Regionalna Strategija Sigurnosti Cestovnog Prometa

7/29/2019 Regionalna Strategija Sigurnosti Cestovnog Prometa

1/30

Regionalna Strategija SigurnostiCestovnog Prometa (RRSS)

za SEETO lanice

Februar, 2009


2/30

Regionalna Strategija za sigurnost cestovnog prometa

2

Uvod

Ova Regionalna strategija sigurnosti cestovnog prometa (RRSS) se radi u okviru projekta EC:

Podrka za implementirajue mjere za viegodinji plan (MAP) 2008-2012

osnovne regionalne transportne mree jugoistone EuropeEuropeAid/125783/C/SER/MULTI

Ugovor za ovaj projekat je potpisan od strane Konzorcija predvoenog kompanijom WhiteYoung Green Consulting (UK) koji takoe ukljuuje TRADEMCO (Grka), VIENNA Consult(Austrija) i TRL (UK).

Opi cilj projekta je:

da nastavi sa zajednikim nastojanjima za usvajanje harmonizirane reforme iintegracijskog procesa u transportnom sektoru kroz region jugoistone Europe i da

podri unapreenje efikasnosti Osnovne regionalne transportne mree jugoistoneEurope.

Projekat se sastoji od dvije komponente koje su povezane s MAP 2007-2011, Reformaeljeznica (Komponenta A) i Revizija sigurnosti cestovnog prometa (Komponenta B).

U pogledu Komponente B: Revizije sigurnosti cestovnog prometa, predvieni su slijedeirezultati:

Nacrt regionalne strategije sigurnosti cestovnog prometa, Prijedlog za zakonodavstvo i regulative za implementaciju obavezne RSA, Nacrt Prirunika za reviziju sigurnosti cestovnog prometa, Nacrt RSA sporazuma i akcijskog plana za njegovu implementaciju i Ispitivanje RSA procedura kroz pilot projekte u vezi sa projektnim dokumentima i

postojeim cestama na osnovnoj cestovnoj mrei.

Pored toga, predviene su tri Radionice za Komponentu B, koje pokrivaju gore navedeneteme.

Kada bude dovren, oekuje se da e ovaj projekat doprinijeti zatvaranju jaza/praznineizmeu sedam SEETO lanica i EU u eljeznikom domenu i domenu sigurnosti cestovnogprometa sa administrativnog, zakonskog, organizacijskog, operativnog stajalita i stajalita

efikasnosti, i njihovoj ranijoj integraciji u EU u nastupajuim godinama.

* * *

Regionalna strategija za sigurnost cestovnog prometa (RRSS) sastoji se od dva dokumenta:

Glavni izvjetaj - Osnovni Dokument (ovaj dokument) i Aneks Eksplanatorni Izvjetaj (dokument za Strunjake iz oblasti Sigurnosti

cestovnog prometa)


3/30


3

REGIONALNA STRATEGIJA ZA SIGURNOST CESTOVNOGPROMETA (RRSS) ZA SEETO LANICE

Sadraj

1. Uvod u Regionalnu Strategiju za sigurnost cestovnog prometa (RRSS) 42. Vizija 83. Misija 94. Ciljevi 10

4.1. Kratkoroni ciljevi 104.2. Dugoroni ciljevi 11

5. Kljuna podruja (4E mjere) 125.1. Obrazovanje 135.2. Ininjering 155.3. Izvanredno stanje 175.4. Provedba 185.5. Dodatne mjere 21

6. Odgovornosti/obaveze 247. Praenje i izvjetavanje 25

8. Saetak i vremenski plan 26

Reference 28


4/30


4

1. Uvod u Regionalnu strategiju za sigurnost cestovnog prometa (RRSS)

Tokom novijih decenija, problemi sigurnosti cestovnog prometa porasli su velikombrzinom u cijelom svijetu. tavie, Svjetska zdravstvena organizacija predstavila jeizvjetaj o porastu broja prometnih nezgoda [24] u kojem predvianja ukazuju na toda e se prometne nezgode kao vodei uzrok smrti sa 19. mjesta u 1990. godinipomai na tree mjesto u 2020. godini. Ovaj izvjetaj se odnosi na svezainteresovane uesnike koji su odgovorni za upravljanje sigurnou cestovnogprometa po cijelom svijetu.

Pored toga, mogu se vidjeti velike razlike izmeu razvijenih i zemalja u razvoju na

podruju sigurnosti cestovnog prometa [23]. Ovo je takoe oigledno izmeu starih inovih lanica EU, izmeu SEETO lanica i prosjeka EU. Znaajna razlika u nivousigurnosti cestovnog prometa uoena je ak meu SEETO lanicama.

Imajui to na umu, poduzeta su najizrazitija nastojanja i postignut je veliki napredakna polju sigurnosti cestovnog prometa u EU u posljednjoj deceniji [22]. Planovi zasmanjenje broja prometnih nezgoda na cestama napola do 2010. bio je jedan odnajambicioznijih ciljeva EU [3]. Iako je do ovog trenutka dosta postignuto, ostalo jejo mnogo posla da bi se upolovio broj rtava/smrtno stradalih [2] (Slika 1.1.).

Slika 1.1. Razvoj broja rtava/smrtno stradalih u EU 19902010Izvor: CARE (EU baza podataka o nezgodama na cestama)

Ovo znai da bi EU trebala poduzeti vie kako bi ispunila postavljene ciljeve izsigurnosti cestovnog prometa.


5/30


5

U isto vrijeme, SEETO lanice [Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivajugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora, Srbija i Kosovo (pod UNSCR1244/1999)] moraju izmijeniti trend razvoja broja nastradalih u prometnimnezgodama na cestama od porasta ka smanjenju i pokuati dostii prosjeni brojnastradalih kakav je u EU.

Sistematski pristup sigurnosti cestovnog prometa u SEETO lanicama e spasitihiljade ivota i smanjiti bol i patnju ljudi koji su ukljueni u prometne nezgode itrokove za privredu i drutvo. Poboljanje sigurnosti cestovnog prometa nije lakzadatak, i, pored sistematskog pristupa, zahtjeva snanu politiku volju i podrku kaoi aktivno ukljuivanje svih zainteresiranih uesnika i relevantne javnosti. Snaansistem sigurnosti cestovnog prometa moe biti uspostavljen u sluaju kada se svizainteresirani uesnici iz sigurnosti cestovnog prometa zajedno udrue sa istimjedinstvenim ciljem. Sigurnost cestovnog prometa nije samo zadatak policije, iukljuuje irok spektar zainteresovanih uesnika. U mnogim zemljama lanicama EU,odgovornosti za sigurnost cestovnog prometa proteu/prostiru se preko razliitih

nivoa Vlade i Parlamenta sa politikom o kojoj se odluuje na lokalnom, nacionalnom iEuropskom nivou. Studije sluaja iz Francuske, vedske i Njemake pokazuju dajednom kada je izgraen, sistem sigurnosti cestovnog prometa moe poboljati nivosigurnosti cestovnog prometa ne samo u jednoj zemlji, ve u cijeloj EU, izvozeiiskustvo (vedski Vision Zero, Sustainable Safety iz Nizozemske, itd.) drugimzemljama.Vlade bi trebale igrati vanu ulogu u uspostavljanju i upravljanju politikom sigurnostiprometa (Ministarstvo Transporta ili Policijski odjel). Takoe, drugi dijelovi Vlade suvrsto angairani sa kompanijama koje se bave sigurnou cestovnog prometa(Ministarstva pravde, Zdravstva, Planiranja i Obrazovanja, da spomenemo neke) kao i

sa osiguravajuim kompanijama, Nevladinim organizacijama, i drugim, ukljuujuinekoliko zakona, pravilnika, smjernica i propisa.Na podruju jugoistone Europe, koje je pokriveno lanicama SEETO, upetogodinjem periodu od 2003. do 2007. statistike vezane za prometne nezgodepokazuju slijedee:

1.025.949 saobraajnih nezgoda sa 13.348 smrtno nastradalih i 313.635 povrijeenih.

