Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

17.04.23 1

Emergentna bolest (eng. emerging disease) - bolest koje se u nekoj populaciji pojavila po prvi put, ili je postojala i ranije, ali se bilježi rapidan porast bilo u incidenci ili geografskoj rasprostanjenosti WHO

CDC: zarazne bolesti čija incidence medju ljudima se povećala u posljednje dvije dekade ili prijeti da će se povećati u bliskoj budućnosti. Uključuju: Nove infekcije koje rezultiraju iz promjena ili evolucije postojećih

mikroorganizama; Poznate infekcije koje se šire na nova geografska područja ili populacije; Prethodno neprepoznate infekcije koje se javljaju u područjima koja

prolaze kroz ekološke transformacija.

17.04.23 2

Stare infektivne bolesti koje reemergiraju (remerging) kao rezultat antimikrobne rezistencije poznatih bioloških agensa ili neuspješnosti javnozdravstvenih mjera (2).

ZOONOZE : bolesti i infekcije koje se prirodno prenose izmedju ne-humanih kičmenjaka i ljudi ; emergentna zoonotska bolest “zoonoza koja je novo-prepoznata, ili tek evolvirala ili se javljala ranije ali sada pokazuje porast incidence ili geografsku ekspanziju odnosno ekspanziju domaćina, ili prenosnika“

17.04.23 3

Humani patogeni R = 1407 do 1870, % zoonoza R = 58-69%. 2005. godine istraživanje o poznatim humanim

patogenima, sa posebnim osvrtom na zoonotske patogene, tj. one koji mogu zaraziti više od jednog domaćina – kriteriji: poznati humani patogeni sa taksonomskom klasifikacijom,

definisani prema kriterijima WHO i CDC kao poznati, emergentni i reemergentni,

domaćini u lancu prenosa, te dokazani načini prenosa za ove humane patogene.

17.04.23 4

Ukupno je definisano 1407 poznatih patogena: 177 (13%) su emergentni ili reemergenti patogeni. Od ukupnog broja – njih 1407 – čak 816 (58%)

dokazano da su zoonotskog karaktera. Zanimljivo je i da je od 177 ukupnih patogena koji su

nadjeni da su emergentni, čak 130 (odnosno 77%) zoonotskog karaktera(5).

17.04.23 5

Spisak emergentnih bolesti IMPRESIVAN, Predvidjanja ukazuju da će on samo rasti! Blizu 600 humanih patogena je emergiralo u

posljednjih 30 godina!

Razni faktori doveli do “skakanja sa jednog specijesa na drugi”

17.04.23 6

Praćenje kretanja zaraznih bolesti u Bosni i Hercegovini je regulisano legislativom u svim entitetima.

CILJ RADA Cilj ovoga rada je da da kratak pregled najznačajnih

zoonoza zastupljenih u Bosni i Hercegovini sa analizom koje su i zašto emergentne kao i moguće pretpostavke o širenju ovih bolesti sa ekstrapolacijom podataka za naredni kratkoročni period.

17.04.23 7

U radu su korišteni zvanični podaci o kretanju zaraznih bolesti ZZJZ FBiH i IZZZRS kao i OZJZ Distrikta Brčko.

Kao osnovni podatak je uzet zvanično prijavljen broj oboljelih.

Stope incidence i/ili morbiditeta nisu mogle biti izračunate, imajući na umu da je denominator – broj stanovništva – neprecizan (procjene).

Ekstrapolacija - analiza vremenskih serija - metodom Holtovog linearnog trenda.

17.04.23 8

17.04.239

GodinaGodina Q groznica (A78)Q groznica (A78) Bruceloza (A23)Bruceloza (A23) Antraks Antraks (A22)(A22) Trihineloza (B75)Trihineloza (B75) Salmoneloza (A02)Salmoneloza (A02)

1996 0 1 5# 352 -

1997 5 0 0# 275 -

1998 125 0 2# 543 -

1999 28 0 1# 250 -

2000 72 9 2# 107 -

2001 18 5 0 41 575

2002 250 14 3 110 444

2003 29 48 1 75 556

2004 314 90 0 68 706

2005 60 137 0 82 554

2006 71 156 0 23 414

2007 69 513 0 47 621# - podaci se odnose samo na BiH; “-” – nema podataka

Tabela 1. Broj prijavljenih humanih slučajeva pojedinih zoonoza u BiH od 1996. do 2007.

