Aldo Ivanisevic

^^nl^^^^3H^PB

RIBOLOV NA MORU

Ribolov stn|>nm9

Udia-9

Najlonska uzica 10

Stap11

Kotu:11

Olovo 12

Plovak 12

Vrtuliak12

PomiKrii pribor12

Ribolov panuloin13

Ribolov parangalom15

Izrada parangala - . . -15

Vrste parangala16

Mamci za ribolov parangalom16

Nacin ril'dluv.! p.]r.mi', lo-

3 su dobre oiige iii gavuni. Crneji i. druga slinija riba pokazali su se kao uspiesan mamac /a jastoge. jeguliice sluze kao mamac n love, na iubiiie.

Osim riba, kao mamac se na udicama mogu itpoirebljavati i morski krastavci (Irpovi). Koristi se bijel; um.iiamj: dio njihova mesa. Posebno su parangalim.a.

UMJETNI MAMCI

na moru uglavnom suogranirjene na panulu i na lov glavonoxaea (posebno ligniej. Inozernniproinude vuio sirok asoiliman i.imjetnih ma~

maca za ribolov na moru. Na trziStu ~e mogu nabaviti i modeli domacih proizvodaca.

PRIMAMUIVANJE RIBE

Osim mamcem na udici, ribu je moguee prim.atni.ii, odnosno dovesti na mjesto ribolova, na raznc nacine. Uobicajeno jt: primamljivanje ribe tzv. postupkom obt'LirnavanjcK- odnosno torcnja. U stvari, radi se o prirruim Ijivanju ribe U>ko da se na mjesto ribolova baca brana (npr. smrvljena svje/a

jji si m i srdela, pon p ,>\ >ia-

ko ne i pravikimac koji ce se

poslije stavljati na udice.

! I]1Iui izvlace.nie

udice iz usta fratiratar I ny ne gut pi\i mah drzi

pbtko li ustim Hda fratar oklijeva. mo. ;e udicu ? mamcem maloprivuci, kakobigase

natjeralo na odlucnije zagrizanje mamca. Na udaljenim i slabo posjecenim polozajima moze so naici na jato fratara koji grizu bez oklijevanja, kao ludi.

Izvlacenje fratra je uzbudljivo jer se ta, relativno mala riba, energicno, iako bezuspjesno, opire izvlacenju, sve dok ne malaksa na podu camca.

Da bi se uspjeh u ribolovu povecao, prije i za vrijeme lova fratra do-bro je brumavati istim tijestom koje se koristi za ribolov, ali u tecnijem sta-nju- Moze se uspjesno brumavati i tucenim jezevima, Skoljkama, rakovi-ma ili puzevima jer je to omiliena hrana ove ribe.

-':v-;.'->-':.--:': :.-;-/

Fratra se teSko lovi puSkom za podvodni ribolov jer obicno predstav-lja suvise mali cilj. Pored toga, u pravilu je podvodnom ribolovcu okrenut ledima jer je plaSljiv i bjezi na prvi /.nak opasnosti.

).tIn gira (lab. Ill) zive nad podmGrskim livadama morske trave t/\-. posi-donije i /oostere. Zapravo posioje dvije vrste gira: lo su gira oblica i gira ostrulja. Girn oblicu i gin.; ostrulju lesko je ra/:!ikovaii pogolovo Sto u is-lu riblju porodicu, Maenidae, u koju se svrstavaju gire, spada jos jedna ri-ba po svom izgledu slicna girama. To je modrak.

\a nasem moru gira se naziva jos i gera, manula, menula i dr. No,pored Hh rui/iva u upoirebi jc joblica je nastove

nipnSrlciif ribe|

od kostiju oblice.

' '' ito. Oblica j ;'sto

zagasitije boje. Obje vrste imaju iznad svakeprsneperaje vetiku vodorav-nu tamnu mrlju cetvrizduzeno, vre terras tog

oblika.

Gira oblica, znanstveno joj je iine Maena smaris L, naraste u duzinu do20 cm, a dosegne najvecu tezinu od samo 8 dag. Gira ostrulja (luzina), od-nosno Maena chn/telis VAL., sasvim je neznatno veca jer dosegne najvecutezinu od 9 dag, a najvecu duzinu od 21 cm. Prosjecna tezina gira krecest' oko > dag sto naOiI n m ulovljene ribe. Zen-

!.re._-: se : 7 mean (..pa t oovr^me mix a, a i je 1 e

/a lov girc mo;.'i: ye V.oristiti od sportbkog pribora samo udicarski alati.

Za t'iboJov girt stn je vrlisticni stap dug 5

i, < m i , >bjegne, ustremit ce se na mamac i

'"'JgHsH ga. Nasuprot iorne, ilk::* gire dobro grizu, ribolov je jedni moze ih se lako uloviti u prilicnom broju.

