Nira Yuval-Davis

Postoji priroden paradoks u nadinima na koje su se teorije nacionatizma odnosite premarodnim odnosima opdenito iprema Tenama. Nacije su bite zami5tjene kao,,prirodni,]produzeci obitetji i rodbinskih odnosa, posebno medu prvim ljudima (sr,itr, t957; Geertz,t963;van der Berghe, ry7il. U takvim konstrukcijama i u nacionalno; reiorici koje domovinuodreduiu kao Tenu/majku iprema kojima su ratovi vodeni da bi se obranile..zene-i-djeca,,(Entoe' r99r), rodni se odnosi smjeitaju u srce diskurza o nacijama inacionatizmu. s drugestrane' veeina teorijskih promiStjania nacija inacionalizama te potitidla teorija obidno supotpuno zanemarivate zene, dak iu raspravi o reprodukciji nacija, koja se pripisivataintelektualcima (Getlner, 1983; smith , ry86) i/iti drzavnim dinovnicima (Amin, t978; zubaida,1989)' carol Pateman je r988. godine ustvrdila da su vrro utjecajne ktasidne teorije"dru5tvenog ugovora", koje su izgradite temelje za zdravorazumsko'shvaeanle zapadnjadkogdru5tvenog i potitidkog poretka,.smjeitale zenL u privatnu sferu, koja ,. ,u ,rutra potitidkivaznom' Bududi da se o nacionatizmu inacijama o,bidro raspravljato u javnoj politidkoj sferi,isktiudivanje iena iz te sfere utjecato je i na njihovo isktjudivanje iz javnog diskurza.Neke poznate iznimke rodno stijepe teoretizacije naciona[i.r, ;us, Batibar oggo),chatterjee Gsgo) i Mosse GqSs). Njihovi su uvidi utjecali nu ,rrr, ati rastueu skupinufeministkinja koje su se bavile tim podrudjem (Enloe, r9g9; Kandiyoti, t99t; Jayawardena,rggz; parker et ar., tggz; pateman, rggg; yuval-Davis, rggo, 1gg3, lgg7;yuvar-Davis i Anthias,tgSg)' U ovom eseju istrazit du kako su rodni odnosi utjecati na glavne aspekte nacionalnihprojekata te kakav su uiinak ti projekti imati na rodne odnose.

Teoretiziranje nacija i drZava

Pojam "nacije" mora se anatizirati i povezati s nacionalistidkim ideotogijama i pokretima siedne strane idrzavnim institu.cijama s druge. Nacije su smjestene u specifidnim povijesnimtrenucima i.odredene su promjenara , na.ionatistirtim disiurzima to;.-rugoruraju raztiditeskupine koje se natiedu za prevlast. Rodno odredena priroda nacije trebala bi se tumaditisamo unutar tog konteksta. ldeja "nacionatne driave" podrazumijeva potpuno prektapanjegranica nacije i granica onih ko.ji. zi.y.-_, odredenoj driavi. To je, naravno, gotovo svagdjeneostvarivo. Uvijek postoie tjudi koji zive u odredenim drustvima idrzavama, a koji nisuitanovi dominantne nacije (desto se ni sami ne smatraju dlanovima), kao Sto uvijek postojeidlanovi nacionatnih zajednica koji zive u drugim drzavama, te uvijek postoje nacije koje*

ldele iz ovog eseja iscrpnije sam obradila u svojoj knjizi Gender and Nation (Rod i nacija) (Sage, 1997)

Tnrin, Bnoy 1-2,VoL.V,2OO3. Srnarn 0208

nikad nisu imale drZave (na primjerPalestinci) ili koji nastanjuju nekotikodriava (na primjer Kurdi). Medutim, taneostvariva ideja podudarania drZavnihgranica i nacije iini temetj nacionalistidkihideologija (Getlner, rgSt).

Uiinak te ideje jest udinitiprirodnom prevlast jedne zajednice i njezinpristup ideoloikim aparatima i driave i

gradanskog druStva. To oprirodnjavanjekonstruira manjine kao prividan odmak od"normatnog" i iskljuiuje ih iz vainih izvoramof i, te moTe uzrokovati i "etniikoiiSdenje". Dekonstruiranje te ideje presudnoie za borbu protiv rasizma i zarazumijevanie driave.

Ako se "nacije" ne bi trebalepoistovjeeivati s "nacionatnim driavama,,,moramo se zapitati postoje Ii bito kakva"objektivna" obitjeZja po kojima se nacijemogu prepoznati. To pitan je nije samoteorijsko, s obzirom na raSiren konsenzus,potvrden dokumentima Ujedinjenih naroda,o "pravu nacije na samoodredenje".

Postoji mnogo definicija "nacije,,.Neke zvuie kao popisi za kupnju,definiraju6i nacije kao one koje imaju svojupovijest, jezik, teritorij, gospodarski Zivot i

kulturu (Statin, ltgql r972:13). Drugedefinicije potpuno odbacuju takvanabrajanja. Greenfetd Q99z: ) tvrdi da jejedino zajednidko nadelo u osnovi svihnacija iinjenica da njezini pripadnici mislekako je njihova nacija najbolja. Otto BauerG94o; Yuvat-Davis, 19Bt a) istide"zajednidku sudbinu" kao najvaZnijeobitjeZje. Ona je usmjerena premabududnosti, a ne iskljuiivo prema proilosti,zbog dega moZe objasniti subjektivniosjedaj predanosti naroda zajednici i naciji,kao u naseljeniEkim druitvima iti

postkolonijatnim drZavama, u ko jima nepostoji zajednidki mit o skupnom porijektu(Stasiulis i Yuvat-Davis, 1g9,).lstodobno sen jome moZe objasniti dinamidka prirodabito koje nacionatne zajednice i statniprocesi rekonstrukcije granica koji sedogadaju zbog isetjavan ja, naturalizacije,preustroja i drugih stidnih dru5tvenih i

potitidkih procesa."Sjedinjene drZave svijeta',, koje

Greenfeld smatra mogu6om nacijom, moratebi izgraditi taj osieeaj zajednidke sudbinekoji bi se razlikovao od drugih(medugalaktiakih?) kolektivnih identitetaprije nego 5to bi se razvio u nacionatniidentitet, jer su zajednice organizirane okogranica koje dijete svijet na "nas" i ,,njih,'.

Nacionatni su projekti obiinoviSestruki, pa fe u razliditim povijesnimtrenucima biti nagla5ene raztiiite dimenzijeiti ee ih odredivati razlidite skupine unutarnacionatne zajednice. Zato ne moZemolednostavno Ii povijesno] podijetiti nacije i

nacionatistidke projekte u "vrste,,, kako toiine mnogi autori koji su pisati onacionatizm u. Um jesto toga, ovaj ese jrazlikuje tri gtavne dimenzije nacionalistiikihprojekata koje su obidno na razlidite nadinepovezane s rodnim odnosima. Jedna od tihdimenzija jest genealoika dimenzija, koja sekonstruira oko porijekta naroda (iti njihoverase). Mit zajedniikog porijekta ilizajednidke krvi/gena obidno proizvodinajisktjudivije/n ajisto ro d n ije vizije ..n acije,'.Druga vaina dimenzija nacionatistidkihprojekata jest kulturna dimenzija u koioi sesimbolidno nastijede koje stvara jezik ililivjera i/iti drugi obidaji i tradicije konstruirakao "bit" "naciie". lako takva konstrukcijadopuita asimitaciju, ona obidnopodrazumijeva premato toterancije

TREaA, BRo, 1,.2, VoL. V, 2003. Srnnrn 0210

"neorganske" raznotikosti. U tom smislu,vrto su vaTne konstrukcije Drugogastranca, neprijatetja. TreCa dimenziianacionalistiikih projekata o kojoj duraspravtjati u ovom eseju odnosi se nadr7avtjanstvo kao odrednicu granica naciie i

neposredno ga povezuje s pojmovimadrTavnog suvereniteta i specifiineterito rijatn osti.

Krv, pripadnost i Zene kao biolo5kiproizvodaEi nacije

Pri konstruiranju granica nacija koriste serazliiiti kutturni, zakonski i potitidki diskurzi,o demu du govoriti kasnije. Medutim, te segranice konstruiraju da bi se ljudi podijetilina "nas" i "njih" i proteZu se iz naraitaja u

naraStaj. Kao biotoSki "proizvodaii"d jece/naroda, Zene su takoder "nositeljikotektivnog" unutar tih granica (Yuvat-Davis,

rgBo)VaZnost reproduktivne utoge Tena u

etnidkim i nacionalnim diskurzima postajejasna kad se prisletimo da obidnopostajemo dio zajednice kad se rodimo u

njoj. U nekim studaievima, posebno kad sunacionalistidke i rasistidke ideotogije uskoispreptetene, to moZe biti iedini naiin da seuktjudimo u zajednicu, ier su oni koji nisurodeni u zajednici, iz nje isktjudeni. Netkoizvana moZe se u tom sluiaiu pridru7itinacionalnoj zajednici samo udajom itiZenidbom. Ali, dak i tada, kao na primjer u

nacistidkom zakonu, "dista krv" moZe biti"okaljana", dak i ako krv Drugog (Zidova,crnaca) dini tek tl8 ili t"lt6 krvi pojedinca.,lames Davis bgg) u svojoj knjizi Tko jecrnac? Definicija jedne nacije opisuje

"pravilo prvog koljena" koje ie vrijedito ukonstrukciji definicije crnca u SAD-u.

Prema tome, nije studajno da onikoji su opteredeni "distoeom" rase takoderposvefuju pozornost seksualnim odnosimaizmedu dlanova raztiditih zajednica.Zakonsko dopuitenje da tiudi raztiditih"rasa" mogu imati spotni odnos i vjeniatise bilo je jedan od prvih znadajnih korakakoje je vtada JuZnoafridke Republike udinitana svom putu prema ukidaniu aparthejda.

Uktjuiivanje novog novorodenieta u

nacionatnu zajednicu, naravno, nije samopitan je biotogije. U razliditim vjerskimzakonima i obiiajnim pravima, dtanstvodjeteta moTe ovisiti isktjudivo o dlanstvuoca (kao u islamu), dlanstvu majke (kao ujudaizmu) iti moZe biti dvojno Etanstvo itidlanstvo prema dobrovoljnom izboru.Postoje raztiiita pravita i odredbe kojipropisuju kada dijete "mijeSanih roditelja"moZe postati dio zajednice, a kad ne; takvad jeca bit 6e smatrana zasebnomdruStvenom kategorijom, kao u JuZnoafridkojRepubIici; dijetom "manje vrijedne"zajednice, kao tijekom ropstva; iti - iakoje to rjede diletom "nadmodne"zaiednice, kao u sluiaju brakova izmeduSpanjolskih dosetjenika i aristokratskihlndijanaca u Meksiku (Guti6rrez, ry9). Pritoi kategorizaciji, od presudne su vaTnostidruitvene, vjerske i zakonske konvencije.

