Upload
lethien
View
216
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U
EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU
HRVOJE SERDARUŠIĆ
U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A
NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTI ČKOG SEKTORA
( M A G I S T A R S K I R A D )
ZAGREB, 2007.
Ime i prezime: Hrvoje Serdarušić
Adresa: Zagreb, Bencekovićeva 29a
Kontakt: +385 1 98 16 11 696
S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U
EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU
U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A
NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTI ČKOG SEKTORA
( M A G I S T A R S K I R A D )
Povjerenstvo za ocjenu:
Prof.dr.sc. Lajoš Žager
Doc.dr.sc. Oliver Kesar
Prof.dr.sc. Danimir Gulin
Mentor: Prof.dr.sc. Danimir Gulin
Zagreb, 2007.
S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B U
EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU
PDS «RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE»
HRVOJE SERDARUŠIĆ
U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A
NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTI ČKOG SEKTORA
( M A G I S T A R S K I R A D )
ZAGREB, 2007.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica I.
Hrvoje Serdarušić
DISPOZICIJA MAGISTARSKOG RADA
U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A
NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTI ČKOG SEKTORA
1. UVOD……………………………………………………………………………..….1
2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA, LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA………………………………….…..22
2.1. Ocjena zaduženosti………………………………………………..23
2.2. Ocjena likvidnosti…………………………………………………..44
2.3. Ocjena aktivnosti…………………………………………………..61
3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77
3.1. Faktori novčanog jaza……………………………………………..77
3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na novčani jaz……..……92
3.3. Metodologija utvrñivanja novčanog jaza………………………..96
3.4. Meñuovisnost novčanog jaza i novčanog toka………….…….109
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………………………….113
4.1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz………………………………..113
4.2. Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………..…114
4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i
profitabilnost hrvatskog turističkog sektora……………………115
5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………121
LITERATURA……………………………………………………………………..125
PRILOZI…………………………………………………………………………...130
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica II.
SADRŽAJ MAGISTARSKOG RADA
U T J E C A J F I N A N C I J S K O G P O L O Ž A J A I A K T I V N O S T I N A
NOVČANI JAZ I PROFITABILNOST HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA
1. UVOD…………………………………………………………………………………1
1.1. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA…………………………...….2
1.1.1. UPRAVLJANJE NOVČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM
«CASH GAP»)……………………………………………………….2
1.1.2. RADNI KAPITAL…………………………………………………….5
1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOVČANI TOK…………7
1.1.3.1. UTVRðIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA………….....8
1.1.3.2. UTVRðIVANJE NOVČANOG TOKA………….………9
1.1.3.2.1. SLOBODNI NOVČANI TOK……………………….....12
1.2. CILJEVI ANALIZE NOVČANOG JAZA………………………………..14
1.3. CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA………………………………….18
1.4. PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA……………………………...19
2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA, LIKVIDNOSTI I AKTIVNOSTI
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA…………………….………………..22
2.1. Ocjena zaduženosti……………………………………...………………23
2.1.1. Definicija pokazatelja zaduženosti………………………...…23
2.1.2. Ocjena i izračun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti….…24
2.1.3. Ocjena i izračun zaduženosti kroz ostale pokazatelje……..28
2.1.3.1. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti..31
2.1.3.2. Dodatak kod ocjene i izračuna zaduženosti:
ocjena stabilnosti………………………………35
2.1.4. Korelacije i značaj pokazatelja zaduženosti………………...38
2.1.5. Zaključak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima i
investitorima……………………………………………………41
2.1.5.1. Pregled trendova i komentar…………………41
2.1.5.2. Preporuke vjerovnicima i investitorim……….43
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica III.
2.2. Ocjena likvidnosti………………………………………………….……….44
2.2.1. Definicija pokazatelja likvidnosti……………………...………44
2.2.2. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I……..…45
2.2.3. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II……….47
2.2.4. Ocjena i izračun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III………49
2.2.5. Ocjena i izračun likvidnosti: Radni kapital…………………..52
2.2.6. Sažetak i značaj ocjene likvidnosti…………………………..53
2.2.6.1. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza novčanog
toka……………………………………………...55
2.2.6.2. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti na
razne pokazatelje……………………………...59
2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………60
2.3. Ocjena aktivnosti…………………………………………………………..61
2.3.1. Definicija pokazatelja aktivnosti………………………………61
2.3.2. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine…..62
2.3.3. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj zaliha……………………63
2.3.4. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj potraživanja…………….66
2.3.5. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj dobavljača…………...…67
2.3.6. Ocjena i izračun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine………..68
2.3.7. Sažetak i značaj ocjene aktivnosti……………………...……70
2.3.7.1. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne
pokazatelje………………………………….………70
2.3.7.2. T-test matrice………………………...…………….72
2.3.7.3. Sažetak po pokazateljima – trendovi…………….73
2.3.8. Preporuke vjerovnicima i investitorima………………………75
3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA……………………77
3.1. Faktori novčanog jaza………………………………………………….….77
3.1.1. Definicija novčanog jaza………………………………………77
3.1.2. Zalihe……………………………………………………………78
3.1.2.1. Korelacije zaliha……………………………………81
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica IV.
3.1.2.2. Dani vezivanja zaliha………….…………..………82
3.1.3. Potraživanja…………………………………………………….83
3.1.3.1. Korelacije potraživanja…………………………….86
3.1.3.2. Dani vezivanja potraživanja…………………...….87
3.1.4. Dobavljači………………………………………………………88
3.1.4.1. Korelacije dobavljača……………………….……..90
3.1.4.2. Dani vezivanja dobavljača………………………..91
3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na novčani jaz…………………..92
3.2.1. Utvrñivanje i ocjena novčanog jaza………………………….92
3.2.2. Korelacija novčanog jaza i prihoda……………………..…...95
3.3. Metodologija utvrñivanja novčanog jaza………………………………...96
3.3.1. Model novčanog jaza………………………………………….97
3.3.1.1. Model novčanog jaza s promjenom kamatne stope
kredita……………………………………….………97
3.3.1.2. Model novčanog jaza s promjenom broja dana
novčanog jaza…………………………………….101
3.3.2. Utjecaj novčanog jaza na financijski položaj i
profitabilnost…………………………………………….…….103
3.3.2.1. Utjecaj na likvidnost……………………...………103
3.3.2.2. Utjecaj na zaduženost…………………...………105
3.3.2.3. Utjecaj na aktivnost………………………………106
3.3.2.4. Utjecaj na profitabilnost………………………….107
3.3.2.5. Sažetak utjecaja novčanog jaza na financijski
položaj i profitabilnost……………………………109
3.4. Meñuovisnost novčanog jaza i novčanog toka……………….……….109
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOVČANOG JAZA
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA………………………….…………113
4.1. Utjecaj aktivnosti na novčani jaz…………………………………….....113
4.2. Utjecaj novčanog jaza na profitabilnost……………………….……….114
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica V.
4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i
profitabilnost hrvatskog turističkog sektora……………………..……..115
4.3.1. Novčani jaz……………………………………………..……..115
4.3.2. Profitabilnost……………………………………….…………118
5. ZAKLJUČAK……………………………………………………….……………..121
LITERATURA………………………………………..……………………………125
PRILOZI………………………………...…………………………………………130
ŽIVOTOPIS……………………...…………………..…………………...………141
KRATICE……………………...……………..………………………...…………143
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 1
1. UVOD
Financijska teorija i praksa razvile su mnoge modele za praćenje financijskih
pokazatelja, pa su time takvi modeli dobili na važnosti radi svoje uporabe. Naime,
menadžment na temelju raznih podataka i pokazatelja želi donijeti prave odluke o
investiranju, financiranju i dividendama. To vrijedi za sve grane gospodarstva, pa
tako i za turizam.
Turistički sektor u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja slovi kao strateški
sektor u gospodarskom razvoju zemlje. Praćenjem pokazatelja turističkog
sektora može se postići cilj upravljanja tim strateški važnog dijela gospodarstva,
djelujući parcijalno ili globalno.
