Rodna osviješćenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori

ISTRAIVANJE:

RODNA OSVIJEENOST

U OBLASTI PLANIRANJA

PROSTORA U CRNOJ GORIKotor, 2011

EXPEDITIOCentar za odrivi prostorni razvojKotor ~ Montenegrowww.expeditio.org

integrisanje principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora

rod i prostor

Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori

Izdava: Expeditio, KotorKoordinatorka projekta: Tatjana RajiSaradnica: Aleksandra KapetanoviLektura i korektura: Vesna LekoviPriprema za tampu: ExpeditioKotor, januar 2011.

Zahvaljujemo se:

- svim uesnicama u istraivanju i radionici Rod i prostor;- prof. Aniti Larsson (Lund, vedska) na pomoi pri kreiranju

Vodia za intervju i preporukama u vezi literature;- Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Odjeljenju za

poslove rodne ravnopravnosti na ustupljenim materijalima;- donatorima koji su omoguili realizaciju projekta Rod i

prostor - vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP;

Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori ima za cilj da ispita u kojoj mjeri je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo i na koji nain se moe poboljati postojea planerska praksa. Istraivanje je obavljeno sa akterkama koje djeluju na polju planiranja i ono obuhvata stavove o trenutnoj integrisanosti rodne ravnopravnosti u procese planiranja prostora, kao i smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja na tom polju.

UVOD

SAETAK

O ISTRAIVANJU RODNA OSVIJEENOST NA POLJU PLANIRANJA

PROSTORA U CRNOJ GORI

GENERALNO O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI Razumijevanje pojma rodna ravnopravnost

Nacionalni i evropski okvir za uspostavljanje rodne ravnopravnosti

stvarna potreba ili EU obaveza?

Rodne uloge u Crnoj Gori

Poznavanje koncepta rodno-osjetljivog planiranja prostora

ENE U PROCESU PLANIRANJA

Postoji li diskriminacija u profesiji na osnovu pola?

Postoje li prednosti za ene u planerskom poslu?

Brojnost ena u planerskoj praksi

Postoje li razlike u pristupu i prioritetima kod planerki i planera u

Crnoj Gori?

Iskustvo saradnje u radnim grupama

Da li je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo ili rodno-slijepo?

Rodno-osjetljiv jezik

UKLJUIVANJE GRADJANA ENA I MUKARACA

Uobiajeni naini ukljuivanja graana i graanki

Ima li specifinosti u komentarima i sugestijama mukaraca i ena

Struktura uesnika/ca na javnim raspravama

PREPORUKE

Opte smjernice

Neke konkretne planerske teme koje tretiraju rodno-osjetljiv pristup

DODATAK 1: VODI ZA INTERVJU

DODATAK 2: IZVJETAJ NAKON RADIONICE ROD I PROSTOR

5

6

8

9

12

21

26

32

34

Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori

UVODIntegrisanje principa rodne ravnopravnosti u sve slojeve razvoja

jednog drutva (gender mainstreaming) ne bi trebalo da bude

izbor, ve neto to je obavezujue i to se podrazumijeva.

Zato se bavimo pitanjem rodne ravnopravnosti? Prvo, zato

to ravnopravnost predstavlja osnovno ljudsko i demokratsko

pravo. Zatim, jer rodna nejednakost usporava razvoj

pojedinaca/ki i drava, kao i evoluciju drutva. Na podsticanje

rodne ravnopravnosti u svim segmentima opominje nas rodna

statistika, kao i brojni dokumenti od svjetskog do nacionalnog

nivoa. Potreba za integrisanjem rodne ravnopravnosti u sve

segmente drutvenog razvoja postoji, a planiranje prostora nije

izuzetak u tome.

Planiranjem prostora stvara se okvir svih naih aktivnosti.

Danas se zahtijeva da planiranje bude integralno, tj. da

istovremeno uvaava razliite segmente razvoja. Jedan od

tih segmenata je, svakako, i postizanje rodne ravnopravnosti

i doprinos promociji jednakih mogunosti, kroz uvaavanje

potreba kako ena tako i mukaraca.

Istraivanje obuhvata stavove o trenutnoj ukljuenosti rodne

ravnopravnosti u procese planiranja prostora u Crnoj Gori, kao i

smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja. Nadamo

se da e ono biti korak ka veem stepenu integrisanosti politika

jednakiih mogunosti za ene i mukarce na polju prostornog

planiranja u Crnoj Gori.

Tatjana Raji, koordinatorka projekta

Istraivanje o rodnoj osvijeenosti u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori dio je projekta Rod i prostor, koji je sprovela nevladina organizacija EXPEDITIO iz Kotora, u periodu od septembra 2010. do januara 2011. godine. Cilj projekta bio je podsticanje uvoenja rodne perspektive u procese planiranja prostornog razvoja u Crnoj Gori. Osim istraivanja, u sklopu projekta objavljena je publikacija/prirunik i organizovana radionica o rodno-osjetljivom pristupu planiranju prostora. Vie o aktivnostima projekta moete nai na sajtu Expeditio, gdje se moe uitati i publikacija/prirunik Rod i prostor www.expeditio.org

Projekat je sproveden uz pomo Projekta podrke prostornom planiranju koji finansira vedska agencija za meunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj - UNDP.

SAETAK

Rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno uee ena i mukaraca u svim oblastima

javnog i privatnog sektora, jednak poloaj i jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava i

sloboda i korienje linih znanja i sposobnosti za razvoj drutva, kao i ostvarivanje jednake

koristi od rezultata rada.

Planiranjem prostora stvara se okvir svih naih aktivnosti. Danas se zahtijeva da planiranje

bude integralno, tj. da istovremeno ukljuuje razliite segmente razvoja. Jedan od tih

segmenata je i postizanje rodne ravnopravnosti, tj. doprinos promociji jednakih mogunosti,

kroz istovremeno uvaavanje iskustava ena i mukaraca. Rodno-osjetljivo planiranje sve vie

postaje praksa u dananjem konceptu planiranja, a tako bi trebalo da bude i u Crnoj Gori.

Istraivanje Rodna osvijeenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori ima za cilj da

ispita u kojoj mjeri je planiranje u Crnoj Gori rodno-osjetljivo i na koji nain se moe poboljati

postojea planerska praksa. Istraivanje je obavljeno, putem intervjua, sa akterkama koje

djeluju na polju planiranja u Crnoj Gori i ono obuhvata:

1. stavove o trenutnoj ukljuenosti rodne ravnopravnosti u procese planiranja prostora u Crnoj

Gori;

2. smjernice i preporuke za poboljanje sadanjeg stanja;

Generalna slika stanja, koja proistie iz istraivanja, je da planiranje u Crnoj Gori nije rodno-

osjetljivo. Akterke koje djeluju u sektoru planiranja, sam pojam rodne ravnopravnosti manje

povezuju sa planerskom praksom, a vie sa privatnom sferom. U tom smislu, sve akterke se

slau da su u Crnoj Gori rodni stereotipi jo uvijek ivi i da su promjene potrebne. Takoe se

slau da je rodna ravnopravnost podjednako drutvena potreba i obaveza Evropske unije.

Upitanice primjeuju da ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali da nijesu jednako plaene i

da ne dolaze lako do rukovodeih pozicija. Sa pojmom rodno-osetljivog planiranja upoznato je

svega 12% ispitanica.

Sve sagovornice izjavile su da se u odnosima na poslu, kada su u pitanju muke kolege,


osjeaju, uglavnom, ravnopravno i uvaeno. Za razliku od odnosa sa kolegama, iskustva sa

mukarcima strankama/klijentima, investitorima ili donosiocima odluka bila su za njih ee

diskriminiua.

Kada je u pitanju brojnost ena u planerskoj praksi, sve uspitanice prepoznaju da ena

ima dosta na mjestima gdje se izrauju i implementiraju planovi, dok su mukarci jo uvijek

dominantni na mjestima gdje se investira i donose odluke, tj. gdje postoje novac i mo.

Planiranje je interesna zona mukaraca. Klijenti, tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji

zahtjevi stiu od njih, planove usvajaju mukarci, a takode ih ima vie i u komisijama koje

ocjenjuju planska dokumenta, jedno je od razmiljanja.

to se tie pristupa planiranju, istraivanje pokazuje da planerke vide izvjesne razlike u

planerskim stavovima mukaraca i ena. Smatraju da se ene prije sloe da neki prostor

treba ouvati, oslanjaju se na sigurna rjeenja i struku, profesionalnije su i razmiljaju mnogo

odgovornije. ini im se da mukarci nemaju toliki strah od odgovornosti, pristupaju problemima

operativno, planiraju onako kako investitor trai i meusobno su solidarniji od ena.

Kada je u pitanju ukljuivanje graana/ki, uobiajni modeli ukljuivanja sa javne rasprave i

ankete. Analiza komentara graana/ki ne vri se u odnosu na polnu pripadnost, a mukaraca

ima daleko vie na javnim raspravama prilikom davanja komentara na plansku dokumentaciju.

Preporuke za poboljanje rodne osjetljivosti planerske prakse date su na kraju ovog dokumenta.

Smjernice su sakupljene tokom istraivanja, kroz pomenute intervjue sa akterkama koje djeluju

na polju planiranja u Crnoj Gori. Preporuke obuhvataju i neke od ideja sa radionice Rod i

prostor, organizovane u sklopu projekta, kao i zbir iskustava prikupljenjih iz literature. Smjernice

i preporuke namijenjene su Sekretarijatima za urbanizam i planiranje prostora u Lokalnim

samopravama u Crnoj Gori, Ministarstvu ureenja prostora i zatite ivotne sredine (sada

Ministarstvo odrivog razvoja i turizma), firmama koje se bave izradom planskih dokumenata

kao i nevladinim organizacijama aktivnim u oblasti upravljanja prostorom, ukljuivanja graana/

ki, javnog zastupanja, enskih ljudskih prava i sl.

O ISTRAIVANJU RODNA SVIJEENOST U OBLASTI PLANIRANJA PROSTORA U CRNOJ GORI

Jedna od aktivnosti projekta Rod i prostor

je pilot-istraivanje o rodnoj osvijeenosti

na polju planiranja prostora u Crnoj Gori.

Istraivanje je obavljeno sa akterkama

ukljuenim u kreiranje planova, njihovu

implementaciju i donoenje odluka u oblasti

planiranja. Cilj istraivanja bio je utvrivanje

stepena ukljuenosti principa rodne ravno-

pravnosti u njihovom radu.

Istraivanje je sprovedeno na pilot uzorku od

16 osoba (primorje i glavni grad Podgorica),

dok je istraivaki uzorak obuhvatio sljedee

ciljne grupe: Sekretarijati za urbanizam i

planiranje prostora u Lokalnim samopra-

vama, Minstarstvo ureenja prostora i zatite

ivotne sredine (sada Ministarstvo odrivog

razvoja i turizma) i firme koje se bave izra-

dom planskih dokumenata

Profesionalni profil ispitanica obuhvatio je

arhitektice, pejzane arhitektice, planerke,

pravnice i saobraajne inenjerke.

Sprovedeno je kvalitativno istraivanje kroz

pojedinane (licem-u-lice) intervjue. Ovaj tip

istraivanja izabran je zato to prua sveobuh-

vatne informacije; od ispitanika/ca se mogu

dobiti detaljniji odgovori; prua bolje razu-

mijevanje problematike i veu analitinost i

kreativnost i ostavlja mogunost razmiljanja

o odgovorima. Samim tim, smatramo da je

dobijeno kvalitativno vee bogatstvo podataka,

sugestija, razmiljanja, stavova i predloga.