Ovisno o dominantnim diskurzimakoji konstruiraju nacionatistidke projekte u

odredenim povijesnim trenucima, Zene semogu poticati, obeshrabrivati ili katkadprisitjavati da radaju ili ne radaju djecu iti

- posebno od razvoja primjerenih testovaprije trudnode da radaiu djecuodredenog spola. Jedan iti viSe od tri glavnadiskurza obidno prevladavaju u

TREaA, BRoj 1-2, VoL. V, 2003. Srnnur 0211

nacionalistidkoj potitici poputacijskekontrote. To su: diskurz "tjudi kao moe",eugenidki diskurz i maltuzijanski diskurz.

"Ljudi kao mo6": eugeniEki i mattuzijanskidiskuz

U tom diskurzu, smatra se da budu6nost"nacije" ovisi o njezinu statnu rastu. Katkadse taj rast moZe temetjiti na useljavanjustanovniStva. Drugdje on ovisi gotovoisktjudivo o reproduktivnoj modi Tena kojese potidu na radanie djece. potreba zatjudima - iesto ponajpriie za muikarcima

- javtja se zbog raztiditih nacionatistidkihraztoga, gradanskih i vojnih. Oni mogu bitipotrebni kao radnici, nasetjenici, vojnici. Naprimjer, u Japanu vlada nudi novdanunagradu za svako dijete predSkolske dobi i

dvostruki iznos za treCe dijete jer iezabrinuta zbog najniZe stope nataliteta upovijesti zemtje. StuZbeni raztog za tukampanlu jest dobrobit "nacije"smanjenje poputacije uzrokovat de "maniakradne snage, spor gospodarski rast i veeeporezne terete za potporu socijatnih ustugaza starije". Medutim, kritidari te kampanjeusporeduju je s prisilnom kampanjom izr93o-ih za "razmnoiavanje i mnoZenje" zadobrobit japanskog carstva... (Women'sGlobal Network for Reproductive Rights,199i

Eugenika je pseudoznanost koja sene bavi vetidinom nacije, nego n jezinom"kvatitetom". Zabrinutost zbog "kvalitete""nacije" dijete, naravno, imnoge drugeskupine, ne samo samoprozvani eugenidari.U svom poznatom izvjeStaju, Beveridgeopisuje zabrinutost zbog "britanske rase"kao motivaciju za stvaranje britanskogdrTavnog sustava socijatne skrbi (Beveridge,

BRoJ 1-2, VoL. V,2003

rg42). Zagovarata su se pobotjianja uzdravlju, obrazovanju i stambenimprostorima za siroma5ne jer se smatrato dasu ona nuZna za pobotjianje kvatitetedrZava s potpunim socijatnim osiguranjem.Medutim, eugeniiare nije zanimaokvatitetniji odgoj djece, nego su setektivnimrazmnoZavanjem "prirodno" poku5atipredodrediti kvalitetu nacije.

Znanstvenici koii su se bavili rasomtvrditi su da ee zakoni o genetici odreditibuduenost tjudske rase; politidari su samomorali odluiiti hode li koristiti znan je ogenetici za napredak dovjedanstva iti 6ezabraniti rasnu degeneraciju da bi uni5titivolk (Koontz. 1886: r5o).

Ati, eugeniiko shvaeanje nacionalnereprodukcije odnosi se na mnogo viSe odtjetesnog "zdravlja" sljedef eg naraStaja i

povezano ie s po jmovima "nacionalnogpodrijetta" te biologizacije kutturnihobiljeija.

Singapur le drZava u kojoj danaspopulacijska potitika ima naiizraienijieugeniiki prizvuk. Premijer Lee Kuan yewzahtijevao je da visokoobrazovane Zene,kao svoju domotjubnu duZnost, radajudiecu koja de biti genetski superiorna, doksu siromaine neobrazovane majke dobivalenagradu od 10.ooo ameriikih dolara ugotovini ako pristanu na steritizacijuumjesto da nastave radati genetidkiinferiornu djecu (Heng i Devan, ry92). lakonije uvijek odita i jednako uottjiva, potitikapoticanja i odvradanja od radanja usmierenana razlidite skupine u poputaciji (utemeljenena klasi, etnidkoj pripadnosti, "rasi" ili iestosvemu spomenutom) postoji u mnogimzemtjama.

Thomas Malthus, britanski sveeeniki samoproglaieni gospodarski strudnjak,

predvidio je ve6 podetkom r9. stotjeda daptanet neee mo6i dugo opskrbljivati tjudskupopulaciju koja raste mnogo brie odgtobatnih prehrambenih resursa. Medutim,Hartman Q987: t3-t4) tvrdi da je MalthuspogrijeSio iz dva raztoga. prvo, poputacijskirast moie se usporiti inakon odredenogvremena stabitizirati dobrovoljnim odtukamapojedinaca, a ne samo ,,prirodnim',

katastrofama. Drugo, Malthus je jakopodcijenio sposobnost ptaneta da nahranirastudu [judsku poputaciju ivrlo raztiditeodnose izmedu tjudske proizvodnje i stopareprod ukcije.

Medutim, mattuzijanska predvidanjanastavila su se povremeno pojavljivati, iakosu se podeta sve vi5e usmjeravati na zemtjeTre6eg sviieta. U tom smislu vrlo jeutjecajna knjiga Pauta Eherticha, biotoga saSveuditiSta Stanford, population Bomb(Poputacijska bomba), objavljena ry68.godine. Pridavanje pozornosti stopipoputacijskog rasta u zemtjama Tredegsvijeta jest spo j rasistidkog straha od"zagu5enja" nezapadnjaikim Drugima i

takog objaSnjenja, koje nude zapadnjadketiberalne savjesti pune osjeea ja krivn je,nemogudnosti iskorjenjivanja siromaitva i

nizak Tivotni standard u zemljama Treeegsvijeta u postkotonijatnom razdoblju.Medutim, najvainija je dinjenica dama Ituzija n ski d isku rz n ije bio sa m oideoloiki diskurz, nego je postao temetjpoputacijskih politika u mnogim zemtjamaTredeg svijeta, kao gtavna strategija zarjeiavanje njihovih gospodarskih i

druStvenih problema. Ako je ravnote7aizmedu ponude ipotraZnje radne snageugroZena zbog "nekontroliranog,' rastapopulaciie, javlja se strah od destabitizacijegospodarskog i potitidkog sustava.

Uiinak maltuzijanske politike destoje izrazito rodno odreden. Tamo gdje postojisna7an pritisak ogranidavanja broja djece i

tamo gdje se mu5ka djeca viie cijene zboggospodarskih i druStvenih raztoga, pobadajii ubojstva novorodendeta ugtavnom seizvr5avaju na Tenskoj djeci.

Dru3tveni kontekt

VaZno je napomenuti da Eesto postoiiozbitjan sukob izmedu kolektivnihnacionatnih iindividuatnih interesa o brojudjece. Tamo gdje ne postoje socijalnestuTbe za skrb o starijima i botesnima,vaino je da tjudi imaju dovotjno zdravedjece koja bi se brinula o njima. 5toviie,tamo gdje ne postoje razvijene zdravstvenestuZbe i gdje je stopa smrtnostinovorodeniadi visoka, postoji i stvarnapotreba da Zene radaju sto je vi5e mogude.Hartman $987: 8) istiie da se nikad nijedogodito da se, istodobno sa smanjenjempoputacijskog rasta, nije smanjita istopasmrtnosti novorodendadi. To je posebnovaZno zapamtiti u razdobljima potitikestrukturnog prilagodavanja, jer istodobnodok se stvara pritisak za smanienjem stopepoputacifskog rasta, takoder se ukidaju i

potpore za zdravstvenu skrb i pomo6 kojesu nuZne da bi Tene radale i odgajatezdravu djecu. Sonia Correa Q994: ) tvrdida je masovna medunarodna kampaniapokreta za reproduktivno zdravtje ipravauspjeta promijeniti potitidki program UN-ovekonferencije za populacijsku politiku ipolitiku razvoja u Kairu (u rujnu t994), panjezine rezolucije ne govore samo oplaniraju obitetji i kontracepcijskimsredstvima,negoioreproduktivnomzdravlju. To bi takoder obuhvatito skrb za

TREaA. BRoJ 1-2, VoL. V, 2001. 021,3

majke i djecu te prevenciju raka i spolnoprenosivih bolesti. lako postoji vetikraskorak izmedu sluZbenih UN-ovihrezolucija i njihove provedbe, taj je pomaku javnom potitiikom diskurzu povotjan.

Medutim, odsutnost infrastrukturejavnog zdravstva i socijalne skrbi nije jedinidru5tveni dimbenik koii se mora uzeti u

obzir, o demu svjedodi i snaZno protivtjeniesaveza Vatikana i iranskih fundamentalistaTenskim reproduktivnim pravima tijekomkonferencije u Kairu. Za niih i druge vjerskevode, sposobnost Zena da kontroliraju svojatijela smatra se neposrednom prijetn jomnjihovu autoritetu i mnogo 6e Tenaoktijevati udiniti neito 5to bi se mogloprotumaiiti kao izdaja svetih vjerskih i

obidajnih zakona. Medutim, u tom iekontekstu vaZno naglasiti (o demu eu

opiirnije govoriti u treeem dijetu) da vierskiautoritet nije rezuttat "unutarnjih" i "nuZnih"vjerskih zahtjeva, nego se on koristi kaoopravdanje za opredna staialiSta o Zenamai njihovim reproduktivnim izborima.

Nadatje, u dru5tvenim i kutturnimsustavima u kojima dru5tvena vrijednostZena (kao i njihova sposobnost zapokazivan.je odredene druitvene moei,posebno kad su starije) ovisi o tome imaju[i sinove ili ne, broj djece koju de Tenaroditi ovisi o mnogo temeljitijim i

sveobuhvatnijim procesima druitvenihpromjena, posebno na podrudju onoga Stosu Sonia Correa i Ros Petchesky (1994)

nazvate Tenskim socijatnim pravima. Procesiglobatizaciie gospodarski, politidki i

druStveni - takoder de stvoriti proturjednepritiske na Zensku ptodnost. S jedne strane,Zene de biti pod vedim pritiskom da naduposao i medunarodne organizacije zapomo6 omogufit ee im pristup

Tnr6n, Bnol 1-2, VoL. V. 2003. Srnnlre 0214

kontracepcijskim sredstvima. S drugestrane, sve izraieniji etniiki i vjerskifundamentalistidki identiteti i potitidkipokreti pojaiat fe nadzor nad Zenama i

izazvati, u ime "obidaja i tradicije", snaZni.jiotpor prema bilo kakvim reproduktivnimpravima.