Nakon konsolidiranja sektora i početka njegovog zamaha i razvoja, poslovanje
prihodovno najjačeg dijela sektora ili grane djelatnosti Hoteli i restorani postalo je
ne samo zanimljivo, nego i nužno pratiti i analizirati, gledajući s aspekta države
(Vlade), s aspekta financijera tog sektora, pa i s aspekta financijske javnosti.
Za takve su analize zainteresirane banke i financijske institucije, kao općenito
dugoročni financijeri, tvrtke-dobavljači iz ne-turističkog dijela gospodarstva, kao
općenito kratkoročni financijeri, kao i sami poslovni subjekti unutar sektora
(konkurencija), a osobito osobe na upravljačkim pozicijama (menadžeri) u svojim
nastojanjima da zadovolje interese vlasnika i radnika te održe svoju upravljačku
poziciju.
U velikom broju analiza koje se vrše iz različitih interesa, analiza novčanog jaza
odnosno analiza financiranja poslovnog ciklusa i implikacija koje nastaju uslijed
poslovnih ciklusa, omogućava shvaćanje važnosti visine kratkoročnog
zaduženja, imovine, potraživanja, ukupne likvidnosti, zaduženosti, profitabilnosti
te njihovih korelacija s financiranjem poslovnog ciklusa.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 2
1.1. DEFINIRANJE OSNOVNIH KATEGORIJA
1.1.1. UPRAVLJANJE NOV ČANIM JAZOM (OBRTNIM KAPITALOM «CASH
GAP»)1
Kako je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka kod upravljanja
poduzećem, za upravu turističkog poduzeća važno je imati dobru podlogu u
analizi upravljanja obrtnim kapitalom «cash gap». Smatra se prikladnijim koristiti
hrvatski izraz novčani jaz.
Naime, definicija novčanog jaza bazira se na broju dana potrebnih da novac
proñe kroz poslovni ciklus u različitim pojavnim oblicima kako bi se ponovo vratio
u početni oblik – novac. Izračunava se kao koncept broja dana u razlici izmeñu
zbroja zaliha i potraživanja od kupaca te obveza prema dobavljačima. U
poslovnom ciklusu potrebno je da se novac (imovina) pretvori u drugi oblik
imovine - zalihe, pa potom prodajom pretvoren u potraživanja prema kupcima, a
financiran iz obveza prema dobavljačima te konačno naplaćen vrati ponovo u
svoj početni oblik - u novac.
Time bi se novčani jaz definirao kao:
NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA -
- DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA
1 Za više informacija mogu se vidjeti članci i stranice: Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP, preuzeto s www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html, rad iz 1999. Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, preuzeto s www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf Izračun novčanog jaza može se raditi i putem internetskih stranica, kao npr. www.basicbusiness.biz/calc-cashgap.html.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 3
Taj jaz ili razmak mora biti financiran. Što je jaz veći, poduzeće mora platiti više
kamata. Čak da se novčani jaz financira iz vlastite likvidnosti, potrebno je kod
donošenja odluka, prvenstveno odluka o investiranju i financiranju, znati koliki je
trošak financiranja novčanog jaza. Uprava bilo kojeg poduzeća, pa tako i
turističkog, nastojat će skratiti broj dana novčanog jaza, jer veći novčani jaz traži
više troškove.
Potrebno je istaknuti da se novčani jaz razlikuje od industrije do industrije (od
gospodarskog sektora do gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po
sezonama i zemljopisnim područjima.
Ovaj rad je usmjeren na analizu i istraživanje novčanog jaza u turističkom
sektoru (grana: Hoteli i restorani) u skladu s nacionalnom klasifikacijom
Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Grana Hoteli i restorani uzeta
je u razmatranje radi povećanog interesa cjelokupne javnosti oko poslovanja ove
strateški važne grane gospodarstva, a dostupnost podataka i analiza dodatno su
utjecale na to.
U kasnijim analizama i razmatranjima, koncept novčanog jaza uzima se dodatno
i uvjetno na recipročnoj osnovi, to jest, kao brojčane veličine stanja zaliha,
potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima, i to radi zahtjeva analize u
smislu standardizacije mjera obilježja koja su promatrana.
Tako se za potrebe ovog rada novčani jaz dodatno i uvjetno definira kao2:
NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA -
- OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
imajući i dalje na umu koncept broja dana, što se može vidjeti na Prikazu 1.
2 Dodatne napomene iznesene su kasnije kroz rad (osobito vidjeti u poglavlju 3. Novčani jaz hrvatskog turističkog sektora.)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 4
Prikaz 1. Koncept novčanog jaza
Na Prikazu3 1., u okviru koncepta novčanog jaza, prikazan je poslovni proces, pa
tako:
• inventory period predstavlja razdoblje zaliha, od dana kad su zalihe
pristigle u proces (inventory arrives), pa do dana kad su prodane
(inventory sold),
• payable period predstavlja razdoblje od primitka računa od strane
dobavljača do dana plaćanja (Cash paid),
• reveivable period predstavlja razdoblje od slanja računa kupcima
(dužnicima) do dana naplate (Cash received).
Kako je dan primitka zaliha jednak datumu primitka računa, tako je novčani jaz
(«Cash Gap») razdoblje izmeñu dana kad je plaćeno dobavljačima (Cash paid) i
dana primitka novca od kupaca (Cash received).
3 Prikaz je preuzet iz članka autora Borgia, D.J. i Burgess, D.O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, preuzeto s www.crfonline.org/orc/pdf/ref15.pdf.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 5
Kao što je vidljivo, Prikaz 1. i objašnjenja uz njega, temelje se na konceptu broja
dana.
Radi razlikovanja, kod izračuna i daljnjeg iznošenja govorit će o NOVČANOM
JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU. Naime, potrebno je analizirati usporedive
serije podataka sa standardiziranim mjerama radi ispravnih interpretacija
statističkih rezultata, pa se tako i postupilo u analizama korištenim u ovom radu.
1.1.2. RADNI KAPITAL 4
Ovdje je potrebno istaći i radni kapital koji se drukčije definira od obrtnog kapitala
«cash gap» (novčani jaz). Neki autori čak navode i pojam obrtni kapital. Za
potrebe ovog rada govorit će se o radnom kapitalu, a definira ga se kao višak
kratkotrajne imovine nad kratkoročnim obvezama, koji se često javlja kao rezultat
većeg iznosa zaliha i potraživanja potrebnih da se podržava projekt odnosno
poslovanje.
Ako se to stavi u jednadžbu, onda je:
RADNI KAPITAL = KRATKOTRAJNA IMOVINA – KRATKOROČNE OBVEZE.
Ako se želi vidjeti razliku izmeñu RADNOG KAPITALA i NOVČANOG JAZA,
onda to ide dalje:
RADNI KAPITAL = (ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA + OSTALA
POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) –
(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA + OBVEZE PREMA
DOBAVLJAČIMA + OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE)
4 Više o ovome vidjeti u knjizi autora Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., str. 121-127, 851-858.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 6
RADNI KAPITAL = NOV ČANI JAZ 5 + (OSTALA POTRAŽIVANJA +
KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA + NOVAC) –
(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA +
OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE)
Izuzmu li se varijable kao ostala potraživanja (mali broj) i kratkotrajna financijska
imovina (imovina radi špekulacije, rijetka) sa strane aktive te ostale kratkoročne
obveze sa strane pasive, lakše je uočiti da je
RADNI KAPITAL = NOV ČANI JAZ + ( OOOSSSTTTAAALLLAAA PPPOOOTTTRRRAAAŽŽŽIIIVVVAAANNNJJJAAA +++
KKKRRRAAATTTKKKOOOTTTRRRAAAJJJNNNAAA FFFIIINNNAAANNNCCCIIIJJJSSSKKKAAA IIIMMMOOOVVVIIINNNAAA + NOVAC) –
(KRATKOROČNE OBVEZE PREMA KREDITORIMA +
OOOSSSTTTAAALLLEEE KKKRRRAAATTTKKKOOORRROOOČČČNNNEEE OOOBBBVVVEEEZZZEEE)
RADNI KAPITAL = NOV ČANI JAZ + NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE
PREMA KREDITORIMA + ε,
gdje je
ε = OSTALA POTRAŽIVANJA + KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA
IMOVINA – OSTALE KRATKOROČNE OBVEZE.