Giru se moze loviti od podneva do jutra sljedeceg dana. No, ulov je najbolji kasno uveeer, a pogotovo nocu. Nocu je, naime, gira posebno prozdrljiva i grize svaki ponudeni mamac. Ipak, zapa/.eno je da ovo pra-vilo ne vrijedi posvuda po Jadranu, a takoder ovisi i o dobu godine. Tako

segira, posebno oblica, na nekirn podrucjima doist.i slabo lovi nocu s obale, pa cak i iz camca.

Vedro ncbo i mirno more, eventualno 11/ lagani vjetar s obale, najbolji su uvjeti za lov gire. Kod vecine drugih riba je potpuno suprotno, jer se

najslabije lovi Lipra\'o po mirnom vvemenu i bislrom moru.

lako je lov na gire najizdasniji n proljeee, gire se zapravo love tokom cijele iodine, a jesen ponekad bitno no /aostaje /a pruljeceiii.

U trazenju dobrih polozaja za lov gire treba imati u vidu da su pri-rodna stanista gire smjestena iznad podmorskih livada i, opcenito, nad kamenitim obalnim doom, pokrivenim rnurskim algama. Ma Jadranu su bogalija lovista gire uz otoke, a uz obalu kontinenta se najbolje love u bli-zini zapadne obale Istre le na zadarskom podrucju.

U lovu na gire brumavanje mo/.e biti od velike pomoci. S obzirom da se radi o ribi cija su jata stalno u pokretu, torilom se moze privuci i neko vrijeme zadrzati na jednom mjestu. Kao torilo ce dobro posluziti mjesavina namocenog kruha i zgnjecene srdele. Uz to se dodaje jos i malo pijeska, prvenstveno radi ustede na osnovnim sirovinama. Od dobivene smjese prave se kuglice koje se povremeno bacaju u smjeru u kojem se bacaju i udice, kako neposredno prije, tako i za vrijeme ribolova.

(,L:vnr (tab. Ill) je, uz Spara, najcesca priobalna vrsta silne ribe koju ulove ribolovci. Neugledan je izgledom, ne uziva nikakav ugled ni kod ribolo-vaca, a nije ni kulinarski zanimljiv. Medutim, lakom je i prozdrljiv pa se u priobnlnom ribolovu vrlo eesto nade /.akacen na udici.

Izduzenog je tijela, a ime je dobio zbog jako izrazene glave. Drugi na-zivi za glavoea na jadranu su: glamac, glamoc, glavoc, guj, gujoc, golok, porapnjok, pes i dr. Pojedine vrste iz porodice glavoea imaju svoje poseb-ne nazive koji se, takoder, razlikuju prema podrucju.

Kad se na udicu ulovi glavoc, malo ce koji ribolovac znati o kojoj se vrsii giavoca radi. Naimc, porodica Gobiidae (glavoc!) okuplja cak 37 vr-sta i to je porodica jadranskih riba koja ima najvise vrsta.

Glavoc blatar, odnosno Gobius nigcr jozo 1, najcesci glavoc naseg mo-!'-, rib,.i jo promjuiljive boje, o\ isne o stanistu. Ponekad it: prijavobjdka-sta, drugi put bjelkastoljubicasta, ili svijetlozuckastosmeda, ili sivkasta, ilicak gotovo crna. Uglavnom, je uvijek nepravilno i nejasno izmrljana, oso-bito uzduz bokova. S trbusne strane je bjatkad prela/.i

u blijedozuckastu. Naraste u duzini do 16 cm, a dosegne tezinu od 4 dag.

Glavoc ima krupnu glavu koja je u pravilu duza od visiiu? tijela. Iz-buljcnc oci su mu smjestene visoko, a prostor izmedu ociju je vrlo uzak. Ima dvijc lednepcraje. Druga lc-dna poraja i podrepna (analna) peraja na-likuju jedna drugoj. TrbuSne pecajc so spoi'.'in.' opnom sto glavocu olaksava

prianjanje uz morsko duo i krelanje. po dnu. Repna pcraja je posebnog, go-tovo kruznog oblika. Prsne peraje su mu velike i oblc.

Glavoci mogu narasti do razlidte maksimalne duzine, pri eemu glavoc plocrar moze dosed duzinu od 27 cm i tezinu od 0,40 kg, za razliku odglavoca crnoboS i ' n ' < -''' ' d ' ar>

Po izgledu su im vrlo slic:ne babice, odnosno slingure. Medutim, lakoih se moze razlikovati prema lednoj peraji. Sve vrste glavoca imaju dvijeU'di ,ijin jednu znat-

no izrazenu peraju koji'i wrsava se nepo-

sredno uz korijen repne peraje.