Vodi za intervjue nalazi se na kraju ovog do-

kumenta.

Istraivanje obuhvata stavove o trenutnoj

ukljuenosti rodne ravnopravnosti u procese

planiranja prostora u Crnoj Gori, kao i smjer-

nice i preporuke za poboljanje sadanjeg

stanja.

Svi intervjui sprovedeni su na anonimnoj osno-

vi, to znai da ime intervjuisanih nije registro-

vano u izvjetaju istraivanja. Stavovi intervjui-

sanih su analizirani i uporeeni bez navoenja

ko ih je iznio. Nita od onoga to su intervjui-

sane izjavile nee biti izneseno od strane

realizatora ovog istraivanja u nekom drugom

dokumentu ili tekstu, niti e biti iskorieno ili

zloupotrijebljeno na bilo koji nain.

Prilikom citiranja podataka iz ovog istraivanja,

autori/ke mole one koji to budu inili da navedu

izvor podataka.


GENERALNO O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI

Razumijevanje pojma rodna ravnopravnost

Kada je u pitanju pojam rodna ravnopravnost, veina

sagovornica, na poetku razgovora, imala je potrebu da kae

da se lino ne osjea ugroenom, tj. da je pojam asocira na

ugroenost ena. Iako je nekima tema bila potpuno nova i

nepoznata, nijedna nije osjeala nelagodu da razgovara o njoj.

Jedno od zapaanja je da se u praksi rodna ravnopravnost

nekada doivljava sa podsmijehom, kao jo jedna od

formalnosti Evropske unije (Gdje su to ene ugroene i kakve

to veze ima sa planiranjem i bilo im drugim?). Sam pojam,

upitanice objanjavaju kao ravnopravnost ena i mukaraca

u drutvu, omoguavanje istih uslova, kako bi ene mogle da

usklade svoje porodine obaveze sa poslovnim. Generalno

zapaanje je da intervjuisane, u velikoj mjeri, povezuju pitanje

rodne ravnopravnosti sa privatnom sferom.

Svega 18% anketiranih izjavilo je da pokuavaju kroz svoj

rad da integriu principe rodne ravnopravnosti ili da naglase

vanost ove teme. Ostale ili nijesu previe zainteresovane za

temu ili smatraju da u ovom trenutku postoje vanija pitanja.

Nacionalni i evropski okvir za uspostavljanje rodne ravnopravnosti stvarna potreba ili EU obaveza?

Sve anketirane slau se da je rodna ravnopravnost podjednako

drutvena potreba i EU obaveza u procesu evropskih

Rodna ravnopravnost podrazumijeva ravnopravno uee ena i mukaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, jednak poloaj i jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korienje linih znanja i sposobnosti za razvoj drutva, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti

10

integracija. Miljenje veine je da se, u ovom trenutku,

insistiranje na rodnoj ravnopravnosti doivljava kao nametnuti

trend koji ljudi ne osjeaju.

Postoji strah da bi se pitanje rodne ravnopravnosti kod nas

moglo svesti na formalnost, tj. dovoljan broj ena na odreenim

pozicijama, a da se u stvarnosti, kvalitativno, uslovi za ene

nee popraviti. Postoji, takoe, bojazan da je kod nas zalaganje

za promovisanje rodne ravnopravnosti deklarativno i da nema

puno rezultata u praksi.

Sve upitanice upoznate su sa postojanjem Zakona o rodnoj

ravnopravnosti u Crnoj Gori i smatraju da bi on trebalo da se

primjenjuje.

Rodne uloge u Crnoj Gori

O temi rodnih uloga u Crnoj Gori anketirane su imale najvie da

kau, jer se bazira na iskustvu njihovog svakodnevnog ivota.

Zahvaljujui EU trendovima mijenjaju se uloge, ali mi se ini da

je za mukarce taj tempo prebrz, miljenje je jedne upitanice.

Generalno razmiljanje je da su stereotipi u Crnoj Gori jo

uvijek ivi, iako ima promjena u odnosu na tradicionalne

modele. Veina anketiranih se slau da je u privatnom ivotu

potrebno vie ravnopravnosti, dok u struci nije toliko veliki

problem.

ene najee osjeaju neravnopravnost kada je u pitanju

usklaivanje privatnih obaveza sa poslovnim. Primjeuju da

postoji nejednaka plaenost i mogunost napredovanja u poslu:

- ena koja ima djecu i radi, ne moe biti u potpunosti

usredsreena na posao, za razliku od mukarca;

- Mukarci imaju mogunost da rizikuju (da otvaraju

Plaim se da e se pitanje rodne ravnopravnosti kod nas svesti na formalnost, tj. dovoljan broj ena na odreenim pozicijama, a da se u stvarnosti kvalitativno uslovi za ene nee popraviti.

11Istraivanje Rodna osvijecenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori

privatna preduzea i sl.), to nije sluaj sa enama, zbog

porodice zato ene trae dravni posao koji im prua

veu sigurnost;

- ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali nijesu

jednako plaene i ne dolaze do efovskih pozicija;

- Emancipacija je enama oteala ivot;

- Drutvo ne daje podrku enama;

- ene su u socijalizmu imale veu sigurnost, sistem ih nije

ostavljao na cjedilu Drutvo mora da brine o porodici.

Danas ene imaju problem sa porodiljskim odsustvom;

- Problem neravnopravnosti se posebno javlja tamo gdje

su investicije u pitanju;

Jedno od miljenja je da bi rodne uloge u Crnoj Gori trebalo

da se mijenjaju, naroito na polju politike i biznisa. Nekoliko

upitanica komentarisale su da ene kvalitetno i organizovano

obavljaju posao i da su u radu ozbiljnije od mukaraca.

Sve intervjuisane se slau da su promjene vane i smatraju da

je potrebno uticati kroz vaspitanje i edukaciju od malena, kako

bi se poveala svijest o rodnoj ravnopravnosti. Takoe, smatraju

da je potreban vei broj ena na mjestima odluivanja (Ako je

ena rukovodilac - ona za sobom vue ene, ako je mukarac

vue mukarce).

Poznavanje koncepta rodno-osjetljivog planiranja prostora

Sa pojmom rodno-osjetljivog planiranja upoznato je svega

12% upitanica. Ostale nijesu ule za ovaj pojam, ali ih on

asocira na socio-ekonomske strategije, razliito vienje prostora

ene imaju iste obaveze kao i mukarci, ali nijesu jednako plaene i ne dolaze do efovskih pozicija.

12

od strane ena i mukaraca i sl.

Neka od miljenja su da je tema bitna, ali da rodni aspekt nije

presudan za planiranje, kao i da je potrebno da se u planiranju,

inae, tretiraju potrebe razliitih drutvenih grupa, ne samo

ena i mukaraca.

Sve anketirane izjavile su da bi eljele da se vie informiu ili

dalje ue o temi rodno-osjetljivog planiranja.

ENE U PROCESU PLANIRANJA

Postoji li diskriminacija u profesiji na osnovu pola?

Sve sagovornice izjavile su da se u odnosima na poslu, kada

su u pitanju muke kolege, osjeaju uglavnom ravnopravno i

uvaeno. Jedna upitanica kae: Odnosi sa kolegama su dobri,

ali smatram da marginalne grupe ena imaju problem - mnoge

ne smiju ni da izgovore ono to misle, a kamoli da se pitaju.

Takoe, intervjuisane uoavaju da danas, u profesiji, ima sve

vie ena ak i kod izvoenja graevinskih radova. Ranije su

mukarci bili poeljniji jer su jai, ali su ene izdrale, one su

vrijednije i odgovornije.

Iako veina upitanica ima pozitivna iskustva u komunikaciji sa

kolegama, neke su istakle i manje prijatna iskustva. Navodimo

primjere nekih negativnih iskustava, prvenstveno iz privatnog

sektora:

- Najvie sam radila na izradi jedne studije, ali kada je

dolo do odbrane projekta, muki partneri mi nijesu

dozvolili da prisustvujem ...;

Odnosi sa kolegama su dobri, ali smatram da marginalne grupe ena imaju problem - mnoge ne smiju ni da izgovore ono to misle, a kamoli da se pitaju.


- Imala sam iskustvo nesluanja, kada te sagovornik

doivljava kao da brblja i koristi mnogo vie rijei nego

to je potrebno;

- Primijetila sam da u planerskim firmama ene ne smiju

bez odobrenja da kau ta misle;

Za razliku od odnosa sa kolegama, iskustva sa mukarcima

strankama/klijentima, investitorima ili donosiocima odluka

bila su ee diskriminiua za ene:

- Nala sam se u nelagodnoj situaciji sa klijentom, i

nijesam sigurna da li bi ta osoba bila jednako neprijatna

da je bio prisutan muki kolega...;

- Otila sam na sastanak sa investitorom, a on je traio da

se sretne sa mukim kolegom;

- Menader jedne optine, na sastanku se obraao samo

kolegi, kao da ja ne postojim. Kada bih postavila pitanje,

on je odgovor upuivao njemu;

- Nekada mukarci klijenti nastupaju silom (iskustvo

zaposlene u lokalnoj samoupravi);

- Imam strah od fizikog pritiska i primitivizma;

Nekoliko upitanica izjavile su da nijesu sigurne da li se

diskriminacija (nepotovanje i pritisak) deavala zato to su

ene, ili bi bilo isto da su na njihovom mjestu ili uz njih bile

muke kolege. Bilo je vie primjera neshvatanja predloga ili

podcjenjivanja struke, ali mislim da na to nije uticalo to sam

ena, ve je to, jednostavno, bio sluaj nastupa sa pozicije

moi ili manjak kultivisanosti sagovornika. Nijesam doivljavala

diskriminaciju zbog pola, ve zbog odnosa moi politiki

uticaj je vei od strunog aspekta. Ipak, postoji sumnja da su

ti pritisci slobodniji kada klijenti komuniciraju sa enama, zbog

Menader jedne optine, na sastanku se obraao samo kolegi, kao da ja ne postojim. Kada bih postavila pitanje, on je odgovor upuivao njemu.

1

tradicionalnih odnosa u naem drutvu koji su jo uvijek ivi.

Jedna upitanica imala je iskustvo da u direktnom kontaktu ene

klijenti nastupaju agresivnije od mukaraca.

Postoje i diskriminiua iskustva kada su u pitanju profesionalne

obaveze, koje stavljaju ene u neravnopravan poloaj:

Za licencu su potrebni freki projekti realizovani posljednjih

3-5 godina. Meutim, ako se ena posveti djeci ne moe da

zadovolji takve kriterijume nakon 3 godine odsustva;

Dva puta sam ostajala bez posla kada bih rekla da sam

trudna;

Kada su u pitanju ove i sline teme, neophodno je da drutvo

preduzme mjere kako bi pruilo zatitu enama.

Postoje li prednosti za ene u planerskom poslu?

Oko polovina upitanica izjavile su da nijesu osjetile da biti ena

predstavlja prednost u planerskom poslu.

One koje su imale suprotna iskustva navode sljedee primjere:

- Nekada se enama pripisuje emotivnost, a ja smatram

da je upravo to prednost, jer obraanje panje na

potrebe drugih jeste dobar odgovor na planerski zadatak;

- Mislim da je povjerenje graana vrlo esto vee kada su

ene ukljuene, moda osjeaju veu sigurnost;

- Smatram da sam kao ena nekada u prednosti, jer

su ene paljivije sagovornice, strpljivije su i istrajnije,

nemaju agresivan pristup;

- enska intuicija i senzibilitet doprinose boljem shvatanju

Za licencu su potrebni freki projekti realizovani posljednjih 3-5 godina. Meutim, ako se ena posveti djeci ne moe da zadovolji takve kriterijume nakon 3 godine odsustva...