VaZno je zapamtiti da i nevladineformalne i neformatne udruge i one vjerske(poput Katotidke crkve) i nacionalne mogustvarati pritisak na Tene iponekad ihprisitjavati da imaju iti da nemaju djecu. Naprimjer, Zene u Palestini prisiljavaju se daradaju viie djece za nacionatnu borbu.Jedna mi je Patestinka rekla: Moramo roditijednog sina koji te se boriti i poginuti,jednog koji ie otiti u zatvor, jednog koii ieoilei u zemlje bogate naftom da se obogatii jednog koji te se o nama brinuti kadostarimo. Navodno je Yasser Arafat izjaviosljedede: Palestinka ko ja svakih desetmjeseci rodi joi jedno palestinsko dijete...bioloika je tempirana bomba koja prijeti darazori lzrael iznutra. (Portuguese, ry96: 3tt)

S druge strane, moguenost radanjaizvanbradne djece ili, jo5 gore, radanla izvan"primjerenih" vjerskih i nacionatnih granica,moZe se smatrati sramotom za obitetj, a

iene za koje se sumnja da "prijatetjuju" s"neprifateljem" mogu biti okrutno kaZnjene.To potvrduju i izvjeStaji o bosanskoj djecikoja su rodena iz silovanja u ratu i

napuitena u botnicama i siroti5tima zbogsramote za obitelj/etnidku skupinu.

Prema tome, poputacijske potitike i

Tenska reproduktivna prava usko supovezani te utjedu na (i pod utjecajem su)tumadenja vetiiine i kvalitete "genetskogbazena" u nacionalnoj zajednici u sklopurazliditih nacionalistidkih projekata i nadina

na koji se oni trebaju nadzirati irep ro d ucirati.

Kulturna reprodukcija i rodni odnosi

"Ktrttura" ima vaZnu ulogu i u analizama iideologijama nacionalnih i drugih zajednica.Cart-Ulrik Schierup (t995: z) dak je i tvrdiod a se dogod ita ope a ,,kuliu rizacija,,politiikog jezika, u kojo j strategijedominacije, jednako kao i stratelijepobune, postaiu sve izraZenije obtikovanekulturiziranim pojmovima ehidkepartikularnosti. U tom kulturiziranomdiskurzu, rodno odredena tijeta iseksualnost imaju presudnu ulogu, kaoteritoriji, oznaditetji i proizvodadi pripovijestinacija idrugih zajednica. Rodni su odnosiu srediStu kulturnih konstrukcija druitvenihidentiteta i zajednica, kao i u vedinikulturnih sukoba i sporova.

lako je diskurz vjere i kuttureanalitidki razlidit od diskurza odnosa modi(Assad, ry%), u konkretnom i povijesnomsm.islu, on je uvijek ugraden u n jih. Tovri.iedi ne samo u odnosu na hi.ierarhijemodi unutar vjerskih i kulturnih insiitucija i

njihovih odnosa prema iirim strukturamaktase imodi unutar druitva, nego iuodnosu na vjersku ikutturnu stviratadkuaktivnost i njihove hijerarhije poieljnosti,kao i konstrukcije ukljudivanja iisktjudivanja. U tome seksualnost irodimaju nafvaZniju utogu (King, 1995).

Zbog vaTnosti druitvenereprodukcije za kulturu, desto se smatra darodni odnosi aine,.bit', kultura kao nadinina ko je se Tivot nastavlja iz naraita ja unaraitaj. pojam ,,doma', od posebne jevaZnosti jer uktjuduje odnose izmedu

odraslih osoba te izmedu odraslih osoba idjece u obitelji, nadine pripremanja hrane iprehranu, kuene poslove, igru ipride zataku nod, iz kojih se ditav svjetonazor, etidkii estetski, moZe udiniti prirodnim ireproducirati. Medutim, kako smo FloyaAnthias i ja istaknule (t989: 7_d),problematiian pojam reprodukcij! moZem'ozadriati samo ako on uktjuduje proceserasta, pada i transformacije.

Kutture se nataze i u druStvenimprostornim kontekstima (Dwyer u Gunew

Massey, ry9d.-Razlidita druitvena i

Yateman, r993) koji se ne mogu shvatitiodvojeno od vremenske dimenzije (Doreen

zemljopisna smjeitanja utjecat de na nadinena koje se kulture izraiavaju i koriste, iunutar i izvan zajednica.,Gerd BaumanGggq) istaknuo je da, dok dominantnidiskurzi pretpostavtiaju podudarnost kultureizajednice, pudki diskurz (diskurz naroda)obidno to poride. Jasan primjer takvog"pudkog" diskurza bio je slogan organizacijaSouthall Black Sisters i Women ngainstFundamentatism kad su, u protestima protivobiteljskog nasilja u Southattu i kaoodgovor na proteste istamistidkihfundamentatista protiv Rushdieja, izvikivale:Zenska tradicija znaii otpor, nepokornost!

. Umjesto da se shvada kaonepromjentjiva i istorodna struktura tradicijei obidaja, "kuttura" se mora opisati kaobogat izvor, obidno pun unutarnjihproturjedja, koji selektivno koriste raztiiitidruitveni subjekti u raztiiitim dru5tvenimprojektima unutar odredenih odnosa mo6i ipolitidkog diskurza unutar iizvan zajednice.Rod, klasa, pripadnost zajednici, Zivotnafaza, sposobnost sve to utjeie na

pristup i dostupnost tih izvora i specifiinepozicije iz kojih se koriste.

Takva definicija kutture unaprijedukida rasprave o pojmu "autentidnosti,,.Autentidnost pretpostavlja nepromjen[live,bitne i jedinstvene konstrukte kultura,identiteta i skupina. 'Autentidnost" sama zasebe moZe postati potitidki igospodarskiizvor u odredenim etniikim projektima. Onatakoder moZe proizvesti ono 5to je KubenaMercer (t99o) nazvata "teretom zastupanja,,,a Amrita Chhachhi bggi, u pone5toraztiditom kontekstu, ,.prisilnim

identitetima".Od Zena se posebno desto zahtijeva

da nose "teret zastupanja" jer se shvadajukao simbolidne nositetjice identiteta i dastizajednice; kako osobno, tako i kotektivno.Claudia Koontz Q986: t96) navodi raztiiitagesla koja su bila ponudena djevojkama i

mtadieima u Hitlerovu pomlatku. Zadjevojke, moto je bio: "Budite odane;budite diste; budite Njemicel" Za mtadide,moto je bio: "Zivite odano; borite sehrabro; umrite smijuei se!" NacionalnaduZnost mtadi6a bita je Tivjeti i umrijeti zanaciju; djevojke nisu morate diniti niita -one su tek morate postati utjelovtjenianacije.

-' Lik Zene, desto majke, u mnogimkutturama simbotizira duh zajednice, bezobzira na to govorimo [i o Majci Rusiji,Majci lrskoj iti Malci lndiji. SimboI Francuskerevolucije bita je La Patrie (Domovina), tikZene koja rada dijete, a na Cipru uptakanaizbjegtica na plakatima kraj ceste bita jeutjetovtjenje boti itjutnje zajednice grdkihCiprana nakon upada Turaka. U seoskimdruitvima, ovisnost naroda o plodnostiMajke Zemlje bez sumnje je pridonijelabtiskoj povezanosti kotektivnog teritorija,

kolektivnog identiteta i Tenskosti.*Medutim,Zene simbotiziraju zajednicu ina drugenadine. Kako je Cynthis Entoe Gggo)istaknuta, mu5karci navodno idu u rat da bizaitititi "7ene-i-djecu". iene se u kotektivnojstvaraladkoj svijesti povezuju s djecom, atime i s kolektivnom i obitetjskombududnosti. Ati, to se ne dogada samotijekom ratova. Nedavno je, na primjer,tijekom nemira mustimanske mtadeZi uBradfordu, jedan od sudionika objasnionovinaru Guardiana ito ih je natieralo na taidin (Travis, t8l6lg): Ne radimo to ni zbogprostitucije, ni zbog nezaposlenosti, ni zbogsvih onih gluposti o kojima je govorio iefpolicije, nego zbog naCina na koji su se dvapolicajca ponaiala prema jednoj od naiihZena. "Teret zastupanja" identiteta i bududesudbine zajednice svaljen na Zene takoderje proizveo shvaCanje Tena kao nositeljicadasti zajednice.

'Zene, kad se "dolidno" pona5aju i

odijevaju, utjetovtjuju tiniju koja oznadavagranice zajednice. Druge Tene u mnogimdrugim druitvima n jihovi rodaci takodermude i ubijaju zbog braine prijevare, bijegaod kuie i drugih kulturnih prekr5aja koji sesmatraju sramotom i obeidaieenjem mu5kihrodaka i zajednice (vidi, na primjer,Chhachhi, 1997, i Rozario, 1991).BtaZaverziia osveeivanja Tenama koje su izdatekolektivnu dast bito je masovno brijanjegtava Zenama u raztiditim europskimzemtjama nakon Drugoga svjetskog ratakoje su optuZene za prijatetjstvo sokupatorskom nacistidkom vojskom tijekomrata (Warring, 7996.).

dak i kad se ne radi o takvimekstremnim i izvanrednim okotnostima,kutturne tradicije i izmi5ljanje tradicija(Hobsbawn i Ranger, 1983) desto se koriste

Tnrin, Bnol 1-2, VoL. V 2003. Srnnrn 0216

kao nadini opravdavanja nadzora i

ugnjetavanja iena. To se posebno zaoitravau situacijama u kojima pojedini muikarci iticijele zajednice osje6aju prijetnju Drugih.

U svojoj knjizi o postmodernojmoralnosti Life in Fragments (Zivot udjetiiima), Zygmunt Bauman (1995) tvrdi dase, za razliku od konvencionalnog stajatiitaprema kojemu je moralnost rezultatinternalizacije odredenih kulturnih moralnihkodova, moratnost mora shvaCati kao neito5to se stvara prije druitva. Ona se javljanakon ito pojedinac postane svjestan dapostoji netko Drugi i mora izabrati nadin nakoji de se prema njemu/n joj pona5ati.Bauman ubrzo zatim objainjava da to neznaii kako je svatko moralan, nego dapotreba za tjudskom moratnoSeu prethodispecifidnim vjerskim i drugim kutturnimsustavima, a ne proiztazi iz njih_

Baumanova definicija moralnostismjeita upravljanje i nadzor izgradnjegranica u srediite raztiditih kutturnihmoralnih sustava. Sva druitva imaju skupkulturnih tradicija, kolektivnih sjedanja i

"zdravog razuma', u kojem se moZe na6islika Drugih i "pravila" ponaian ja premanjima. Naravno, kao i u svakoj drugojkulturnoj proizvodnji, kutturne konstrukc-ijeDrugosti su dinamiike, proturjedne inisujednako dostupne raztiditim dru5tvenimkategorijama i skupinama. lako se obidnopretpostavlja da nacionalne i etnidke"zami5[jene zajednice,' trebaju nadilazitirodne, klasne, regionalne idruge razlike,vrlo desto one postaju, barem djelomiino,oznaditelji identiteta Drugog, koji sekonstruira kao onaj koji ima drukdije"po ri.ieklo".' Zene obidno imaju podvojen poloZajunutar zajednice. S jedne strane, kako sam

vef spomenula, one aesto simbolizirajuzajedni5tvo zajednice, dast i razlocpostojanja specifiinih nacionatnih i .tniff.iiprojekata, na primjer odtaska u rat.Medutim, s druge strane, one su destoiskljudene iz kolektivnog ,,mi" potitidkogtijeta i ostaju u poloiaju objekta, umjestosubjekta. U tom je smislu konstrukcijaZenskosti sliina drugosti. Strogi kutturnikodovi o tome 5to je ,,dolidna Zena" destose razvijaju da bi zadriali iene u tomslabijem poloZaju. lstodobno postoji i btiskaveza izmedu poiman.ia seksuatnosti i drugihoblika konstrukcije Drugosti poput rasizrn'a.