Ovdje ε predstavlja rezidual koji se smatra ili pretpostavlja premalenim u
odreñenim okolnostima da bi izvršio značajan utjecaj.
5 Ovdje se opet skreće pozornost na napomenu danu u Poglavlju 1.1.1., kako se ponekad dodatno i uvjetno novčani jaz definira i uzima na recipročnoj osnovi kao veličina mjerljiva u novčanim jedinicama. Može se primijetiti kako ovakvo definiranje podsjeća na pojam obrtnog kapitala. No, opet se skreće pozornost na činjenicu da neki autori uzimaju pojam CASH GAPA kao obrtni kapital “CASH GAP”, što je u ovom radu prevedeno kao NOVČANI JAZ. Za potrebe ilustracije odnosa, u ovoj jednadžbi uzet je pojam NOVČANI JAZ, a ne NOVČANI JAZ (broj dana).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 7
Pojednostavljeno, tada je razlika radnog kapitala i novčanog jaza:
RADNI KAPITAL - NOV ČANI JAZ = NOVAC – KRATKOROČNE OBVEZE
PREMA KREDITORIMA + ε.
Korelacija ovih varijabli (radnog kapitala i novčanog jaza) ispitat će se u nastavku
ovog rada na predmetnom uzorku.
Za potrebe rada dodatno se izvodi sljedeća jednadžba:
KRATKOROČNE OBVEZE
PREMA KREDITORIMA = NOVČANI JAZ - RADNI KAPITAL - NOVAC – ε.
Razvidno je, iz pokazanog, da na povećanje stanja kratkoročnih obveza prema
kreditorima utječe povećanje novčanog jaza, smanjenje radnog kapitala i iznosa
raspoloživog novca.
1.1.3. PROFITABILNOST MJERENA KROZ NOV ČANI TOK
Neto dobit je osnovna mjera uspješnosti nekog poduzeća. U različitim omjerima
daje pokazatelje rentabilnosti i profitabilnosti za stavke imovine, prihoda i
kapitala.
Uz ovaj način mjerenja profitabilnosti, u financijskoj literaturi se često govori i o
operativnoj dobiti i operativnom novčanom toku (operativni cash-flow). Za
potrebe ovog rada definirat će se termin EBITDA kao zbroj operativne dobiti i
amortizacije, a upotrebljavaju ga često financijeri u svojim analizama mogućnosti
otplate danih zajmova i kredita.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 8
1.1.3.1. UTVRðIVANJE I KORIŠTENJE EBITDA 6
Široka je i česta upotreba parametra EBITDA u mjerenju profitabilnosti, a
ponekad čak i u mjerenju mogućnosti otplate zaduženja. Stoga je potrebno nešto
više reći o ovom parametru koji je takoñer i u hrvatskim bankama često u
upotrebi, a uobičajeno se izračunava ovako:
EBITDA = OPERATIVNA DOBIT + AMORTIZACIJA, gdje je
OPERATIVNA DOBIT = POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI, tj.
EBITDA = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) +
+ AMORTIZACIJA.
Vidljivo je iz jednadžbe da se u obzir ne uzimaju rezultati financijskog i
izvanrednog poslovanja, kao niti porezi.7
6 Odnos iskazane neto dobiti (dobiti poslije oporezivanja) i prihoda od prodaje ukazuje na sposobnost menadžmenta u voñenju poduzeća s dovoljnim uspjehom, ne samo da bi se pokrili troškovi prodanih proizvoda, roba ili usluga, rashodi voñenja poslovanja, uključujući amortizaciju, kao i trošak posudbe sredstava, nego i da bi preostala marža bila prihvatljiva kompenzacija vlasnicima za ostavljanje kapitala uz rizik. Radi se o izračunu profitne marže, a prilikom izračuna koristi se EBIT, jer je to zarada prije kamata i poreza, nenarušena pod utjecajem financijskih modela i poreznih kalkulacija. Ako se tome pridoda iznos amortizacije, dobije se EBITDA. EBITDA se uobičajeno prevodi kao dobit prije kamata, poreza i amortizacije (Earnings Before Interests, Taxes, Depreciation and Amortisation). Više o ovome: Helfert, Erich. A.: TEHNIKE FINANCIJSKE ANALIZE, HZ RIF, Zagreb 1997., str.80. Formula za EBITDA, izvor: www.valuebasedmanagement.net:
Net Sales Neto prodaja - Operating Expenses - Operativni troškovi (Poslovni rashodi) _________________ ______________________________ Operating Profit (EBIT) Operativna dobit (EBIT) + Depreciation Expenses + Deprecijacija + Amortization Expenses + Amortizacija _________________ ______________________________ EBITDA EBITDA 7 EBITDA je došla u široku upotrebu meñu velikim tvrtkama koje su tražile način kako izračunati koliko platiti za posao. U svojim su kalkulacijama izbacili utjecaj poreza i kamata te amortizacije i deprecijacije iz nekoliko razloga:
• porezi i kamate: jer se htjelo zamijeniti navedene stope s vlastitim kalkulacijama za porezne stope i troškove financiranja koje su očekivane pod novom strukturom kapitala;
• amortizacija: jer je mjerila trošak dugotrajne imovine nabavljene u ranijim razdobljima, uključujući goodwill, prije nego tekući trošak novca;
• deprecijacija: jer je indirektna mjera s pogledom unatrag za trošak kapitala, pa je zamijenjena s procjenom budućih kapitalnih ulaganja (tzv. CAPEX).
Kasnije su se mnogi analitičari, stručnjaci i javne kompanije složili da treba poticati investitore na korištenje EBITDA kao mjere generiranja novca za tvrtke. EBITDA je često kompariran s novčanim tokom jer u dobroj mjeri dodaje neto dobiti dvije kategorije troška koje nemaju utjecaj na novčani tok i novac, amortizaciju i deprecijaciju. Ipak, mnogi se slažu da je EBITDA vrlo slaba mjera u mjerenju budućeg novčanog toka. Više o razlozima na www.valuebasedmanagement.net/methods_ebitda.html. O načinu korištenja za vjerovnike i dioničare više na http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA te www.investopedia.com.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 9
Ovdje8 treba istaknuti da EBITDA nije savršena mjera za procjenu novčanog
toka. Kao dobru mjeru EBITDA se može koristiti u analizama profitabilnosti
izmeñu različitih tvrtki i industrijskih grana, jer eliminira efekte odluka o
financiranju i primjene različitih računovodstvenih politika.
Dakako, EBITDA ne mjeri novčani tok kao što mjeri profitabilnost, iako se u
praksi često koristi. Naime, potrebno je EBITDA korigirati za promjene koje
nastaju u radnom kapitalu kako bi se odredio operativni novčani tok.
Ono što je pak potpuno pogrešno je koristiti EBITDA kao ključni pokazatelj kod
investicijskih odluka, jer je ipak ključno procijeniti budući novčani tok.
1.1.3.2. UTVRðIVANJE NOVČANOG TOKA
Nastavno na ranije iznesena razmatranja, može se reći da ako se broju EBITDA
doda iznos promjene obrtnog kapitala «cash gap», tj. NOVČANOG JAZA, dobiva
se operativni novčani tok prije investicija u dugotrajnu imovinu.
OPERATIVNI NOVČANI TOK9 (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA
NOVČANOG JAZA,
gdje pozitivna promjena novčanog jaza povećava OPERATIVNI NOVČANI TOK.
Promjena novčanog jaza izračunava se kao promjena novčanog jaza u godini T1
u odnosu na T0, tj. kao
PROMJENA NOVČANOG JAZA = NOVČANI JAZ (T1) - NOVČANI JAZ (T0).
8 Iznesena razmišljanja mogu se naći u članku autora Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly, www.investopedia.com/articlesanalyst/020602.asp, iz 2002. 9 Način izračuna prilagoñen je potrebama rada, a koristi se kod ocjene kreditne sposobnosti u hrvatskim bankama, što je ustvari prilagoñena formula prema US GAAP (FASB). Više o ovome kod Gulin, D. i dr.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2001.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 10
Općenito gledajući, promjena novčanog jaza je
∆ NOVČANI JAZ10 = (Zalihe (T1) – Zalihe (T0))+
(Potraživanja od kupaca (T1) - Potraživanja od kupaca (T0)) -
- (Obveze prema dobavljačima (T1) - Obveze prema
dobavljačima (T0)).