Ova injenica je veliki izazov za sva drutva i sektor javnog zdravstva u cijelom

regionu. Unato svim realiziranim mjerama iz sigurnosti cestovnog prometa, tokomposljednjih godina broj nastradalih i povrijeenih u SEETO lanicama je u porastu.

Number of fatalities in all SEETO Participants (2003-2007)

2628

2729

2519

2618

2854

2300

2400

2500

2600

2700

2800

2900

2003 2004 2005 2006 2007

Year

Numberoffatalities

Number of injuries in all SEETO Participants (2003-2007)

58959 58937 5931363071

73355

0

20000

40000

60000

80000

2003 2004 2005 2006 2007

Year

Numberofinjuries

Slika 1.2. Broj nastradalih u svim lanicamaSEETO (2003-2007)

Slika 1.3. Broj povrijeenih u svim lanicamaSEETO (2003-2007)


6/30


6

Pored esto podcjenjenih visokih socio-ekonomskih trokova, znaajna ljudska bol ipatnja ak i za preivjele lanove porodica mora se imati na umu. Trebali bismopotovati pravo svakog graanina da ivi i radi u sigurnosti. Mora se omoguitikoritenje naih puteva sa minimalnim rizikom za mogunost povrede ili pogibije.

Kako je dogovoreno meu svim uesnicima na prvoj RSA radionici u Tirani, odranoj28.i 29.01.2009., glavni cilj Regionalne strategije za sigurnost cestovnog prometa(RRSS) je da se smanji broj poginulih osoba u prometnim nezgodama do 50% do2019. godine u poreenju sa statistikim podacima iz 2007.

Poboljanje trenutne situacije moe se postii jedino dobro koordiniranim pristupomna svim poljima sigurnosti cestovnog prometa i politike [1].

RRSS za SEETO lanice je rezultat projekta koji je finansirala Europska Unija Podrkaimplementirajuim mjerama za viegodinji plan osnovne regionalne transportne

mree jugoistone Europe (MAP) 2008-2012, EuropeAid/125783/C/SER/MULTI.

RRSS je zasnovana na glavnim dokumentima Europske Unije (Direktivama, Normamai Preporukama) kao i na dokumentima UN, izvjetajima Svjetske zdravstveneorganizacije, ECMT, Europske komisije, Meunarodne organizacije za sigurnostcestovnog prometa (PRI), Europskog vijea za sigurnost transporta (ETSC), i drugihrelevantnih institucija na polju sigurnosti cestovnog prometa i na najboljimiskustvima. Kao rezultat ovoga, mogue je podijeliti sve prednosti/koristi koordiniranepolitike sigurnosti cestovnog prometa u regionu kako bi se osiguralo najboljeizvrenje/djelovanje sistema za sigurnost cestovnog prometa za daljnju integraciju

SEETO lanica u EU.RRSS je kreirana na stepenast nain kako bi bila dobro prihvaena za implementaciju.Predstavnici javnih uprava su pozvani da daju svoje komentare i dopune. RRSS jekoncipirana na takav nain da postoji osnovni cilj (zadaci) i nekoliko kljunih poljaaktivnosti (mjera) koje treba dostii.

Da bi se postigli impresivni ciljevi RRSS jako je vano implementirati svesugerirane/predloene mjere na koordiniran nain. Sve ukljuene uprave,zainteresirani uesnici i organizacije na razliitim nivoima trebali bi ojaati svojeaktivnosti u skladu sa predloenim mjerama RRSS [9].

Ciljevi i mjere su predloeni na nain koji e promijeniti sve slabe take koje suproizale iz SWOT analiza. Pored toga, mjere su usklaene sa najboljom praksompolitike sigurnosti cestovnog prometa Europske unije i propisima kao i Direktivama upogledu sigurnosti cestovnog prometa. Kao rezultat etape analize Projekta, slijedeiSWOT analize glavni kritini faktori (slabosti i opasnosti) za implementiranje RRSS suprepoznate kako slijedi:

Nedostatak stvarne politike i administrativne podrke i sistematskog kao itrajanog/stalnog pristupa implementaciji RRSS na nacionalnom nivou (u svim

SEETO lanicama). U veini sluajeva postoji potreba za poboljanjem i jaanjem institucionalnih i


7/30


7

ljudskih kapaciteta iz domena sigurnosti cestovnog prometa. Ogranieni su finansijski i ljudski resursi za implementaciju proglaenih ciljeva

RRSS. Nedovoljna koordinacija rada na sigurnosti cestovnog prometa na nacionalnom

nivou kao i nedovoljna koordinacija na regionalnom nivou, posebno na polju

praenja i evaluacije rada na sigurnosti cestovnog prometa.

Predloena RRSS je otvoren, dugoroni dokument, koji bi periodino trebalo evaluiratii/ili dopunjavati (najmanje jednom svake tri godine).

Praenje i evaluacija na regionalnom nivou moraju biti podrani praenjem ievaluacijom sigurnosti cestovnog prometa na nivou lanica SEETO.

Da bi se ispunila misija RRSS mora se organizirati efikasna podrka nacionalnih ililokalnih kratkotrajnih programa za sigurnost cestovnog prometa i akcijski planovi.


8/30


8

2. Vizija

Svi drutveni potencijali u SEETO Regionu fokusirae se na dostizanje slijedee vizijesigurnosti cestovnog prometa:

Dostii nivo sigurnosti cestovnog prometa i uspostaviti pozitivne trendove ukontinuiranom opadanju broja nastradalih i povrijeenih kao to je sluaj u EU(dostii prosjean nivo sigurnosti cestovnog saobraaja u EU 27).

To znai: Svaki dravljanin u SEETO Regionu ima pravo da ivi i radi u sigurnosti

[22].

Prema tome, kada neko hoda, vozi biciklo, motor ili automobol ili kamion, on/ona bitom prilikom trebalo da se izlau minimalnom riziku da budu povrijeeni ili ubijeni.Takoe, drugi korisnici ceste ne bi trebali biti oteeni sopstvenim ueem uprometu.