Rasizam i seksualnost

Stidne seksuatizirane demonologije koje suspoj straha od rasno odredenih objekata izavisti prema njima postojale su ne samo usludaju ljudi crne boje ko7e nego i u vedinirasno odredenih slika Drugog, kako suSiboni (rg-8t) i Gilman (rqgl) poka zali naprimjeru Zidova te Edwaid Said (rgzS) idrugi (vidi, na primjer, lutz, t99t; t_ewis,t996) na primjeru orijentalistidLe krttrrn"tradicije koja je rasno odredita ..egzotidne,,

narode Btiskog i Datekog istoka. Dimenzijautjelovtjenja rasno odredenog DrugogsmjeSta seksuatnost u srce rasno odredenihslika koje projiciraju na Drugo snove ozabranjenim uZicima i strahove odimpotencije.

Ti su snovi, naravno, uvijek izrazitorodno specifidni iako nisu uvijekheteroseksuatni (Kosofsky Sedgwick, r99z).U razliditim druitvenim i potitifiimkontekstima, spoj seksualnosti i raztiiitihodnosa modi odituje se na razlidite nadine

tjetesne, politidke ilili ekonomske.

STRANA 02L7

L

Medudjelovanje odnosa moei izmedu Zena i

muSkaraca, kao i onih izmedu gospodara i

robova, kolonizatora i koloniziranih,mjeStana i"stranaca", obidno je proizvetoneke tipidne scenarije koii su se odigravatiu viSe konteksta. Jedna od uobidajenihknjiZevnih tema (vidi na primler, romanDoris Lessing Pjev trave lt95ol o JuZnojAfrici, Moj Michael [rqS8] Amosa Oza olzraelu i Ubiti pticu rugalicu [t96ol HarperaLeeja o SAD-u) jest obespravtjena i

osamtjena 7ena, pripadnica dominantnezajednice, koja maSta o seksuatnom odnosus dostupnim muSkim pripadnicima rasnoodredene zajednice, koji su stuge iti radnici,a ponekad se dak i usuduje ostvariti ga.MuSkarci dominantne zajednice u toj pridi,iako shva6aju Drugoga kao manje vrijednoi necivitizirano bide, takoder ee ga se bojatii zavidjeti ffiu, pripisujudi mu uvijekpotentnu seksuatnost i poZudu. Uobiiajenaracionatizacija za vjeSanje crnaca bio jenjihov stvaran, a ie5ee mitski, spolni odnoss bijetim Tenama, koji se unutar togdiskurza moZe shvatiti samo kao silovanje.Theresa Wobbe Q995: 9z) tvrdi da rodnoodredeni izazov koji stranac predstavlja dinitjelesno-emocionatnu dimenziju koja jepresudna za razumijevanje rasistiikognasilja. Ta je dimenzija strukturirana okouobidajenog stereotipa nepoznatogmuikarca koji napastuje, situje "naie Zene',i prijeti im, a njihova dast mora se obraniti.

Medutim, mod mita o Strancu kaosilovatelju ne bi nas trebata sprijediti daprepoznamo kako je silovanje dest nasilaniin prema ienama (i katkad muikarcima)drugih rasno odredenih zajednica. TheresaWobbe GggS, gq) istiie da konstruiranegranice zajednice izmedu "nas" i ,,n jih',takoder pokazuju ograniden ja i sjeciita

TREaA, BRol 1-2, VoL. V, 2003. Srnnrun 0218

druitvenih obveza i druitvenih normi. Ona,. to smatra najva7nijom dimenzijom u

razumijevanju rasistidkog nasitja i nasitjanad Tenama u svakodnevnom Zivotu, jerodsutnost dru5tvenih odgovornosti premaDrugima desto podrazumijeva stobodu kojaomogueuje krienje prava i napadanje. Metatih napada mogu biti ne samo ,,njihove"

iene nego i "izdajice", poput iena izmije5anih brakova.

Medutim, odnosi izmedu rasnoodredenih Drugih nisu uvijek ugradeni samou nasilje. Cynthis Enloe Gg8g, drugopoglavtje) opisata je razradene industrijeseksualnog turizma u ko jima m uSkiistoinfadki snovi neiscrpnih seksualnihuZitaka i "egzotiinih" seksuatnih objekatapostaju gtavni izvor gospodarskog opstankaosiromaienih postkotonijalnih pojedinaca i

zajednica u dijetovima svijeta koji su igromstudaja obidno biti namijenjeni za ,,odmor

i

rekreaciju" ameridkih vojnika, poputTajtanda, JuZne Koreje iFitipina (Enloe,t989: 36). Pokatkad ti odnosi nisu samoseksuatni. Tvrtke za "narudibu mladenki"uspjeSno postuju zbog definiranjaistoanjadkih Tena kao "savrienih iena,, -lijepih, posluinih, marljivih i ovisnih odrugima - za osamljene i plahe muikarcena Zapadu. Takvi brakovi mogu biti jedinapritika tim ienama (a desto i njihovimobitetjima) da pobjegnu od nevjeroiatnonapornog Zivota u svojoj domovini.Nedavno se trZi5te "nabave mtadenki"poieto premjeStati u lstodnu Europu izgospodarskih i rasistiikih raztoga.

Fenomen "Shirley Valentine", gdjesu Zene u ulozi turista, sliian je situaciji smuikarcima, iako su odnosi s pravimmuikim prostitutkama, tzv. Tigotima, rjediod pukog neobaveznog seksa iti ozbitjnijeg

"dru7enja". Razmjena usluga dogada se natemetju obostranog uiitka, a ne na temetjuplaCanja za uZitak. Turistkinje iz zapadnihzemalja traTe seksuatne pustotovine i

eksperimente daleko od kuCe, a mlesnimuEkarci dobivaju besptatan seks koii imnije dostupan s lokalnim Zenama zbogstroge druStvene kontrote. Katkad se tiseksuatni odnosi razviju u ljubavne veze i

brakove u kojima se jedan od supruTnikaiseti u drugu drZavu. Medutim, povremenosu druge motivacije vaZnije. Provedena suistraZivanja (Cohen, ry7t) koja pokazuju damotivaciia muikaraca desto moZe biti slianasindromu "narudZbe mladenke"mogudnost dobivanja vize iti zetene karte i

iseliavanla. Jedno je istraZivanje (Gtenn

Bauman, 1989) provedeno medu vlasnicimatrgovina u istodnom Jeruzatemu pokazato dap ostoii jo5 jed n a m otivaciia m jesn ihmu5karaca ti su odnosi odu5ak za

njihove opde osjeCaje frustracije i nemodi.Bauman ie anatizirao seksualne

odnose izmedu vlasnika trgovina i

turistkin ja kao izmedu feminiziranihmuikaraca i Tena koje su preuzele ktasidnemuike uloge jer su one te koje su aktivne,bogate, modne. Medutim, takav okvir za

anatizu previSe je pofednostavtjen. Prvo,iako su turistkinje modne, relativno bogatei aktivne, seksualnu vezu obidno podinjumuikarci, dija je nagta5ena muikost - kojanije prijetnja zbog ograniienoga konteksta

jedan od gtavnih raztoga niihoveprivladnosti tim Tenama (kako ie prikazanou TV emisiii o toj temi - "Esther", BBCz,zr. kolovoza 1995. godine). Drugo, Baumanizjednadava feminizaciju sa stabtjenjemmuSkosti i nemoei. To je modeI u kojem jeienstveno negativan i pasivan odrazmaskulinog, a takvu definiciju Zenskosti,

naravno ("dak" je i Freud to prepoznao),nikad ne susreeemo, dak ni u najstroZimdruitvenim sustavima.

Drugi autori (Nandy, r983; Meaney,r993) pripisivati su kotonijalnim druStvimaopdenitije feminiziranu stiku:

Povijest kolonizacije jest povijestfeminizacije. Kolonijalne sile odreduiusvoie podanike kao pasivne osobe,koje trebaju vodstvo, koje sunesposobne upravllati svojomdrZavom, koje su romantidne, divlje,strastvene, primitivne sve onozbog dega su lrci i Zene tradicionalnobiti hvatjeni i prezirani.

(Meaney ry93: 43)

I opet, u tom opisu, izjednaduju sefeminizacija i nemoe. Nije ni iudno da suFanon Gg86 ltgSzl) i njegovi stjedbeniciizjednadavali ostobodenie s izraZenommu5ko56u i upravo prema tojpretpostavci, paradoksatno, "oslobodene"Tene mogu postati nemoene.

Rod i rat

Ratovi mogu na razlidite nadine utjecati naTivot civilnog stanovni5tva u zemtji. S jednestrane, rat moZe imati malen ili gotovonikakav utjecaj ako se dogada daleko odcivitnog stanovniStva drZave koja sudjetuieu ratu, ako je vojska profesionalna i akoima malo irtava. Takvo iskustvo proZivjelesu kotonijalne zemtje. lako su neke Teneimale supruge vojnike, posebno iasnike,ko ji su ih povremeno posledivali, mreZarodne potpore ugtavnom se sastojala od

TREaA, BRol 1-2, VoL. V, 2003. Srnnue 0219

mjesnog stanovnistva i nekotikodomorodadkih 7ena, u vojsci iti izvan nie.

S druge strane, rat postajesveobuhvatno iskustvo koje potpunopreobra7ava i desto uniStava Zivotestanovnika. Vedina iti dak sve odrednicepredratnog svakodnevnog Zivota pojedinca i

osobnog identiteta mogu nestati u nekolikosati radno miesto, imovina, domovi,osobni predmeti i najgore od svegapriiatetji, rodaci i dtanovi obitetji. eak i akoga nepriiateti nije oztifedio, ztostavtiao itimuiio, okrutno oduziman je svega 5to iepoiedincu bito naidraZe moZe imati razornedugorodne, ako ne i trajne, udinke nanjegov Zivot. Zivot postaje isklludivo borbaza opstanak.

lzbjegtiStvo le rodno odredenoiskustvo. Do 8o% ukupne izbjegtidkepoputacile dine Tene i djeca. Kako je

istaknuo Adam.lones G99d, razlog iedinjenica da su ubijanje ipogibija u raturodno odredeni. To ne znaii da Zene i djecane pogibaju u ratu, ali kad se dogodisetektivno ubijanje poput etnidkogdiSden ja u bivSo j Jugostavili tada sumuikarci ti koji se izabiru, udatjuju i zatim"nestaiu" - ponekad se vrate iz logora, alidesto ih obitetji nalaze u masovnimgrobnicama (kao u Srebrenici).

eak i kad muikarci nisu setektivnozarobljavani i/iti ubijani (umato samnapisala "smaknuti"", pribliZavaiuCi se

formalnom diskursu "opravdanih ratova"...),oni su desto odsutni, dak i kad je ratlokatan, jer se nalaze u borbenimpostrojbama (iti se skrivaju da ih ne biuhvatiti) (Jones, r994; t2o-Dg ). Zene i

stariji muikarci ostavljaju se u setima da bise brinuli o kudi i djeci, obradivali zemtju itiodrZavati druitvenu strukturu zajednice.