Pozitivna promjena novčanog jaza ili njegovo povećanje u smislu povećanja
stanja novca ili povećanja novčanog toka znači:
• smanjenje zaliha i potraživanja od kupaca,
• povećanje obveza prema dobavljačima.
Obrnuto vrijedi za negativnu promjenu novčanog jaza u smislu novčanog jaza.
To konkretno znači da, prema gore predstavljenoj jednadžbi, pozitivna promjena
novčanog jaza ili povećanje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0
znači smanjenje novca i negativni novčani tok. Negativna promjena novčanog
jaza ili smanjenje novčanog jaza u godini T1 u odnosu na godinu T0 znači
povećanje novca i pozitivni novčani tok.
Primjerice, ako je u početnoj godini stanje novčanog jaza bilo 30, a u sljedećoj
godini 90, promjena je pozitivna.
Tako:
• povećanja zaliha i povećanja potraživanja od kupaca znači smanjenje
novca i negativni novčani tok i obrnuto, a
• povećanja obveza prema dobavljačima znači povećanje novca i pozitivni
novčani tok i obrnuto.
10 Ovdje se ponovo ističe da ova definicija novčanog jaza ima temelj u svom dodatnom i uvjetnom definiranju, kako je naglašeno u Poglavlju 1.1.1. Ovakvo korištenje ima svoj razlog, ponajprije kod izračuna operativnog novčanog toka prije investicija.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 11
Ide li se dalje na jednadžbu za operativni novčani tok (operativni cash-flow)
OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG
JAZA,
ona se u smislu promatranja povećanja novčanog toka zapisuje kao
OPERATIVNI NOVČANI TOK (prije investicija) = EBITDA + NOVČANI JAZ (T0) –
NOVČANI JAZ (T1).
Operativni novčani tok (operativni cash-flow) ili novčani tok od poslovnih
aktivnosti izračunava se putem direktne metode ili indirektne metode. Za potrebe
ovog rada korišten je izračun putem indirektne metode, što znači da je neto dobit
usklañivana kroz amortizaciju te s učincima promjena zaliha, potraživanja od
kupaca i obveza prema dobavljačima.
U praksi je potrebno izvršiti dodatno usklañivanje za neto učinke kod investiranja
ili dezinvestiranja (kupnja i prodaja) u dugotrajnu imovinu i otpisa dugova, no
kako ove aktivnosti predstavljaju investicijske odnosno financijske aktivnosti,
gore navedeni izračun zadovoljit će potrebe ovog rada. Ujedno se pretpostavlja
da nije bilo ulaganja u povezana društva. Treba naglasiti da postoje razlike u
pristupu tretmana aktivnosti s dugotrajnom imovinom kod različitih autora u
smislu izračuna novčanog toka indirektnom metodom.
Dodatno11, treba reći da u računovodstvenoj i financijskoj literaturi i praksi postoji
veći broj definicija i pristupa u izračunu slobodnog novčanog toka, a svi ti pristupi
imaju ishodište u novčanom toku od poslovnih aktivnosti. Definicija slobodnog
novčanog toka temelji se na MRS 7:
11 Citiran odjeljak u potpunosti: Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU i UTVRðIVANJE SLOBODNOG NOVČANOG TOKA, Računovodstvo i financije, ožujak 2005. «Ujedno, sam MRS 7 nije precizno odredio novčane primitke i izdatke za kamate kao i za dividende.» (citirano, Gulin, D. i dr.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2001.)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 12
“Odvojeno objavljivanje novčanih tokova koji predstavljaju povećanja poslovne
sposobnosti i novčanih tokova koji se zahtijevaju za održavanje poslovne
sposobnosti je korisno jer omogućuje korisnicima da utvrde je li poduzeće
odgovarajuće ulagalo u održavanje svoje poslovne sposobnosti.”
1.1.3.2.1. SLOBODNI NOVČANI TOK 12
Slobodni novčani tok može se objaviti u dvije razine, i to:
1. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se održava postojeći kapacitet
poslovnog subjekta te
2. novčani tok od poslovnih aktivnosti kojim se povećava poslovna
sposobnost poslovnog subjekta.
Prva razina ili SNT1
Prva razina odražava minimalni slobodni novčani tok kojim se kaže da novčani
tok od poslovnih aktivnosti treba nadoknaditi kapitalne izdatke za održavanje
postojećih kapaciteta, a što se predstavlja kroz amortizaciju kao pretpostavku
održavanja jednake razine produktivnosti. To se može prikazati kao:
SNT1 = NTPA – KI
ili
SNT1 = OCF – AM,
12 Uobičajeno se definira kao mjera financijske aktivnosti koja predstavlja novac koji je tvrtka/ subjekt sposoban generirati nakon izdataka za održavanje i/ili unaprijeñivanje svoje imovine. Bitan je jer omogućuje tvrtkama da unaprijede i uvećaju vrijednost svojih vlasnika. Izračunava se prema www.investopedia.com na sljedeći način:
Net Income Neto dobit + Amortization/ Depreciation + Amortizacija/ Deprecijacija - Changes in Working Capital - Promjene radnog kapitala - Capital Expenditures - Kapitalna ulaganja ______________________ _____________________ Free Cash Flow Slobodni nov čani tok Ima i drukčijih pristupa, što se može vidjeti na www.valuebasedmanagement.net. U ovom radu pošlo se za logikom koja je iznesena prema www.investopedia.com, a koristi se i u praksi banaka u Hrvatskoj.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 13
gdje je
SNT1 – slobodni novčani tok,
NTPA - novčani tok od poslovnih aktivnosti,
KI – kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta,
OCF - operativni novčani tok (operativni cash-flow) i
AM – amortizacija.
Ako se zna da je
OPERATIVNI NOVČANI TOK = EBITDA + PROMJENA NOVČANOG JAZA, a
EBITDA = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) +
+ AMORTIZACIJA,
tada je
SNT1 = (POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI) + AMORTIZACIJA +
+ PROMJENA NOVČANOG JAZA – AMORTIZACIJA
ili skraćeno
SNT1 = POSLOVNI PRIHODI – POSLOVNI RASHODI +
+ PROMJENA NOVČANOG JAZA.
Druga razina ili SNT2
Druga razina slobodnog novčanog toka odražava angažiranje novčanog toka od
poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili povećanje investicija, servisiranje
dugova i isplatu dividendi. Ovaj je podatak svakako zanimljiv vlasnicima koji na
njemu mogu graditi buduće projekcije svog financijskog položaja i profitabilnosti.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 14
Izražava se kao
SNT2 = NTPA + NTIA
gdje je
NTIA – novčani tok od investicijskih aktivnosti.
Zaključno, slobodni novčani tok se utvrñuje ponajviše zbog vanjskih korisnika
(kreditora i vlasnika) te za potrebe internog menadžmenta. Tako utvrñeni
slobodni novčani tok se putem različitih pokazatelja (odnosa) usporeñuje s neto
dobiti radi praćenja likvidnosti i solventnosti, odnosno financijskog položaja i
profitabilnosti.
Treba istaći da sveukupni financijski položaj utječe na sve navedene financijske
veličine kao što su i profitabilnost i novčani jaz.
Ovim radom na predmetnom uzorku analizirat će se kako sveukupni financijski
položaj reflektiran kroz pokazatelje likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i stabilnosti
utječe na profitabilnost i novčani jaz, sve promatrano u grani Hoteli i restorani.
1.2. CILJEVI ANALIZE NOV ČANOG JAZA
Već je ranije rečeno da je upravljanje likvidnošću jedan od najvažnijih zadataka
kod upravljanja poduzećem. Analizom novčanog jaza može se doći do ciljanih
vrijednosti iznosa zaliha, potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima
na odreñenoj razini prodaje.
Dodatno, mogu se putem ove analize odrediti i projicirati troškovi financiranja
novčanog jaza, što je vrlo često skriveni trošak koji menadžment ne prepoznaje u
upravljanju likvidnošću, odnosno, nije često svjestan postojanja ovakvog troška.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 15
Novčani jaz razlikuje se od industrije do industrije (od gospodarskog sektora do
gospodarskog sektora), a dodatno se razlikuje po sezonama i zemljopisnim
područjima, a ovim se radom nastojalo doći do identificiranja novčanog jaza u
hrvatskom turizmu i kako on nastaje pod utjecajem različitih financijskih odluka.