Glavoci su ugiavnom rasprostranjeni po dtavom Jadranu. Sve vrste glavoca doia/.e u plilko more, sasvim blizn ruba obale, ali ne zalaze svi u jednake dubine mora. Tako, na primjer, dok glavoc plocar rijetko zalazi dublje od 10 mctara, glavoc blatar se moze nad i na dubinama od 200 me-

Unatoc tome sto se moze munjevito pokrenuti i brzo otpHvati, glavoc:nije jako pokrctljiva riba. Uglavnom se ne kreCe i mirno lezi na morskomdnu, obicno u zaklonu ili u njegido se zavlaci

u rupe, Cak i u pjescanom i muljevitom dnu. Karakteristicno je njegovo kretanjepo morskom dnu. Svojim Irbusnini perajama odgurava se i vuce po dnu.

Zivi usamljen, eventualno se u njegovoj blizini nalazi joS koji glavoc.Mnogim \ rstai .I>de. Neke vrste su cesce

nad kamenitin;rvoust i dr.), a druge nad muljevitim dni-

ma (blatar i dr.).

Pro/.drljivi glavoci su mesozderi, a svoju hranu nalaze na samommorskom dnu. Obicno jedu crviccm obilujc pri-

obaino dno. 1ainleresirano

pro itao. Sloga se Sinatra

uloviti i nosi pridjev glupe ribe. No, neke su vrste glavoca nesto oprez-je, sto posia.; |,uo(| i iu;al[Ojdi nhr/iud ao| bz apLin aiqop T]t? 'uoyo! n |,isaldsrifeM

BJU431U asiA i 3do I ['AO^lUq 0>jO 0A0| OS UJOUAl>|2f"]

1111IiiIi

pojod ii..ifi.!;>D;iia:>[ t:u as o.iso:i 'o>|E5[bq -nftmq eu BualJAojn ouaurajAOjsi

r-i>ius?>j T.iij op siAp bs i)![ssaAzui L>.?AO|oqi.i azoui t;!pL':>|()[ t'.iqop t'd a! Aiipp-zojj 'ppej i aluSi! '(ajapis 'ajuiS 'nmABg) ajiqu 's.\.o nfeiE voSpo nui 3iaii 'i 11.; I'd

Bqu BATJpuqzi alrri,i

!!.':-in liO^.L-M uo:)uq qi-urpo .\y,f. oi o^es 'i'd oqos n priAod ouAouod juqoku

l1id So>JslUEA

ojbjsou ojSt?u oi .i.il 'iqsn im ;>ps/f .mqod.u ;..u.i Bp of OAifjiaiumz 'ainqvip ; -oa zi qiuaanAzi usrkiuij po>{ i>.:od.|o 8oAi!;piA /oq 'ou.m.u isoupod rung j a

-Od BU alliailBJAZT i J1 !i -

;\ib|al"j r l'Jl'zj] o>yijo:p-Li s p g.i Li^ojd i imu".qs EA.Bsrqod dcuikjaj ail[)hu . iip'.'p oi ao"oI\j -o.:>>pn s piono o>[sai lqbs as _ioj uaiijd uimtiHis a( tspuo 'iqci^z i>8 pt'>| '; X'useui epsdEU o>|oisa2

; oipipujods oim's uiAO|n azoui aifqo s [B3 as ozo^aj fi.u|j[up>j 3ua!ua(imi?u toipn eu iaoj a?sa?os b(o>[ aqu anjp tuiaipA i i[B 'euiiIirqon eu 3AO[ as i(o>[ B3

-bIub>[ tupqaA If, I ao[ bz aoipn EuroijaA

u13 SI op oi po i>[aE3np ns Bp Bqajj aaipn nzaA as ofo>[ bz izaApajj SI op Z\ 'Jq po aaipn 'ueajs n 'qqsuo>[ nSoui as qe 'tl op x 'Jq a^ipn ouqaxjod ns Ba(us>[ bz 'niiABjd [\ siinq fo^si bu B^ipn BurpijaA qqpqzBj a$iA qBi;uiquio>[ >[b? os ozopj Euip|iiB>] auatuahuiEu 'a^ipn bu iao[ a?sa? as e(o>( aqu aSnjp mpqSA i ije 'buib(lob)-;0! LuiyaiEJiqon bli :;\0[ os i[o^ 63

-fillip !UU[j,l.'

uiui oi'O op SO'O bz ifuBi i piq azouie 'naizn nu^jABz bz uojIeu i, iqiq ozoui azaApaid bz

iiO|:2\i !.!!,) yi- up c}L|nij.A op t'/OApaid Salupez PO "1H3 0 op o bz n^iuizBj ouqosnpaui as [je^so e 'bauju pu uio o op s^

";s ajrua;)fuc>i ay caojo .--'Ur/o.] uodst->j -lmou ,is i It niiqnl\o

-iapo>[tq Ein-zai bSdIosj oao|o as az3A aaizn ousjjabz iiIbj>| L'jq h;3Uil^ eisuii '' ' 'qiqjipn i.i] nsuo>i

ti|i iqsod '; ro alo>] LOipri njojq o isi.^o oac.ic!