9/30


9

3. Misija

Broj nesrea sa smrtnim ishodom u SEETO lanicama je neprihvatljivo visok. Stoga jemisija RRSS da [15]:

Ostvari uvjete za odrivi/kontinuiran razvoj transporta i drutva u kom esvi graani, a posebno osjetljivi korisnici puteva, biti dio sigurnog prometa,ivota i svakodnevnog rada,

Uspostavi efikasan preventivni/zatitni sistem za sigurnost cestovnogprometa koji e ukljuivati irok spektar subjekata, kao to su: Parlamenti,Vlade, Ministarstva, razliite institucije, organizacije, Univerziteti, nevladineorganizacije, auto klubove, profesionalce, itd. u kojem e svi prepoznatikorist za sebe i svoje odgovornost, i

Proiriti sistem odgovornosti za prometne nezgode sa samo direktnoukljuenih uesnika u prometnim nezgodama, na sve subjekte koji bi moglidoprinijeti smanjenju rizika za prometne nezgode i njihovih rtava.


10/30


10

4. Ciljevi

Cilj Regionalne strategije za sigurnost cestovnog prometa je definisan sa 50%smanjenja nastradalih u prometnim nezgodama na cestama prilikom poreenjagodine 2019 sa 2007.

Da bi se ispunio ovaj cilj, koristie se integrirani pristup zasnovan na etiri elementa(4E) [17]:

Obrazovanje, Ininjering, Izvanredno stanje i Provedba/izvrenje.

Da bi se podrao ovaj integrirani pristup, predvieno je nekoliko opih/globalnihdodatnih mjera. Ove mjere su povezane sa vie od jednog od ova etiri elementa.

4.1. Kratkotrajni ciljevi

Uspostaviti vodee/glavno tijelo za sigurnost cestovnog prometa (Agencija,Vijee, Opservatorij, itd.) za sigurnost cestovnog prometa na regionalnomnivou pod pokroviteljstvom/kiobranom SEETO, i slian sistem bitnihinstitucija na Nacionalnom nivou, kao to su: Jedinica za sigurnostcestovnog promets (RSU) u Ministarstvu transporta ili slinom, RSU uMinistarstvu unutranjih poslova (Prometna policija), RSU u Upravama zaceste (Direkcije ili Javna preduzea), RSU u Opinama, itd. koji eomoguiti i pratiti realizaciju nacionalne i Regionalne strategije za sigurnostcestovnog prometa,

Uspostaviti proces prijenosa/transfera znanja i iskustava iz razvijenihzemalja lanica EU na SEETO lanice, i uvesti sistem obuavanja

profesionalaca na podruju sigurnosti cestovnog prometa, Uskladiti pravni okvir izmeu svih SEETO lanica i EU i koristiti najbolju

praksu iz sigurnosti cestovnog prometa (implementacija RSA i RSI,istraivanje nezgoda/oevid nezgoda, baza podataka o nezgodama, sistemvozakih dozvola, kazne, novi vozai, kampanje, itd.),

Smanjiti broj nastradalih za 30% do 2014. u odnosu na 2007. i Smanjiti broj ozbiljno povrijeenih za 20% do 2014. u odnosu na 2007.


11/30


11

4.2. Dugotrajni ciljevi

Uskladiti nivo sigurnosti cestovnog prometa cestovne infrastrukture SEETOlanica sa prosjenim nivoom usporedive cestovne infrastrukture EU,

Uspostaviti snaan i iroko rasprostanjen sistem zatite u sigurnosticestovnog prometa, koji e podrati politiari, strunjaci i javnost,predvoeni profesionalcima za sigurnost cestovnog prometa, koji e takoeuspostaviti saradnju izmeu SEETO lanica kao i izmeu SEETO i EU

Smanjiti broj nastradalih i povrijeenih ak i ako se povea duina cesta iporaste broj vozila koja krue.

Smanjiti broj nastradalih za 50% do 2019. u odnosu na 2007. i Smanjiti broj ozbiljno povrijeenih za 30% do 2019. u odnosu na 2007.


12/30


12

5. Kljuna podruja (mjere 4E)

Efikasan rad na sigurnosti cestovnog prometa se zasniva na tri stuba/potpornja:cestovna infrastruktura, vozila, i vozai [11]. Da bi se rezultati optimizirali, sa svakimod njih se mora pozabaviti, pojedinano i u kombinaciji.

Najnovijom Europskom Direkivom o Upravljanju sigurnou infrastrukture koja jeobjavljena u jesen 2008.[4], vie panje se poklanja upravljanju infrastrukturom. Ovomoe biti korisno za sve SEETO lanice, jer je jasno prikazano koji instrumenti (alatisigurnosti cestovnog prometa) bi se trebali koristiti na obavezan nain da bi sesprijeile prometne nezgode na cestama i da bi se poveao nivo sigurnosti cestovnog

prometa. Ovo bi odvelo sve SEETO lanice na put kreiranja sigurnije cestovneinfrastrukture i zatite graana od stradavanja ili povreivanja u prometu.

Politika prema RRSS i bolja saradnja izmeu svih zainteresovanih uesnika je jedininain da se osigura da e biti dostignut cilj daljnjeg smanjenja nezgoda na cestama.Ovo e omoguiti da se pomogne cjelokupnom poboljanju sigurnosti cestovnogprometa na Europskim cestama.

Kljuna podruja RRSS su direktno povezana sa poboljanjem 4E elementa(obrazovanje, inenjering, izvanredno stanje i provedba/izvrenje) u svakoj SEETO

lanici sa adekvatnim mjerama.Sve predloene mjere unutar 4E trebaju takoe voditi rauna o zatiti okolia [6].To znai da svi uesnici u prometu trebaju nauiti kako da zatite okoli (od osnovnekole pa sve do fakulteta, i dalje kao radnici). To znai da, to se tie cesta, sveSEETO lanice trebaju implementirati Studije o procjeni utjecaja na okoli kojesmanjuju utjecaj novih cesta na ekologiju, kao jedan od osnovnih dokumenata u fazigradnje ceste. Posebna panja treba se posvetiti gradnji i odravanju cesta saekolokog aspekta. EU ekoloki standardi trebaju se usvojiti i koristiti u proizvodnjiautomobila. To znai da, to se tie vozila, SEETO lanice trebaju obratiti vie panjena uinak koji koritena vozila imaju na okoli sa slinim pristupom kao to je u EU itrebaju izbjegavati uvoz koritenih rezervnih dijelova (posebno koritenih guma).Provjera ispunih plinova bie dio sistema provjere ispravnosti.

U kolama i prilikom obrazovanja u vozakim kolama trebalo bi obuavati i oponaanju/postupanju vozaa (eko vonja) uz odgovornost prema okoliu, na primjerkako koristiti automobil da bi se smanjila potronja goriva i smanjila emisija ispunihgasova.

Sve mjere za zatitu okolia vezane za promet trebaju biti sprovedene to je prijemogue.