Nekada se enama pripisuje emotivnost, a ja smatram da je upravo to prednost, jer obraanje panje na potrebe drugih jeste dobar odgovor na planerski zadatak.


tuih potreba - ene mogu bolje da uoe ta je potrebno

razliitim grupama i to pomae pri donoenju odluka;

Iskustvo ena koje rade u jednoj od optina je da su u lokalnoj

upravi ene zatienije nego u biznisu gdje vladaju principi sile.

U upravi ene imaju zakon u rukama.

Kada se govori o prednostima sa pozicije ene, neke

sagovornice su pomenule aspekt fizikog izgleda. Miljenja i

iskustva da li fiziki izgled doprinosi ili odmae profesionalnom

uspjehu se razlikuju. Mukarci su prijatniji u komunikaciji

sa enama koje bolje izgledaju, jedno je iskustvo, a sasvim

razliito da atraktivan izgled nije uvijek prednost, jer te

doivljavaju neozbiljno na poetku, dok se ne dokae.

Brojnost ena u planerskoj praksi

Veina upitanica se slae da u planiranju postoji podjednak

broj ena i mukaraca, ali da su na vrhu mukarci. Planiranje je

interesna zona mukaraca - jedno je od razmiljanja klijenti,

tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji zahtijevi stiu od njih,

planove usvajaju mukarci, a takoe ih ima vie i u komisijama

koje ocjenjuju planska dokumenta.

Razgovarajui o temi broja planera/ki, planersku praksu

posmatrali smo kroz tri grupe aktivnosti:

I IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA - planerske firme

Veina upitanica smatra da u procesu izrade planskih

dokumenata ima podjednak broj ena i mukaraca, ili, moda,

ak vie ena. Sebe, enu planerku, vidim kao radilicu, kae

jedna upitanica. U procesu izrade planova ima vie ena to je

loe plaen posao.

Iako ima i ena vlasnica planerskih firmi, upitanice se slau

U lokalnoj upravi ene su zatienije nego u biznisu gdje vladaju principi sile. U upravi ene imaju zakon u rukama.

Planiranje je interesna zona mukaraca. Klijenti, tj. vlasnici imovine su mukarci i krupniji zahtijevi stiu od njih, planove usvajaju mukarci, a takoe ih ima vie i u komisijama koje ocjenjuju planska dokumenta.

1

da su direktori uglavnom mukarci. Imam saradnice koje su

sposobne, sa znanjem i iskustvom, ali nemaju hrabrosti da

osnuju svoje firme.

II IMPLEMENTACIJA PLANOVA Lokalne samouprave,

Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine (sada

Ministarstvo odrivog razvoja i turizma), Zavodi za zatitu

spomenika kulture...

Lokalne samouprave u Crnoj Gori*

Samo u jednoj optini ena obavlja funkciju predsjednice optine (Kotor).

Od ukupno 21 optine, dvije ene se nalaze na mjestu mjestu potpredsjednice optine.

U 4 optine na mjestu predsjednika/ca Skuptine optine nalaze se ene.

Skuptine optina Budva, Kotor, Bar, Niki, Bijelo Polje i Cetinje imaju formiran Savjet za ravnopravnost polova kao radno tijelo.

Takoe se moe primijetiti veoma mali procenat odbornica u Skuptinama optina (najvei procenat je u Tivtu - 21,8%, Budvi i Kotoru - 20%, a najnii u Beranama i Pljevljima - 5%)

ene su i na nivou lokalne samouprave najvie zastupljene u sektorima koji se odnose na oblasti porodice, kulture i obrazovanja.

to se tie implementacije planova, zapaanje je da u lokalnim

samoupravama na primorju ima vie ena, za razliku od

sjevera. U lokalnim samoupravama su ponovo ene, jer se tu

ne donose odluke, ve je to vie fiziki posao. Na sjeveru, u

svim optinskim sekretarijatima sekretari su mukarci.

Upitanice, takoe, uoavaju da u Ministarstvu ureenja prostora

i zatite ivotne sredine vei broj zaposlenih ine ene, dok je

ministar mukarac.

III DONOENJE ODLUKA Skuptine Optina i Skuptina

Crne Gore

Generalno zapaanje je da u procesu donoenja odluka

Moe se primijetiti da je veoma mali procenat odbornica u Skuptinama Optina (najvei procenat je u Tivtu - 21,8%, Budvi i Kotoru - 20%, a najnii u Beranama i Pljevljima - 5%)*

U procesu izrade planova ima vie ena to je loe plaen posao.


dominiraju mukarci, bilo da je u pitanju lokalni ili nacionalni

nivo.

Skuptina Crne Gore*

Sastav Skuptine Crne Gore: od ukupno 81, 10 poslanica ili 12,35%

Funkcije predsjednika i potpredsjednika Skuptine obavljaju mukarci

Odbor za rodnu ravnopravnost broji najvie enskih lanova (7 od 10), dok su Odbor za bezbijednost i odbranu, Odbor za ekonomiju i finansije, Odbor za turizam i Administrativni odbor bez ena.

Samo dvije poslanice u Parlamentu se nalaze na mjestu predsjednice/ka odbora, i to na elu Odbora za rodnu ravnopravnost i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Funkciju sekretara/ki odbora obavlja 10 ena

Vlada Crne Gore*

Funkciju predsjednika i potpredsjednika Vlade Crne Gore obavl-jaju mukarci

Od ukupno 17 ministarstava samo jedna ena obavlja funkciju ministarke (MEI).

ene u 22% obavljaju funkciju pomonica ministara i starjeinki dravnih organa.

Od ukupno zaposlenih u dravnim organima Crne Gore 54% ine ene dok 46% ine mukarci

U procesu donoenja odluka sigurno ima vie mukaraca, jer su

na viim mjestima u hijerarhiji lokalne i dravne uprave.

Mislim da ene imaju mali udio u procesu donoenja odluka,

ali smatram da je vei problem da li na donoenje odluka utie

struka ili politika (odluke su uglavnom politike, a pitanje je

koliko su ene zastupljene u politici)?!

------------

* Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, 12/2010

Sastav Skuptine Crne Gore

Zaposleni/e u dravnim organima Crne Gore

poslanice 12,35 %

poslanici 87,65 %

1

Postoje li razlike u pristupu i prioritetima kod planerki i planera u Crnoj Gori?

Razlike u pristupu:

- ene se prije sloe da se prostor sauva, dok mukarci

pokuavaju da proguraju neto;

- ene se oslanjaju na sigurna rjeenja i na struku a mukarci

ele otro i brzo (kratkim preicama do cilja);

- ene razmiljaju mnogo odgovornije, dok se ini da mukarci

nemaju strah od odgovornosti;

- ene drugaije odluuju ne donose se odluke tako lako;

- Kada su delikatne situacije u pitanju, kada postoje problemi,

mukarci uvjek donose odluke;

- Solidarnost meu mukarcima je uoljiva, naroito izmeu onih

koji su zaposleni u optinama i drugim dravnim slubama;

- Mukarci u planiranju ee gledaju kroz prste i vie su pod

uticajem samih investitora a i investitori su skoro uvijek

mukarci;

- ene se vie dre zakona i profesionalnije su u poslu;

- Nekada ene imaju problem kod donoenja odluka, jer ne

mogu jasno da prelome;

- Mukarci vie planiraju onako kako investitor trai, poslovi se

sklapaju u kafanama;

- Primijetila sam razliku, iako je to teko dokazivati i dokazati.

Mislim da ene veinom prilaze temi holistiki, a mukarci

operativno;

Primijetila sam razliku, iako je to teko dokazivati i dokazati. Mislim da ene veinom prilaze temi holistiki, a mukarci operativno.


Razlike u prioritetima:

- ene vie podravaju javni interes, dok mukarce zanimaju

saobraajnice i parkinzi;

- ene vie razmiljaju o prostorima za djecu, igralitima...;

Iskustvo saradnje u radnim grupama

- U radnim grupama mukarci se vie trude da iskoriste

autoritet, efovski, zapovjedniki, dok su ene vie za

dogovor;

- ene vie njeguju profesionalni odnos, a mukarci vie

odreeni interes;

- Na radnim sastancima, sa mukarcima se poslovi zavravaju

bre, a kada ima ena raspline se;

- Nekada primeuje da ene na sastancima ute verovatno ih

mukarci ne diskriminiu ve zena sama sebe ograniava;

- Na radnim sastancima, kada se izloi predlog sa

argumentima, ene e se sloiti, a mukarac rei: Lijepo ste

to obrazloili, ali ne moe to tako....;

- Ne uoavam razliku samo zbog pola uesnika neke radne

grupe. Sada se najvie osjea partijska pripadnost, naalost;

- Najbolje su radne grupe u kojima je odnos ena i mukaraca

priblian Tada se dobija dodatni kvalitet zbog razliitosti;

- U grupi gdje su ene, organizovanije se radi, lake se

dogovara, vie se potuje kodeks rada;

- Mukarci su ee uzdraniji, prevrtljiviji, mijenjaju stavove, pa

sa njima treba biti oprezniji prilikom rada;

Najbolje su radne grupe u kojima je odnos ena i mukaraca priblian Tada se dobija dodatni kvalitet zbog razliitosti.

20

Da li je planiranje u Crnoj Gori rodno- osjetljivo ili rodno-slijepo?

Sve upitanice se slau da planiranje u Crnoj Gori nije rodno

osjetljivo. Neke napominju da se gotovo i ne razmilja o krajnjim

korisnicima/cama. O korisnicima prostora se ne razmilja kao o

mukim i enskim, samo se slijedi projektni zadatak... Naalost,

elja investitora je ono to je kljuno za planiranje.

Neka od zapaanja vezano za postojei nain planiranja su:

Kada se planira i ne zna se ko su krajnji korisnici. Oni se

ukljuuju tek u procesu javnih rasprava;

Planovi se rade nekvalitetno i loe za krajnje korisnike...

samo ucrtavanje novih struktura nautrb javnih prostora/

sadraja;

Postoje pritisci protiv javnih sadraja, donosioci odluka esto

nee da usvoje plan dok se ne unese ono to oni ele;

Ve vie godina u Crnoj Gori se planira protiv svih rodnih

grupa a u prilog investitora;

Teko je rei da li su iskustva ena i mukaraca podjednako

ukljuena, jer, generalno, javnost nije maksimalno ukljuena;

I na implementaciji planova, koja je loa, treba da se radi;

Kod planiranja se ne vodi rauna o enama i mukarcima

kao o ciljnim grupama. Vie se vodi rauna o djeci, starim

osobama, osobama sa invaliditetom;

Sve upitanice se slau da bi rodno-senzitivan pristup planiranju

doprinio kvalitetu planova.

Ve vie godina u Crnoj Gori se planira protiv svih rodnih grupa a u prilog investitora.


Rodno-osjetljiv jezik

Znaajna novina u zakonodavnoj praksi Crne Gore je uvoenje klauzule rodno-osjetljivog jezika, koja je, zahvaljujui zalaganjima Odbora za rodnu ravnopravnost Skuptine Crne Gore, unesena u nekoliko zakona koje je do sada usvojila Skuptina Crne Gore.