-bz Builjnp BLiafN 'ui z op 'l amznp 'uiui OL'O P ffl'O ^z auAouso po efu -i-l 'uoizn busjabz os ozoa E^ljnyA oubj;s aS:up c; 'laoj ou;i|qo os iualo>( bu n!i>zujcsd cu b.iuui Gi'vrelnJis t ousqnp po ousjabz 'l.li qq op jjc >;p;)t;8np uiq BqaJi naTua?fuB>( bz uojCbu tuaousq ,uiui OS'O op ^'0 3u!fiq3P uojIeu i^su -o>( o1^ iuizn niiAOLiso ir? ->|ul[tq.iA >?/ iSnjp b -'(ojiaojoui) jodoii]^ lji opi|d

BZ LIB/OA tlM>) UBpOl Oi loiO^ O.JfZil 0^LSlK.)[iEli AUAOUSO pO OiUpl'I/L OS O^UlB>|

bz B)unj_ 'iSni iii iii

ns o>|bi_ 'Bi.ijp(iiB>( od OABjdn aizbu Ojiqop ns oluin cutupBf puiiAa[uj>| miS

i>iii i1

ojol[ n EMijOid nzBjaji.rd bu ;is qsoiujAj 'ssiliuj \ o^fqi.i eqo.iA OAijidjis nuopjGZ n }\oy\ LiBAiippzoid of i>f!ja,\ 'Biunsn iu;vy]pA 'iiR=qo i.iii[BLU ; euiiAO>[iu 'i?uii.:)snNou.! os unu^q

Knez (tab. VI) (Co>it. juli> CTIlR.i spada mcdu najljepse ribe naseg mom.Is-:/., knjc.z, vladika i dr. Po boji se razlikuju

muzjaci u odnosu na zenke. Muzjaci su maslinastozelene do smede bojes prelazom u modrikastu. Postrance im tece narancasta ill ruzicasta siro-ka cik-cak pruga. Iza oka imaju plavn prugu, a na skrznom /aklopcumodru pjegu. Zenke su drugacije obojene. Tijelo im je smede, maslinaslo-smede, crvenkastosmede ili ruzieaste boje. Duz boka im, takodcr, tecepruga zute ili ruzieaste boje, ali ravna, iznad koje se naziru jos dvije slabi-je izrazene ravne pruge. Jedna je u svom pocetku modre, a u drugom dije-lu c I kT-t i ie 1jjfkncza s vise

od 18 do 20 cm duzine su muzjaci, jer zenka naraste samo do te duzine. Naraste u duzinu do 25 cm i tezi do 14 dag, ali su najcesce ulovljeni pri-mjerci ove ribe teski tek 2-3 dag. Mrijesti se u ranijim ljetnim mjesecima.

U Jadranu je cest posvuda uz obalu kontinenta i uz otocke obale. Obitava u plicem priobalnom moru, a sto se tice dna, bira kamenita ili sfjunkovita. U ljetnim mjesecima se dr?,i u dubinama do 1.5 metara.

U ribolovu s obale i danas se cesto korisli iagana tunja, no praklicnijije slap. Dobro je koris!q-iim uiegoni

koji ce omoguciti da mamac ne bude vezan za dno vec da se, nosen stru-jom, pomalo pokrece i trazi ribu. Najlonska uzica treba biti tanka, naj-bolje 0,25 mm (osnovna uzica) odnosno 0,15 mm (zavrsna uzica). Plovak treba s gornje strane pomocu sitne kuglice olova ucvrstiti na pravilnu uda-Ijenost od udice. S donje strane plovka postavlja se vrtuljak. Od vrtuljka dalje krece zavrsna uzica dugaCka nekoliko metara (zavisno od dubine

lU'koliko olovnih kuglica radi pravilnijeg kretanja inamca u moru. Vaznoje ponoviti da je knez mala riba sitnih usta sto znaci da za ribolov ne trebakoiistili vclikc udice, jer so inace knez nece zakaciti na udicu. Obicno seupotrcbljavaju udice br.16-17. Nacin ribolova stapom s obale svodi se naodi u\ ijiida edo-