13/30


13

5.1. Obrazovanje

Analize okolnosti nezgoda u SEETO lanicama, uz toliko sluajeva rastueg brojastradalih i neprihvatljiv broj stradalih u poreenju sa situacijom u drugim dijelovimaEurope, pokazuje da postoji hitna potreba osvjeivanja javnosti o ovom problemu.Postoji hitna potreba da se promijeni esto neprikladno ponaanje vozaa i da sepobolja obrazovanje svih ljudi koji uestvuju u cestovnom prometu [18]. Posebnapanja treba se posvetiti mladim i novim vozaima1 i djeci kolskog uzrasta.

Isprva, treba se uspostaviti kvalitetan obrazovni sistem u svim SEETO lanicama i toe omoguiti dugotrajne rezultate porasta kulture sigurnosti cestovnog prometa kaoosnove za sigurnost cestovnog prometa.

Mjera 5.1.1. Programi prometnog obrazovanjaDa bi se osiguralo prikladno ponaanje svih uesnika u prometu, treba ih obuiti krozredovno predkolsko obrazovanje (vrti), osnovnu kolu, srednju kolu, gimnaziju,univerzitet i na poslu, na temeljit nain o slijedeem:

Prvi koraci u prometu, Osnovne/poetne ivotne poduke (osnovne funkcije sigurnosti cestovnog

prometa), Kako se treba ponaati tinejder u prometu, Ponaanje biciklista (temeljna znanja o prometnim znacima, pravo prolaza

itd.) za starije uenike, Priprema za sistem vozakih dozvola, Bezbjedno putovanje za zaposlenike, itd.

Potrebno je uspostaviti dobru saradnju izmeu razliitih uprava i zainteresovanihuesnika kao to su Ministarstva obrazovanja i Unutranjih poslova da bi seorganizirala postepena obuka za nastavnike kako bi se osigurao kvalitetspecijalizirane poduke u kolama.

Takoe, veoma je vano podrati obrazovanje strunjaka iz sigurnosti cestovnogprometa (zaposlenici Jedinica za sigurnost cestovnog prometa u Ministarstvima,Direkcijama za ceste, Opinama, itd.), jer su oni zadueni i nadleni za uspostavljanjei voenje zatitnog/preventivnog sistema sigurnosti cestovnog prometa.

Predloene mjere trebale bi biti uvedene to je prije mogue ali najkasnije do kraja2012.

1 Ova kategorija mladih i novih vozaa jo je poznata i kao poetnik. Ovaj termin e se koristiti u

nastavku teksta.


14/30


14

Mjera 5.1.2. Specijalni program za mlade vozae i poetnikeIstraivanje nezgoda pokazuje da mladi i neiskusni vozai esto uestvuju u ozbiljnimprometnim nezgodama na cesti. Da bi se poboljala situacija i sprijeile nezgode u

budunosti, neophodno je:

Poboljati obrazovanje u vozakim kolama u SEETO lanicama. Sveprocedure/postupci i materijali za obuku trebali bi biti revidovani s aspektazahtjeva sigurnosti cestovnog prometa i zahtjeva EU,

Uvesti novi sistem za vozake dozvole. Vozai poetnici (driving licensenovice) bi trebali dobiti probne vozake dozvole za jedan period kako bi seispitalo njihovo znanje i ponaanje. To znai da bi u sluaju ozbiljnogzanemarivanja prometnih pravila ili u sluaju prebrze vonje i vonje upijanom stanju, vozaka dozvola trebala biti povuena/izuzeta od strane

Policije uz zakonski pojednostavljenu proceduru. Ovo bi moglo bitiorganizirano u kombinaciji sa sistemom kaznenih bodova, Pratiti nove vozae i blagovremeno pokrivati opasno i agresivno ponaanje, Uspostaviti sistem dodatnog obrazovanja i obuke vozaa, Omoguiti sistem restrikcija za mlade vozae koji ne potuju Zakon o

sigurnosti cestovnog prometa.

Predloene mjere trebale bi biti implementirane postepeno do kraja 2014.

Mjera 5.1.3. Kampanja informisanja/osvjeivanja javnostiTrebalo bi pokrenuti periodine javne kampanje o sigurnosti cestovnog prometa da bise podigla opa svjesnost/obavjetenost cijelog drutva o problemima prometnihnezgoda [5]. Kampanje bi trebale biti posveene najopasnijim vidovima ponaanjauesnika.

Pored toga, javna kampanja mogla bi se izvesti na regionalnom ili nacionalnom nivou,ili organizovati samo za lokalne vlade sa jasno definisanim ciljevima [7].

Glavne teme takvih javnih kampanja trebale bi biti:

Protiv prebrze vonje, Protiv vonje nakon konzumiranja alkohola, Za vezanje sigurnosnih pojasa, Za noenje kaciga, Za proputanje pjeaka na pjeakim prijelazima, Za potivanje crvenog svjetla (takoe i za pjeake), Protiv agresivne vonje, itd.

Kampanje trebaju biti struno pripremljene sa svim elementima i posebna panja

treba se posvetiti praenju i evaluaciji rezultata. Sve SEETO lanice trebaju pripremitiNacionalne planove za kampanje za jednu i vie godina.


15/30


15

Javna kampanja treba biti organizirana to je prije mogue nakon usvajanja RRSS itreba se nastaviti na periodian nain.

5.2. Ininjering

Ininjering se obino moe podijeliti na dva dijela, ininjering za vozila i ininjering zaceste. Sadanja RRSS e se fokusirati na mjere ininjeringa za ceste. Neka pitanja izininjeringa za vozila dodatno/naknadno su pokrivena poboljanjima u pogleduprovjere ispravnosti.

Prve dvije mjere su presudne za postavljanje okvira modernog ininjeringa kaoosnova znanja i standarda koji e poboljati sigurnost cestovnog prometa [8], [13] &[17].

Pored toga, trebalo bi uvesti dvije konkretne i vie na rezultat orijentiranih mjera dabi se postiglo brzo poboljanje u pogledu situacije izloenih/ranjivih korisnika cesta ida bi se rijeili problemi sa esto opasnim raskrsnicama.

Mjera 5.2.1. Implementacija alata ininjeringa za sigurnostcestovnog prometa

Da bi se osigurao prihvatljiv napredak u pogledu smanjenja broja ozbiljnih nezgoda

neophodno je analizirati i poboljati postojeu cestovnu mreu kao i projektovanje iizgradnju novih cesta.

Stoga bi implementacija meunarodno prihvaenih/odobrenih alata za sigurnostcestovnog prometa trebala biti organizovana [4] kao:

Procjena utjecaja na sigurnost cestovnog prometa, Revizija sigurnosti cestovnog prometa, Rangiranje po sigurnosti i upravljanje cestovnom mreom koja je u radu

(ukljuujui upravljanje visokorizinim dionicama cesta i raskrcnicama itd.), Inspekcije sigurnosti cestovnog prometa, Dubinske analize nezgoda.

Ovi alati (instrumenti) sigurnosti cestovnog prometa e pomoi da se integriesigurnost, i da se uzimaju u obzir odgovarajue brzine u svim fazama planiranja,projektovanja i rada/iskoritavanja cestovne infrastrukture. Pored toga, neophodno jedodati dovoljan broj pravnih odredbi u postojei Cestovni ili Prometni zakon ili Zakono cestama, da bi se pomenute mjere ininjeringa za sigurnost cestovnog prometauinile obaveznim. U prve tri godine, sve SEETO lanice bi trebale usvojiti Regionalneprirunike za RSA i RSI ili bi trebale pripremiti sopstvene prirunike.