Osobe zadužene u poduzeću za donošenje odluka koje utječu na visinu
novčanog jaza su:
• menadžeri za financije (sva tri faktora: obveze prema dobavljačima,
zalihe, potraživanja od kupaca),
• menadžeri za nabavu (obveze prema dobavljačima),
• menadžeri za proizvodnju (zalihe) i
• menadžeri za prodaju (potraživanja od kupaca).
Svakako da svi ti menadžeri utječu na sva tri faktora, ali u većoj mjeri utječu
samo na jedan od tri, osim menadžera za financije.
Analize koje su podloga za odlučivanje ne vrše se samo radi kontrole već
donesenih odluka i njihovu korekciju, nego i za predviñanje budućeg toka
gotovine (novca).13
Poznato je da povećanje vrijednosti stavaka imovine (aktive) novčano iscrpljuje
neko poduzeće, kao što i povećanje stavaka pasive (kapitala i obveza) uvećava
novac poduzeća. Konkretno, povećanje zaliha i potraživanja od kupaca smanjuje
novac poduzeća, kao što povećanje obveza prema dobavljačima ga povećava,
kao što je utvrñeno u radu nešto prije. Obratno vrijedi za smanjenje ovih stavaka.
Ujedno je poznato da povećanje prodaje, odnosno prihoda (uz ceteris paribus)
poduzeća takoñer dugoročno novčano iscrpljuje poduzeće.
13 Primjerice, više o takvima modelima može se naći na www.ioma.com.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 16
Kako povećanje prihoda dugoročno osigurava povećanje vrijednosti glavnice,
analizom novčanog jaza potrebno je osigurati donošenje pravilnih odluka o visini
povećanja prodaje koje neko poduzeće može podnijeti u odreñenom trenutku i
pod odreñenim pretpostavkama, a sve zato da se dugoročni i trajni cilj povećanja
glavnice ne ugrozi, prije svega kratkoročnim efektima koje mogu imati
dugoročne, pa čak trajne i dalekosežne posljedice.
Dva su elementa na koje takva analiza mora dati odgovor:
1. Koliko dana novčanog jaza treba financirati (npr. korelacija izmeñu
prihoda i novčanog jaza)?
2. Koji je trošak financiranja novčanog jaza (npr. korelacija izmeñu novčanog
jaza i kratkoročnih obveza?
Vezano na ova pitanja, potrebno je znati iznos glavnice (NOVČANI JAZ),
odnosno u kojoj je vezi s povećanjem prodaje (prihoda).
Kada je riječ o analizama, razlikuju se:
1. «interne analize» - za internu upotrebu kod donošenja odluka i pripremaju se
za interne procjene odluka, njihovu kontrolu i projekcija budućeg toka novca
te
2. «eksterne analize» - za donošenje odluka o financiranju, provode ih kreditori
– vjerovnici i zainteresirana financijska javnost.
S obzirom da dostupnost internih i često povjerljivih podataka poslovnoj
konkurenciji i kreditorima je dosta otežana i često nikakva, lakše je, sa stanovišta
izrade ovog rada, koristiti se javno dostupnim podacima. I u tom smislu može se
govoriti o internim i eksternim analizama.
Analiza novčanog jaza povezana je sa sastavljanjem izvještaja o novčanom toku,
te tako i s utvrñivanjem slobodnog novčanog toka radi analize likvidnosti i
solventnosti poduzeća.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 17
Analizom likvidnosti procjenjuje se kratkoročno rizik nepodmirivanja kratkoročnih
(tekućih) obveza. Osnovna veličina za praćenje i ocjenu likvidnosti je novčani tok
od poslovnih aktivnosti. Radi jednostavnosti analize koristit će se izračun
operativnog novčanog toka (operativni cash-flow) u skladu s metodologijom prije
navedenom. Radi ocjene likvidnosti, u ovom radu korištene su veličine novčanog
jaza i pokazatelja likvidnosti, zajedno s veličinama novčanog toka u odnosu na
neke druge pokazatelje.
Analiza solventnosti usmjerena je na kapitalnu strukturu u cilju ocjene
dugoročnog rizika od povrata od ulaganja.
Pitanja, kao što su zaduživanje emisijom ili iz kredita, investiranje, servisiranje
dugova, ostvarivanje povrata od ulaganja većeg od troškova zaduživanja, jesu
pitanja dugoročne solventnosti za čiju je analizu ishodište u novčanom toku od
poslovne aktivnosti i slobodnom novčanom toku. Koliko novca ostaje za ulaganje
u rast poduzeća, servisiranje dugova i isplate dividendi, ukazuje slobodni novčani
tok.
Vidljivo je da je, kratkoročno gledajući, utjecaj novčanog jaza na likvidnost
poduzeća veći nego na solventnost.
Ovdje se spominje i ocjena kvalitete dobiti u analizi prodaje u odnosu na
sveukupnu ostvarenu dobit, zatim ocjena kapitalnih izdataka u odnosu na vrste
primitaka i s tim povezana mogućnost financiranja i investiranja kapitalne
imovine, kao i ocjena povrata novčanog toka radi utvrñivanja novčanog toka po
dionici ili udjelu, povrata na ukupnu imovinu, obveze i kapital (u biti se radi o
novčanom izrazu rentabilnosti).
Sveukupno, pobrojene analize dio su ocjene ukupnog financijskog položaja
nekog poduzeća u svom okruženju.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 18
1.3. CILJEVI I METODE ISTRAŽIVANJA
Kako je ranije rečeno, ovdje se promatra turistički sektor na uzorku najvećih
društava u grani Hoteli i restorani za godine 2001.-2004. u Republici Hrvatskoj.
Cilj je promotriti utjecaj ukupnog financijskog položaja i aktivnosti tih društava na
novčani jaz i profitabilnost unutar uzorka najboljih prihodovnih društava u grani
Hoteli i restorani radi uspostavljanja modela utjecaja financijskog položaja i
aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora.
Nadalje, cilj rada je analizirati utjecaje i korelacije vezane uz novčani jaz unutar
prihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora.
Radi potvrde hipoteza ovog magistarskog rada koristit će se sljedeće metode:
• Analitičke metode: za uočavanje rezultata i trendova poslovanja
unutar prihodovno najjačeg dijela hrvatskog turističkog sektora u
razdoblju 2001.-2004.
• Komparacijske metode: usporedbom rezultata ispitat će se razlike i
sličnosti u poslovanju po razdobljima i unutar sektora na
odabranom uzorku
• Statističke metode: za obradu podataka na odabranom uzorku
• Induktivne metode: za postavljanje modela djelovanja financijskog
položaja na novčani jaz i profitabilnost
Ovaj magistarski rad ima za cilj dati znanstven doprinos sustavu visokog
obrazovanja, nadležnim državnim institucijama iz turističkog i financijskog
sektora, sadašnjim i budućim vlasnicima i upravljačima hrvatskih hotela i
cjelokupnoj hrvatskoj turističkoj industriji, kao i doprinos poslovnoj zajednici,
prije svega dugoročnim i kratkoročnim kreditorima turističkog sektora kroz
predstavljanje rezultata analize novčanog jaza te modela utjecaja financijskog
položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost iz razdoblja 2001.-2004.,
što predstavlja godine obnove i novog zamaha u hrvatskom turizmu.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 19
Hipoteze magistarskog rada glase kako slijedi:
• zaduženost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;
• stabilnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;
• likvidnost utječe na novčani jaz i profitabilnost;
• aktivnost značajno utječe na novčani jaz i profitabilnost;
• model novčanog jaza se može konstruirati i primijeniti;
• model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se
konstruirati i primijeniti.
1.4. PROVJERA MERITORNOSTI UZORKA
U obzir se uzela veličina prihoda, pa se iz omjera ukupnog prihoda uzorka te
ukupnog prihoda razreda Hoteli i restorani dobivaju sljedeći rezultati:
• u 2003. godini taj je omjer nešto veći od 43%,
• u 2004. godini taj je omjer nešto veći od 42%.