vito na dubinu od oko pola metro iznad murskog dna. Zolim, ne preoslaje drugo do izbaciti udicu s mamcem na zeljeno mjesto i socekati dok plovak ne pokaze da se ribo ulovila na udicu. Knez se znatno lakse lovi iz camca, obicno nedaleko od obale, Tunja se radi od tridesctak metara os-novne najlonske uzice debljine 0.25 do 0.30 mm, namotane na pluto ili sti-i-opoi-a'tvrta^tog oblika. \a njen krnj postavlja se manji vrtuljak na koji se dalje veze oko mctar dugacki komad najlonske uzice debljine 0.20 mm (zavrsna uzica). No kraju zavrsne uzice veze se olovo tezine 10 do 30 grama, Sto ovisi o dubini dna i strujonju mora. Na udaljenosti od 20 do 25 cm od olova veze se prvi predvez od petnaestak centimctara dugackog najlo-na debljine 0.15 do 0.20 mm. Na zavrsnu uzicu stavljaju se jos jedan do dva predveza medusobno udaljen.i trideselak centimetara. Posljednji predvez treba vezati tako da oslane jos tridesetak centimctara zavrsne uzice do vrtuljka. Za i/.radu tnnje koriste se isic vulicino uzica kao i za ri-bolov stapom sa obale.

Lov knezova tunjom iz camca odvija se na Sljunkovitim ill kamenitim dnima. Bacene udice povremeno treba podici za duzinu Iakta i ponovo spustiti na dno kako bi se privukla paznja ribe koja se krece u blizini ma-

Mamac namijenjen kntv.n trcba biii cvrst i otporan na cupkanje oslrih zuba ove ribe. Zato su najprakticniji mamci komadici sipice ili lignjice, makar su mu crvici i racici privlacniji. ImajLin n vidu njegovu prozdrlji-vost i potrebu da mamac dugo izdrzi na udici, kneza se moze loviti na udicu i mesom puza ogrca, koji inace kao mainac nije posebno upotrebljiv u ribolovu.

Lov kneza traje tijekum citave godine, s tim da je uspjesniji u toplimmjesecima, a manje uspjeSan zimi kad se knez povlaci u dublje more. Lovje moguc tokom cltavog dana, izuzevsi sredinu vrueih Ijetnib dana. Naj-bo!jije Lizoru. Nocli seslabolovi. Idcalne uvjeteza lov kne/apruza mirno1 i mi .^i!'a!;>!ii i i -,inoiv.

l1 luhisi

Uz oradu, kraljicu sportskog ribolova, titulu kralja nosi lubin, riba koju prizeljkuju svi sto udicu spustaju u more. Razlog tome ne lezi samo u iza-zovnom ribolovnom uzbudenju koje pruza ova riba, vec u cinjenici da se nesumnjivo radi o jednoj od najkvalitctnijoj jestivih riba Jadrana. Znan-stveni naziv joj je Dicentrarchus labrax L. koji nosi zbog svoje prozdrljivr sti, kao i zbog dviju bodlji na zaklopcima skrga. Na nasem n dobio tridesetak slicnih ili razlicitih imena. Najrasprostranjeniji je naziv lubin, rijec latinskog porijekla koja vuCe korijen iz rijeci lupus sto znaci vuk. Od cescih imena za lubina na Jadranu se pojavljuju jos agac, bran-cin, dut, luben, smudut i dr.

Po svom izgledu lubin odaje da je grabezljivac. Cvrsto je graden, sna-zan, ali istovremeno izduzene, elegantne linije tijela. Svatko tko je pod morem imao priliku promatrati znatizeljnog lubina kako se graciozno krece snaznim, ali odmjerenim zamasima repa, uvjerio se da je lubin iz-vanredan plivac. Glava mu je srednje velicine, s nesrazmjerno velikim us-tima, na kojima je donja usna blago isturena. Lubinovi zubi nisu veliki, ali subrojni i ostri. Ima prilicno velike oci, smjestene relativno visoko na gla-vi. Na ivici skivnog zaklopca ima dvije bodlje usmjerene unatrag, prema repu. Straznji rub pretpoklopca skrga nazubljen je redom sitnih zubaca, tako da podsjecaju na zubce pile. Tijelo lubina, pokriveno malim ljuska-ma, svijetle je olovnosive boje Sto postrance prelazi u sivosrebrnastu, a dolje u srebrnasto bijelu. Iznad skrznog poklopca na tijelu ima crnkastu mrlju. Mladi primjerci lubina i jedna njegova posebna vrsta (Dicentrarchus

puji'.! dijeiu tijeia ; poslr.mce, iitockani crnirn

mrljama. Lubin mo/e iiku 1jinuviSeod ] metra.

Medutim, vtsrnairali zna-

Ccijnim jer se naicesce Jove lubini iepki tek 0,3 do 0,5 kg. Mrijesti se zimi, od sijecnja do ozujka.

