Reumatske temperature i obilježja reumatskih temperature

Reumatske temperature obilježja

Reumatska groznica nije stručno govoreći srčana bolest, budući da ona pogađa mnoge druge dijelove tijela. Spominjemo je ovdje zato što najvažnija posljedica reumatske groznice može biti srčana greška. Reumatska groznica počinje s infekcijom grla koju uzrokuju neke vrste streptokoka. Nakon streptokokne infekcije slijedi opća bolest koje su glavni simptomi povišena temperatura i bolovi u zglobovima, a od te bolesti često nastaju upale i oštećenja raznih tjelesnih tkiva.Bolest može zahvatiti sva tkiva srca, uključujući i osrčje (perikard - opnasta ovojnica srca). No, najčešće napada zaliske i endokard (unutrašnja obloga srca). Osim srca i tjelesnih tkiva, od posljedica reumatske groznice najvjerojatnije će stradati zglobovi. Nekada su srčane tegobe bile mnogo češće od bolesti zglobova kod osoba oboljelih od reumatske groznice; sve do nedavno srčana oboljenja obuhvaćala su 75% svih slučajeva. No, danas se slika mijenja zbog opšte primjene antibiotika, pa se sada među osobama koje su imale reumatsku groznicu češće javljaju bolesti zglobova nego srca.

Simptomi reumatske groznice

Najčešće se javlja grlobolja koja brzo prolazi; nakon tjedan dana (ili najviše nakon šest tjedana) počinjete se osjećati loše i grozničavo. Poslije toga simptomi će ovisiti o organu ili organima koje je bolest najviše zahvatila. Kod upale srca rijetko se javljaju prepoznatljivi simptomi. Lakše se prepoznaje bolest zglobova, koja obično pogađa koljena i gležnjeve, ali se može proširiti i na prste, ručne zglobove i ramena. Upaljeni zglobovi, koji su posljedica reumatske groznice, vjerojatno će biti otečeni, osjetljivi na dodir, vrući, crveni i vrlo bolni. Upala obično zahvaća više od jednog zgloba.U čak 10% slučajeva reumatske groznice javlja se komplikacija, koja se zove koreja, dva do šest mjeseci nakon streptokokne infekcije. Budući da koreja napada mozak, glavni su simptomi nehotični trzaji šaka, ruku i lica. I govor može privremeno biti nerazumljiv. No, trajnog oštećenja nema.Kod reumatske groznice može se razviti i crveni osip u obliku prstena s bijelim središtem. Takvi osipi (može ih biti nekoliko) obično se javljaju na trupu; nakon nestanka jednog, javlja se drugi. Mogu se pojaviti i reumatski čvorići (kvrge) na zglobovima prstiju, ručnom zglobu, na laktovima ili koljenima. Osip ne svrbi, kvržice ne bole, i sve to s vremenom iščezava.

Opasnosti reumatske groznice

Čim ste dobili reumatsku groznicu, očekujte nove napadaje. Prije no što je preventivno liječenje bilo moguće, svako četvrto dijete oboljelo od reumatske groznice, u dobi od 4 do 13 godina, dobilo bi ponovni napadaj. Opasnost se značajno smanjila terapijom antibioticima. No, kod 60% slučajeva reumatske groznice još uvijek postoji sklonost oboljenju od bolesti srčanih zalistaka. Ozbiljnost oboljenja srca je često upravo proporcionalna broju napadaja reumatske groznice. Postoji i neznatna opasnost od dekompenzacije srca kao posljedice vrlo jakog napadaja.

Uvijek se obratite liječniku ako netko iz vaše obitelji ima bolne, otečene zglobove uz neku bolest s povišenom temperaturom. Liječnik će posumnjati na reumatsku groznicu i obratiti posebnu pažnju srcu, pregledavajući ga stetoskopom (fonendoskopom). Dijagnostičke pretrage uključuju analizu uzoraka krvi radi utvrđivanja promjena koje su se mogle javiti kao posljedica reumatske groznice, zatim rendgensko snimanje grudnog koša radi znakova proširenja srca, te elektrokardiogram (EKG). Ako je otečen zglob, bit će potrebno izvući malo tekućine pod lokalnom anestezijom radi otkrivanja uzroka.