- Ostavliene Zene postaju ranjive i

postoji opasnost da ih situiu neprijatetjskivojnici. U postiednjih nekotiko godina,mnogo je toga napisano o silovanju u ratu,posebno nakon 6to se u medijima doznaloza sustavno sitovanje Zena od bosanskihSrba (Amnesty, t995; Pettman, 1996;Zajovi(., lggd.Stidni izvje5taji dolazili su izRuande (Bonnet, ry9) i rata u Bangtade5ur98r. godine (fitm Gite SahgaI The WarCrimes Files IDosjei o ratnim zlodinima],prikazan 3. svibnia t995. na Channetu 4).Feministidke aktivistice za tjudska pravapoput Rhonde Kopelon isticate su u

raspravama na NG0 forumu UN-ovekonferenciie o tjudskim pravima rg95.uBeiu da je zanimljivo kako ie silovanje

-prema Tenevskoi konvenciji definirano kao"ztodin protiv dasti" umjesto kao obtikmudenia. dast - muikaraca i zajednice, ane nuTno dast silovanih 7ena.

Usprkos tome, mora se priznati da,kako su izjavite Zene u crnom u biv5ol

J u gos lavi ji (Zajovi I t9 9 4), -iako j e s i lovan je

u ratu ekstremni primjer udinaka rata na

rod, ono iesto niie bito naigore iskustvokoje su Tene proZivjete u ratu. Najgoreiskustvo bito je gubitak cjetokupne osnovenjihova prethodnog nadina Tivota. Medutim,u sluiajevima trudnode kao posljedice tihsilovanja, udinci su mogti postati ioirazorniji jer, paradoksalno, jednom kada se

dozna da su silovane, te Tene mogu izgubitipoitovanie i potporu preTivjetih Etanovaobitetii i zajednice zbog tradicionalnihpoimanja dasti i sramote. I Zbog toga susluEajeve sustavnog silovanja priiavtiivaleuglavnom udovice iti neudane 7ene, dok suudane Zene desto radiie Sutjete o svojimiskustvima.

TREaA, BRoJ 1-2, VoL. V, 2003. Srnnrn 0220

lskustvo raseljene osobe mo7e bitiraztidito. lmate ti na raspotaganjumaterijatna sredstva iti obitetj u drugimdijetovima zemtje ili prekomorskimdrZavama koja je spremna primiti i

financirati izbjeglicu i preZivjete dlanovenjezine obitelji, privikavanje na nov naiinTivota mo7e biti tak5e nego ako ste sami uizbjegtidkom Iogoru bez ikakvih financijskihsredstava osim dobrotvornih pritogamedunarodnih humanitarnih organizacija i

ako vedinu emocionatne itjetesne snagetro5ite na svakodnevnu borbu za opstanak(Forbes Martin, ry92). Medutim, svim jeizbjegticama , bez obzira na njihove osobneokotnosti, zajedniika "trajna privremenost"zbog koje iivot i identitet prif e rata i

izbjegti5tva dobivaju status vrijednosti i

trajnosti, koji nijedan novi Zivot stvoren zabilo kakvo dutje iti kraee razdoblje nikad nemoZe zamijeniti. Biti trajni .,izopfenik,'

unovom mjestu prebivanja odriava tajosjedaj. Taj se osjedaj desto moZe prenijetiina sljedeei naraStaj. Tako, na primjer,djeca rodena u patestinskim izbjegtidkimIogorima u Libanonu mogu poistovjefivatisvoje mjesto porijekla sa selom iz kojeg sunjihovi roditetji protjerani. lako to selomoZda ne postoji ved trideset iti detrdesetgodina, san o Povratku ostaje strastveniosjeda j oko ko jeg se izgradu je identitetpojedinca.

Kad raspravljamo o ratu i njegovimpostjedicama, vaZno je zapamtiti Sto rodnospecifidno i ktasno utemetjeno iskustvoobidno jest. lstraZivanje koje je usporeditoiskustva brade i sestara u prvom svjetskomratu, na primjer, uspjeino fe objasnito tajdimbenik (Woollacott, t993; vidi takoderAccad, rg9o, o rodno specifidnoj prirodi ratau Libanonu).

Ali, Tene i muikarci ne razlikuju sesamo po svojim ratnim iskustvima. CynthiaEntoe (1989, tg93) i ostali istaknuti su dasu mititarizirane predodZbe o Zenstvenosti uratu - bez obzira na to pozivaju li Zene daostaju kod kude i budu dobre supruge i

majke ili ih potidu da se dobrovoljnouktjuie u vojnu industriju ipostanu,,Rosy,radnica na stroju za zakovice,, - nuine zarazliiite mititarizirane predodZbe muikosti.Ratovi su se vodili zbog ,,Zena-i-djece",

pamu5karce koji se bore tje5i iohrabrujespoznaja da se "njihove Zene,,brinu oognjiStu i iekaju ih da se vrate kuei...

lene kao vojnici

Usprkos iinjenici da su Zene uvifek bitesastavni dio vojnog Zivota, stuZbenoukljudivanje Zenskih vojnika u vojskuizazvalo je mnogo predrasuda imuSkihstrahova iako je velika vedina iena vojnikana poloiajima koji odraZavaju rodnospecifidno trZiSte civilnog rada - one suobidno tajnice, medicinske sestre,nastavnice, a samo njih nekotiko (premda jeradunalna revolucija, ako ne ifeministidkipokret, to promijenita) obavtja postove kojisu specifidno vojni i/iti su neposrednopovezani s glavnom zada6om vojske:borbom i ubijanjem (Enloe, ry83, rg89,1993; Yuval-Davis, 1985, r99r).

Nije sludajno da u prostavtjenomromanu Portnoyeva prituiba phitipa Rotha,ameriiki Zidovski junak, koji je stalnonapaljen, postaie impotentan kad pokuiaimati spolni odnos s izraelskom ienomvojnikom. Ako iskustvo vofske treba"pretvoriti djedake u mu5karce", Zenski seidentitet ne moZe lako ugraditi u takvu

TREaA, BRoJ 1,-2, YoL. V, 200i. Srner.rn 0221

predodZbu. Jacky Cock, koja je istraZivataZene u voisci na obje zaraeene strane u

ratu protiv aparthejda u JuTnoafriikojRepubtici G99z), opisuje (WREI: 65) kakosu, u luZnoafridkoi voisci, mrZn ja prema

Tenama i homofobiia bite aktivan diouvjeZbavanla mu5kih vojnika.

Novaci koji podbace koii ne

ispune norme desto su nazivani"pederima" iti "pe5kidima"; reieno im je da

I se "vrate maikama i igraju s dievojdicama".

' Sandra Gitbert (Signs, ry83: 436) opisuiekako su u Prvom svjetskom ratu medicinskesestre u vojsci izazivale predodZbesvemoenosti i zte stutnje ("Uzbuduje ti ihsmrt muSkarca?"), dok su istodobnoopisivane kao briZni andeli.

Te opre[ne predodZbe o Zenskimvojnicima utjecate su na nadine na koje suse Tene obidno uktjuiivate u vojsku. One suopasne ako ih se ne kontrolira i razlikujeod muikih vojnika nagla5avaniem niihove

I Zenstvenosti. U lzraelu, na primjer, jedinojdrZavi u kojoj se Zene redovito novade u

vojsku u nacionatnom sustavu novadenja,Tenski korpus nazvan ie prema svojim

; podetnim stovima Khen, Sto na hebrejskomznaCi iar. Jedna od sluZbenih duZnosti

,itanica Khena, prema rijedimagtasnogovornika izraetske vojske, bita je

' "izgradnla morata postroibi i briga oI vojnicima u borbenim postrojbama" (Yuvat-

Davis, 1985: 56r). MoZe se redi da je visokaI stopa silovanja i seksualnog uznemiravanja

u ameridkoj voisci (najnoviji izvjeitajinavode da ie treCina Tenskih vojnikadoZivjeta sitovanje), u kojoj su odvojeniZenski korpusi i zadaci vedinom ukinuti,

, namijenjena uktanianju i ubtaZavanjuI strahova mu6kih vojnika od svemofne Zene

, vojnika, iim su Tene postate ukljudene -

iako kao mala veeina u prethodnoisktjuiivo muike iedinice.

U vo jskama nacionatnogostobodenja, gdie je hijerarhiiski i

organizacijski okvir mnogo neformatniji,snaZan zajednidki ideotoiki stav moZepomoCi rje5avaniu nekih od tih napetosti,posebno tamo gdje se emancipacija Zenasmatra simbotom emancipacile dru5tva u

cjetini. lpak, stroga pravita o zabranibratimlienja iti smaknudu voinika osudenihza sitovanje mogu se smatrati nuZnima za

osnaZivanje ideotoikih etemenata "potitiikekorektnosti", kao, na primjer, u eritreiskojVojsci nacionatnog ostobodenla (Zarai,

ryed.Medutim, svaka anatiza rodnih

odnosa u voisci trebata bi uzeti u obzirdinjenicu da u druStvu nikad nisu isktjudivomu5karci iti isktjudivo Zene ti koji obavtjaiuodredene uloge unutar vo jske ili izvan nje.Etniika pripadnost, ktasa, Zivotna dob i

sposobnost imaju presudnu utogu u

odredivan ju toga tko ie uktjuien, a tkoisktjuien iz tih utoga. Naravno, kako samved spomenula, te raztike nestaju tijekomrata koji se vodi na domaCem teritoriju.lzvjeStaii o napadu ruske vojske na deieniiur994.195., na prim jer, upozorava ju naEin jen icu da, ia ko je o pe racija b itausmjerena na eedene koji su zahtijevatinacionalnu neovisnost, Iokalni Rusi nisuizbjegti sustavno uni5tenje usmjereno na

cielokupno [okatno stanovni5tvo.Jedno od prvih istraZivanja Cynthile

Entoe bito je Ethnic Soldiers (Etnidki voinici)(rg8o). U toj kniizi, ona pokazuje kakovojske na odredene nadine koristespecifidne etniike i rasne manjine. I raztiditeman jine mogu se koristiti na raztiditenadine. Alison Bernstein, na primier,

TnEtn, Bnot 1-2, VoL. V, 2003. Srnnrun 0222

pokazala je kako su ameridki lndijanci imatijednu od naiviSih stopa borbi u Drugomsvjetskom ratu (kao i Amerikanci japanskogporijekta), viiu od bito koje druge etnidkeiti rasne skupine u SAD-u, dok suAfroamerikanci biti gotovo potpunoisktiudeni s fronte (WREI 1992t 86). U

lzraelu, vojnici iz etniike zajednice Druza

desto su u niskostatusnim, ati vrlo opasnimpostrojbama granidnih iuvara, beduini sekoriste kao tragadi, dok su istodobnoPalestinci iz drugih etniikih/vjerskih skupinakoji su gradani lzraeta gotovo potpunoisktjuieni iz voiske.