Konzistentnost u veličini ukupnog prihoda unutar samog uzorka takoñer je
visoka. Naime, promjena ranga nije velika, gledano horizontalno i vertikalno.
U Tablici 1. na sljedećoj strani moguće je vidjeti točnost ovih tvrdnji (vidjeti vezu u
Prilozima, BON-1).
U analizi financijskih izvještaja koristila se najviše horizontalna analiza i analiza
pomoću pokazatelja, te u odreñenoj mjeri trend analiza. Vertikalna analiza
koristila se kod promatranja i komentiranja rezultata unutar cijelog uzorka.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 20
Kod uzorkovanja nije korištena metoda slučajnog odabira, nego se ciljano
odredio uzorak od najvećih 50 društava po prihodima u razdoblju 2001.-2004., a
od čega se 36 društava pojavljuje u prvih 50 u navedenom razdoblju. Razlog za
ovakav uzorak je što se htjelo provjeriti istinost hipoteza za vodeća turistička
društva.
Metodologija izračuna financijskih pokazatelja koji su predstavljali elemente
modela temelji se na podacima dobivenim od Fine za najboljih 50 društava po
prihodima u razdoblju 2001.-2004, za granu djelatnosti Hoteli i restorani.
Na kraju rada može se vidjeti u prilozima BON-1 obrazac dobiven od Fine koji
pokazuje sumarne podatke grane, dok se pak u nastavku može vidjeti tablica s
ukupnim prihodima (Tablica 1.)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 21
Tablica 1. Ukupni prihodi unutar uzorka u razdoblju 2001.-2004. i pozicija društva unutar uzorka u kunama
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 22
2. OCJENA FINANCIJSKOG POLOŽAJA, LIKVIDNOSTI I AKTI VNOSTI
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA
Radi daljnjeg izlaganja, potrebno je definirati što je to financijski položaj. Može se
reći da kada se govori o financijskom položaju nekog poduzeća, onda se govori o
sintetizirano promatranim podacima o kvaliteti poslovanja. Ako se govori o
položaju grane djelatnosti, odnosno gospodarskom sektoru, misli se dakle na
ukupne podatke svih poduzeća nekog sektora.
Najznačajniji nositelji takvih podataka su financijski pokazatelji dobiveni u
postupcima financijske analize. Znači, pomoću pokazatelja se mjeri, odnosno
ocjenjuje kvaliteta poslovanja. U tom kontekstu temeljni kriteriji dobrog
poslovanja su sigurnost i uspješnost.
Tako su pokazatelji likvidnosti, zaduženosti i stabilnosti usmjereni na mjerenje
(ocjenjivanje) sigurnosti poslovanja. To su pokazatelji koji opisuju financijski
položaj poduzeća.
S druge strane, pokazatelji ekonomičnosti, profitabilnosti i investiranja su zapravo
pokazatelji uspješnosti (efikasnosti) poslovanja.
Što se tiče pokazatelja aktivnosti, oni se mogu smatrati i pokazateljima
sigurnosti, kao i pokazateljima uspješnosti. Naime, koeficijent obrtanja sredstava
s jedne strane bitno utječe na likvidnost i financijsku stabilnost, a s druge strane
direktno utječe i na rentabilnost poslovanja.
U kratkom roku, u pravilu, pokazatelji sigurnosti i uspješnosti su suprotstavljeni.
Ipak, dugoročno gledajući, sigurnost uvjetuje uspješnost i obrnuto.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 23
Nadalje, pokazatelji su racionalni brojevi, to jest, odnosni. Znači, nemoguće ih je
promatrati same za sebe, već u odnosu na neki trend u poslovanju (horizontalna
analiza), odnosno promjene u strukturi (vertikalna analiza).
U suvremenim uvjetima, osim ranije navedenih temeljnih pokazatelja, za potrebe
analize može se koristiti i izvještaj o novčanom toku, kao i pokazatelji koji se
temelje na tom izvještaju. To pogotovo dobiva na značenju u uvjetima smanjene
likvidnosti. Naime, poznato je da ostvarena značajna dobit ne znači i dovoljno
novca na raspolaganju, kao i obrnuto, da iskazani gubitak nužno ne znači da
novca nema.
Stoga je potrebno koristiti se uz pokazatelje nastale na bilanci i računu dobiti i
gubitka i pokazateljima nastalim na temelju izvještaja o novčanom toku. U
daljnjem izlaganju dat će se rezultati i ocjene pokazatelja sigurnosti kao ocjena
financijskog položaja na odabranom uzorku da bi se dala ocjena financijskog
položaja, odnosno sigurnosti hrvatskog turističkog sektora.
2.1. OCJENA ZADUŽENOSTI
Analizom pokazatelja zaduženosti na predmetnom uzorku dat će se ocjena
zaduženosti kao prvog faktora u ocjeni financijskog položaja.
2.1.1. Definicija pokazatelja zaduženosti
Pokazatelji14 zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz tuñih izvora, a
najčešći su15:
• koeficijent zaduženosti,
• koeficijent vlastitog financiranja i
• koeficijent financiranja.
14 Citirano: Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Računovodstvo i financije, 4/2001. 15 Citirano: Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 24
Ovi se pokazatelji formiraju na temelju bilance. Koeficijent zaduženosti i
koeficijent vlastitog financiranja meñusobno su komplementarni, što znači da je
njihov zbroj jednak 1 ili 100%. Zbog statičkog karaktera bilance ti pokazatelji
nazivaju se još i pokazateljima statičke zaduženosti. Oni pokazuju strukturu
kapitala društva na odreñeni dan (datum bilance). Pritom se pod strukturom
kapitala razumije odnos vlastitog kapitala (glavnice) i tuñeg kapitala (obveza).
Kod ocjene zaduženosti u ovom radu izračun koeficijenta zaduženosti korišten je
za potrebe modeliranja, koji se u bankarskoj praksi pokazao najboljim, a ujedno
ga i neki autori smatraju takvim16. U daljnjem izlaganju prikazat će se i rezultati
odnosa duga i glavnice te pokrića kamata.
Dodatno, u razmatranje su uzeti pokazatelji:
• ukupni, kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO, KFO i DFO)
te omjeri:
• ukupnog financijskog duga i EBITDA (UFO/EBITDA ili kao FD/EBITDA),
• UFO/aktiva i UFO/prihodi i
• ukupnih obveza s aktivom i prihodima.
2.1.2. Ocjena i izra čun zaduženosti: Koeficijent zaduženosti
Svrha izračuna ovog pokazatelja je da se vidi udio financiranja ukupne imovine iz
tuñih sredstava. Bitno je kod izračuna znati što se uzima u obzir u smislu duga i
imovine17.
Općeprihvaćeno, izračunava se kao:
Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ ukupna aktiva.
U nastavku se daje sažeti prikaz koeficijenta zaduženosti na uzorku.
16 Vidjeti više kod Walsh, Ciaran: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and control the figures that drive company value, Pitman publishing: Financial Times, London, 1996.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 25
Tablica 2. Koeficijent zaduženosti uzorka18
Svjetski prosjek za 2002. godinu: 33,04.19
Prosjek grane u Hrvatskoj za 2003. i 2004. godinu daje se u sljedećoj tablici:
Tablica 3. Koeficijent zaduženosti grane za 2003. i 2004.
2003. 2004.
Vrijednost ukupne imovine 28.733.654.808 33.282.902.691
Kapital i rezerve 17.332.440.909 19.664.294.726
Ukupne obveze 11.401.213.899 13.618.607.965
Koeficijent zaduženosti 39,68 40,92
KOMENTAR:
Prosječni koeficijent zaduženosti na odabranom uzorku kreće se na razini 32,3 -
33,8 u analiziranom razdoblju. Može se reći da, prosječno gledano, uzorak
ukazuje da je prosječna zaduženost hrvatskog turističkog poduzeća, u grani
Hoteli i restorani, na razini od oko 1/3 od ukupne aktive (pasive). Ostale 2/3 se
financiraju iz vlastitog kapitala.