17.04.2310

Kretanje broja prijavljenih humanih slučajeva pojedinih zoonoza u BiH od 1996. do 2007. godine

17.04.2311

Grafikon 2. Trendovi kretanja broja oboljelih od pojedinih zoonoza u BiH

0,0

87,5

175,0

262,5

350,0

1,0 6,0 11,0 16,0

Trend broja oboljelih od Q groznice

Vremenski period

Bro

j obolje

lih

-200,0

150,0

500,0

850,0

1200,0

1,0 6,0 11,0 16,0

Trend broja oboljelih od bruceloze

Vremenski period

Bro

j obolje

lih

-1,0

0,5

2,0

3,5

5,0

1,0 6,0 11,0 16,0

Trend broja oboljelih od antraksa

Vremenski period

Bro

j obolje

lih-200,0

0,0

200,0

400,0

600,0

1,0 6,0 11,0 16,0

Trend broja oboljelih od trihineloze

Vremenski period

Bro

j obolje

lih

400,0

487,5

575,0

662,5

750,0

1,0 6,0 11,0 16,0

Trend broja oboljelih od salmoneloze

Vremenski period

Bro

j obolje

lih

Analizirajući kretanje pojedinih zoonotskih bolesti u Bosni i Hercegovini koje se redovno prijavljuju u periodu 1996. – 2007. kao i definisanje emergentnih bolesti moglo bi se zaključiti:

jedina emergentna bolest je bruceloza.

Ostale zoonoze se ne bi mogle nazvati emergentnim, (godinama se javljaju sa manjim ili većim brojem oboljelih – one su “zoonotske bolesti pod dobrom epidemiološkom kontrolom“ - samo pojedinačne varijacije u obliku većih epidemija kada postojeće mjere kontrole se ne sprovode kako je predvidjeno (Q groznica u Banjaluci i Prijedoru).

17.04.23 12

Emergentne zoonoze koje se bilježe u svijetu kao što su npr. ehrlichiosa, avijarna influenca, Enteropatogena E. coli, Campilobacter, West Nile virus... se kod nas ne prijavljuju ali se ne može sa sigurnošću reći da li je to zato što ih nema ili zato što se ne dijagnostikuju.

17.04.23 13

Broj oboljelih od bruceloze u BiH je u značajnom porastu, (2000 – 9; 2006. – 156; 2007. – 513 oboljelih)

Nisu preduzete adekvatne mjere kontrole i prevencije. U Federaciji BiH je od toga zabilježena značajna većina

oboljelih – 2006. -151; 2007. – 488. Broj oboljelih u 2007. bio skoro 500, nikad nije proglašena

epidemija bruceloze u FBiH, samo u pojedinim kantonima!

Da bi se poduzele adekvatne mjere prevencije i konrole neophodno je proglašavanje epidemije, i time zaustavljanje i spriječavanje prenosa ovog patogena sa oboljele životinje na čovjeka, sa napravljenom dugoročnim strategijom eliminacije ove bolesti medju životinjama kako je to već radjeno u drugim zemljama.

17.04.23 14

Preporučeni koraci koji bi se trebali poduzeti su: neophodno uvesti jedinstvenu definiciju slučaja za i ovo (i

ostale bolesti) u BiH ; uspostaviti laboratorijske kriterije za klasifikaciju

potvrdjeni, mogućih i sumnjivih slučajeva prema definicijama WHO i Evropske Unije;

uvesti redovne treninge za sve ljekare i ostale zdravstvene radnike za prepoznavanje i prijavljivanje oboljelih, kao i dodatne treninge iz analitičke epidemiologije i laboratorijskih tehnika;

i možda i najvažnije: istraživanje zoonotskih bolesti mora biti u koordinaciji animalnog i humanog sektora.

17.04.23 15

Bez zajedničkog timskog rada, oko 1200 oboljelih od bruceloze 2011. u Bosni i Hercegovini nije samo broj koji je dobiven statističkom ekstrapolacijom, nego realnost.

Znajući ozbiljnost ove bolesti možemo pretpostaviti da svaki oboljeli košta u finansijskom direktno i indirektno minimalno 1000 KM.

Pitanje: da li si možemo priuštiti da ništa značajno ne poduzmemo da se ovo desi?

17.04.23 16

Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu

17.04.23 17