Vojske raztiditih carstava Eesto subita sastavtjene od etnidki zasebnihpostrojbi. Obidno su te postrojbe bile odaneodredenoj zajednici s kojom je car imaougovor. Ti zapovjednici mogli su dak biti i

dio vojski koje je car porazio. U vojsciAteksandra Velikog, na primjer, perzijski sugenerali imati snaZan utjecal, koii je Stetionekim grdkim generalima. 5to ie vojskaveda, to fe raznovrsnije biti njenepostrojbe, sadrTavajufi tisudu raztiaitihnacionalnosti i skupina.

Medutim, carska se vojska nijeoslanjala samo na dobrovoljno sudjetovanjeiz ideoloikih ili financijskih raztoga. eestosu etnidke iti regionalne zajednice moraleproizvesti odredene kvote "topnidke hrane"za voisku, i tamo gdje nije bilo dovotjnodobrovotjaca, primijenjene su taktike prisile,bito da se radito o Turcima, Rusima,Francuzima iti Britancima (Peted, 79941

6t-t8).Ta je poviiesna stvarnost vaTna jer

je opreina ideotoSkoj konstrukcijisudietovania u vojsci kao sredstvuautomatskog pristupa gradanskim pravima.Uvjetovanje gradanskih prava sudjelovanjem

u volsci postoji od Francuske revolucije,nadovezujuCi se na tradiciju grdkog polisa.Medutim, prije i postije Francuske revolucije,vojna sluZba nikad nije bita univerzalna, daki medu gradanima drZave, koli gotovo nikadnisu obuhvadati cijeto stanovniStvo nateritoriju drZave. Gradanska su se prava tekvrto djetomidno, ako uopde i jesu, poktapatas aktivnom vojnom sluZbom. Upravosuprotno, iak i medu gradanima vojnicimauvijek se nakon rata ponavtlalo isto: onikoji su se vratili, tuZili su se da su oni kojisu ostali uspjeti steai gospodarsku i

potitidku moe, koja je njima bita uskra6ena.Volne snage iine osnovu modi

prisite kojom drZave potvrduju i osporavaju,iznutra iizvana, opravdanost svojih pravana vladanle odredenim teritorijima i

narodima. Zbog toga si vladari i vlade,posebno u zemtiama u kojima je legitimnostdr7ave upitna, ne mogu dopustiti potpunootuditi vojsku jer mogu izgubiti svojepoloZaje tijekom revotucija (kao 5to sedogodito u Rusiji u Prvom svjetskom ratu)iti vojnih udara (kao 5to se iesto dogadalou postko Io n ijaln im ze m [ja m a Afrike i

Latinske Amerike od r95o-ih). Osnivanje"narodne vojske" ili uvodenje nacionalnihnovadenja bilo ie jedan od gtavnih naiinaza opravdavanje odredenih reZima ivtadaraztiditim poiedincima i skupinama.

Ne postoji nuZna neposredna vezaizmedu sudjelovanja u voisci i gradanskihprava. Ono 5to odreduje neiija prava i

potoZaj u druitvu nije sudjetovanie u vojsci,nego njegova utoga u vojsci i atternativniizvori gradanske modi koje pojedinac ima.Ponekad ie sposobnost skupina da izbjegnunovadenje u vojsku znak povedanja moeiniihova dru5tvenog i potitidkog otpora - naprimjer, kad su Britanci odluditi izbjedi

Tnrin, Bnol 1-2, VoL. V,2OO3. Srnnr.rn 0223

4

sukob s lrcima, nisu ih prisitno novaiiti uvojsku u Prvom svjetskom ratu. S drugestrane, sve vef i bro j Afroamerikanaca uameridkoj vojsci nije samo znak jadanjanjihova opdega gradanskog potoZaja, nego ipokazatelj daljnje ograniienosti izbora zanapredovanje u karijeri u ameridkomgradanskom dru5tvu. Zanimtjivo je da Zeneu crnom iz Beograda istidu (ZajoviC, t994)da su prve Zene koje su novadene u srpskuvojsku bite Zene iz izbjegtidkih logora.

StuTbeno uktjudivanje Zena u vojskumoZe se samo djetomidno povezati snjihovim druStvenim osnaZivan.iem i ovisi oprirodi politiikog projekta koji je uzrokovaotu druStvenu promjenu. VaZno je redi da jeu zapadnjadkim vojskama, posebno u SAD_u, stopa ikvaliteta sudjetovanja Zena uvojsci porasta kad je vojna sluZba kaooznaditetj gradanskog statusa - nacionatnisustav novaienja - bila ukinuta.

Feminizam i nacionalizam

Svaka rasprava o vezi izmedu rodnihodnosa i nacionatistidkih projekata moratakoder istraZiti stoZenu strukturu desetnepotpuno definiranih odnosa koji su serazviti izmedu nacionatistidkih i feministidkihpokreta.

Godine r986. Kumari Jayawardenaobjavita je knjigu Feminism and Nationalismin the jrd World (Feminizam i nacionalizamu zemljama Tredeg svijeta) (Jayawardena,t986). To je bila vaTna knjiga, ne samo zato5to je znadajno pridonijeta naSemrazumijevanju pokreta o kojima jeraspravljala, nego i zato ito je konstruiralata dva dru5tvena pokreta kaomedupovezana na nadin na koji je mato

feministkinja - ili moZda nijedna prije nje

- to udinito.Od uspona drugog vala feminizma

na Zapadu tijekom ry7o-ih i r9So-ih, namedunarodnim se konferencijama statnouodavao manjak dijatoga izmedu iena izzematja Prvog i Treeeg svijeta. Jedna bistrana pozivata na emancipaciju Zena kaoglavni/jedini citj feministidkog pokreta, dokje druga strana odgovarala da je za njih,dok god njihovi narodi neee biti slobodni,besmisleno govoriti o emancipaciji Zena.Kako se mogu boriti za ostvarivanjejednakosti sa svojim muikarcima dok su i

muikarci pottadeni. To je bio dijatog gluhih.Za fe m in istkin je sa Zapada, dta n icedominantne zajednice, njihova pripadnosttoj zajednici i posljedice koje je to imalo nanjihov poloZaj desto su bite nevidljive, doksu Zene iz zemalja Treeeg svijeta snaZnodoiivljavate svoju pripadnost podredenojzajednici iiesto nisu pronalazile autonomniprostor da se organiziraju kao feministkinje.Zapadnjadke feministkinje osjeeate supovezanost sa svojim nacionalnimzajednicama, ati obidno sa suprotstavljenogstajatista. Ne samo da su se stagale stvrdn jom Virginije Woolf da ,,kao iena,nemam domovinu", nego su desto biteukljudene u potitiike pokrete protiv vlade,poput onih protiv rata u Vijetnamu, pokretaza gradanska prava idrugih tjevidarskihpokreta, pokreta protiv kolonijalizma, apostije i u Zenskom mirovnom pokretu, naprimjer, Greenham Common. To je na objestrane stvorito vrlo razlidite pretpostavke oodnosu izmedu pojedinadnih Zena i njihovihzajednica - i njihovih tadainjih vtada.

Stovi5e, u tom nedijatogu, Zene izzematja Tredeg svijeta osjeeate su da ihzapadnjadke Zene konstruiraju iskljudivo na

TREaA, BRol Srnere 0225

temetju onoga 5to se njima dini barbarskimobidajima i poddin javan jem, a da nisuuzimale u obzir druStveni igospodarskikontekst u kojem su oni postoiali. ZeneTreeeg svijeta tako bi bite definirane premasvojih "problemima" iti "uspjesima,, uodnosu na zami5ljenu slobodnu bjetadkuliberalnu demokraciju. Time su one (i"tiberalna demokracija") bile isktjudene izpovijesti, zamrznute u vremenu i prostoru i

vjedno konstruirane kao potitidki nezreleTene kole se moraiu obrazovati inauditiduhu zapadnjaikog feminizma (Amos i

Parmar, ry84: ).Na primjer, Mohanty Q99t: 57-58)

opisuje nadin na koji se iene "zamrzavaju,'u tekstovima feministkinja o Zenama Tre6egsvijeta u arhetipne Trtve kad raspravljaju oproblemima poput genitatnog sakadenja i

razliditim oblicima mu5kog nasilja. LataMani (r939) komentirala je stidnu pojavuvezanu uz narod Sati u lndiji.Usmjeravan jem na odredene druitvene i

kulturne prakse izvan konteksta zanemarujuse neki pozitivni uiinci koje je statnopostojanje tih praksi moZda imato na Zeneu tim druStvima. Na primjer, u druitvu ukojem Zenama nije dopuiteno Zivjetisamostatno, a muikarci vrto lako dobivajurazvod, postojanje potigamije mo7da je zastarije Tene koje u takvom sustavu ne biizgubile svoj druitveni potoZaj bilopovoljnije od monogamije u kojo j bi serazvele i bite ostavtjene na mitost obitetjimasvoje brade.

Knjiga Kumari Jayawardene oznadilaje mogudi preokret u toj mrtvoj todkiizmedu "feministkinja" i "nacionatistkinja,'.Ona je poruiita zapadnjadkimfeministkin jama da odanost pokretu zanacionalno ostobodenje ne znadi nuZno da

se Zene unutar njih ne bore za pobotjianf ei mijenjanje poloZaja Tena u svofimdruitvima. lstodobno se upozoravalo nadinjenicu da feminizam nije bio isktjudivozapadnjaiki fenomen.

Tijekom r98o-ih i t99o-ih,medunarodna feministidka scena doZivjelaje radikalne promjene ina Zapadu iuzemljama Treeeg svijeta, kao i u njihovuodnosu. Zahvaljuju(i usponu pokretaafroameridkih feministkinja na Zapadu kojije podeo propitivati etnocentrizam i rasizamzapadnjadkih feministkinja iznutra (hooks,t98y Feminist Review, 1984; Mohanty etat., 7991), medu bijetim zapadnjaikimfeministkinjama podeta se razvijatiosjettjivost na probteme razlike i

raznotikosti stajaliSta 7ena. Tome je mnogopomogao razvoj poststrukturalistidkih i

p ostm od e rn istidkih de ko nstru kciis ki hkritidkih teorija ko.ie su dominirale unutarkutturnih, knjiTevnih i druitvenihakademskih krugova (Weed, gg9;Nicholson, r99o).