17 Za definiranje svih pokazatelja korištenih u radu konzultirana je navedena domaća i svjetska literatura, kao i bankarski odjeli koji sudjeluju u postupcima odobravanja rizika u hrvatskim poslovnim bankama. 18 Sve tablice temelje se na izračunima prema podacima dobivenim od Fine za razdoblje 2001-2004.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 26
Kako je stvarni rezultat grane lošiji u 2003. i 2004. godini nego rezultat uzorka, to
predstavlja odstupanje od oko 19,9% (2003.) ili 25,5% (2004.).
Nadalje, vidljivo je da je medijan u razmatranom uzorku uvijek ispod srednje
vrijednosti. Kako su u uzorku 36 trgovačkih društava, od njih 36 gledano kroz
godine, 22 ili 23 su iznad prosjeka, a 13 ili 14 iznad prosjeka. Veći broj društava
koji imaju veću zaduženost od prosječne, a to ima 1/3 uzorkovanih društava,
znači da postoji manji broj društava čija se zaduženost kreće iznad 32,3 – 33,8%
(takvih je društava oko 1/3 u ukupnom uzorku).
Ujedno je prosječni koeficijent zaduženost u padu, što vrijedi za 19 društava u
uzorku od 36.
Takoñer, svi maksimumi su u porastu, a svi minimumi u padu. Kad se zna da
postoji odstupanje od rezultata grane, vidljivo je da gornji prihodovni razred
snažno utječe na rezultat uzorka još i više kroz promatrano razdoblje (pojačava
svoj utjecaj).
Zadnja kolona prikazuje nekoliko stvari:
• prosječna promjena svih promjena (prosjek 36 promjena u razdoblju) je
7,4%
• od svih 36 promjena najmanja je promjena (minimum) ona od -94,1% (što
je najveći pad), a najveći je porast 236% (maksimum)
• postoji 19 pozitivnih promjena (povećanje koeficijenta zaduženosti u
razdoblju) i 17 negativnih promjena (pad), a sve ovo provjera je broja
ocjene trenda (RASTE/PADA)
19 Izvor: www.icongrouponline.com, © 2002. ICON Group Ltd., Financial Returns: Profitability Ratios
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 27
Tablica 4. Rang prosječne zaduženosti
Prema gore prikazanim podacima, može se reći da je gornji prihodovni razred
zadužen ispod prosjeka zaduženosti uzorka (prosječna vrijednost prosjeka 12
društava je 19,1%, što je daleko bolji rezultat od rezultata uzorka te više nego
dvostruko manji rezultat zaduženosti populacije – cijele grane za 2003. i 2004.,
zanemarujući činjenicu da podaci nisu iz istog razdoblja).
Prosječna zaduženost u 2003. i 2004. godini je 40%, odnosno 41%, što je nešto
više od prosjeka uzorka (za oko 7%).
U nastavku se daju rezultati ostalih pokazatelja zaduženosti.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 28
2.1.3. Ocjena i izra čun zaduženosti kroz ostale pokazatelje
Jedan od značajnih pokazatelja je i pokriće troškova kamata ili skraćeno pokriće
kamata. Izračunava se na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka, a svrha mu
je da pokaže koliko su puta troškovi kamata pokriveni bruto dobiti. Što je pokriće
veće, zaduženost je manja, pa je to u smislu odobravanja kreditnog rizika
zadovoljavajući trend.
Koeficijent financiranja izračunava se kao omjer glavnice i duga (tzv. DEBT-
EQUITY RATIO).
Formule su:
Pokriće kamata = (Dobit prije oporezivanja + kamate) / kamate i
Koeficijent financiranja = Ukupne obveze / Kapital i rezerve.
U nastavku se daje sažeti pregled pokrića kamata i koeficijenta financiranja na
uzorku.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 29
Tablica 5. Pokriće kamata20
20 Općenito gledajući, broj natprosječnih je jako malen (od 3 do 7), minimumi su u padu, a maksimumi u porastu. Zbog velike pogreške u rezultatu, isključena su dva društva iz interpretacije rezultata (ANITA d.o.o. i MASLINICA d.o.o.), pa je broj uzorkovanih društava ovdje 34. Ujedno, treba reći da rezultat pokrića od 1,00 znači da kod društva ne postoji pozitivan rezultat, te time interpretacija ovako prikazanih rezultata gubi na važnosti. Razlog ovome je što rezultat bruto dobiti uzet iz odreñenog AOP-a iz financijskih izvještaja korištenih za izračun. Ova je pogreška zanemarena kod izračuna rentabilnosti. Svjetski prosjek za pokriće kamata iznosi 114,44 (izvor je www.icongrouponline.com).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 30
Tablica 6. Odnos duga i glavnice (Koeficijent financiranja)21
21 Svjetski prosjek iznosi 33,04, izvor je www.icongrouponline.com.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 31
KOMENTAR:
Iz razloga pogreške u interpretaciji ovdje su u oba slučaja (gornje dvije tablice)
isključena dva društva iz uzrokovanja (BORIK d.d. i MASLINICA d.o.o.). Na
sličan način mogu se prokomentirati rezultati kao i rezultati za pokriće kamata
dan u fusnoti.
Kombiniranjem podataka iz bilance i računa dobiti i gubitka dobije se pokazatelj
naziva faktor zaduženosti, a to je u bankarskoj praksi pokazatelj odnosa ukupnog
financijskog duga i dobiti prije poreza i amortizacije.
U nastavku će se više pažnje pridati ocjeni zaduženosti kroz taj pokazatelj i
druge, kako je već navedeno u uvodu ovog poglavlja, a to su:
• ukupni, kratkoročni i dugoročni financijski dug (UFO, KFO i DFO)
• (UFO/EBITDA ili FD/EBITDA),
• UFO/aktiva i UFO/prihodi i
• omjer ukupnih obveza s aktivom i prihodima.
2.1.3.1. Dodatni pokazatelji kod ocjene zaduženosti
Da bi se kvalitetno dala ocjena zaduženosti, često je u praksi potrebno sagledati i
neke dodatne pokazatelje zaduženosti. Naime, ne može se dati cjelovita ocjena
bez sagledavanja oba izvještaja – i bilance i računa dobiti i gubitka.
Već je u uvodu nešto rečeno o pokazateljima koje se temelju na EBITDA. Treba
istaći da je u praksi kod investitora omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA
vrlo često diskriminatoran.22 U nastavku je prikaza omjer financijskog duga
(računovodstveni pojam: obveze) i EBITDA.
22 Prema iskustvima banaka iz zemalja OECD, prosječni životni vijek poslovnog subjekta je 7 godina. To objašnjava činjenicu da banke vrlo rijetko odobravaju investicijske kredite na rok dulji od 5 godina. Najdulji rok u Hrvatskoj može biti do 10 godina, iako vrlo rijetko. Omjer ukupnog financijskog duga i EBITDA daje, uz uvažavanje primjedbi iz uvoda oko ovog pokazatelja, broj godina u kojem će se vratiti kredit. Poželjno je da taj koeficijent bude manji od 5 u smislu odobravanja kreditnog rizika.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 32
Tablica 7. Prikaz ukupnog, dugoročnog i kratkoročnog financijskog duga, u HRK
Tablica 8. Prikaz ukupnog, dugoročnog i kratkoročnog financijskog duga - udjeli
Ukupni financijski dug predstavlja zbroj svih kratkoročnih i dugoročnih obveza
prema financijskim institucijama.
KOMENTAR:
Vidljivo je da u ukupnom financijskom dugu prevladava dugoročni karakter kroz
cijelo razdoblje, te da se njegov udio povećava u ukupnom financijskom dugu,
kao i to da je gornji (1.) razred zadužen kao druga dva. Gledajući sa strane
kreditora i aspekta prihvatljivosti rizika, ovo je očekivan rezultat.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 33
Tablica 9. Prikaz omjera financijskog duga s EBITDA
Tablica 10. Prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima
Tablica 11. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s ukupnim prihodima
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 34
Tablica 12. Prikaz omjera financijskog duga s aktivom
Tablica 13. Razredbeni prikaz omjera financijskog duga s aktivom
KOMENTAR:
Tablice 9.-13. prikazuju slične odnose unutar uzorka: najjača prihodovna društva
imaju najbolju pokrivenost financijskog duga s EBITDA, prihodima i aktivom.
