mijenja,

tako da je na osnovu Z modela korisnička grupa podijeljena u trenutne, buduće i potencijalne

korisnike. Instrument Z model, pored definiranja korisničkih grupa, definiše i potencijale

programa koje Regionalna koordinacija može da radi tokom naredne tri godine tj. perioda za

koji se radi Strateški plan.

Kada se govori o tome ko bi mogao biti potencijalni novi korisnik ili korisnici potrebno je voditi

računa da ne dođe do mješanja interesa pojedinačnih udruženja i same Regionalne

koordinacije (s obzirom da udruženja i Koordinacija imaju blisku korisničku grupu).

Koordinacija se sastoji od članica - niza organizacija. Primarni korisnici za Koordinaciju su

članice tj. udruženja koja se bave pitanjima nestalih, ali navedena korisnička grupa nemora

da bude jedina korisnička grupa za Koordinaciju. Otvara se pitanje ko još može biti korisnik i

šta će Regionalna koordinacija da ponudi – koje projekte.

5. Korisnici Regionalne koordinacije


13

Z MODEL

POSTOJEĆI PROGRAMI nema postojećih programa POSTOJEĆI KORISNICI 26 Udruženja članova RK, UO i NO

POSTOJEĆI PROGRAMI NOVI KORISNICI - Predstavnici vlasti - INO i vladine komisije za nestale osobe - Nova udruženja nestalih koja su registrovana i nisu uključena u RK - Predstavnici mladih i civilnog sektora - Predstavnici medija (počasni član koji bi mogao pomoći u izvještavanju, pisati saopštenja i sl.)

NOVI PROGRAMI POSTOJEĆI KORISNICI

- zagovaranje o pitanju nestalih osoba (regionalno i lokalno)

- zagovaranje, podizanje svijesti kroz medije

- informiranje članstva RK - komemoracije i obilježavanje

značajnih datuma

NOVI PROGRAMI NOVI KORISNICI

- upoznavanje predstavnike vlasti sa radom i aktivnostima RK kroz: organizovanje konferencija; okruglih stolova; sastanci sa predstavnicima sudova; sastanci sa vladinim komisijama i INO

- uspostavljanje saradnje sa međunarodnim organizacijama (ICMP, ICRC, UNDP, OSCE)

- upoznavanje novih članova sa radom RK: putem medija, redovne skupštine, publikacije, prisustvo pojedininih članova RK na sastancima i okruglim stolovima

- umrežavanje po pitanju nestalih osoba uključivanje u rad već postojećih mreža, inicijativa (mreža mira, savezi, mladi, i druga udruženja žrtava, inicijativa, npr. RECOM, idr.)

- redovno informiranje i kontakti sa medijima o radu RK


14

Regionalna koordinacija ima specifičnu misiju i u skladu s njom rangira svoje vrijednosti.

Organizacije je svoje vrijednosti identifikuje odgovorima na pitanja:

o Šta nas vodi u našem poslu?

o Šta nam je najvažnije u našem poslu?

o Koja načela nikada ne želimo zaboraviti dok se bavimo našim poslom?

o Šta smatramo glavnim pokazateljem visoke kvalitete uslugu ili dobrog rada?

U osnovi, vrijednosti Regionalne koordinacije su:

Jedinstvenost zajedničkog problema koji se želi riješiti

Pravna definisanost u vidu registracije, kako bi lobirali za određena pitanja

Udruženje posjeduje zajedništvo, brojnost i zajednički zastupa interese svih porodica

nestalih

Tolerancija

Odlučnost i nepokolebljivost u postizanju ciljeva

Iskustvo i znanje u procesu rješavanja pitanja nestalih

Plemenitost vizije i misije

Humanost u radu

Dosljednost i upornost u radu

Široka geografska pokrivenost

Zajednički interesi

Isti cilj u rješavanju sudbina nestalih

Rad na svim nivoima, od individualnog do medjunarodnog

Kvalitetna saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom

6. Vrijednosti Regionalne koordinacije


15

SWOT analiza identificira interne i eksterne faktore u kojima djeluje i postoji Regionalna koordinacija. Analiza najprije identificira snage i slabosti Regionalne koordinacije kao organizacije a potom mogućnosti i prijetnje u vanjskom okruženju u kojem Regionalna koordinacija ne može praviti promjene ali može doprinijeti promjenama.