Medutim, osjettjivost na problemerazlike povladi sa sobom pitanje kutturnogretativizma. Medu feministkinjama, posebnomedu onima s Juga, kao i izmedufeministkinja idrugih teoretidara, vodi sestatna rasprava o tome koliko bi n jihovdiskurz trebao biti odreden "obidajima i

tradicijama" njihova druStva. postoje onekoje miste da, ako feministkinje neopravdaiu svoju borbu koristeei sepoputarnim vjerskim tradicijama, nikad neeenapredovati datje od ogranidene urbaneobrazovane srednje ktase. Vodedi je gtas utoj skupini, na primjer, Riffat Hassan,muslimanska feministidka teologinja Ggg).Ona tvrdi da jednakost muslimanskih Zenanije moguda dok se ne ospori osnovni mit

TREaA, BRol 1.2, VoL. V, 2003. Srnnr.r,q 0226

da su Zene stvorene manje vrifedne odmuSkaraca, stvorene iz svinutog rebra. Onasmatra da mit o Evi stvorenoj od Adamovarebra nije dio Kur'ana, a da se Adam koristikao generidni koncept dovjedanstva, koji seodnosi i na muiko i na Zensko jei seprvobitno nije rodno razlikovao. predrasudao Zenama u islamu proizlazi iz Hadita kojise ne smatra uvijek autentidnim i moZe seosporiti kad se Kur'an ispravno tumaii.

Drugi primjer je odvjetnica izJu2noafriike Repubtike koja je predloZilanadin da se ukine potigamija a da jeotvoreno ne osudimo. Ona je govorita naZenskoj konferenciji koju su organiziraleneke aktivistice ANC-a 1993. godine, nedugoprije izgtasavanja ustava JuZnoafrid[eRepublike, kad su shvatile da se jednakateTina daje nadelu .,neseksistidke

Ju2noafridke Repubtike,, i ..poitovanjuobidaja i tradici.ia", pa su se bojale da deprvo nadelo biti podredeno drugome.Odvjetnica je predtoZila da se tradicionalanobidaj poligamije (mnogo sudionica nakonferenciji, posebno iz ..domovine",

gorkose potuZilo na n jezine izrabtjivadke i

poniZavajuee udinke na iene) ne bi trebaonasitno ili zakonski ukinuti. Medutim, trebaobi se donijeti zakon prema kojem bi, ubraku, Tena imata pravo na 5o% imovinebradnog para. Ako se mu5karac ponovooZeni, on moZe dobiti samo svojih 5oo/o snovom Zenom i tako datje.

Slidne strategije borbe u lranu, gd,iesu mustimanske feministkin je, na primjer,zagovarale jednako sudjelovanje Zena udrZavnim sluZbama, na primjer, u sudstvu,Afsane Najmabadi Ggg) nazvala je"postmodernistidkim feminizmom". Njezin jeargument poneito raztidit od onoga RiffatHassan: izmedu onoga Sto ona naziva

"modernim feminizmom" i .,islamizmom,' ne

postoje todke prektapanja dak ni za taktiEkusuradnju. S druge strane, pristup .,matih

koraka" "postmodernistidkog feminizma,,omoguduje suradnju u specifidnim pitanjimabez poopdenih tvrdnji za Zensku jednalostili Tenska prava:

7e lim reii da se is la m istidko mnapadu ne moZemo suprotstavitio b ra m be n im inzistira n.ie m n aoprednom sustavu temetjnih istina,nego spremnoieu da takvaobja5njenja privremeno zanemarimo i

da riskiramo nedisto6u pragmatizmazbog mogudnosti desto nejasnograzgovora, koji je, na primjer,

prosvjetiteljstva umjesto na polaganjeprava na superiornu lstinu.

(Najmabadi, 19951 7)

VaZna motivacija za taj *postmodernistidkipristup" jest spomenuta sklonostoznaiavanju feminizma kao ogrankazapadnjadkog kulturnog imperijalizma.Medutim, mnoge feministkinje s Juga, poputonih koje pripadaju medunarodnoj mreiiWomen Living lJnder Muslim Laws (WLUML)(Zene ko je Zive pod muslimanskimzakonima), ne prim jen juju takav pristup.lako zastupa ju antiim perijalistidke iantirasistiike stavove, one misle daodredivanje feminizma kao svjetovnogdiskurza uzrokuje prihva6anje tvrdnje d;postoji osnovno jedinstveno .,islamsko"

stajatiste o Zenama, prema kojemu seTenska raztika bitno konstruira u njihovimglavnim druStvenim ulogama supruga imajki (Helie-Lucas, ry%). One se boje dato moie osporiti mnogo vaZnog rada

usred oto den na uiinke

TREaA, BRoJ 1-2, VoL. V,2003.

feministkinja u njihovim dru5tvima tijekom postiednjih sto iviSe godina. StoviSe, mnogetakoder misle da konstruiran,ie Zenske borbe unutar granica vjere i kutture nlihovih zajednicastvara rasno odredena isktjuienja Tena koje nisu dio tih zajednica, ati su dio niihovihpturatistiikih druitava. Neke su se egipatske feministkinje (iz organizacije The New Woman

- Nova Tena) odbite formalno udruZiti s onima iz WLUML-a, iako opdenito podupiru njihovupotitiku, jer su smatrate da bi udruTivanje s bito kojom organizacijom u iiiem se nastovupojavtluje rijei "mustimansko" onemogudilo Zenama naroda Kopta i drugim egipatskimTenama koje nisu mustimanskog poriiekta da postanu punopravne dtanice organizaciie. GitaSahgal Q99z) raspravtja o potrebi za "svjetovnim prostorima" (koie Homi Bhabha lrygSlnaziva "podredenim sekularizmom") u kojima iene iz raztiditih zajednica mogu Tivjeti zajednoi boriti se istodobno imajufi prostor i neovisnost da izaberu koje de etemente svoje tradiciie(i koje tumadenje tih tradicija) zadriati, a koje odbaciti.

Vjerojatno ne postoii "ispravan" taktidki odgovor na tu raspravu jer u raztiiitimdru5tvima, drZavama i zajednicama, Tene nemaju jednake mogudnosti da udu u takve"svjetovne prostore". Dok se u Egiptu, na primjer, glavna borba danas vodi oko nadelnemoguenosti statnog postojanja svjetovnih prostora, kotiko god oni biti mati i ugroZeni, u lranu

ie ta borba, barem za sada, izgubljena. Specifidne povijesne okolnosti trebate bi odredivatiobtik i sadrZaj pojedinih feministiikih borbi. Suradnja i sotidarnost medu feministkinjama u

razliditim potoZajima u razliditim dru5tvima i u istom druStvu trebata bi uvaZavati te razlike.Sve viSe feministkinia tu potitiku utemeljenu na dijatogu naziva transverzatnom potitikom(Yuvat-Davis, 1994, 199).

Na kraju treba reei da su nacionalistiiki projekti vi5estruki, viiedimenzionalni i

povijesno specifidni. Gtavne dimenzije o kojima sam raspravtjata u ovom eseju jesu one kojese odnose na genealogiiu i porijeklo, one povezane s kulturom i tradicijom i one koje se

odnose na gradanska prava i drZavu. U svima njima rodne utoge imaju presudnu ulogu, jerkonstruiraju poimanja Zenstvenosti imuikosti, oprirodniavaju odnose mo6i te biotoiki,kutturno isimbotiEno reproduciraiu nacionalne zajednice. Feministidka potitika, iiii ie citjpobotjSanje potoZaja i modi Zena u svim druitvima, morata se suoditi sa stvarnoidu da supotoZaji Zena, kao ipotoTaji mu5karaca u njihovim nacionalnim zalednicama, konstruiranitisudama druitvenih podjeta idrugih povijesnih sila, te da se samo prepoznavanjem i

suodavaniem s raztikama medu Zenama imedu muSkarcima moZe zapodeti proces potitiikogdijatoga kojim se te raztike mogu premostiti.

S engteskoga preveta Tamara Sti5kovi6

1-2, VoL. V,2003 Srneue 0228

Amin, Samir (1978): The Arab Nation, London: Zed Books.Amos, Valerie & Pratiba Parmar (1984): "Challenging Imperial Feminism", Feminist Review,lj:3-20.Anderson, B. (1983): Imagined Communities, London: Verso.Assad, Talal (1993): Genealogies of Religion, Baltimore: John Hopkins Universiry press.

Balibar, E. (1990): "The Nation Form - History and Ideology", New Left Review 1,313:329-361.Bang, Rani & Abhay Bang (1992): "Contraceptive technologies - experience of rural lndian Women",

Manushi 70:26-31.Bauer, Otto (19a0): The National Question [na hebrejskom], Hakibutz Ha,artzi.Bauman, Gerd (1994): "Dominant and demotic discourses of culture", esej predstavljen na konferenciji

"Culture, communication and discourse: negotiating difference in multi-ethnic alliances",University of Manchester.

Bauman, Glenn (1989): "Fucking Tourists: Sexual Relations and Tourism in Jerusalem's Old City",Critique of Anthropolog 9 12: 77 -93.

Bauman, Zygmunt (1995): Lfe in Fragmenfs, Cambridge: Polity press.

Beveridge, William (1942): Repoft on Social Insurance and Allied Services. London: HMSO.Bhabha, Homi (1994): "Subaltern secularism", WAF (Women Against Fundamentalism) Journal 6: 5-8.Bhabha J. & S. Shutter (1994): Women's Movement, London: Trentham Books.Bonnet, Catherine (1995): "Rape as a Weapon of War in Rwanda", European Forum of Left Feminists

News letter, srpanj : 327-383.

Chatterjee, Partha (1990): "The National Resolution of the Women's Question", Recasting Women inIndia: Essays in Colonial History, ur. K. Sangari & S. Vaid, New Brunswick - NJ: RutgersUniversity Press, 233-253.

Chhachhi, Amrita (1991): "Forced Identities: the State, Communalism, Fundamentalism & Women inIndia", Women, Islam & the State, ur. D. Kandiyoti, London: Macmillan, 144-1j5.

Cohen, Eric (1971): "Arab boys and tourist girls in a mixed Jewish-Arab city",Intemational loumal ofComparative Sociolog 7214: 277 : 233.

Corres, Sonia (1994): Population and Reproductive Rights: Feminist Perspectives lrom the Sourl2, London:Zed u suradnji s DAWN-om.

Corres, Sonia & Rosalind Petcheslqr (1994): "Reproductive and social rights: a feminist perspective",Population Policies Considered, ur. G. Sen, A. Germain & L. C. Cohen. HCPD & IWHC.t07-126.

Davis, F. James (1993) Wo Is Black? One Nation's Definition, Pennsylvania: Pennsylvania State UniversityPress.

Enloe, Cynthia (1989): Bananas, Beaches & Bases, Making Feminist Sense of International Politics, London:Pandora.

Enloe, Clnthia (1990): "Womenandchildren: making feminist sense of the Persian Gulf Crisis", The VillageVoice 1912.

Enloe, Cynthia (1993): The Moming After: Sexual Politics At the End ctf the Cold War, Barkley: University ofCalifornia Press.