Sve SEETO lanice moraju obrazovati i obuiti strunjake za sigurnost cestovnogprometa i jedno racionalno rjeenje moglo bi biti uspostavljanje Regionalnog centra


16/30


16

za obuku kao dio SEETO aktivnosti.

Implementacija bi trebala biti isplanirana postepeno/po etapama, do 2012. godineupotreba alata bi trebala biti obavezna za osnovnu mreu (ukljuujui Europskekoridore i trase) a do 2015. godine trebala bi biti u upotrebi/aktivna za sve SEETO

lanice na glavnoj mrei.

Mjera 5.2.2. Poboljanja u pogledu smjernica za projektovanjePostojee smjernice i norme u pogledu rada na projektovanju cesta trebale bi sedalje razvijati i poboljati na osnovu najbolje prakse i u skladu sa preporukama idirektivama Europske unije.

Daljnji razvoj smjernica trebao bi se izvoditi prema projektovanju orijentiranom ka

sigurnosti i trebao bi pratiti principe cesta koje se same objanjavaju i ivinjakakoji oprataju greke [13] & [12].

Razvoj modernih, sigurnih i standardiziranih rjeenja za sigurnije objekte naprelazima/ukrtanjima, eljeznikim prelazima, tunelima, sredinjim ogradama,autobuskim stanicama, poboljanjem ulaza na gradilita/razvijena podruja, krunetokove, objekte za pjeake i biciklistike staze je veoma vano u pogledu sigurnosticestovnog prometa. Posebna panja treba se posvetiti kontroli pristupa cestama [19].Jedan od glavnih problema na cestama u SEETO lanicama je povezan sa nepravilnimpristupom na glavne i regionalne ceste. Neophodno je provjeriti sve pristupe na ceste

i zatvoriti one ilegalne i opasne.Predloene mjere trebale bi biti implementirane postepeno do 2018. U idue trigodine neophodno je pripremiti nacionalne standarde ili preporuke a u slijedeih 5-7godina forsirati njihovu upotrebu.

Mjere 5.2.3. Praktine mjere u pogledu izloenih/ranjivihkorisnika cesta

Drugi fokus trebao bi voditi ka praktinim mjerama za poboljanje sigurnostiizloenih/ranjivih korisnika ceste, kao to su[18]:

Sigurne pjeake staze barem du dionica ceste koje imaju jarke/kanale iprolaze kroz naseljena mjesta na osnovnoj mrei i druge ceste koja imaprilian obim prometa, gdje postoji veliki broj pjeaka,

Sigurniji objekti pjeakih prelaza kao to su nadvonjaci, pjeaki prelazisa prometnom signalizacijom ili medijanama/ostrvima kao sklonitem gdjese pjeaci mogu skloniti u vezi s obimom prometa, posebno na mjestimagdje glavne ceste prolaze kroz gradove,

Implementacija mjera da bi se osiguralo ogranienje brzine na dionicamacesta sa jarcima/kanalima,

Ostrva za ulazak, smanjena irina trake i srednjih oznaka/traka u


17/30


17

gradilitima/naseljenim podrujima sa ciljem da se fiziki podrenaznaena ogranienja brzine,

Implementacija zona sa ogranienjem brzine na 30 km/h, ili brzine pjeaka,u naseljenim podrujima gradova i mjesta kao standardnih rjeenja,

Razvoj mree sigurnih objekata za bicikliste posebno u naseljenimmjestima /gradilitima ovisno o obimu prometa biciklista itd.

Treba uzeti u obzir organiziranje sistema prevoza uenika u koluautobusima

Predloene mjere trebale bi biti implementirane postepeno do 2018.

Mjera 5.2.4. Praktine mjere u pogledu raskrsnica, eljeznikihprelaza i ITS

Postojea ukrtanja cesta u mrei esto vie nisu prilagoena za rastue obimeputovanja a sigurnosni uinak nije dovoljan.

Zbog veoma dobrog sigurnosnog uinka krunih tokova u poreenju sa drugimvrstama raskrsnica, izgradnju krunih tokova za nove ceste i poboljanja postojeihraskrsnica trebalo bi u budunosti smatrati jednim od standardnih rjeenja [17].

Predloene mjere trebale bi biti implementirane postepeno do 2015. U idue trigodine tehniki prirunici za projektovanje krunih tokova trebali bi biti pripremljeni.

Posebna panja treba se posvetiti poboljanju sigurnosti cestovnog prometa naeljeznikim prelazima. eljezniki prelazi u osnovnoj mrei trebali bi se postupnomijenjati u prelaze u vie nivoa. Predloene mjere trebalo bi implementiratipostepeno.

Osim toga, Uprava cesta bi takoe trebala uzeti u obzir koritenje tehnolokihrjeenja Sistema obavjetavanja o transportu (ITS). To bi moglo biti korisno zapoboljanje visokorizinih dionica cesta jer bi vozai dobijali bitne informacije ostvarnim uvjetima na cesti, zastoju prometa i drugim rizicima. Koritenje ITS bi bilokorisno za korisnike prometa ograniene pokretljivosti/mobilnosti i takoe bi trebalobiti uvedeno postepeno na zahtjev.

5.3. Izvanredno stanje

Da bi se poboljala reakcija/odgovor nakon sudara, RRSS sadri slijedei paket mjerau pogledu izvanrednih stanja. Ove mjere uglavnom su upuene na odgovornostiMinistarstva zdravstva i na Organizacije medicinske pomoi, ali za neke mjereneophodna je kvalitetna saradnja sa Ministarstvom unutranjih poslova i Prometnompolicijom.


18/30


18

Mjera 5.3.1. Specijalni akcijski plan u pogledu sistema zaizvanredno stanje

Ozbiljnost brojnih nezgoda mogla bi biti smanjena kada bi sistem za izvanrednostanje preduzeo efikasnu akciju.

Postojei sistem akcije na izvanredno stanje trebao bi biti ojaan u pogleduefikasnosti i opreme da bi se smanjila neprihvatljiva kanjenja u sluaju prometnenezgode. Jasno kvantifikovani ciljevi vezani za vrijeme odgovora na mjesto nezgodetrebali bi biti definisani u akcijskom planu za poboljanje sistema za izvanrednastanja (npr. brz transport povrijeenih u prometnim nezgodama na cestama trebao bise analizirati, posebno koritenjem helikoptera; rubna/rezervna traka (traka zazaustavljanje) na autocestama trebala bi uvijek biti prazna/osloboena od prometa).

Ovaj akcijski plan trebao bi biti pripremljen do 2013.

Mjera 5.3.2. Kampanja informisanja u pogledu ponaanja u sluajunezgode

Da bi se osigurala odgovarajua reakcija u sluaju prometne nezgode, medijskakampanja bi trebala informisati uesnike u prometu o tome ta treba uraditi upogledu prve pomoi.