PREDNOSTI (S)

Dugogodišnje iskustvo u radu nestalih

osoba Osobna zainteresovanost članova obitelji u

udrugama, savezima, koordinacijama Jezično razumijevanje učesnika u procesu Regionalna povezanost u procesu

(zajednički nastupi) Neupitna potpora velikog broja članstva u

regiji Potpora ICMP-a i MKCK Edukativnost članstva i tolerancija Velika upornost i nastojanje svih da se

okonča proces nestalih

SLABOSTI (W)

Slaba i nedovršena organizaciona struktura

(formirati određena tijela-menadžment, odvojiti upravljačke aktivnosti od menadžmenta)

Nedostatak stručnog- profesionalnog kadra Nedostatak finansijskih sredstava Nedovoljna komunikacija među članova Fizička udaljenost članova RK Kapacitativnost i sklonost članstva

pojedinačno Prezauzetost u matičnim udrugama-

savezima Prisutnost političko-nacionalnog stanja

(nepovjerljivost-nepoštivanje)

MOGUĆNOSTI – PRILIKE (O)

Zakonska regulativa i obaveze ljudskih prava

Pristup i ulazak u EU Velika mogućnost donatora u regiji, EU,

drugim državama Pristup Vladama u regiji, tijelima EU,

ambasadama Veća mogućnost medijske kampanje (svi

slojevi društva) Institucionalno rješavanje problema INO-a

BiH Dalje povezivanje u regiji

PRIJETNJE (T)

Globalna ekonomska kriza Nestabilna i složena politička situacija u

BiH Limitiran interes donatora za pitanja

nestalih. Povećan broj organizacija sa sličnim programima Politizacija procesa rješavanja problema

nestalih (usporavanje, kalkulacije) Korumpiranost prvosudnih i istražnih

organa Nepostojanje i neimplementiranje zakona o

nestalim Nepoštovanje međudržavnih sporazuma Konkurentnost formiranih asocijacija na

istom problemu Neobjektivnost i poltronaštvo medija

Princip SWOT analize je održavanje snaga i njihovo unaprijedjivanje, dok se slabosti trebaju eliminisati i pretvoriti u snage. Tako dobiveni rezultati će djelimično služiti odredjivanju strateških orijentacija Regionalne koordinacije.

7. SWOT Analiza


16

Strateške orijentacije predstavljaju ciljevi kojima se misija Udruženja transformiše u rezultate.

Obzirom da se strateški plan radi za tri godine, sve orjentacije su planirane tako da mogu biti

realizovane u roku od 3 godine. Suštinski, strateške orijentacije su usmjerene u dva pravca:

pravac organizacionog razvoja (ciljevi za organizaciju) i programa (ciljevi za korisnike).

STRATEGIJA

ORGANIZACIJA (KOORDINACIJA) PROGRAMI (KORISNICI)

Da bi Regionalna koordinacija ostvarila zadane ciljeve potrebno je osigurati provođenje

aktivnosti realizacijom strateških aravaca Regionalne koordinacije:

Organizacija

1. Izgradnja sistema upravljanja finacijama Regionalne koordinacije

- Odluka UORK o imenovanju potpisnika/osoba ovlaštenih za pristup računu

- Otvaranje računa i imenovanje ovlaštenih osoba

- Izbor blagajnika RK

- Izrada i usvajanje pravilnika o financijskom poslovanju

- Izbor ovlaštenog knjigovođe

2. Izgradnja efektivne organizacijske strukture - utvrditi menadžment prema aktima RK

- utvrditi kapacitet i sposobnosti ljudskih resursa

- utvrditi plan obaveza

- osigurati mogućnost širenja strukture

8. Strateške orijentacije Regionalne koordinacije


17

3. Izgradnja i jačanje kapaciteta RK

Odnosi se na edukaciju i osposobljavanje te usavršavanje ljudskih resursa koji kroz

strukturu RK sudjeluju u vođenju RK, ispunjenju ciljeva i ostvarenju vizije. Obzirom na

prirodno određeni sastav i strukturu koji se temelje na zajedničkom problemu, a ne na

stručnosti, potrebno je provesti edukaciju za osoblje i profesionalizaciju za

menadžment osoblja na slijedećim područjima:

- Vještine zagovaranja (prezentiranje RK, problema, potreba, zakonskih

pretpostavki i sl.)

- Vještine internet komunikacija (mailovi, korištenje zajedničke adrese, skype,

ciljano pretraživanje internetskih stranica, skidanja i snimanja dokemenata sa

interneta, kreiranje datoteka, trajno čuvanje)

- Uspostavljanje sistema komunikacije

- Namicanje sredstava (načini pronalaska financijskih izvora i načini apliciranja

za projekte, poznavanje zakonskih pretpostavki i eventualnih prepreka

vezanih za apliciranje)

- Poznavanje engleskog jezika (međunarodni jezik u službenoj komunikaciji

nužan za razvoj, vidljivost i održivost RK, osobito za namicanje sredstava,

potrebno je u strukturi imati minimalno jednu osobu sa stručnim znanjem

jezika, iz redova menadžmenta)

- Poznavanje relevantnih zakonskih regulativa

4. Izgradnja infrastrukture RK

Sama edukacija ljudskih resursa nije dovoljna za funkcioniranje i uspješnost RK.