TREdA, BRo, 1-2, VoL. V, 2003. Srnere 0229

Esping-Andersen, Gosta (1990): The Three Workls of Welfare Capitalism,Cambridge: polity press.Fanon, Franz (1986 [1952]): Brack skin, wite Masks, London: pruto press.Forbes Martin, Susan, ur. (1992): Refugee Women, London: Zecl Books.Geettz, Clifford (1966): "Religion as a Cultural System", Anthropological Approaches to the Study ol

Religion, ur. M. Bainton, London: Tavistock, 1_46.Gellner, Ernest (1983): Nations and Nationalism, Blackwell, CUp.Gilman, Sander L. (1991): The Jew,s Body, New york: Routledge.Greenfeld, Liah (1992): Nationalism: Five Roads to Modernity, Cambridge: Harvard University press.Gunew, Sneja & Anna Yateman (1993): Feminism and the politics of dffirence,tsoulder: Westview press.Guti6rrez, Natividad (1995): "Mixing Races for Nation-Building: indian and Immigrant women in

Mexico", D. Stasiulis & N. Yuval-Davis: Unsettling Settler Societies: Articulations of Gender,Ethnicity, Race & C/a.ss, London: Sage.

Hartman, Betsy (1987): Reproductive Rights ancl wrongs: The global politics of population control &contraceptive choice,New york: Harper and Row.

Hernes, Helga Maria (1981): "Women and the welfare state: the transition from private to publicdependence", '[l/omen and the State, :ur. A. Showstack Sassoon, London: Hutchinson, 72-92.

Hobsbawn, Eric & Terance Ranger, ur. (i983): The Invention of Tratlitions, Cambridge: CambridgeUniversity Press.

hooks, bell (1981): Ain't I a woman: Black women and Feminism, London: south End press.Jayawardena, Kumari (1986): Feminism and Nationalism in the Third Wnrkl,London: Zed.Jones, Adam (1994): "Gender and ethnic conflict in ex-Yugoslavia", Ethnic and Racial Studies lTll:

I l5-t29.Kandiyoti, Deniz (1991): "Identity and its Discontents: Women ancl the Nation,,, Millenium 2013: 429-444.King, Ursula, ur. (1995): Religion and Gender, Oxford: Blackwell.Koontz, Claudia (1986): Mothers in the Fatherland: Women, the Family and Nazi politics,London: Cape.Kosmarskaya, Natalya (1995): "Women and ethnicity in former day Russia - thoughts on a given theme',,

Crossfires: Nationalism, Racism and Gender in Europe, ur. H. Lutz, A. phoenix i N. yuval-Davis,London: Pluto.

Kosofsky Sedgewick, Eve (1995): "Nationalisms and sexualities in the age of wilde,', Nationalities anlsexualities, ur. A. parker, M. Russo, D. Sommer i p. yaegger, London: Routreclge.

Lewis, Reina (1996): Gendeing Oientalism, London: Routledge.Lutz, Helma (1991): "The myth of the 'Other': western representation and images of migrant women of so-

called 'Islamic background"',Intemational Review of Sociology, New Series 2: 121-13g.Mani, Lata (1989): "Contentious traditions: the debate on Sati in colonial India,,, Recasting Women: H,ssays

in colonial History, ur. K. Sangari & S. vaid, New Derhi: Kali for women, gg-126.Marshall, T. H' (1950): Citizenship and Social C/ass, Cambridge: Cambridge University press.Marshall, T. H. (1975): social policy in the Twentieth Century (1965), Londtn: Hutchinson.Marshall, T. H. (1981): The Right to werfare and. other Essays, London: Heinemann.Massey, Doreen (1994):. Space, place and Gender, Cambridge: polity.Meaney, Geraldine (1993): "Sex and nation: women in Irish culture and politics,,, Irish llomen,s Stwlies, *.

E. Smyth, Dublin: Attic press, 230_244.

TREaA, BRoJ 1-2, VoL. V, 2003. Srnnrrrn 0230

Nicholson, Linda J., ur. (1990): Feminismrpostmodernism,London: Routredge.o'connor' Julia S' (1993): "Gender, class, citizenship in the.o-pu*tir" analysis of welfare state regimes:theoretical and mcthodologicar issues" , Briish.Ictumar of sociorogt44l3: 501-51g.orlofl Ann Shola (1993): "Gencler and the social rights orcltir"n.t ip' ,rr".o-ourutive analysis of genderrelations and welfare states", American sociological Revietv5g: 303_32g.Pateman, Carole (19gg): The Setttal Contract, Cambridge: polity.Pateman, Carole (19g9) : The Disorder of l[romen,Cambridge: polity.Peled' Alon (1994): "Force, ideology ancl contract: the hisiory of ethnic conscription,, , Ethnic and RacialStudies 17ll:61_jg.Pettman' Jan Jindi (7996) rYortding llomen: A Feminist Intemational politics. London: Routledge.Portusuese'Jacki;:i::,2:.{::":::!:,:;!,::i':"i"il r;;;;;;;;;" i'"r"o'r' neobjavrjena p:w'a verzijaRozario' Santi (1991): "Ethno-religiou, .o--rnities ancl gender clivisions in Bangladesh: women asboundary markers,,, Intersexions: GenderlClasslCilturelErhnicity, |]r. G. Bottomley, M. DeLepervanche & J. Martin, Sydney: Alten and lJnwin, 14_32.Sahgal' Gita (1992): "Secular rpu""ri the experience of Asian women organising,,, Refusing Holy orders:

T{{iir.'", Fundamentarism in Britain, ur. G. sahgal & N. yuvar-Davis, rnioor, virago,

Said, Edward (1 97 8) Orientalism, London: Routleclge.Schierup' carl-Uriik (1995): "Multiculturalism and universalism in the USA ancl EU Europe,,, esej zaradionicu,,Nationalism an<J Ethnicity,,, Bern.Shils'Edward(1957): "Primordial,personal,sacredandcivilties", BritishJournaloJsociologt7:113-145.Siboni' Daniel (1983): La iuive-une transmission inc.nscient,paris: University of paris press.Sz5z?s (1983): posebno izdanje Women ancl Violence, gl3.stalin' J' C' (1972): The National Question ancl Leninism (1g2g),calcutta: Mass publications.stasiulis' Daiva & Nira Yuval-Davis, ur. (i995): {Insettling settler societies: Articulations of Gender, Race,Ethnicity and Class, London: Sage.Tuner, Bryan (1990): ,.Outline of a theor! on citizenship,,, Sociologt 2412: 1g9_21g.Van der Berghe, p. (1979): The Ethnic phenomenon,New york: Elsevier.vogel' Ursula (1989): "Is citizenship gencler specific?", esej predstavlen na goaisnjoj konferenciji pSA.

Mercer, ";:;f":X?rl|iI;,:,T::..1-::"lri::.5tit11ncr diversity in postmodern poritics,,, rdentig,,

' :: :T :'; "'::::', r!: :' :: :, ur r Ru th e rro.;, i"; ;;;' ;;#;; ;-;:I] i!:; iMohant!' Chit'ni;:;,^'#:":'nl))',i'j:l::,-*j":;;;;;'r;#; *.;H",#:il:iH";,-;,J:,..",,,,#:*T::!!"'::,'."^::!-:::::.n:"or*::"u*,;";"ffi ;'d:;il::.".''iiTliil..Bloomington: Indiana University press, 51_g0.

Mosse, George L. (19g5): Nationalism arul Sext'nliq,: Micldle Class Moraliq, antl Sexual Norms in ModernEurope, Madison: University of Wisconsin press.Najmabadi, Afsani"lrl?l^_l*riT:,ii an rslamic republic: .years of hardship,predsravrjen u skor..r;;;.il'; ;;,;fi;"j;il'l;"ffi;ii::l'J: vears of growth"" esej

Nandy, Ashis (1983) The Intimare Fnpm,. r nc" --) D-^^..^__.i',*j]:i:f

rhe"rnrimae Enemy: Loss anct R;,,,; "r';;:',f;;;;;;;,;nintism,oxrord: oxrordUniversity Press.

voronina' olga A' (7994): "Soviet women and politics: on the brink of change,,, women an4 politicsworldwide' ur' B' J' Nelson & N. chowdhury, New Haven: yale University press, .722-736.

Walby, Sylvia (1994): ,,Is citizenship gendered?,,, Socirlogt 2gl2:379_395.warring' Annette (1996): "National bodies: collaboration and resistance in a gender perspective,,, esej

ffi:::ilIjil na sjednici women and war na konferenc4i ,irrop.u,

Sociar Science History,,,

weed, Elizabeth (19g9): Comingto Terms: Feminism, Theory, poritics,London: Routledge.WING (1985): worlds Apart: women ttnder Immigration and Nationariry, Laws, London: women,Immigration and Nationality Group _ pluto.wobbe' Theresa (1995): "The boundaries of community: gender relations and racial violence,,, CrossJires:Nationalism, Racism and Geruler in Europe, ur. H. Lutz, A. phoenix & N. yuval-Davis, London:Pluto, 88-104.WREI (1992) women in the Military: Intemational Perspectives. washington: women Research andEducation Institute, zapisnik s konferencijeYuval-Davis' Nira (1980): "The Bearers of the Collective: women and Religious Legislation in Israel,,,Feminist Review 4: 15_27.Yuval-Davis' Nira (1985): "Front and rear: the sexual division of labour in the Israeli army,,, FeministStudies, 1Il3: 649_6.7 6.Yuval-Davis, Nira. (19g7 a): "Marxism and Jewish Nationarism,,, History workshop Joumar 24.Yuval-Davis' Nira (1989): "National reproduction and the 'demographic race, in Israel,,, woman - Nation- State, ur. N. yuval_Davis & F. Anthias, London: Uu..i,ur, g2..I09.Yuval-Davis N. & Frora Anthias, ur., woman - Nation - state,Lonclon: Macmillan.Yuval-Davis, Nira (1991): "The citizenship Debate: women, the State and Ethnic processes,,, FeministReview 39: 5g_6g.Yuval-Davis' Nira (1994): "women, ethnicity & empowerment", shifting ldentities, shifting Racisms,posebno tzdanje Feminism and Psychologt 411, ur. K. Bhavnani & A. phoenix , I.,g_lgg.Zajoui(,, StaSa, ur. (D9\: Women for peace, Belgrade: Women In Black.zarai'workt (1994): "women in the Eritrea, .,1r,ury", neoularqen f.oi.t, ru kolegij Geruler and Nation,Institute of Social Studies, Haag.Zubaida' S' (1989): "Nations: okl and ncw. comments on Anthony D. Smith,s ,The myth of the ,,moilern

nation" and the myths of nations"', esej predstavl jer na Anthropologt seminarserles, UniversityCollege, London. ."" -r-

TRECA, BRol l V,2003. Srnnrua 0232

Nationalist Proiects and Gender Relations

Nationalist projects are multiplex, multi-dimensional and historically specific. The main aspects looked atin this article are those relating to genealogy and origin, those related to culture and tradition and thoserelated to citizenship and state. In all of them gender relations play crucial roles, constructing notions offemininity and masculinity, naturalize power relations and reproduce biologically, culturally andsymbolically, national collectives. Feminist politics, aimed at the promotion of women's position ancl powerin all societies, has had to confront the reality that their positions, as that of the men in their nationalcollectives, are constructed by a myriad of social divisions an<l other historical forces. Only byacknowledging and confronting differences among women as well as among men, can there be any processofpolitical dialogue which could transcend and bridge these differences.

TREdA, BRo, 1-2, VoL. V,2003. Srnnun 0233