Zakonodavni okvir za rodnu ravnopravnost u Crnoj Gori, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Podgorica

Svega 25% upitanica koristi ili djelimino koristi rodno-

senzitivan jezik. Ostale ne koriste rijei zanimanja i titula u

enskom rodu. Manji broj njih smatra da je to bitno, ali da su

obrazovanje i navika uticali na to da se dre nauenog pristupa,

koji podrazumijeva upotrebu mukog roda. Treba vie vremena,

tolerantnosti i spontanosti, jedno je zapaanje. Zanimljiv je bio i

komentar da je isticanje roda u jeziku neka vrsta etiketiranja i

da to moe da bude problem za enu da dobije posao.

UKLJUIVANJE GRADJANA ENA I MUKARACA

Uobiajni naini ukljuivanja graana i graanki

Uobiajni naini ukljuivanja graana/ki uglavnom su samo oni

propisani zakonom anketiranje i javna rasprava. Ponekad se

graani/ke dodatno ukljuuju putem telefona, e-mail-a, pismenih

dopisa, terenskih obilazaka (od kue do kue) i kroz direktne

razgovore.

Problem je u tome to se od graana/ki kroz anketiranje trai

(i dobija) spisak elja vezan iskljuivo za lini interes, dok

Zalaganje za dosljednu upotrebu formi enskog roda za zanimanja (profesije) i titule (statusnog obiljeja) ena, vano je prvenstveno zato to je veliki broj ena u mnogim profesijama i na mnogim odgovornim mjestima u drutvu. Drugo, zato to je ono u skladu sa potovanjem osnovnih gramatikih pravila. Jedno takvo se odnosi na pravilo graenja reenice: subjekat i predikat moraju se slagati u rodu i broju, inae je reenica negramatina. Nepravilno je: Ministar je rekla. Odbijanje da se enske forme titula i zanimanja ire koriste prije ima veze sa patrijarhalnim poimanjem mjesta ena u drutvu, nego sa gramatikom.1 Jezik nije statian, ve dinamian, i on prati drutveno-politike promjene. U jezikoj formi prepoznajemo misao i namjere i vano je da toga budemo svjesni/e.

1 Rodna perspektiva jezika: predlog za standardizaciju, Svenka Savi, Univerzitet u Novom Sadu http://www.zenezaevropu.com/p-jezik-ner-avnopravnosti/34256.html

22

se o kvalitetu ivota u zajednici, koji bi planovi trebalo da

obezbijede, ne vodi dovoljno rauna. Planeri bi trebalo da

se vie bave vrijednostima, jedno je od razmiljanja. Javne

rasprave su esto simuliranje uea javnosti.

Graani/ke bi trebalo ukljuivati na matovitiji nain, kako bi

se od njih dobili kvalitetniji ulazni podaci koji se mogu uvrstiti

u planove. Sigurno je da u svim sredinama postoje ljudi

koje zanima dobrobit zajednice, a ne samo lini interes. Te

ljude treba prepoznati, animirati i na pravi nain ukljuivati

(kroz pojedinane intervjue, fokus grupe i sl.). Uee

graana/ki trebalo bi da bude na vie nivoa i raznovrsno;

Pristup graanima/kama nije adekvatan, neka su od kritikih

razmiljanja planerki.

Drugo vano zapaanje odnosi se na vraanje povjerenja

graana/ki kada su u pitanju procesi planiranja i odbrana

javnog interesa. Mislim da graani/ke ne reaguju zato to

misle da bi to bilo uzaludno, meutim ima nekih primjera gdje

su se planovi promijenili nakon reakcije (zgrada Maksim u

Podgorici).

Ima li specifinosti u komentarima i sugestijama mukaraca i ena?

Sve upitanice se slau da se analiza komentara graana/ki

(npr. anekete) ne vri u odnosu na polnu pripadnost. Uvodna

istraivanja ne rade ni optine (koje su naruioci), ni planerske

kue, a ova istraivanja su potrebna kao ulazni podatak.

Jedan od predloga je da treba razvijati metodologiju rodno-

senzitivnih anketa za graane/ke.

Uglavnom su potrebe mukaraca i ena line i svode se na

Planeri bi trebalo da se vie bave vrijednostima. Javne rasprave su esto simuliranje uea javnosti. Uee graana/ki trebalo bi da bude na vie nivoa i raznovrsno.


nivo pojedinane parcele, dok zahtjevi vezani za itav prostor

dolaze od NVO-a i Mjesnih zajednica.

Dok jedan broj upitanica ne uoava naroite specifinosti

u zahtjevima i prioritetima izmeu mukaraca i ena, neke

primjeuju razlike u pristupu izmeu ove dvije grupe (postoji

odreena podudarnost sa pristupima i prioritetima planerki i

planera, pogledati str. 16):

Uglavnom ene dolaze sa zahtjevima da se prostor sauva,

ukoliko postoji neki problem (npr. pomjeranje granica), dok

mukarci najee dolaze sa zahtjevima za jo, tj. za

veim kapacitetima;

ene ee emotivno pristupaju i trude se da sauvaju ono

to imaju;

ene koje dou na javnu raspravu uglavnom ne konkretizuju

primjedbe, njihove primjedbe su vie emocionalne;

ene ee reaguju protiv ruenja kua, jer je tamo i drvee,

dok mukrcima to nije vrijednost;

Mukarce zanima hotel, a ene igralite;

Jedna od pretpostavki je da vjerovatno 90% komentara piu

mukarci, jer su oni veinom vlasnici imovine.

Struktura uesnika/ca na javnim raspravama

Generalno zapaanje je da je broj mukaraca na javnim

raspravama daleko vei od broja ena, naroito na sjeveru

Crne Gore. Prema iskustvu planerki sa primorja, u optimistinoj

varijanti, ima ena, a mukaraca na javnim raspravama.

Shodno tradicionalnom modelu, na javne rasprave dolazi glava

Uglavnom ene dolaze sa zahtjevima da se prostor sauva, ukoliko postoji neki problem (npr. pomjeranje granica), dok mukarci najee dolaze sa zahtjevima za jo, tj. za veim kapacitetima.

2

porodice. Jedno od zapaanja je i da ene imaju vie obaveza

kod kue, pa nemaju vremena za javne rasprave.

Sa aspekta planera/ki, bitno je da grupe onih koji vode javnu

raspravu budu mjeovite.

Neka od karakteristinih zapaanja su:

Kada je vie mukaraca na raspravama onda je

nebezbjedno, kao na utakmici;

Kada izlaem na skupu, registrujem kada ima vie ena

(paljivije sluaju), a mukarci se nerviraju, nestrpljivi su

(skrati, skrati...);

ene na javnim raspravama ne ele da se javno

eksponiraju. ak i u revizionim komisijama ne ele da iskau

miljenje javno ve pismeno;

Na javnim raspravama komentari koje daju mukarci

uglavnom su opti, obino su to samo kritike (i to ne samo

konkretno, ve na sve...), tj. teke prie;

ene na javnim raspravama imaju konkretnije predloge i

jasnije zahtjeve, i zbog toga se lake sa njima dogovoriti,

bez obzira da li je rjeenje pozitivno ili negativno;

Na javnim raspravama dolazi do izraaja partijarhalni model;

Mukarci tite mukarce, to nije sluaj sa enama;

Zainteresovani investitori su mukarci, jer njima pripada

imovina;

Mislim da je povjerenje graana vrlo esto vee kada su

ene ukljuene, moda osjeaju veu sigurnost;

Kada je vie mukaraca na raspravama onda je nebezbjedno, kao na utakmici. Kada je vie ena, komunikacija je civilizovanija i na nekom nivou.


Kada je vie ena, komunikacija je civilizovanija i na nekom

nivou;

Najee mukarci iznose stavove, a da li se kui dogovore,

to je pitanje. Jedino kad mukarci nemaju vremena poalju

ene na javnu raspravu;

Na pitanje da li ima dovoljno mogunosti za ene da iskau

svoje prioritete, odgovori su bili razliiti. Neke upitanice smatraju

da se i enama i mukarcima omoguava ravnopravno, dok

druge nijesu sigurne da li se kroz nau praksu omoguava

razliitim ciljnim grupama (ne samo mukarcima i enama, ve

i mladima, penzionerima i sl.) da se vie ukljue i iskau svoje

potrebe.

2

PREPORUKEVeina preporuka i smjernica sakupljena je tokom istraivanja, kroz intervjue sa akterkama

koje djeluju na polju planiranja u Crnoj Gori. Neke od ideja sa radionice organizovane u sklopu

projekta uvrteni su u spisak (vie o radionici moete proitati u Anexu 2). Jedan dio predloga

ini zbir iskustava prikupljenjih iz literature i ona su ve objavljena u publikaciji Rod i prostor

koju moete uitati na naem sajtu www.expeditio.org.

Opte smjernice g Donijeti jasne politike odluke o posveenosti integrisanju rodne

ravnopravnosti u procese planiranja

Vrlo je vano donijeti jasne politike odluke da postoji spremnost za implementaciju rodnih

politika u procese prostornog planiranja na lokalnom i nacionalnom nivou. To je osnov

za planere/ke, ali i implementatore/ke planova da sprovode integrisanje principa rodne

ravnopravnosti u planove.

g Uvesti principe rodno-osjetljivog planiranja kao obavezu, uvrstivi ih u projektne zadatke

Kroz programske zadatke trebalo bi da budu definisani stavovi optina i njihovo opredjeljenje

da kroz svoja planska dokumenta ukljuuju rodno-osjetljivi pristup. Treba nastojati da se rodna

perspektiva prepozna i ukljuuje u planiranje.

g Usvojiti EU povelju o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou u optinama na teritoriji Crnoj Gori

Savjet evropskih optina i regiona (CEMR), kao asocijacija lokalnih i regionalnih vlasti iz preko

trideset zemalja Evrope, usvojio je 2006. godine Evropsku povelju o jednakosti mukaraca

i ena u lokalnom ivotu. Do sada je Povelju potpisalo oko 256 lokalnih i regionalnih uprava

u Evropi. Ovaj dokumenat daje okvire i za rodno-osjetljivo planiranje, koje moete nai u

publikaciji objavljenoj u okviru projekta Rod i prostor. Cjelokupan dokument moete nai na

sajtu www.ccre.org.


g Razviti metodologiju rodno-senzitivnih anketa i upitnika za graane/ke

Analizirati iskustva ena i mukaraca u korienju prostora. Kroz ulazne ankete trebalo bi

obraditi potrebe razliitih grupa (ene, mladi, penzioneri, osobe sa invaliditetom).

g Organizovati razliite oblike edukacije o rodno-osjetljivom planiranju

Edukaciju bi trebalo razvijati na razliitim nivoima, meu djecom, mladima i odraslima. Trebalo

bi organizovati radionice i seminare za predstavnike/ce lokalnih samouprava, ministarstava,

planerskih firmi i institucija.

g Uvesti izborni predmet Rodno-osjetljivo planiranje prostora na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore

Trebalo bi redovno organizovati gostujua predavanja i uvesti izborni predmet Rodno-osjetljivo

planiranje prostora na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Prof. Jelisava Kalezi

ve je pokrenula inicijativu da se uvede izborni predmet radnog naziva Planiranje posebnih

potreba na pomenutom fakultetu.

g Pripremati istraivanja koja e biti osnov za izradu kvalitetnijih planova

Raditi na obezbjeivanju istraivanja, koja e ukljuiti rodnu perspetivu, kao osnov za izradu

kvalitetnijih planova.

g Donijeti pravilnike, prirunike, preporuke i smjernice kao vodie planerima/kama za integrisanje rodnog aspekta u kreiranje i implementaciju planova

Pravilnici i prirunici doneseni od strane nadlenog ministarstva pomogli bi da se ubrza proces

integrisanja principa rodne ravnopravnosti u planiranje prostora.

g Osnaivati ene planerke da se vie ukljuuju u procese donoenja odluka

Organizovati radionice i obuke za osnaivanje planerki.

g Podsticati planere i planerke da koriste rodno-osjetljiv jezik u pisanim i usmenim obraanjima

2

U zakonodavnoj praksi Crne Gore uvedena je klauzula rodno-osjetljivog jezika i trebalo bi

podsticati mukarce i ene da je potuju u pisanom i usmenom obraanju.

g Donijeti zakone koji se odnose na rodno-osjetljivo planiranje i podsticati ene da se vie ukljuuju u izradu ovih dokumenata

g Raditi istraivanja na temu rodnog planiranja sa mukarcima

Veoma je vano da rodna perspektiva postane tema koja nije vezana samo za enska pitanja.