Kako bi svoje vještine mogli upotrijebiti potrebna je dobra infrastruktura i postavljanje

određenih pravila kojima se osigurava provođenje aktivnosti.

- Tehnička podrška/osposobljenost (povezivanje kroz internet i druga

komunikacijska sredstva zbog rješavanja problema fizičke udaljenosti);

- Izrada i usvajanje pravilnika o radu (radno vrijeme, sistem slanja i razmjene

informacija, vrijeme godišnjih odmora).


18

5. Održivosti RK

Bez stalne komunikacije između RK i članova koje zastupa nema održivosti jer neće

biti ni uzvratne podrške. Potrebno je:

- ojačati kapacitete članica mreže;

- osigurati regionalnu povezanost (potrebno je izgraditi jedinstven sistem

povezanosti među članovima RK i permanentno raditi na održavanju i

unapređivanju);

- provoditi podršku članstvu ( kroz redovito informiranje i zastupanje članova

obitelji nestalih ).

6. Podizanje vidljivosti RK

Kako bi RK bila autentična i jaka organizacija što je preduvjet za postizanje cilja,

potrebno je raditi na njenoj vidljivosti i prepoznatljivosti, te dostupnosti širem sloju ljudi

na regionalnom i međunarodnom nivou, kroz slijedeće:

- izrada web stranice / dostupna svima, mora jasno prezentirati RK kao

organizaciju, kroz strukturu, akte, ciljeve, programe i sve drugo potrebno);

- informiranje strateških partnera, suradnika i drugih o postojanju web stranice

- upotreba loga;

- razvijanje svih vidova odnosa sa javnošću;

- poboljšati javne prezentacije.

7. Uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa ili suradnje

Uspostavljanjem partnerskih odnosa i razvijanjem suradnje jačaju se mogućnosti

lobiranja i zagovaranja kako osnovnog cilja tako i pozicije RK, te njeno širenje na

druga područka. U programe RK će biti obuhvaćene sljedeće korisničke/ciljne grupe:

- institucije (vlade , ministarstva, komisije, institut);

- ICMP;

- Tužilaštva;

- MKCK i drugi CK;

- NVO/ srodne organizacije i mreže ( sa mogućnošću umrežavanja ).


19

Programi

1. Obilježavanje zajedničkih datuma i komemoracija

o Učešće u diskusiji i procesu memoralizacije

o Oblježavanje Međunarodnog dana nestalih

o Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava

2. Zagovarački projekti (lokalno i regionalno)

o Izrada jedinstvene baze za cijeli region

o Sastanci sa vladinim komisijama

o Organizovanje konferencija

o Sastanci sa predstavnicima vlada iz regiona

3. Izrada akcionog plana za traženje nestalih osoba

o prezentacija različitim predstavnicima vlasti i na skupštini, zavisno na

koga se odnosi

4. Program rada sa medijima

o obrazovanje medija o problemu nestalih


20

Regionalna koordinacija je definisala ključne aktivnosti, tj. prioritete za prvu godinu

realizacije strateškog plana (za 2012).

kratkoročni programski prioriteti dugoročni programski proriteti

- postaviti vremenski okvir pri djelovanju organizacije -postaviti po mjesecu i godini proritete - otvoriti žiro račun -naći načina da se pripreme projekti barem za šest mjeseci u 2012.godini -upoznat se sa što većim brojem donatora kako domaćih tako i međunarodnih zajednice (odmah u trećem mjesecu iduće godine)

- Pratiti rad Instituta za nestale BiH - Pratiti rad državnih komisije za nestale Hrvatske i Srbije -Informisati članstvo koje zastupamo šta se radi oko pronalaženju nestalih osoba - Pratiti rad tužilaštava u BiH i u Regiji po pitanju pronalaženju nestalih osoba - donositi stalno i dopunjavati rad Organizacije sa djelovanjem na temu

kratkoročni upravni i poslovni proriteti

dugoročni upravni i poslovni proriteti

- iznaći sredstva za rad organizacije -upoznati članstvo o tome šta radi koordinacija -djelovati u što kraćem roku i upoznati javnost da postoji takva organizacija