Najadranuje lubin prilicno rnvnomjerno raspros'ranjen j ima ga svu-d,; Liz obain konlinenla i otoka. Obitava u blizini obale, pretezno na ma-lim dubinama od 2 do 5 metara, iako zalazi sve do 80 metara u dubinu./.iiptnijujoda lubin, mace krupna riba, koji putnocu zadei u plicake. Lakose prilagodava svakoj vrsti dna pa ga se moze naci nad kamenitim, pjefl-canim i drugim dnima. Donekle su izuzetak muljevita dna, prekrivcna'iU pra\ lhi, uzdnz

kamenitih prirodnih obala lakse ga se nade Ijeti, a blizu luka i uz rijecnausca je cesci zimi jei 'a ima vise hra-

ne. Oobro podnosi promjenc- slanosli mora i u bocalnirn vodama se dosta zadr/ava '

Trazeciplije-si hi bin \v mnogo kri'cepa ncrnn n:Odrasli primjerci lubina se krecu uglavnom sami, ali se dogada da love uparu. Pliva vrlo brzo. Hrani se svim i svacim i nimalo nije izbirljiv. Ipak,unatoc tome sto ce u nu/di jesti otpatke ijudske hra.ne iii fekalije- iz kanali-zacionih luckih voda, gokn o se iskljucivo hrani prirodnom hranom i moze ga se smatrati u polpuno.sh >--cisr.om ribom. Grabezljiv je i radoznao,ali istovremeiriboiovcima prilazi vr-

lo blizu, Sto ga cini lakim plijenom. No, to ne vrijedi za druge ribolovnealate kojima ga se mnogo teze lovi. Pretezno se hrani nocu u plicem obal-nom moi Li. Finlade ciple, je-

guljice, gavune i olige. Medutim, u nedostatku uobicaiene hrane, giadni lubin ce posegnuti i za algama.

Lubina je mogucc uioviti svimolovnim sredstvima -

udicama, panulom, podvodnom puskom, ostimn i parangaksm. Iz ver na-vedenograzlog.ipuska /.a pocivt li rili i

Najveci uzitak u lovu lubina pruza panula, a ribolov udicom trazi najviSe upornosti, strpljenja i znanja. Na parangal se lubin rijetko zakacl. Ostima se lovi zimi kad dolazi posve blizu kraju, cak i u plicak. No, kako ga je os-tima zbog njegove brzine dosta teSko pogoditi, to ovaj nacin ribolova nije ba uspjeSan.

UspjeSni ribolovci su oprobali i koriste mnogo medusobno razlicitih

nacina ribolova lubina udicom, Osnovni pribor za lov na lubina udicom

moze biti tunja, Stap s ucvrScenom kracom najlonskom uzicom ili tap s

koturom kojim se Lidice tzbacuju na vecu udaijenost. Zajednicka karaktx:-

je aa st raai o hdoiovu s puno i..ekanja da nba zagnze, jer lubin

ne grize cesto. ASi je zato lov na lubina vrio u/.budljiv kad se uspije preva-riti ovu opreznu ribu i kad zapocne njegovo izvlacenje na obalu ili na ca-

Tunjom se lubina moze loviti iz camca ili s kraja. Tunja za lov s obalese izraduje od najlona debljine 0,25 do 0,40 mm (nocu moze i nesto deblji)kojem se na kraju postavlja samo udica (br.10 do 11). Udica sa svjezom sr-delom ili nekim drugim mamcem se izbacuje od obale Sto dalje, pusta seda pada prema dnu i istovremeno se polako privlaci k obali. Naravno,ima i drugih nacina ribolova na lubina tunjoin, od kojih neki predvidaju iupotrebu olova, klizajuceg iii uC\ rscenog za najlonsku uzicu. Tunjom selubina moze loviti i iz camca. Jedan od uspjeSnih nac\rw predvida povla-cenje iza Camca udice (s mamcem), vezane za desetak metara ispuStenenajlonske uzice, bez olova. Camac treba pus!trujanje mora,

uz korckcije pravca kad su potrebne, ali bez koristenja motora ili vesalada bisc povec'"\i tunjom iz camca, nije

br.8-12 ^

ga bas jednostavno izvuci, pogotovu ako se radi o vecem primjerku, jer se podvlaci pod camac i na razne nacine pokusava osloboditi najlonske uzice.