Pored toga, svi vozai, ukljuujui strane vozae koji prelaze preko Regiona, trebali bi

biti dobro informisani o brojevima telefona za izvanredna stanja i neophodnimkoracima koje trebaju poduzeti da bi zatitili/osigurali sebe i druge korisnike cesta.

Javne kampanje trebale bi biti organizirane to je mogue prije nakon usvajanjaRRSS i trebale bi se nastaviti periodino.

Mjera 5.3.3. Mjere za osiguranje mjesta nezgodeUz obaveznu upotrebu upozoravajuih prsluka u sluaju nezgode ili tehnikog kvaratrebalo bi poboljati uoljivost, posebno nou.

Svi vozai bi trebali imati jedan reflektirajui prsluk u svom automobilu, obavezno do2010.

Mjera 5.3.4. SOS telefoni za izvanredno stanjeU sluaju nezgode trebao bi biti osiguran kvalitetan sistem poziva za izvanrednostanje.

SOS mrea telefona za izvanredna stanja trebala bi biti postavljena du autocesta

postepeno do 2018. U idue tri godine potrebno je implementirati isti jedinstveni brojza izvanredna stanja u svim SEETO lanicama (112).


19/30


19

5.4. Provedba

Poboljanje mjera provedbe e dovriti aktivnosti RRSS. Uz uvoenje slijedeeg

paketa mjera provedbe broj ozbiljnih prometnih nezgoda na cestama uzrokovanihponaanjem motorizovanih korisnika cesta kao to je prebrza vonja, ne davanjeprolaza i vonja pod utjecajem alkohola e se uslijed toga smanjiti [14].

Mjera 5.4.1. Preventivne mjere za smanjenje prebrze vonjeU skladu sa informacijom Prometne policije, prebrza vonja je glavni uzrok nezgodana cestama sa smrtnim ishodom koje su uzrokovali vozai motornih vozila. Trebapomenuti da u veini sluajeva prometnih nezgoda, pored prebrze vonje, esto i

drugi faktori koji doprinose nezgodi imaju dodatni utjecaj na nezgodu [10]. Ali, nemasumnje da e izbor odgovarajue brzine usklaenom sa uvjetima prometa ipotivanje ogranienja brzine pomoi da se smanji ozbiljnost i broj nezgoda. Policija usvim SEETO lanicama treba pripremiti strategiju za provedbu prometne policije uskladu sa EU (npr. EU, DG TREN, Konsultacijski dokument, Potivanje pravila boljeprovedbe sigurnosti cestovnog prometa u EU, Brisel, 6.11.2006).

Policijska provedba na podruju brzine trebala bi biti dio globalne kampanje i podratikampanju.

Konkretne policijske mjere koje bi trebalo uvesti ili im poveati intenzitet su: Nepokretne sigurnosne kamere posebno u urbanim/gradskim podrujima i

na visokorizinim ukrtanjima cesta (postepeno do 2013.), Kamere u skladu sa principima kontrola dionice trebale bi biti koritene

na visokorizinim dionicama cesta, i postavljene du Europske osnovnemree (postepeno do 2015.), ovo se tie i mjerenja prosjene brzine nadaljinu,

Pored toga, koristie se pokretne jedinice kamera za brzinu, uz mogunostkanjavanja vozaa na mjestu,

Jasna odgovornost vlasnika automobila u sluaju prometnih prekraja, Policijski rad bi trebao slijediti politiku bez popustljivosti/nula tolerancije,

itd.

Mjera 5.4.2. Preventivne mjere za smanjenje vonje pod dejstvomalkohola

Drugi tipian problem u cijeloj Europi su nezgode nastale pod utjecajem alkohola ilidroga. Neophodan je snaniji rad na provedbi u vezi vonje pod utjecajem alkohola.Nakon svake ozbiljne prometne nezgode treba se sprovesti istraga o utjecaju vonjepod dejstvom alkohola ili droga. Policijska provedba protiv vonje pod dejstvom

alkohola takoe bi trebala biti dio globalne kampanje protiv vonje pod dejstvomalkohola [5].


20/30


20

Mobilne jedinice trebalo bi organizirati tako da imaju intenzivne provjere na licumjesta u prometu. Policija bi trebala dobiti pravo da zadri/otkae vozaku dozvoluna mjestu.

Prometni zakon trebalo bi promijeniti u pogledu ogranienja koncentracije alkohola ukrvi (BAC). U budunosti, ogranienje bi trebalo biti 0.2 BAC za sve vozae a zavozae poetnike u prve dvije godine nakon dobivanja vozake dozvole 0.0 BAC.

Potrebne promjene u nacionalnim pravnim propisima za uvoenje ove mjere trebalobi organizirati to je prije mogue nakon usvajanja RRSS.

Mjera 5.4.3. Sigurnosni pojas, kacige i zatita djeceKoritenje sigurnosnog pojasa je veoma efikasan nain smanjenja smrtnih sluajeva i

povrijeenih sa dugotrajnim posljedicama kod osoba koje su bile u automobilu. Naosnovu nekoliko studija procjenjeno je da e posljedice povreda biti smanjene za30% za ozbiljne povrede i 50% za smrtne sluajeve (SWOV, 2005).

Koritenje bustera i djeijih sjedalica su jako efikasan nain smanjenja ozbiljnih ismrtonosnih povreda djece. Zatita djece prvenstveno se odnosi na zatitu djece usluaju sudara. ansa da poginu ili budu ozbiljno povrijeeni za djecu koja nisuvezana pojasom ili zatiena je oko sedam puta vea.

Da bi se izbjegle ozbiljne povrede glave u sluaju nezgode, svi motociklisti,

ukljuujui korisnike laganih motora i njihovi putnici trebaju nositi kacige.Kako bi dostigli cilj vieg procenta koritenja slijedeih koraka na podruju provedbe(policijksi rad) treba uraditi slijedee:

Intenzivne provjere na licu mjesta u prometu i odgovarajue kazne usluaju nekoritenja sigurnosnih pojasa. Sigurnosni pojasi trebali bi sekoristiti na svim mjestima sjedenja putnika u automobilima i kombivozilima, ukljuujui kamione i druge kategorije vozila,

Intenzivne provjere na licu mjesta u pogledu koritenja kaciga za motoristei putnike i

Pravilo o zahtjevu za obavezno koritenje opreme za zatitu djeteta. Sistemzatite djeteta bi trebao ispuniti tehnike zahtjeve Europske Direktive2003/20/EC.

Ova mjera bi trebala biti dio globalne kampanje, i trebala bi biti organizirana to jeprije mogue nakon usvajanja RRSS.

Mjera 5.4.4. Uspostavljanje nacionalnog sistema kaznenih bodovaUvoenje sistema kaznenih bodova pokazalo se veoma uspjeno u razliitimzemljama Europe. U zemljama kao to je Portugal, panija i Danska smanjenje broja


21/30


21

nezgoda je dokazano rezultat provedbe sistema kaznenih bodova. Uspjean je jerposebno kanjava vozae koji nastavljaju sa izvravanjem prekraja. Djelovao biobrazovno kada bi predviao ponitavanje bodova odgovarajuom obukom. Vlasti epoveati disciplinu vozaa zbog mogunosti zadravanja/izuzimanja dozvole nakonniza ozbiljnog broja prekraja.