-Da se dodatno educiraju trenutni članovi organizacije -Sarađivat što više sa vlastima -obezbediti na duge staze donacije za rad koordinacije -Tražiti ubrzanje na pronalaženje nestalih osoba -stalnim nastupom određene osobe na medijima i upoznati kako javnost tako i članstvo da se još uvijek traže nestale osobe bivše Jugoslavije -pokrenut inicijativu da se odrede neki znakovi za nestale osobe kao sto su: otvaranje broja telefona; po mogućnosti platiti informaciju za nestale osobe; otvoriti pravnu kancelariju za pomoć članovima

9. Prioriteti – operativni plan za 2012.


21

Procesom strateškog planiranja, Regionalna koordinacija je preduzeo značajne korake u identificiranju budućih mjera kojim se procjenjuju troškovi operacija udruženja i doprinosi smanjenju troškova koji omogućuju učinkovitiji i efikasniji načini rada, dok bi se u isto vrijeme zadržali i ojačali organizacijski kvaliteti i sam ishod programa. S obzirom na limitirano iskustvo članica Regionalne koordinacije u pogledu institucionalnog razvoja, a prvenstveno prikupljanja sredstava iz različitih izvora, Regionalna koordinacija je limitirano sagledala operativne i organizacijske troškove, koji su refleksija ostvarenih projekata koje su članice individualno realizovale u okviru svojih misija, putem različitih lokalnih i međunarodnih institucija.

Uzimajući u obzir identificirane strateške ciljeve, tokom procesa strateškog planiranja, uspostavljena je strateška veza između strategije (ciljeva) i operacija (ishoda kojima se ostvaruju ciljevi) kada su u pitanju finansijski podaci o budžetu. Održivost organizacije za period 2012-2015 zahtjeva okvirno definiranje:

Strateških donatora

Ostalih donatora

Elemente strateškog budžeta

Strateški donator

Obzirom na relativno skoru registraciju udruženja, Regionalna koordinacija nema strateškog donadora, a jedini jasno podržavajući donator je Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) koja djeluje u svim državama odakle su članice koordinacije.

Podrška strateškog donatora nije dovoljna za kvalitetan rad Regionalne koordinacije, a nije ni pouzdan izvor podrške zbog limitiranosti fondova kojim ICMP raspolaže.

Šema finansiranja od strane međunarodnih donatora

Međunarodna donatorska zajednica se može posmatrati u dvije glavne skupine, tj.;

Bilateralni donatori

10. Strateško budžetiranje


22

Multilateralni donatori

Bilateralni donatori dolaze iz zemalja koje pružaju aktivnu podršku BiH a najvažniji od njih su: USA, Kanada, Italija, Njemačka, Japan, Velika Britanija, Nizozemska, Norveška, Švedska, Danska, Irska, Španija, Švicarska i ostale zemlje. Donatorska sredstva ovih zemalja distribuiraju se putem njihovih razvojnih agencija koje rade u BiH bilo kao zasebni uredi ili kroz Ambasade.

Gore pomenute zemlje imaju aktivne vladine agencije koje mogu biti dobri partneri za implementaciju donatorskih sredstava i razvojnih aktivnosti, kao što su:

United States Agencija za medjunarodni razvoj - USAID

Canadian Medjunarodna razvojna agencija - CIDA

Cooperacione Italiana – Assistance Agency of Italy

Deutsche Gesellschaft fuer Technische Zusammenarbeit - GIZ

Razvojna agencija Austrije - ADA

Japanska Medjunarodna agencija za saradnju - JICA

United Kingdom Odjel za medjunarodni razvoj - DFID

Nizozemska – Bilateralna pomoć se distribuira direktno putem ambasade u Sarajevu

Norveška – Bilateralna pomoć se distribuira direktno putem ambasade u Sarajevu

Danska - Bilateralna pomoć se distribuira direktno putem ambasade u Sarajevu

Tehnički ured za saradnju vlade Španije sa zemljama zapadnog Balkana sa sjedištem u Sarajevu

Švicarska agencija za saradnju i razvoj - SDC

Švedska medjunarodna razvojna agencija - Sida

Putem ovih agencija razvijene su šeme podrške za različite vrste intervencija koju su važne za razvoj BiH, kao što je edukacija, zdravstvena zaštita, prevencija konflikta i mirno rješavanje kriza, ekonomski i socijalni razvoj, multi-sektoralne intervencije, itd. Upitno je koliko su vladine agencije zainteresovane za pitanja nestalih, ali ta dilema se može riješiti aktivnim djelovanjem Koordinacije, i kontaktima sa agencijama.