Liječenje reumatske groznice

Ako ima znakova smetnji na srcu, liječnik će vas zadržati u krevetu sve dok ne bude zadovoljan vašim stanjem. Ležanje se određuje i onda kad su zahvaćeni zglobovi. Dok ležite, vjerojatno ćete dobivati redovite doze aspirina protiv upale i za olakšavanje bolova. Ako upala ne reagira na tu terapiju, može se dati kortikosteroidni antiinflamatorik kao druga mogućnost.Dugoročno liječenje antibioticima se gotovo uvijek primjenjuje kod osoba koje su imale napadaj reumatske groznice. Mjerama opreza protiv streptokokne infekcije značajno se smanjila učestalost napadaja; danas samo 4% bolesnika ima više od jednog napadaja. Budući da s brojem napadaja raste opasnost od srčanog oboljenja, smanjenje učestalosti znači da će svaka srčana tegoba, koja nastaje kao posljedica reumatske groznice, biti blaga. Antibiotici se moraju redovito uzimati godinama, što znači da će mlađe osobe morati uzimati antibiotike i u odrasloj dobi.

Što poduzeti ako imate reumatsku groznicu?

Tjelesna temperatura

Osnovni pojmovi

Evaporacija –Isparavanje vode s površine tijela, tako se gubi toplina

Hipotermija –Stanje koje karakteriše sniženje tjelesne temperature ispod 35ºC mjerene oralno

Kondukcija –gubljenje topline izravnim vođenjem topline s površine tijela na druge predmete u okolini,

na taj način gubi se samo oko 3% topline jer se predmeti u okolini brzo ugriju

Konvekcija –odavanje topline u okolinu strujanjem vazduha – toplina se prvo odaje u vazduh, a potom

se strujanjem vazduha odvodi dalje

Radijacija –gubljenje topline u okolinu zračenjem

Tjelesna temperatura

Tjelesna temperatura – pokazatelj stanja topline organizma

Vrućica (pireksija) – nespecifična reakcija organizma na štetne agense

Raspon normalne tj.temp.

Aksilarno - 36,0 - 37,2ºC

Rektalno – 36,5 – 37,8ºC

Oralno -

Tjelesna temperature

Fiziologija:

Toplina se stalno stvara u organizmu kao produkt metabolizma stanica Najviše topline se stvara u mišićima i jetri Višak topline odaje se iz organizma – putem kože,procesima radijacije, konvekcije, kondukcije

i evaporacije

Reakcija na hladno:

36,5 – 37,5ºC

Smanjeno odavanje topline Traženje toplije okoline, odijevanje toplije odjeće, promjena položaja, vazokonstrikcija,

piloerekcija, prestanak znojenja Povećano stvaranje topline Povećana mišićna aktivnost (voljna i drhtanje). Povećana sekrecija tiroksina, adrenalina,

noradrenalina i progesterone ubrzava metabolizam

Reakcija na toplo:

Povećano odavanje topline Traženje hladnije okoline – odijevanje laganije odjeće, uporeba ventilatora, vazodilatacija,

znojenje Smanjeno stvaranje topline – smanjena mišićna aktivnost, smanjeni mišićni tonus,snižen

metabolizam

Normalna kolebanja tjelesne temperature:

Tjelesna temp. pada tokom noći od 2 – 6 sati, raste tokom dana do 22 sata (0,5 ºC) Djeca imaju veće vrijednosti zbog bržeg metabolizma i veće tjelesne aktivnosti Starije osobe imaju manje vrijednosti – sporiji metabolizam i smanjena mišićna aktivnost Tokom intenzivnog napora temp. se može povisiti i do 40ºC