Bitno je postarati se da rod postane pojam koji zanima oba pola.

g Razvijati modele za raznovrsnije uee graana/ki kako bi mogli kvalitetivnije doprinijeti procesu planiranju

Osim uobiajnih metoda, anketa i javnih rasprava, treba razvijati i primjenjivati raznovrsnije

modele koji bi doprinijeli kvalitativnijem ueu graana/ki: Okrugli stolovi; Radionice; Diskusije

u grupama sastavljenim prema polu, starosnoj dobi...; SWOT analize; Fokus grupe (za

razmatranje odreenih tema); etnja odreenim podrujem sa njegovim stanovnicima/cama

(evaluaciona etnja)...

g Voditi rauna o rodno-osjetljivom pristupu kada je u pitanju dodjela licenci za ene planerke

Mnoge ene, zbog porodiljskog odsustva, prinuene su da naprave pauzu u svom

profesionalnom radu. To treba uzeti u obzir prilikom odobravanja licenci za koje se trae projekti

realizovani u bliskoj prolosti, kako ene ne bi bile u diskriminisanoj poziciji u odnosu na muke

kolege.

g Testirati rodno-osjetljiv pristup planiranju na pilot-projektima manjeg obima (igralite, parkovi...)

Pilot-projekti su odlian nain za provjeru novih metoda rada na konkretnom primjeru. Kako

se rodno-senzitivan pristup odnosi na sve nivoe planiranja - od manjih gradskih cjelina do

prostornih planova, kroz pilot-projekte manjih obima (npr. parkovi, igralita, rekreativne zone...)

moe se testirati metodologija ukljuivanja iskustava i potreba ena i mukaraca.

g Promovisati primjere dobre prakse iz EU i regiona


Tema rodno-osjetljivog planiranja nije nova u razvijenim zemljama Evrope. U regionu, na

primjer u Sloveniji, takoe, ima primjera implementacije ovog koncepta. Jedan od projekata

realizovanih u EU na temu rodnog planiranja je GenderAlp (2001-2006), u kome je uestvovalo

12 partnera iz Italije, Slovenije, Francuske, Njemake i Austrije. Lokalne samouprave i

strukovna planerska udruenja mogu uiti iz ovakvih i slinih iskustava i implementirati primjere

dobre prakse u Crnoj Gori.

g Prilikom planiranja ukljuivati i konsultovati nevladine organizacije koje se bave enskim ljudskim pravima

Prilikom planiranja, veoma je vano da se ne zaboravi na ukljuivanje nevladinih organizacija

koje se bave enskim ljudskim pravima. Ove organizacije imaju znanje o rodnoj ravnopravnosti,

vrlo esto posjeduju relevantnu statistiku i sposobne su da mobiliu odreene djelove zajednice.

Takoe, ove organizacije mogu donijeti novi pogled na potrebe zajednice, naroito sa aspekta

enskog iskustva. Naravno, ne treba zaboraviti ni na ukljuivanje udruenja koja zastupaju

prava mladih ena i mukaraca, osoba sa invaliditetom, samohranih majki i sl.

g Voditi rauna o vremenu odravanja sastanaka i diskusija

Nedostatak vremena esto predstavlja znaajno ogranienje za ene. Zbog toga je vano imati

na umu injenicu da ene imaju mnogo vie obaveza u kui od mukaraca, te u skladu sa tim

planirati vrijeme organizovanja skupova. Prilikom zakazivanja sastanaka, vano je saznati u

koje doba dana i gdje je enama najpogodnije da se sastanu.

g Organizovati odvojene konsultacije sa enama i mukarcima, pitajui jedne i druge za njihove specifine potrebe i iskustva

Mnogo je bolje formirati male grupe nego velike. Mnoge ene vie vole da se sastaju u grupama

sastavljenim samo od ena. Postoji vea vjerovatnoa da e u takvim grupama izraziti svoje

miljenje. Ako se formiraju mjeovite grupe sastavljene od mukaraca i od ena, veoma je

vano ostvariti ravnoteu u njihovom broju, ali i voditi rauna da pozicije predsjednika/ce i

sekretara/ke pripadaju i mukarcima i enama. Takoe, vano je insistirati da se obje strane

uju, kako ne bi bilo dominirajuih stavova i zakljuaka. Generalno, bitno je da se pronalaze

najbolji naini kako bi se dobila miljenja, iskustva i prioriteti mukaraca i ena, korisna za dalji

tok planiranja.

30

g Pojednostaviti ukljuivanje u procese planiranja putem veb sajtova

Danas se sve ee planska dokumentacija postavlja na veb sajtove, a proces participacije se

moe odvijati i na ovaj nain. ene, generalno, manje koriste raunare od mukaraca. Stoga je

poeljno uloiti trud kako bi veb sajtovi, preko kojih je mogue ukljuivanje u procese planiranja,

bili razumljivi i jednostavni (user friendly). O ovome je vano voditi rauna, kako miljenja i

iskustva pojedinaca/ki ne bi bila iskljuena zbog neprilagoenosti informatikih tehnologija.

Takoe, ovo je vana tema kada je u pitanju ukljuivanje osoba sa invaliditetom u procese

planiranja).

g Njegovati otvoren pristup, bez predrasuda

Neke od predrasuda sa kojima se u svakodnevnom ivotu susreemo nesvjesno unosimo u

svoje profesije. Vrlo je vano osvjeivati stereotipna miljenja o enama, meu kojima su

povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom, zanemarivanje doprinosa neplaenog

enskog rada (briga o djeci, starima, domainstvu...) itd.

Neke konkretne planerske teme koje ukljuuju rodno-osjetljiv pristup

Na osnovu obavljenih razgovora sa planerkama u Crnoj Gori, kao i na osnovu postojeih

istraivanja, pokazalo se da sljedee teme oslikavaju prostorne potrebe i prioritete ena:

stambena pitanja - ene su danas ee vezane za privatnu sferu, tako da ih, u ovom trenutku, vie zanimaju pitanja ureenja stambenih naselja. U svakom sluaju ne treba

izgubiti iz vida da je vezanost ena za privatnu sferu slika sadanjeg stanja, ne i nuno

eljenog poretka u budunosti. Vano je i tu buduu rodnu perspektivu, koja podrazumijeva

ravnopravnu podjelu obaveza u domaoj sferi meu mukarcima i enama, imati na umu pri

planiranju;

bezbjednost (lina sigurnost u javnom prostoru, strah od nasilja) - osvjetljavanje ulica, koridora i parkova. Trebalo bi definisati sadraje koji e doprinijeti da vie ljudi koristi mjesto

koje je kritino sa aspekta bezbjednosti;


bolje organizovan i efikasan javni prevoz - podsticanje korienja javnog prevoza trebalo bi da bude prioritet u gradovima, a studije pokazuju da ene u veoj mjeri koriste ovaj

vid transporta;

postojanje prateih sadraja uz stanovanje (lokalne prodavnice, prostori za igru djece...);

sadraji koji e doprinijeti da se drutveni problemi umanje (npr. centralne zone u naseljima);

korienje urbanog prostora za stvaranje mogunosti za rad

ulice prilagoene djejim kolicima

javni prostori prilagoeni slijepim i slabovidim osobama - prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, studije konstantno ukazuju da su ene, u svim krajevima

svijeta i svih godita, u znatno veem riziku od oteenja vida;

javni sadraji za starije osobe - u tradicionalnom modelu, enama je dodijeljena uloga brige o starima;

kole, jaslice, vrtii, centri za dnevni boravak djece...

parkovi

prostori za rekreaciju i provoenje slobodnog vremena

igralita

mjesta za presvlaenje beba na etalitima

postrojenja za reciklau

pitanja zatite ivotne sredine

javni toaleti...

32

DODATAK 1: VODI ZA INTERVJUGENERALNO RAZUMIJEVANJE POJMA RODNA RAVNOPRAVNOST

1. ta pomislite kada ujete pojam rodna ravnopravnost? Da li osjeate

nelagodu da razgovarate na ovu temu? Ako da, zbog ega?

2. Da li znate da u Crnoj Gori postoji Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Nacionalni

akcioni plan za uspostavljanje rodne ravnopravnosti? Da li ovo smatrate

ispunjavanjem EU obaveze ili stvarnom drutvenom potrebom u Crnoj

Gori?

3. Da li mislite da bi trebalo neto promijeniti kada su u pitanju uloge ena i

mukaraca u Crnoj Gori?

4. Kako razumijete pojam rodno-osjetljivog planiranja prostora? Da li ste

ranije uli za ovaj pojam? Ukoliko bi se oragnizovala obuka ili radionica na

ovu temu, da li bi Vas zanimalo da se ukljuite ?

ENE PLANERKE

1. Da li ste, kao planerka, nekada iskusili diskriminiciju na osnovu pola? (npr.

manjak potovanja vaeg znanja ili neshvatanje vaeg predloga dovoljno

ozbiljno)

2. Da li ste nekada osjetili da ste u prednosti kao ena planerka?

3. Vae iskustvo je da u procesu izrade planova (planerske firme) ima vie

ena, vie mukaraca ili podjednako?

4. Da li ste primijetili neku razliku u razmiljanju (predlozima, prioritetima,

interesima) kod ena planerki i kod mukaraca planera ?

5. Va utisak je da u procesu donoenja odluka (lokalni i nacionalni nivo)

kada su u pitanju planovi ima vie ena, vie mukaraca ili podjednako?

6. Da li smatrate da se u Crnoj Gori planira rodno neutralno (rodno slijepo

za neutralne krajnje korisnike) ili su iskustva i interesi mukaraca i ena

podjednako ukljueni u dananje planiranje? Da li se razmilja o profilu


krajnjih korisnika/ca kada se planira?

7. Kako se osjeate kada ste u radnoj grupi u kojoj je veina mukaraca planera,

a kako kada je veina ena?

8. Da li smatrate da bi rodno-senzitivan pristup doprinio kvalitetu planova ? Ako da,

kako bi se mogle podstai planerske firme i donosioci odluka da ovaj aspekt vie

uzimaju u obzir?

9. Da li, kod obraanja i pisanja tektova, koristite rodno senzitivan jezik (planerka,

arhitektica, graanka)? Da li smatrate da je to bitno?

UKLJUIVANJE GRAANA ENE I MUKARCI

1. U kojoj mjeri i na koji nain ukljuujete gradjane/ke u procese planiranja?

Navedite nekoliko metoda koje koristite.