23

Multilateralni donatori u BiH koji upravljaju sredstvima pomoći su:

International Trust Fund (ITF)

Delegacija Evropske komisije u BiH (EC)

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP)

ITF upravlja sredstvima doniranim od vlada 20 država, EU i od preko 30 različitih

organizacija, fondacije, privatnih i drugih donatora, a programe realizuju i u BiH.

EC je odgovoran za upravljanje i implementaciju sredstvima IPA (instrumenti za pred-pristupnu pomoć) a BiH kao potencijalni kandidat za EU je pogodna za samo za neke od programa, od kojih za Regionalna koordinacija najviše značaja ima program Regionalne i prekogranične saradnje.

UNDP je globalna razvojna mreža UN koja zagovara za promjene i osigurava znanja, iskustva i izvore potrebne za izgradnju boljeg života ljudi u BiH. UNDP fokusira svoj rad na pomoći BiH u izgradnji i razmjeni rješenja na izazove demokratskog upravljanja, smanjenja siromaštva, prevencije kriza, energije i okoliša kao i pitanja HIV/AIDS-a. U svim svojim aktivnostima UNDP podstiče zaštitu ljudskih prava i osnaživanje žena. U okviru rasploživih programa u BiH, Regionalna koordinacija ima mogućnost apliciranja na nekoliko programa (što je već započeta saradnja), a pored toga, UNDP obnavlja ili inovira projekte na godišnjoj osnovi, tako da je UNDP jedan od potencijalnih izvora finansiranja Regionalna koordinacijaa.

Lokalne vladine institucije i organizacije

U budžetskim strukturama mogu se obuhvatiti finansiranja aktivnosti nevladinih organizacija za različite programe, pa tako i za pitanja nestalih osoba. Te stavke su prezentirane u budžetu i to na slijedećim nivoima:

Opštinski budžet u BiH (za 146 opština u BiH, u rasponu od 25.000 US$ do 750.000 US$ godišnje)

Kantonalni budžeti u BiH (u svih 10 kantona u Federaciji BiH, od750.000 US$ do 2 milliona US$ godišnje)

Entitetski budžeti u BiH (Federacija BiH i Republika Srpska – unutar raznih ministarstava do najviše 3 milliona US$ godišnje)


24

Državni budžet BiH – unutar raznih ministarstava (do najviše 1 million US$ godišnje)

Od sredine 2009. godine evidentan je pad priliva sredstava u budžete na svim nivoima vlasti, pa je tako i manje sredstava za raspodjelu organizacijama civilnog društva u BiH. Očekivani je trend opadanja sredstava iz budžeta za organizacije civilnog društva, osim za organizacije od specijalnog – posebnog interesa.

Donacije iz privatnog sektora i druge donacije

Donacije koje dolaze od strane privatnog sektora u BiH ne predstavljaju vrijedan izvor finansiranja nevladinog sektora. Razlog za to je zastario i neadekvatan zakon o oporezivanju profita i tretman donacija pravtnog/biznis sektora za NVO. Poslovni sektor nije motivisan da pruža donacije i ta, prepoznata slabost, je predmet promjene zakonske regulative po kojoj bi se poslovni sektor ozbiljnije i racionalnije motivisao da izdvaja dio prihoda ili poreza za nevladin sektor.

Obzirom da su fondacije takodje izvor finansiranja za nevladin sektor, potrebno je analizirati prisustvo fondacija na prostoru BiH (npr. Mozaik Sarajevo) i inostranstvu, koje svojom misijom mogu podržati aktivnosti Regionalne koordinacije.

Budžet za rad Regionalne koordinacije

Budžet Regionalne koordinacije se zasniva na donatorskim sredstvima prikupljenih za

potrebe korisničkih grupa – članica RK. Osnovu za izradu budžetske projekcije za strateški

plan čini procjena mugućnosti i kapaciteta za prikupljanja sredstava za rad Regionalne

koordinacije za period 2012-2015.

Organizaciija ima vrlo limitirane kapacitete da operiše sa većim budžetom (upravljanje

projektom i novcem), pa mora kvaliteno procijeniti mogućnost za apliciranje na pojedine

pozive za projekte (uzimajući u obzir limite u kapacitetima osoblja koje imaju vještine pisanja

prijedloga projekata i upravljanja projektnim ciklusom).

Analizom troškova strateških ciljeva Regionalna koordinacija za period od 1 godine (tj. 2012),

definisan je potreban iznos od 18.000 KM, što je iznos po osnovu očekivanih donatorskih

izvora. Razvoj budžeta za 3 godine nije rađen zbog limitiranosti iskustva u procjenama

mogućih izvora finansiranja.

Documents

Regionalna koordinacija mreža udruženja porodica nestalih osoba sa područja bivše Jugoslavije