Normalna kolebanja tjelesne temperature

o Tjelesna temp. pada tokom noći od 2 – 6 sati, raste tokom dana do 22 sata (0,5 ºC)o Djeca imaju veće vrijednosti zbog bržeg metabolizma i veće tjelesne aktivnostio Starije osobe imaju manje vrijednosti – sporiji metabolizam i smanjena mišićna aktivnosto Tokom intenzivnog napora temp. se može povisiti i do 40ºCo Tokom porođaja može normalno porasti do 38ºCo Temp. je viša u drugoj fazi menstrualnog ciklusa za 0,3 - 0,5ºCo Tokom prva 3 - 4 mj. trudnoće može biti lagano povišenao Na vrijednost tj.temp. utječu i emocije. Strah i ljutnja povisuju, a apatija i depresija je snižavaju

Mjerenje tjelesne temperature

Tjelesnu temperaturu možemo mjeriti:

Aksilarno Rektalno Oralno

Na membrani timpani

Toplomjer

Živa se širi pod utjecajem topline i tokom mjerenja temp. izlazi iz rezervoara i penje se kroz cjevčicu

Uz cjevčicu se nalazi ljestvica na kojoj su označeni Celzijevi stupnjevi od 34 – 42

Sve se više koriste elektronski toplomjeri

Aksilarno mjerenje tjelesne temperature

Postupak

Osigurati privatnost, smjestiti pacijenta u udoban položaj. Pripremiti toplomjer (dezinficirati ga, istresti), obrisati aksilu Staviti toplomjer u aksilu tako da spremište žive sa svih strana bude pokriveno, uputiti

pacijenta da rukom pridržava toplomjer i da ruku usmjeri prema suprotnom ramenu, temperaturu uvijek mjeriti u istoj aksili

Mjeriti 5 – 10min., izvaditi toplomjer i očitati vrijednost Dezinficirati i pospremiti toplomjer, oprati ruke Vrijednosti upisati u dokumentaciju

Oralno mjerenje temperature

Smjestiti pacijenta u udoban i prikladan položaj Provjeriti je li pacijent u posljednjih 15 min. pio, jeo ili pušio, ili se u posljednjih 45 min. kupao i

bavio fizičkom aktivnošću Provjeriti stanje usne šupljine Staviti toplomjer u usnu šupljinu u područje toplinskih džepova Uputiti pacijenta da toplomjer drži usnama Mjeriti 8-9 min. Izvaditi toplomjer, očitati vrijednosti Dezinficirati i spremiti toplomjer Oprati ruke Vrijednosti upisati u dokumentaciju

Rektalno mjerenje temperature

Osigurati privatnost Smjestiti pacijenta u Simsov položaj, otkriti analnu regiju Pripremiti toplomjer, primijeniti lubrikant Upozoriti pacijenta da duboko diše, lagano razmaknuti gluteuse i uvesti toplomjer 4 – 5 cm u

rektum odraslih ljudi i 2 – 3 cm u djece

Mjeriti temperagturu 5 minuta, pažljivo izvaditi toplomjer, očistiti ga od fekalnih masa i pažljivo očitati vrijednosti

Smjestiti pacijenta u udoban položaj Dezinficirati i pospremiti toplomjer,oprati ruke Vrijednosti upisati u dokumentaciju

Mjerenje na membrani timpani

Smjestiti pacijenta u odgovarajući položaj tako uho bude dostupno

Staviti zaštitnu kapicu na toplomjer

Lagano staviti toplomjer u ušni kanal i pritisnuti dugme za mjerenje tjelesne temperature

Po završetku mjerenja izvaditi toplomjer, očitati vrijednosti

Baciti zaštitnu kapicu i pospremiti toplomjer, oprati ruke

Vrijednosti upisati u dokumentaciju

Povišena tjelesna temperatura

Afebrilna (36,0 – 37,0ºC (37,2) Subfebrilna (37,1 - 38ºC) Febrilna (38,1 – 39,0ºC)