Kibolov Iuhina stapom jednako je raznovrstan kao i ribolov tunjom. Moze selovitinaistinacin kao sto je opisano /. ikni.iLa ji da s kvvci Ligano i .porn > iz-ra?enom minje plaha, ali i

lukava. Odlican je plivae i na prvi znak opasnosti u stanju ju je brzo izbje-d. Pretezno se hrani Skoljkama, puzevima i crvidma. Trazcci crve u stanjuje vjeslo glavom prevrtari kamenje. Oniiljena imsna su joj dagnje koje dro-bi svojim neotjlike i puzeve nalazi tako da ih, ma-

Suci repom i odbacuiuci pijesak, iskopa sa dna. Podvodni ribolovci su za-pazili da je u stanju naletom na jeza slomiti mu kucicu i zatim pojesti iz-nutricu zajedno sa zdn ! ima l kudcom. Drobljenjc skoljki

mekusaca omogucuju joj snazne vilice koje su opremljene jakim zubima,oenjadma i kulnjacima. Orada na prednjem dijelu zubala ima cetiri dosest sro/ash'b, poneSto kuka!kojilIint vilice nala-

zi cetiri ili pet nizova del \obi ' lka U samom dnu usta, na

svakoj vilid, smjesteni su po jedan ili dva kntnjaka s velikom krunom i ovalnom, goto\"o rrivnum povrsinom.

Ofiidii i.e lovi pon.parangalom, os-

tima i podvodnom pu^kom. Panulom se ne lovi.

Za lov orade tunjom ili stapna jednaki nacin.

Drugim rijt ima, kod1 !! za postavljanje udica.

olova, vrtuljaka i ru.ilona, svejodno je hocc li s dnigog kivaja osnovne uzice biti cctvrtasti sriropor (odnosop pkiLo) ili cc nailonska Lizica biti narnota-na na kotur jer ce se loviti stapom. NajCesci nadn izradc udicarskog pribora za lov orade sastoji se u tome da se na osnovnu najlonsku uzicu, deblji-ne 0,40 do 0,45 mm, veze vrtuljak iza kojeg slijedi meduvez, odnosno ko-mad najlona dugatak metar do metar i po. Na ovaj se najlon postavlja kli-zajuce olovo kojemu se kretanjc livba ogranidti jos jednini vrtuljkom ve-zanim na suprotnom kraju meduveza. Na isti se vrtuljak, s druge strane veze zavrsna uzica debljine 0,30 do 0,35 cm, duzine od 10 do 30 cm. Na

zavrsnu uzicu se postav!ja udica br. 7 do 11. Tunja za lov orade iz camca mo/e biti potpimo bez olova, samo s udicom privezanoiTi za najionsku uzicu debljine 0,35 do 0,40 mm.

Od mamaca za oragavac, zatim svjeza srdela, kuha.no meso i dr. Maniac Ireba da biide do-voljno vclik za krupne udice kojima se lov? orada, a pofrebno jo da budevc!ik i /.bog toga da privuce ovu ribu naviknutu na krupniii zalogaj. Ro-zultab ribolova mnogo su boij.i ako se dob1tI

renje se moze sprovesti samo u toku ribolova, ali jeboije da se riba privik-nc na odredeni polozaj tako sto se torilo ra/.baa.ije dan/dva prije ribolo-v-i. Za to renje se koristi kasa od soi.rvljenih slanih srdeia, pomijesana sa zc-mijorn ili pijeskom.

Lov na orade se odiidrenog blizu kraja. Dno na

kojem. se lovi sljunkovito je ili pjeskovito/sljunkovito, obrasio travom. Ko. trava ne smije bib previse gusta jer, kako se orada lovi udicom spus-Eenom na dno, maniac na udici lako moze ostafi nezapazen med.u iravom.

Najboljo doba godine za lov rade jiieniif.i

a u drugoj polovici Ijeta i zimi ribolov je slabiji. Lovi se uglavnom danju, ujutroili predvecer. Uzburkano more i vjetrovito vrijeme ne pogoduju ri-bolovu orado, koia boljc grize za cihog vremena.

Kad orada zahvatii {tnni :om

trenutku treba brzo zategnuti najlon. Ako je riba ostala na udici, najlontreba zadrzati zategnutim, jer se kod orade udica nikad cvrsto ne zakaci,pa se kod sumlbicno samo vrhom zabije

izmedu zuba, ili se slabo /abode u tvrdo nepce ribe, pa se lako otkaci. No,najlon sc ne smije niti jako potezati, jer postoji rnogucnost da se udicazakacila za usne orade, a one lako pucaju Stcjesenje u neprekidnom

laganom prite/anju najlona. Kod izvlacenja orada pruza otpor i svom

i se oslobodi-ti udice.

Ovcica (tab VIII) svoj na/iv duguje dobroaidnom i/gkvki. i/duzenoi gu-bki, gurnjoj iTeljusti koja je karaktenstidio izdi^mita i zadebljanim usna-ma, Sto sve Zajedno Cini da glava ove ribe podsjoca n.i oven. Ovcica pod-sjeca na ovcu i svojini osobitim polo/.ijem tijela dok rnje po pjeseanom dnu u potrazi za hranom.