2. Kada su u pitanju predlozi graana/ki, da li ih posmatrate rodno neutralno ili

posebno tretirate iskustva ena i iskustva mukaraca? Da li ste neto uoili?

ta vie zanima koju grupu, da li ove dvije grupe pokreu razliite teme?

3. Da li se na javnim raspravama pojavljuje vie ena, vie mukarca ili

podjednako? Kako se osjeate kada na javnim raspravama ima veina

mukaraca?

4. Da li postoji dovoljno mogunosti da ene iskau svoje prioritete i da uestvuju

u planiranju?

RODNA RAVNOPRAVNOST I PLANERSKA PITANJA

1. Istraivanja pokazuju da 62% ena u Crnoj Gori oseaju da nemaju istu slobodu

kretanja kao mukarci? (strahovi, zabrane). Kako se planiranjem moe uticati na

osjeaj sigurnosti u javnom prostoru?

2. Uoeno je da ene u manjoj mjeri koriste automobil, a vie javni gradski prevoz. Da

li je to tema koja se tie planera?

Da li postoje neke druge teme koje biste smatrali vanim za istai kada je u pitanju

planiranje i rodna ravnopravnost? Moete nam poslati na e-mail [email protected]

3

DODATAK 2: IZVJETAJ NAKON RADIONICE ROD I PROSTOR

14. decembra 2010, u hotelu Maestral u Miloeru NVO EXPEDITIO organizovala je radionicu pod nazivom Rod i prostor - Integrisanje rodne ravnopravnosti u proces planiranja u Crnoj Gori.

Radionica, kojoj je prisustvovalo 20 uesnika/ca, bila je prvenstveno namijenjena enama i mukarcima koji/e djeluju u oblasti kreiranja planova, njihovoj implementaciji i donoenju odluka kada je planiranje prostora u pitanju.

Radionica Rod i prostor odrana je kao jedan od etiri okrugla stola u okviru dvodnevnog seminara Iskustva iz prakse u implementaciji Zakona o ureenju prostora i izgradnji objekata, koji je organizovalo Ministrastvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine, u saradnji sa kancelarijom UNDP (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) u Crnoj Gori.

PROGRAM RADIONICE

10.00-10.15hUvodna i pozdravna rijeTatjana RajiKoordinarka projekta, NVO EXPEDITIO

O projektu Rod i prostor - Integrisanje rodne ravnopravnosti u proces planiranja u Crnoj Gori

10.15-10.45h

Rodna ravnopravnost u Crnoj GoriIgor VuiniMinistarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti

Gender mainstreaming u Crnoj Gori sa aspekta dravne politike, osnovni pojmovi za razumijevanje rodne ravnopravnost, EU integracije, rodna statistika

10.45-11.15h

Stanje enskih ljudskih prava u Crnoj GoriLjubomirka Ljupka KovaeviPredstavnica NVO Anima

Rezultati istraivanja sprovedenog od strane enskih NVO, pogled na stanje enskih ljudskih prava sa aspekta nevladinog sektora

11.15-12.00h Pauza za kafu

12.00-14.00h

Rodno-osjetljivo planiranje prostoraProf. Anita Larsson School of Technoculture, Humanities and Planning, Karlskrona, vedska

EU perspektiva, iskustva u vedskoj, koncept rodno-osjetljivog planiranja, primjeri*

14.00-15.00h Pauza za ruak

15.00-15.45h

Iskustva rodno-osjetljivog pristupa planiranju u Crnoj GoriProf. Jelisava KaleziGradevinski fakultet UCG, Podgorica

Primjeri - Blok 5 u Podgorici, Istraivanje: Stav ena o kvalitetu jednog stambenog naselja

1.1.1h

Istraivanje sa planerkama u Crnoj Gori 2010.Tatjana Raji NVO EXPEDITIO

Predstavljanje rezultata istraivanja sa enama koje uestvuju u izradi, implementaciji i donoenju odluka kada je u pitanju planiranje prostora u Crnoj Gori (sprovedeno tokom jeseni 2010).


Uesnici/ce radionice:

Igor Vuini, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Odjeljenje za rodnu ravnopravnost,

Podgorica

Jelisava Kalezi, Graevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, Podgorica

Ljupka Kovaevi, NVO Anima, Kotor

Prof. Anita Larsson, School of Technoculture, Humanities and Planning, Karlskrona, vedska

Ideja Kasumovi, dipl. in. arh., Bijelo Polje

Uranela Radovani, CAU, Podgorica

eljka urovi, Tehnoekonomski inenjering, Podgorica

Ksenija Vukmanovi, STRUKTURA, Podgorica

Mirka urovi, ARHIENT, Podgorica

Gordana Savi, Optina Mojkovac

Ranka Brajkovi, Optina Mojkovac

Aleksandra orevi, DIZIKOM, Herceg Novi

Lidija Tomaevi, Herceg Novi

Vuk Ikovi, Optina Danilovgrad

Sanja Jankovi, Optina Bar

Nataa Ilini, NVO EXPEDITIO, Kotor

ore Trajevski, NVO Pravi put, Tivat

Tatjana Raji, NVO EXPEDITIO, Kotor

Radmila Vojinovi, Podgorica

Vesna Lekovi, NVO EXPEDITIO, Kotor

Sa radionice Rod i prostor

3

Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori

Igor Vuini ~ Ministarsto za ljudska i manjinska prava,

Odjeljenje za rodnu ravnopravnost

Na samom poetku, predstavnik Ministarstva predstavio je

aktivnosti Odjeljenja za rodnu ravnopravnost. Zatim je govorio o

zakonodavnom okviru, stanju u politikom ivotu kada su ene

u pitanju, sudskoj vlasti i ekonomskim i radnim pravima ena u

Crnoj Gori.

Kada se radi o domaem zakonodavnom okviru, Ustav Crne

Gore propisuje jednake mogunosti za ene i mukarce.

lanom 8 zabranjuje se svaka neposredna ili posredna

diskriminacija po bilo kom osnovu, dok lan 18 istie da

drava jemi ravnopravnost ene i mukarca i razvija

politiku jednakih mogunosti. Zakon o rodnoj ravnopravnosti

usvojen je 2007. godine, a Plan aktivnosti za postizanje rodne

ravnopravnosti 2008.

Kada je rije o ueu ena u politikom ivotu, neka od

osnovnih zapaanja su da postoji veoma nizak stepen

zastupljenosti ena u radu politikih partija, kao i na visokim

funkcijama gdje se donose odluke. Svega 12,3% lanica

Skuptine Crne Gore su ene, dok je samo jedna ena na

ministarskoj funkciji. Takoe je uoen pad zastupljenosti ena

na partijskim izbornim listama. to se tie zaposlenosti u

dravnim institucijama, ena ima neto vie nego mukaraca

(54%). ene su, takoe, vie zastupljene u sudskoj vlasti.

Kada je u pitanju zastupljenost ena u lokalnim samoupravama,

od ukupno 21 optine, samo u jednoj optini (Kotor) ena

obavlja funkciju predsjednice optine, u dvije optine ene su

na mjestu potpredsjednice optine, a u etiri optine na mjestu

predsjednice skuptine optine. Takoe se moe primijetiti

Svega 12,3% lanica Skuptine Crne Gore su ene, dok je samo jedna ena na ministarskoj funkciji. Kada je u pitanju zastupljenost ena u lokalnim samoupravama, od ukupno 21 optine, samo u jednoj optini (Kotor) ena obavlja funkciju predsjednice optine, u dvije optine ene su na mjestu potpredsjednice optine, a u etiri optine na mjestu predsjednice skuptine optine.


veoma mali procenat odbornica u skuptinama optina.

Uoava se da su ene manje drutveno angaovane od

mukaraca, osjeaju se manje uticajnima i na lokalnom i na

dravnom nivou. Takoe je primijeeno da su ene sa visokim

obrazovanjem znatno kritinije prema radu institucija sistema.

Kada se radi o ekonomskom poloaju i zaposlenosti ena, oko

45% nezaposlenih ine ene. Meutim, u nekoliko posljednjih

godina primjeuje se trend pada uea ena u ukupnom

broju nezaposlenih. Na polju preduzetnitva, u svega 16%

preduzea ene su osnivaice ili se nalaze na rukovodeoj

funkciji. to se tie vlasnitva, u poreenju sa mukarcima,

ene su u znatno manjem broju vlasnice stana, kue, imanja ili

automobila.

Stanje enskih ljudskih prava u Crnoj Gori

Ljubomirka Ljupka Kovaevi ~ NVO Anima, Kotor

U svom izlaganju, Ljupka Kovaevi predstavila je ideje

feminizma i dala pregled stanja enskih ljudskih prava u

Crnoj Gori. Pregled stanja enskih ljudskih prava u Crnoj Gori

rezultat je istraivanja koje je realizovala NVO Anima u saradnji

sa aktivistkinjama enskog nevladinog sektora tokom 2007.

godine.

Mukarci i ene u Crnoj Gori priblino su obrazovani, ali rodna

neravnopravnost opstaje po inerciji, kao neto to je opstajalo

vjekovima unazad. Pravna jednakost postoji, ali u realnosti nije

sasvim tako. U drutvu je mnogo lake govori o seksualnim

orijentacijama i nacionalnim razlikama nego o muko-enskoj

neravnopravnosti. U zemljama u tranziciji problem je naruito

veliki - nasilje nad enama je vee, ekonomska mo ena se

smanjuje, prostitucija i trgovina ljudima opstaju, postoji proces

repatrijarhalizacije i ponovni uticaj religije...

Na polju preduzetnitva, u svega 16% preduzea ene su osnivaice ili se nalaze na rukovodeoj funkciji. to se tie vlasnitva, u poreenju sa mukarcima, ene su u znatno manjem broju vlasnice stana, kue, imanja ili automobila.

Mukarci i ene u Crnoj Gori priblino su obrazovani, ali rodna neravnopravnost opstaje po inerciji, kao neto to je opstajalo vjekovima unazad.

3

Sve zemlje, na zvaninom/dranom nivou, uljepavaju svoja

dokumenta o stanju enskih ljudskih prava koja dostavljaju

Odboru Ujedinjenih nacija za uklanjanje diskriminacije nad

enama (CEDAW izvjetaj). Anima je, zajedno sa aktivistkinjama

enskog nevladinog sektora, realizovala tzv. CEDAW izvjetaj u

sjenci koji govori o stanju enskih prava sa aspekta nevladinih

organizacija. Neka od zapaanja iz ovog istraivanja su:

- da su ene diskriminisane smatra 68,6 % ena i 35%

mukaraca;

- zbog slabije mogunosti zapoljavanja, manja je ekonomska

mo ena, i manje je ena u politici;

- da su ene dvostuko optereene (neplaenim radom u kui i

poslovnim obavezama) smatra 65% ena i 35% mukaraca;

- da ene ne mogu imati i porodicu i politiku karijeru smatra

28,4% mukaraca i 11,8% ena;

- da je enama mjesto u kui, a da politiku treba prepustiti

mukarcima misli 27,6% mukaraca i 9,8% ena;

- ene misle da je sadanji poloaj ena u osnosu na period prije

1990. godine puno gori, dok mukarci smatraju da je bolji;

- ene smatraju da su za postizanje ravnopravnosti najvane

dvije stvari - stimulacija oeva da se bave djecom i vrednovanje

i plaanje rada u kui, dok mukarci misle da su to druge dvije

stvari - obrazovanje i ravnopravnost na poslu;

- za mukarce u Crnoj Gori, briga za djecu je najvanija osobina

ena, dok je za ene u Crnoj Gori samostalnost najvanija;

- ono to ometa ene da se bave politikom je tradicionalni pogled

na svijet, to smatraju i ene i mukarci;

- 50% mukaraca smatra da ene i mukarci imaju podjednaku

Da su ene dvostuko optereene (neplaenim radom u kui i poslovnim obavezama) smatra 65% ena i 35% mukaraca u Crnoj Gori.