Visokofebrilna >39,0ºC

Uzroci povišenja tjelesne temperature

Izloženost suncu i vrućini Infekcije Propadanje tkiva u organizmu Bolesti CNS-a Endokrini poremećaj Anemija Feokromocitom Primjena lijekova

Pirogene tvari unijete u org.prilikom transfuzije,i.v.injekcija

Vrućica nastaje u tri faze

1. Faza (hladna faza) – hipotalamički termostat je podešen na povišenu temperaturu – uzrokuje povećanje stvaranja topline (ubrzani metabolizam,drhtanje) i smanjeno odavanje topline u okolinu (vazokonstrikcija) – dovodi do porasta temperature. Osoba navodi da joj je hladno, prisutna je piloreakcija

2. Faza – temperatura organizma je porasla do razine temp.hipotalamičkog termostata. Osoba navodi da joj je vruće, crvena je u licu, koža joj je na dodir topla

3. Faza – započinje kada se temperature hipotalamičkog termostata vraća na uredne vrijednosti i dolazi do povećanog gubitka topline u okolinu (znojenje, perifernavazodilatacija)

Intervencije medicinske sestre

1) Smanjenje proizvodnje topline2) Povećano odavanje topline u okolinu3) Promatranje pacijentova stanja4) Održanje optimalne udobnosti bolesnika

Snižavamo povišenu tj.temp. iznad 38ºC, cilj je sniziti je za 1ºC

Sestrinske intervencije

Smanjiti proizvodnju tjelesne topline Povećati gubitak topline

- regulacija mikroklimatskih uvjeta u okolini (radijacija) - dovođenje hladnog vazduha – ventilatori (konvekcija) - tuširanje pacijenta u mlakoj vodi - stavljanje obloga od mlake vode (dlanovi, stopala) –kondukcija - kupanje pacijenta u kupkama mlake vode ( evaporacija)

Primjena antipiretskih lijekova Kontrola vitalnih funkcija Promatranje stanja svijesti Promatranje stanja pacijentove hidracije Osigurati VP i VK dijetu Tokom hladnoće i treskavice – pacijenta ugrijati, po prestanku hladnoće skloniti deke da se

spriječi znojenje i gubitak tekućine i elektrolita Održavanje udobnosti – mijenjanje položaja masaža, mijenjanje rublja i češće kupanje

Temperaturne krivulje

Febris continua

Danima povišena tj.temp., varijacije su unutar 1ºC, obično prati infektivne bolesti ( tifus, gram-neg.pneumonije)

Febris remittens

Dnevne oscilacije u temp. Veće su od 1ºC, najniža se ne spušta ispod 37ºC ( salmoneloza )

Febris intermittens

Dnevne oscilacije tj.temp. veće su od 1ºC, najniža temp. se spušta ispod 37ºC ( milijarna TBC, intermitentna bakterijemija )

Febris recurens

Pojava povišene tj.temp. nakon nekoliko dana bez temp. ( izmjenjivanje razdoblja povišene i normalne temp. )

Febris ephemeris

Jednodnevna ili dvodnevna visoka temp. zbog blagog prolaznog infekta, manjeg zahvata i sl.

Febris undulans

Izmjenjivanje postupnih uspona i padova temp. Do subfebrilnih ili afebrilnih vrijednosti ( krivulja ima valovit oblik )

Pozitivni učinci povišene temperature

Oslobađaju se endogene pirogene tvari koje potiču oslobađanje limfocita T i B i stvaranje interferona

Pospješuje se fagocitoza Pospanost pospješuje da čovjek većinu energije troši na borbu protiv infekcije

Negativni učinci povišene temperature

Nemir i nelagoda Povišena potrošnja kisika Povećane kalorijske potrebe

Dehidracija Neurološki učinci Promjene u frekvenciji pulsa, disanja i krvnog pritiska