Ostali na/ivi za ovcicu (arkaj, kopaC mamiora i drugi) koristc se rje-de. IMjcno znanstveno ime jo l.ithofit-nihii* iwiin/niF. I., l/.duzena je tijela, u boku spljostenoga S gornjc ^tr.iiii' tijela i postrance ovcica je sivosrebrn-kastc boje. kojipui sa /latastim iidsjajeiv.. S boka >;k'dano, vidljiv jenizod 7 do 14 uspravnih uskib crnkastili puiga na lijelu. Donji din tijeia joj je srebmobielkase boje.

Naraste u duzinu vise od 45 cm, dosegne tezinu do 2 kg. U sport-skom riholovu si' ulove uglavnom vrlo mali primjerci, obicno ne tezi od 15 do 20 dag.

U nasem mom se nalazi u/dn/ dtave obale, ali nije cesta. NeSto se lakse ulovi uza /apadnu obalu Istre i u zadarskom kanalu.

Ovcica zivi na pjeskovitom ili muljevitom dnu, iako se nado i na hri-dinastom dim u eijoj blizini su pjcscaiia ili mulji'vita dna. Odgovaraju joj bocatne vodi' rijecnih usca i drngih lokaliloti: gJje se inijesa more i voda pod/.emiiili i/vora. Takoder \ iSe voli i polo/aj s i/ra/.enim strujanjem mo-ra. Dobro podnosi i povtvanu slanost mora. Kijelko zala/i dublje od 30 metara, a najfesce je na dublnama izmedu 5 i 20 metara. Mrijesti se u Ijet-nim mjeseiima. .VI lade ovcice su u pravilu uiu.skoy spola, a kasnije tnije-

Odrasle ovcice so krecu pojedinacno, koji put u paru ili u manjim sku-pinama. Male ovcice su mnogo druzeljubivije i drze se jata. Ovcica je mir-na riba koja se uglavnom kreoe polaku tra/eci liranu. Mesozder je jer se hrani pretezno mekuscima i crvima, ali u nedostatku uobicajene brane, posegnui te i za algama. l/gledom joj je nalik pic. Ipak, ove se dvije vrste riba mogu lako medusobno razlikovati po obliku tijela. Dok je ovcica iz-du/ena tijela s naglasenim >;ornjim I'eljii'.tima, p;> ima ohje (eljusli istiue-iil- s vidljivim, karaktcristu'nirii zubiuia \.i u i;la> --i c. < - r.i/hkuje od ovfice po crnom rubu repne peraje. Ki 'I." . : .id pjescanim dnima upovrgava cesli utisak koji takva dna prii/.i,ii :i.i pr\ i pogled. \aime, za razliku od kamenitih podvodnih predjela nad kujiina su uvijek u pokretu Span, fratri, glavoci i dmga sitna ili krupna riba, nad pjescanim dnima po-vrSni pogled rijetko otkriva znakove zivota. No, u posebnim uvjetima, no-cu na prtmjer, nad ovim dnima se nadu ribe kopaci (ovcica, trlja, orada i dr.) koje ruju po pijesku Irazeri ukusnu /alogaje.

Ovcica se lovi udicom polo/mom ua moi'^kom dnu, a iehnike ribolo-va su razlicile: Lunja, stap l kotur, panula i parangal. a lovi se i puskom /a 1'ndvodni ribolov. Pod\,odnom ribolovtu pr.'dsta\lja lak plijen jer se ne kn^'e brzo, a nije iii odvise opixvna niti plasljn a. S ob/irom da se ovcice ivstn krecu u neposrednoj blizini obale, mo/e ill se lo\,iti s obale tiiniom :li stapom. L'kciliko se knnsli slap, treba i/rabrati s:edoje teski Stap, du^a-eak oko 4 m koii moze izbacLU uLeg kvine 30 do 51) g. I'ribor za ribolo\- se i/raduje tako da se na osnovnu uzicu natakne klizajuce ulovi>, tezine 3(1 do 50 g, a na kraj osnovne uzice se veze vrtuljak. S druge straoe vrtuljka \e/ese jedan do dva metra dugacak najion ivrSna u/ica) iia Cijem krajuje uilita. Ukoliko se lovi runjom, pribor se mo/e i/raditi na isti naein.

Lov ovdce tunjom iz camca takoder se odvija u neposrednoj blizini obale Moze se loviti iz usidrenog camca. ali je posebno zaoimljiv lov iz camca koji nad pjescanim dnom nosi strujanje niora ili blagi vjetar. Pri tak-vom nacinu ribolova pusti se olovo i udica s mamcem na dno, otpusti se jos nekoliko metara najlonske uzice, zavisno od dubine dna, i pusti da ca-mac polako vuce udicu po morskom dnu. Oblafic pjescane prasine sto nastaje blagim potezanjem udica, privuci ce oveice. Dmga varijanta ove ribolovne tehnike takoder granici s panulavanjem, a predvida potezanja