Prema tome, nacionalni sistem kaznenih boova u SEETO lanicama trebao bi bitiuveden do 2015.

5.5. Dodatne mjere

Slijedee aktivnosti e dovriti RRSS. Cilj mjera je da se pobolja organizacijskastruktura (institucije i strateki dokumenti), da bi se unaprijedili sistemi za vozakedozvole i da bi se osigurala ispravnost vozila u SEETO lanicama.

Mjere 5.5.1. Poboljanja u pogledu institucijskih kapaciteta(organizacijska struktura)

Neka poboljanja institucijskih kapaciteta (organizacijske strukture) e pomoi da seispuni ambiciozna misija [20]. Ova poboljanja su potrebna na:

Regionalnom nivou (SEETO) i Nacionalnom (SEETO lanica) nivou.

Na SEETO nivou treba organizirati tijelo za koordinaciju i praenje kao to je Vijeeza sigurnost cestovnog prometa za SEETO region. Ovo koordinacijsko tijelo bi trebalopratiti i evaluirati rad na sigurnosti cestovnog prometa u SEETO lanicama kaoneovisno tijelo. Ovo tijelo e takoe pratiti Reviziju i Inspekciju sigurnosti cestovnogprometa osnovne mree, pomagati e u razmjeni najbolje prakse na radionicama ipostupcima obuke kao i sposobnosti strunjaka za Reviziju sigurnosti cestovnogprometa. Ovo tijelo bi trebalo imati podrku visokorangiranih dravnika/politiara dabi ispunilo misiju RRSS. Osim toga, ovo tijelo bi trebalo pomagati u organiziranjufundiranja mjera za sigurnost cestovnog prometa u regionu putem kvalitetnihkontakata SEETO sa meunarodnim donatorima.

Pored toga, na nivou SEETO lanica trebalo bi organizirati dovoljne ljudske kapaciteteu razliitim upravama. Svaka SEETO lanica trebala bi analizirati trenutnu situaciju itrebala bi reorganizirati postojeu strukturu da bi je uinila efikasnijom. Da bi se nanivou lanice postigao odriv napredak u radu na sigurnosti cestovnog prometapreporueno je da se uvede uprava za koordiniran rad na sigurnosti cestovnogprometa, ovo bi, po mogunosti, trebalo biti Ministarstvo transporta ili drugaministarstva odgovorna za transport.

Nakon jaanja kapaciteta institucija, slijedei korak se odnosi na pripreme i usvajanjestratekih dokumenata na svim nivoima (od nivoa Vlade do nivoa lokalnih vlada).

Takoe postoji potreba da se organizuje dodatna obuka i obrazovanje za lokalne


22/30


22

strunjake sa razliitih podruja rada na sigurnosti cestovnog prometa Uprava zaceste, prometne policije, zdravstvene skrbi, organizacija za pomo u nudi ivatrogasne brigade [21].

Ova mjera bi trebala biti uvedena barem do 2012.

Mjera 5.5.2. Poboljanje sistema za izdavanje vozakih dozvolaPostojei sistem za vozake dozvole u SEETO lanicama trebalo bi poboljati iuskladiti sa najboljom praksom iz Europske unije.

Osnova za ovu promjenu trebala bi biti Direktiva 91/439/EEC o vozakim dozvolamaod 29.07.1991.Cilj usklaivanja trebalo bi dostii bar u pogledu:

Kategorija vozakih dozvola, Uvjeta za izdavanje vozakih dozvola, Minimuma starosti/dobne granice za razliite kategorije, Vozakih ispita Profesionalnih vozaa (osnovno i dodatno obrazovanje) i Minimalnih standarda fizike i psihike podobnosti/forme.

Mjera bi trebala biti uvedena barem do 2015.

Mjera 5.5.3. Poboljanje ispitivanja ispravnosti motornih vozila iprikolicaRezultati istraivanja ozbiljnih nezgoda ukazuju na to da su u oko 13% svih nezgodatehniki uvjeti pogorali nezgodu.

Stoga je sistem obveznog redovnog tehnikog pregleda motornih vozila i prikolicaneophodan.

SEETO lanice bi trebale organizirati takav sistem za tehniki pregled u skladu sa EUDirektivom 77/143/EEC (sadanja verzija 96/96/EC). Ova Direktiva bi trebala bitiimplementirana u Nacionalne zakone u roku slijedee tri godine.

U ovoj EU Direktivi su u pogledu pregleda vozila postavljeni obvezni minimalnizahtjevi za izvoenje periodinih tehnikih pregleda.

Periodini i obvezni pregled vozila trebao bi barem provjeriti:

Sistem koenja, Upravljanje, Uvjete/stanje vidljivosti, Svjetla i elektrine sisteme, Osovine, tokove i gume,


23/30


23

Mehanizme prijenosa/pogona, Drugu opremu i Emisije.

Pregled vozila trebao bi se organizovati uz dostatne intervale.

U isto vrijeme, posebnu panju treba pokloniti kontroli tehnikog pregleda vozila, dabi se poboljalo znanje strunjaka za kontrolu i da bi se unaprijedila i poboljalatehnika oprema.

Sistem provjere ispravnosti cesta trebao bi slijediti pomenute procedure barem do2015.


24/30


24

6. Odgovornosti

Svaka SEETO lanica je odgovorna za implementaciju RRSS i/ili Nacionalne strategijeza sigurnost cestovnog prometa ili slijedeeg Nacionalnog programa za sigurnostcestovnog prometa koji e omoguiti realizaciju ciljeva postavljenih u RRSS.

Unutar svake SEETO lanice, Parlament (ili Vlada) bi trebao usvojiti sve potrebneNacionalne dokumente iz sigurnosti cestovnog prometa i obezbjediti kvalitativnupodrku (politiku i finansijsku), u roku slijedee dvije godine [16].

ak i ako su Parlamenti i/ili Vlade prve po odgovornosti za sigurnost cestovnogprometa u SEETO lanicama, vano je shvatiti da sigurnost cestovnog prometapredstavlja zajedniku odgovornost svih zainteresovanih uesnika u sigurnosticestovnog prometa i ak tavie, svih graana u SEETO lanicama. To znai da cijelodrutvo treba mobilizirati u borbi protiv prometnih nezgoda, i da su svi graaniodgovorni.


25/30


25

7. Praenje i izvjetavanje

Da bi se pratio progres implementacije RRSS na regionalnom, kao i na nacionalnomnivou, moraju se definisati i uspostaviti dostatni instrumenti.

Na regionalnom nivou, SEETO ured bi trebao pratiti cjelokupnu situaciju sigurnosticestovnog prometa u svim SEETO lanicama i praviti osnovne godinje izvjetaje, saopim preporukama svim lanicama. SEETO ured e omoguiti prenoenje najboljeprakse izmeu svih lanica.