Za mukarce u Crnoj Gori, briga za djecu je najvanija osobina ena, dok je za ene u Crnoj Gori samostalnost najvanija.


slobodu kretanja, dok samo 21% ena smatra to isto;

- i ene i mukarci smatraju da mukarci slobodno vrijeme

provode u kafani i na sastancima, a ene radei u kui;

ene se ne osjeaju odgovornima za stanje u drutvu, i to

je problem. To znai da mo odluivanja u Crnoj Gori imaju

mukarci.

Rodno-osjetljivo planiranje

Prof. Anita Larsson, arhitektica i planerka ~ Vanredna profesorka

na Tehnolokom institutu Blekinge, vedska (1999 2006)

Prof. Anita Larsson je radila kao gradska planerka. Doktorirala

je u oblasti socijalnog stanovanja 1990. godine i od tada se

bavi tematikom roda i prostora. Bavila se istraivanjem na temu

stanovanja u Junoj Africi i stratekim planiranjem u vedskoj.

Radila je kao vanredna profesorka na Tehnolokom institutu

Blekinge u periodu 1999-2006.

Rodna ravnopravnost, po njoj, podrazumijeva jednake

mogunosti i za ene i za mukarce i, takoe, odnosi se na

ulogu mukarca u porodici i drutvu.

Opti cilj politike rodne ravnopravnosti u vedskoj, koju je

usvojio vedski parlament (Riksdag) u maju 2006, je da osigura

da ene i mukarci imaju istu mo da oblikuju drutvo i vlastiti

ivot.

Ostali ciljevi politike rodne ravnopravnosti (ukratko):

Jednaka podjela moi i uticaja.

Ekonomska ravnopravnost izmeu ena i mukaraca.

Jednaka podjela neplaenog kunog rada i staranja.

Eliminacija nasilja mukaraca nad enama.

0

Neka od naela EU Strategije za ostvarivanje ravnopravnosti

izmeu ena i mukaraca 2010-2015:

jednaka ekonomska nezavisnosti ena i mukaraca;

jednake plate za isti rad;

ravnopravnost u donoenju odluka;

dostojanstvo, integritet i eliminacija rodno zasnovanog nasilja;

promovisanje rodne ravnopravnosti izvan EU

horizontalna pitanja (rodne uloge, zakonodavstvo i upravljaki

instrumenti)

Iz jednog ranijeg EU dokumenata prof. Larsson je izdvojila citat:

Nalije zaposlenosti je ivot van radnog mjesta. Poveanje

zapoljavanja ena ne moe se postii bez rjeavanja pitanja

kunih i porodinih obaveza kako ena tako i mukaraca.

Dobra ravnotea izmeu posla i privatnog ivota usklaivanje

vremena za kuu i posao od kljunog je znaaja za poveanje

zapoljavanja ena, kao i za preuzimanje vie obaveza u kui od

strane mukaraca.

Evropska povelja o rodnoj ravnopravnosti na lokalnom nivou,

koju je usvojio Savjet evropskih optina i regiona, jo jedan je

dokument znaajan za ovu temu. http://www.ccre.org/docs/

charte_egalite_en.pdf

Ukoliko elimo da radimo na buduoj prostornoj strukturi, treba

da planiramo imajui u vidu ravnopravne odnose izmeu ena i

mukaraca u budunosti. Po shvatanju prof. Larsson, planiranje

je sredstvo za promovisanje rodne ravnopravnosti u drutvu,

tako to e olakati mogunosti za ene i mukarce da jednako

dijele odgovornosti kako u javnoj tako i privatnoj/porodinoj sferi.

Ponekad, planerke nijesu rodno osvijeene i imaju tendenciju da

rade na isti nain kao i planeri. Zbog toga su planovi rodno-slijepi.

Nalije zaposlenosti je ivot van radnog mjesta. Poveanje zapoljavanja ena ne moe se postii bez rjeavanja pitanja kunih i porodinih obaveza kako ena tako i mukaraca. Dobra ravnotea izmeu posla i privatnog ivota usklaivanje vremena za kuu i posao od kljunog je znaaja za poveanje zapoljavanja ena, kao i za preuzimanje vie obaveza u kui od strane mukaraca.


Naini podreivanja ena u procesu planiranja:

Povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom

Zanemarivanje doprinosa neplaenog rada

Vee vrednovanje pitanja vezanih za proizvodnju, nego pitanja

koja se odnose na drutvenu reprodukciju

Oblasti od posebne vanosti za planiranje (ove stavke treba analizirati kako iz rodne tako i perspektive svakodnevnog

ivota):

Drutvena infrastruktura - (Javni) objekti koji olakavaju

svakodnevni ivot - centri za dnevni boravak djece, kole,

biblioteke, bolnice, centri za okupljanje graana/ki, itd.

Transportna infrastruktura - U vedskoj ene koriste

javni prevoz ee nego mukarci. Mukarci putuju na vee

udaljenosti nego ene, dok putovanje ena ukljuuje vie

zaustavljanja: da bi obavile kupovinu, prihvatile djecu iz

obdanita, itd.

Ureenje trgovakih objekata

Sigurnost i bezbjednost

Metode za dobijanje rodno osvijeenog znanja o

svakodnevnom ivotu:

Uee javnosti kako bi se ukljuila iskustva iz svakodnevnog

ivota

Razdvajanje statistikih podataka za ene i mukarci, sa

odgovarajuom analizom rodne ravnopravnosti - statistike

otkrivaju postojee uslove, a ne kako je mukarcima i

enama

Vremenska geografija (Torsten Hgerstrand)

Naini podreivanja ena u procesu planiranja:

Povezivanje ena sa privatnom/porodinom sferom;

Zanemarivanje doprinosa neplaenog rada;

Vee vrednovanje pitanja vezanih za proizvodnju, nego pitanja koja se odnose na drutvenu reprodukciju;

2

Kada govorimo o ukljuivanju javnosti, konvencionalno

planiranje podrazumijeva pristup odozgo, dok novi

pristup planiranju, tzv. pristup odozdo ukljuuje

iskustva ljudi za koje planiramo. U koju fazu planiranja

treba ukljuiti javnost?

- U ranu fazu: da bismo dobili znanje koje e koristiti u daljem

procesu planiranja, to, sa druge strane, obezbjeuje

legitimitet

- U kasniju fazu: samo da bismo obezbijedili legitimitet, ali

time dobijamo ogranieno znanje od graana/ki

Prilikom uea javnosti vano je razmotriti sljedee:

- Na koji nain pozvati uesnike/ce

- Obezbijediti da svi/e imaju mogunost da uestvuju

- Voditi rauna o mjestu odravanja sastanaka

- Voditi rauna o vremenu odravanja sastanaka

- Voditi biljeke koje e kasnije biti proslijeene

- Biti svjestan/na stava Ne u mom dvoritu (NIMB-problem)

Metode ukljuivanja graana/ki:

Diskusije u grupama sastavljenim prema polu, starosnoj

dobi, itd.

SWOT analiza

Fokus grupe (za razmatranje odreenih tema)

etnja odreenim podrujem zajedno sa njegovim

stanovnicima/cama (evaluaciona etnja)

Uenici/ce piu krae sastave, itd.

Metode ukljuivanja graana/ki: Diskusije u grupama

sastavljenim prema polu, starosnoj dobi, itd.

SWOT analiza

Fokus grupe (za razmatranje odreenih tema)

etnja odreenim podrujem zajedno sa njegovim stanovnicima/cama (evaluaciona etnja)

Uenici/ce piu krae sastave, itd.


ta planeri/ke treba da zapamte:

- Koristite odgovarajui jezik;

- Budite otvoreni, bez predrasuda;

- Prepoznajte svakodnevna ivotna iskustva ena i mukaraca

(oni/e ne govore jezikom planera/ki!);

- Prihvatite ozbiljno miljenja, ideje, vizije, itd. ena i

mukaraca;

- Nastavite dijalog dajui nove predloge i omoguite davanje

povratnih informacija;

Istraivanje specifinih potreba ena u urbanim naseljima u Crnoj Gori

Prof. Jelisava Kalezi ~ Graevinski fakultet Podgorica

Nain korienja prostora, kao najvanijeg i sveobuhvatnog

resursa jedne zajednice, u potpunosti odraava stepen

razvijenosti i odnose uspostavljene u toj zajednici. Svaki oblik

razvoja i organizovanosti zajednice oitava se iz urbanih

matrica gradova. Zakonomjernost odnosa prostornih i urbanih

matrica i oblika drutvene organizovanosti zajednice je

Prof. Jelisava Kalezi pokrenula je inicijativu da se uvede izborni predmet Rodno osjetljivo planiranje prostora (radni naziv: Planiranje posebnih potreba) na Arhitektonskom fakultatu Univerziteta Crne Gore.

univerzalna. I nae vrijeme prikazuje u svojim urbanim

matricama pravu sutinu demokratinosti drutva. to je vie

raznovrsnih mogunosti korienja javnog prostora za razliite

socijalne, starosne, rodne, profesionalne i druge grupe, to je

razvijenija demokratija u toj zajednici.

Iz dosadanjih programa saradnje Centra za enske studije i

studije roda Univerziteta u Oslu sa Univerzitetom Crne Gore

pokrenuti su razliiti projekti i studijski programi iz oblasti

enskih studija. Projekat STAV ENA PREMA KVALITETU

URBANOG PROSTORA JEDNOG STAMBENOG NASELJA U

PODGORICI, koji je uraen na Graevinskom fakultetu u okviru

predmeta Prostorno i urbanistiko planiranje i prezentovan na

konferenciji odranoj u martu 2005. u Podgorici, ukazuje da

je rodno-senzitivno posmatranje korienja urbanog prostora

mogue.

Na osnovu iskustva iz navedenog projekta, uraena je

aplikacija za novi projekat pod naslovom: ISTRAIVANJE

SPECIFINIH POTREBA ENA U URBANIM NASELJIMA U

CRNOJ GORI.

Prvo istraivanje iz toga projekta bilo je usmjereno na:

ISTRAIVANJE URBANIH MATRICA SA ASPEKTA

DEMOKRATINOSTI KORIENJA PROSTORA

Istraivano je korienje, opremljenost i dostupnost prostora

gradskih parkova. Podruje na kome je istraivanje raeno je

sredinji region Crne Gore, gradovi Podgorica, Danilovgrad i

Niki.

TA JE POKAZALO ISTRAIVANJE?

U postavljenim ciljevima istraivanja nastojala se uspostaviti

veza izmeu prostorne/urbane matrice gradova Podgorice,

Danilovgrada i Nikia i korienja parkova kao vanih gradskih

to je vie raznovrsnih mogunosti korienja javnog prostora za razliite socijalne, starosne, rodne, profesionalne i druge grupe, to je razvijenija demokratija u toj zajednici.


objekata javnog prostora, radi uspostavljanja relacije izmeu

urbane matrice i demokratinosti korienja prostora.

U ovom smislu ustanovljeno je postojanje parkova kao vane

forme javnog prostora. Parkovi su nastajali kao sastavni dio

urbanistikog plana ili je neka prirodna pogodnost indukovala

stvaranje parka.

U Danilovgradu je u potpunosti prepoznatljivo da je jedini

gradski park nastao na osnovu postavke prvog urbanistikog

plana, krajem 19. vijeka. Isti je sluaj i u Nikiu, gdje postoji

samo jedan gradski park. Park-uma Trebjesa se ureuje na

osnovu prirodne pogodnosti blizine poumljenog uzvienja koje

se dalje kultivie i otvara za posjetioce.

U Podgorici, uz Morau i Ribnicu projektovanim ozelenjavanjem

stvorene su povrine koje su kasnije, projektovanjem i daljom

kultivacijom, pretvorene u parkove. Takoe, kroz kasnije

urbanistike planove ureene su zatitne ume na Gorici, Zlatici

i u Toloima i koriste se kao park-ume. U tom smislu moe se

pratiti kontinuitet planiranja parkova u Podgorici, Danilovgradu

i Nikiu, od kraja 19. vijeka. Uoeni kontinuitet je vaan jer je

pretpostavka stvaranja odnosa graana/ki prema gradskom

prostoru. Potvruje se da je poloaj parkova takav da se,

uglavnom, uspostavlja veza izmeu gue naseljenih gradskih

zona i parka. U Nikiu je izostalo formiranje jo jednog

gradskog parka u vrijeme intenzivne urbanizacije od sredine 50-

tih godina 20. vijeka, tako da se to bitno odraava na dananju

situaciju, tj. veliku udaljenost novih gradskih zona od parka.

U svim navedenim gradovima u naseljima sa preteno

porodinim stanovanjem nijesu formirane parkovske povrine.

Na prvi pogled, njihova potreba i opravdanost umanjena je

zbog postojanja pojedinanih bati u okviru sopstvene parcele.

Meutim, oigledno je da bata oko kue ne moe da zamijeni

park i to po mnogim elementima (socijalni i psiholoki

susreti, druenje, komunikacija; rekreativni doging,

grupne vjebe, kulturni koncerti, performansi). ak i u

sluajevima kada su u urbanistikim planovima za ovakva

naselja predviane povrine za djeja igralita, najee

nijesu izgraena, ve su te povrine dobile drugu namjenu.

U tom kontekstu, pitanje dostupnosti gradskih parkova utie

na demokratinost korienja (koja je samo potencijalna),

jer zbog udaljenosti gradskog parka, veliki broj stanovnika ih

uopte ne posjeuje.

Na pitanje koliko slobodnog vremena ene u gradovima

Podgorica, Niki i Danilovgrad provode u parkovima, moglo

bi se precizno odgovoriti tek na osnovu dueg organizovanog

posmatranja. U tom smislu, anketa koja je provedena daje

odgovor koji je validan u kontekstu ovoga istraivanja. Takoe

predstavlja indikator za mogua druga istraivanja.

U Podgorici procenat ena koje provode vrijeme u parku

jednom nedjeljno ili ree je 26,32%, 2-4 puta nedjeljno

35,34%, a skoro svakodnevno 26,32%. U Nikiu, u park

jednom nedjeljno ili ree ide 46,15% ena, 2-4 puta nedjeljno

30,7%, a skoro svakodnevno 23%; U Danilovgradu 33%

upitanih ena ide u park jednom nedjeljno ili ree, 53,33%

njih 2-4 puta nedjeljno, a skoro svakodnevno 13,33%.

Iz ovih odgovora moe se zakljuiti da vei grad upuuje na

ee korienje parka: skoro svakodnevno u Podgorici u

park odlazi 26,32% upitanih, u Nikiu 23%, a u Danilovgradu

svega 13,33%.

Struktura vremena anketiranih ena, dobijena na osnovu

ankete, pokazuje da se za rekreaciju i sport u Podgorici

nedjeljno prosjeno odvoji 4,41% vremena, a za drutvene

kontakte10,63%. U Nikiu ene prosjeno nedjeljno za

Slobodno vrijeme u parku

(plava-Podgorica, narandasta-Danilovgrad, zelena-Niki)

Jednom nedjeljno ili rjee

2-4 puta

Skoro svakodnevno


rekreaciju i sport odvoje 3,79% vremena, a na drutvene

kontakte 12,76%. U Danilovgradu za rekreaciju i sport ene

odvoje svega 1,38% vremena, a za drutvene kontakte 13,79%.

Vano je istai da bi bilo veoma korisno organizovati

obimnije istraivanje korienja vremena kod enskog dijela

stanovnitva. Ovom anketom je pokazano, kada je u pitanju

nedjeljni fond vremana, da su ispitanice uspjele da u prosjeku

rasporede 106 sati. Ako se pretpostavi da je za spavanje

rezervisano 50 sati (7x7), ostaje nerasporeeno 12 sati.

U Podgorici vrijeme u parku 27,06% upitanih provodi u etnji,

11,07% sa djecom ili unucima, 9,02% za trening i doging,

32,55% u razgovoru i druenju, 16% za odmor, 3,53% za

izvoenje kunog ljubimca i 0,78% za druge aktivnosti.

U Nikiu vrijeme u parku 24,51% upitanih provodi u etnji,

11,28% sa djecom ili unucima, 10,89% za trening i doging,

31,13% u razgovoru i druenju, 18,29% za odmor, 3,50% za

izvoenje kunog ljubimca i 0,39% za druge aktivnosti.

U Danilovgradu vrijeme u parku 34,78,% upitanih provodi

u etnji, 10,87% sa djecom ili unucima, 0,00% za trening i

doging, 41,30% u razgovoru i druenju, 8,70% za odmor,

2,17% za izvoenje kunog ljubimca i 2,17% za druge

aktivnosti.

Rastojanje od parka je vaan indikator. Od ukupnog broja

ispitanih u Podgorici, manje od 10 minuta do najblieg parka

ima 45,86%, izmeu 10 i 20 minuta 26,32%, a od 20 do 30

minuta 18,05%, preko 30 minuta ak 9,77%. U Nikiu 31,87%

ispitanica stanuje na odstojanju manjem od 10 minuta od

parka, 41,76% na odstojanju 10-20 minuta, za 20-30 minuta do

parka stigne 14,29% upitanih, a na preko 30 minuta udaljenosti

od parka ivi 12,09% anketiranih ena. U Danilovgradu na

pjeakom rastojanju do 10 minuta stanuje 63,33% anketiranih,

na 10-20 minuta 23,33%, na 20-30 minuta 3,33%, a na preko

30 minuta 6,67%.

U sva tri grada anketirane ene su u velikom procentu smatrale

da park treba da ima jo neke objekte i sadraje. U Podgorici

84,95% anketiranih smatra da je potrebno jo parkovskih

sadraja i objekata, u Nikiu isto, 84,95%, a u Danilovgradu

ak 93,94%.

Upitanice su ocjenjivale kvalitet zelenila, istou i raznovrsnost

opreme u parkovima. U sva tri grada najbolje ocjene (1-5)

su date za kvalitet zelenila, u Podgorici 3,51, Nikiu 3,78

i Danilovgradu 3,45. Za istou u parkovima su ocjene:

Podgorica 2,62, Niki 2,95, Danilovgrad 2,17. Raznovrsnost

opreme parka je ocijenjena: Podgorica 2,29, Niki 3,13 i

Danilovgrad 1,66.

Normativi i standardi za opremljenost naselja parkovskim

povrinama i kako se oni primjenjuju komentarisani su u

poglavlju 10. Vano je zakljuiti da je studija Standardi servisa

za planiranje gradskih naselja iz 1970. godine, autora prof. dr

Boidara Milia, u potpunosti aktuelna i primjenjiva. Naalost ne

i za nove djelove Podgorice, Nikia i Danilovgrada. Nepovoljno

je to novim Prostornim planom Republike nijesu definisani

standardi za planiranje gradskih naselja, ve je to ostavljeno

nadlenosti lokalnih uprava.

Tokom istraivanja zapaeno je da je javni prostor generalno

neodgovarajue predstavljen u Zakonu o ureenju prostora i

izgradnji objekata (Sl. list Crne Gore br. 51/08).

Zakonom o ureenju prostora i izgradnji objekata nije na

zadovoljavajui nain istaknut znaaj javnog gradskog prostora.

U l. 7, stavu 2. Zakona, precizirano je:

Lokalnim objektima od opteg interesa smatraju se:


vodovodna, telekomunikaciona i kanalizaciona infrastruktura,

toplovodi, optinski putevi (lokalni i nekategorisani) i pratei

objekti; ulice u naseljima i trgovi, parking prostori, pijace;

groblja; podzemni i nadzemni prolazi; javne garae; objekti

distributivne mree naponskog nivoa do 35 KV, javna rasvjeta,

javne i zelene povrine, gradski parkovi i dr.

Javni gradski prostor, ije je urbano zelenilo sastavni dio

posebne nomenklature, ini samu sr grada. U tom smislu,

neophodno je Zakonom dati iru nomenklaturu osim saoptene:

... ulice u naseljima i trgovi ili ... javne i zelene povrine,

gradski parkovi i dr.

Nijesu pomenuti: etalita, kejovi, obale rijeka, jezera, mora,

gradske i druge plae, pjeake i biciklistike staze, djeja

igralita, i drugi objekti javnog prostora.

Konkretno, urbano zelenilo se razvrstava prema funkcijama:

- drutveno-rekreativna;

- zatitno-higijenska;

- ambijentalno-dekorativna;

- ambijentalno-memorijalna;

- utilitarna.

Ove funkcije se ostvaruju kroz razliite objekte zelenila: park-

ume, gradski parkovi, manji parkovi, blokovsko zelenilo, vrtovi,

drvoredi, zatitno zelenilo, botanike bate, zelenilo uz istorijske

i spomenike komplekse, zelenilo uz sportske centre.

Generalno, oekivani rezultati su postignuti:

a) Na opisanom uzorku je pokazano koliko slobodnog vremena

ene u gradovima Podgorica, Niki i Danilovgrad provode u

parkovima.

0

b) Moe se zakljuiti da je postignut zadovoljavajui, ali ne i

dovoljan, nivo demokratinosti u korienju ovog javnog

prostora, jer prosjeno preko 70% ispitanica stanuje na

udaljenosti manjoj od 20 minuta hoda do najblieg parka.

c) Struktura vremena na nedjeljnom nivou i vremena boravka u

prostoru parka je prikazana.

d) Mogue je, iz obraenih rezultata, razmatrati kako ivotna

dob i obrazovanje utiu na korienje slobodnog vremena u

parku.

e) Na osnovu ocjene kvaliteta zelenila, istoe, opremljenosti i

dr. parka u naselju u kojem ive ispitanice, jasni su zahtjevi

za poboljanje istoe, sadraja i opremljenosti parkova.

f) Na osnovu izvrenih analiza dobijenog materijala ukazuje

se potreba za konkretnim djelovanjem: poboljanje kvaliteta

postojeih parkova i formiranje novih.

g) Primjenu standarda za opremljenost naselja neophodno je

precizirati kroz prostorno-plansku dokumentaciju na svim

nivoima, dravnom i lokalnim.

h) Nadlenim zakonom je neophodno dati mnogo precizniju

nomenklaturu javnog prostora, ukljuujui i urbano zelenilo.

Istraivanje sastavljeno u Kotoru, februara 2011.

Documents

Rodna osviješćenost u oblasti planiranja prostora u Crnoj Gori