U isto vrijeme, uvoenje Nacionalnih tijela za sigurnost cestovnog prometa jepoeljno/dobrodolo, jer je sigurnost cestovnog prometa zajedniki nacionalniproblem. Nacionalno tijelo za sigurnost cestovnog prometa moe se nazvatiNacionalna agencija za sigurnost cestovnog prometa, Nacionalno vijee za sigurnostcestovnog prometa, Nacionalno koordinacijsko tijelo za sigurnost cestovnog prometaitd. Glavni zadatak tog tijela bie da koordinira sve nacionalne aktivnosti u skladu saRRSS. Nacionalna tijela e pratiti podatke o nezgodama i prometu, podatke opozivima (u vezi prekraja - op.pr.), kaznama itd. i praviti detaljan godinji izvjetaj osituaciji i progresu sigurnosti cestovnog prometa u SEETO lanicama uzimajui u

obzir implementaciju predloenih mjera. Oni e dostaviti taj izvjetaj SEETO uredu.


26/30


26

8. Saetak i vremenski plan

Rastui broj nezgoda na cestama sa smrtnim ishodom u SEETO lanicama je jedanod glavnih uzroka neprirodne smrti ljudi u regionu. Osim toga, uz oekivani rastmotorizacije (stvarni prosjek motorizacije u svim SEETO lanicama je oko 171registriranih putnikih automobila/1000 stanovnika a za EU 25 oko 469 registriranihputnikih automobila/1000 stanovnika), rizik za prometne nezgode e takoe porasti.

Ova situacija je alarmantna na dugotrajni period je neprihvatljiva za cijeli region i za

sve SEETO lanice. Funkcionalan transportni sistem u regionu (osnovna mrea) moraobezbjediti kvalitet bez potrebe da se svakodnevno broje rtve cesta.

Regionalna strategija za sigurnost cestovnog prometa je osnovni i sistematskialat/sredstvo za smanjenje ukupnog broja smrtno nastradalih u SEETO lanicama.Prema tome, RRSS mora biti usvojena i inkorporirana/ugraena u svim SEETOlanicama u dokumente vezane za transport, sigurnost cestovnog prometa, zakonskei podzakonske dokumente. Svi predloeni alati/sredstva moraju se koristiti i pratiti usvakoj lanici.

Implementacija RRSS i osiguravanje cesta u SEETO lanicama je jedan od koraka kasigurnijim cestama u buduoj EU.

Predloeni vremenski plan za implementiranje predloenih mjera je dat na Slici 8.1.


27/30


27

Slika 8.1. Predloeni vremenski plan za implementiranje mjera

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

M era 5.1.1. Pr. prometnog obraz.

Mjere

Godina

Mjera 5.1.2. Spec. program za mlade vozae i poetnike

Mjera 5.1.3. Javna kampanja - periodino

M era 5.2.1. RS Osnovna mrea Mjera 5.2.1. RS MN

Mjera 5.2.2. Poboljanja u pogledu smjernica za projektovanje

Mjera 5.2.3. Praktine mjere u pogledu izloenih/ranjivih korisnika cesta

Mjera 5.2.4. Praktine mjere u pogledu raskrsnica

Measure 5.3.1. Sist. za izvan. stanja

Mjera 5.3.2. Informacijska kampanja u pogledu ponaanja u sluaju nezgode

M. 5.3.3.

Mjera 5.3.4. SOS Linija i telefoni za izvanredna stanja (112)

M 5.4.2.

Mjera 5.4.1. Prev. mjere A Mjera 5.4.1. PM B

M. 5.4.3.

Mjera 5.4.4. Uspost. nacionalnog sistema kazn. bodova

Mjera 5.5.1. ICB

Mjera 5.5.2. Poboljanja sist.za izd. vozakih dozvola

M era 5.5.3. Poboljanja provjere mot. vozila i prikolica


28/30


28

Reference:

[1]A Strategic Road Safety Plan for the European Union, European Transport SafetyCouncil, Brussels, 1977.

[2]Communication from the Commission Keep Europe moving - Sustainable mobility forour continent, Mid-term review of the European Commissions 2001 Transport -White Paper, 2006.

[3]Communication from the Commission, European road safety action programme Halving the number of road accident victims in the European Union by 2010: ashared responsibility, 2003.

[4]Directive on road infrastructure safety management, European Parliament and of theCouncil, 2008.[5]Elliott, B., Road Safety Mass Media Campaigns: A Meta Analysis, Federal Office of

Road Safety, Kambera, 1992.[6]European Commission, Keep Europe moving Sustainable mobility for our

continent, Luxembourg, 2006.[7]Global Road Safety Crisis, UN Resolution adopted by the General Assembly, 2003.[8]Good-practice Guidelines to infrastructural Road Safety, European Union Road

Federation, 2002.[9]International Road Safety Strategy, White book, PRI (International Road Safety),

Lisbon, 2000.

[10]Master Managing Speeds of Traffic on European Roads, Final Report, 1998.[11]National Strategic Road Safety Plans Code of Good Practice, PRI (InternationalRoad Safety), Lisbon, 2000.

[12]Ogden, K. W. : "Safer roads, Guide to road safety engineering", Aldershot, Avebury,1996.

[13]PIARC-World Road Association, Road safety Manual, Paris, 2003.[14]Police Enforcement Strategy to Reduce Traffic Casualties in Europe, European

Transport Safety Council, 1999.[15]Priorities in EU Road Safety Progress Report and Ranking of Actions, Brussels, 2000.[16]Promoting Road Safety in the EU, The program for 1997-2001, Commission of the

European Communities, Brussels, 1997.

[17]Rune Elvik & Truls Vaa.: The Handbook of Road Safety Measures, ElsevierScience, Oxford, 2004.

[18]Safety of Vulnerable Road Users, CEMT, 2002.[19]Safety Strategies for Rural Roads in Europe draft Recommendations, European

Conference of Ministers of Transport, CEMT, 2002.[20]United Nations, General Assembly, Resolution 60/5. Improving global road safety,

Geneva, 2005.[21]Verona declaration: Conference of Ministers for Transport on Road Safety, Verona,

2003.[22]White Paper, European Transport Policy for 2010, Time to Decide, European

Commission, 2001.[23]World Disasters Report, WHO, 2002.[24]World report on road traffic injury prevention, WHO, Geneva, 2004.


29/30


29

Bitni Internet linkovi:

[1] http://www.unece.org/trans/main/welcwp1.html[2] http://www.who.int/topics/injuries_traffic/en/[3] http://ec.europa.eu/transport/road_safety/index_en.htm[4] http://ec.europa.eu/transport/wcm/road_safety/erso/index.html[5] http://ec.europa.eu/idabc/en/document/2281/5926[6] http://www.oecd.org/document/53/0,2340,en_2649_34351_2002165_1_1_1_1,00.html[7] http://www.etsc.be/home.php[8] http://www.lapri.info/fundo11.htm[9] http://www.irfnet.org/[10] http://www.irfnet.eu/

* * *


30/30


Documents

Regionalna Strategija Sigurnosti Cestovnog Prometa