Ovakvi pokazatelji daju kreditorima mogućnost da je rizik novog dugoročnog
zaduženja prihvatljiv jer je pokazatelj UFO/EBITDA ispod 5 (prosjek raste s 0,2
na 2,4), a UFO/prihodi je unutar ranga 1,1-3,2. Omjer financijskog duga i aktive
prosječno gledajući vrlo je stabilan.
Naime, standardno prihvaćanje vremenskog roka u bankama za novu investiciju
je 5 godina (UFO/EBITDA), zanemarujući ovdje činjenicu ostalih pokazatelja koji
se uzimaju kod procjene prihvatljivosti svih vrsta rizika, uključujući i rizik
regulatarnog okvira u kojem banke posluju.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 35
2.1.3.2. Dodatak kod ocjene i izra čuna zaduženosti: ocjena stabilnosti
Iako ne spada u skupinu pokazatelja zaduženosti, za potrebe rada reći će se
nešto o ocjeni stabilnosti financiranja. Time što se provjerava kako se neko
društvo financira iz dugoročnih, odnosno kratkoročnih izvora, uvijek je dobro,
osobito za menadžment.
Naime, postoji zlatno pravilo financiranja koje glasi da se dugotrajna imovina
treba financirati iz dugoročnih izvora, a kratkotrajna iz kratkoročnih te dijela
dugoročnih (u slučaju pozitivnog radnog kapitala).
U praksi se koriste dva pokazatelja za ocjenu stabilnosti:
Pokriće I. = (Vlastiti kapital/ Dugotrajna imovina) * 100,
Pokriće II. = ((Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/ Dugotrajna imovina) * 100,
U slučaju da je pokazatelj veći od 1, može se reći da subjekt poštuje načelo
zlatnog financiranja. Vjerovnicima i investitorima ovaj pokazatelj govori razumije li
menadžer za financije subjekta kako upravljati imovinom, odnosno dugom.
U nastavku se daje pregled za oba pokazatelja, s tim da je u praksi češće
korišten pokazatelj sa širim obuhvatom – koeficijent pokrića II.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 36
Tablica 14. Koeficijent pokrića I.
Tablica 15. Koeficijent pokrića II.
KOMENTAR:
• broj društava s natprosječnim pokrićem financiranja za oba koeficijenta
pada, iako prosječna vrijednost raste, kao i gotovo svi ostali pokazatelji
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 37
Po razredima to izgleda ovako:
Tablica 16. Koeficijent pokrića I. po razredima
Tablica 17. Koeficijent pokrića II. po razredima
Vidi se da kod pokrića I. gornji i srednji razred imaju natprosječno pokriće, dok
kod pokrića II. to vrijedi samo za najjači prihodovni razred (1. ili gornji).
U slučaju da se grafički želi prikazati tendencije unutar uzorka, to bi izgledalo
ovako za koeficijent stabilnosti – Pokriće II.
Graf 1. Stabilnost – Pokriće II.
Stabilnost - koeficijent Pokri će II.
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
140,00
160,00
180,00
2001. 2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3.
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG i MED
St.devijacija
Može se reći da se razlike izmeñu vrijednosti maksimuma povećavaju u odnosu
na minimume i srednju vrijednost u toku razdoblja, pa se i na ovaj način vidi da
se vrijednosti lagano povećavaju u korist jačih i boljih društava. Jednom riječju,
bolje upravljanje imovinom i dugom koncentrira se kod boljih društava.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 38
2.1.4. Korelacije i zna čaj pokazatelja zaduženosti
Potrebno je istražiti jakost veze meñusobnih utjecaja pokazatelja zaduženosti i raznih ekonomskih kategorija (Tablica
18.), a dodatno u Tablici 19. ispituje se statistička značajnost tih veza (T-test). U nastavku se daje sažeti pregled
korelacija raznih stavaka imovine, duga, glavnice, prihoda i rashoda s financijskim pokazateljima, kao i pripadajući T-test.
Tablica 18. Korelacije po godinama i prosječno za ocjenu zaduženosti i stabilnosti
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 39
Tablica 19. T-test za korelacije iz prethodne tablice, uzorak N = 36, broj stupnjeva slobode N-2 = 34
Formula za T-test – ispitivanje statističke značajnosti korelacijskih veza
t = r * √ (N-2) / √ (1 – r2), gdje je r koeficijent korelacije
• bojom su označena polja čiji su rezultati statistički značajni (za broj stupnjeva slobode od 34 apsolutna vrijednost
rezultata t-testa mora biti veća ili jednaka 2,03)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 40
Rezultati su zanimljivi i višeslojni u tumačenju:
a. koeficijent zaduženosti ima slabu korelaciju s pokazateljima novčanog toka te
srednje jaku korelaciju (uglavnom negativnu) s pokazateljima profitabilnosti te
prihodima, rashodima i imovinom, dok za pokazatelje novčanog jaza ima vrlo
slabu korelaciju
i. statistički značajni rezultati za koeficijent zaduženosti imaju korelacije
s prihodima, aktivom, OCF, SNT1, neto dobiti, EBITDA, ROE za
ukupni kapital, ROT i ROA
ii. nema statistički značajne korelacije za rezultate novčanog jaza
b. od ostalih pokazatelja jači stupanj korelacije nalazi se kod KFO (kratkoročnih
financijskih obveza) u odnosu na pokazatelje novčanog toka nego kad se
gleda DFO, za razliku od pokazatelja profitabilnosti (ROE, ROA, ROT) –
zanimljivo da to nije slučaj s neto dobiti i EBITDA
i. treba istaći jaku korelaciju pokazatelja UFO, DFO i KFO s prihodima,
rashodima i imovinom
ii. statistički značajni rezultati za UFO su: prihodi, rashodi, aktiva, radni
kapital i ROA;
iii. za DFO: prihodi, rashodi, aktiva i ROA
iv. za KFO: prihodi, rashodi, aktiva, OCF, radni kapital i EBITDA, pa se
iz ovog može zaključiti da kratkoročni financijski dug obveze) ima
efekt više na novčani tok (OCF), dok UFO i DFO na profitabilnost
(doduše, samo no ROA)
c. pokazatelj UFO/EBITDA ima srednje jaku korelaciju s pokazateljima
profitabilnosti, dok je s pokazateljima novčanog toka slaba korelacija
i. statistički značajni rezultati za UFO/EBITDA su: ROE uk i ROA
d. pokazatelj stabilnosti (Pokriće II.) je srednje jako pozitivno korelirano s
pokazateljima novčanog jaza, a srednje slabo s pokazateljima profitabilnosti
te gotovo nikako s novčanim tokom, imovinom, prihodima i rashodima
i. statistički značajni rezultati su za pokriće II.: radni kapital, novčani jaz
(broj dana), ROE ukupno
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 41
Dodatna opažanja
Kad se uzorak postavi u tri tercila (razreda) rangiranih po veličini prihoda u 2004.
godini od većeg prema manjem prihodu, dobiju se sljedeći rezultati:
• prosjek zaduženosti po godinama i po razredima prate pad prihoda iz
višeg u niži razred na način da što je prosječno prihodno slabiji razred, to
je veća prosječna zaduženost s tim da je gornji razred ispod prosječno
zadužen (oko 20%-24%), srednji razred na razini prosjeka (oko 30%-32%)
a donji razred iznad prosječno zadužen (oko 42%-50%)
2.1.5. Zaklju čak ocjene zaduženosti te preporuke vjerovnicima i
investitorima
Kod davanja zaključne ocjene i davanja eventualnih preporuka išlo se putem
analize trenda u analiziranom razdoblju. U nastavku ovog prikaza zanemarit će
se pokazatelji stabilnosti za ocjenu zaduženosti.
2.1.5.1. Pregled trendova i komentar
U nastavku se daje sažeti presjek trendova pokazatelja zaduženosti.
Tablica 20. Presjek svih trendova23
23 U tablicama su korištene oznake koje imaju sljedeće značenje:
• average (PROSJEČNO) ili nekad i AVG – prosječna srednja vrijednost, aritmetička sredina • min, kao i min 2. i min 3. – oznake za minimum (min 2. bio bi drugi po redu minimum) • max, kao i max 2. i max. 3. – oznake za vrijednosti maksimuma • median – vrijednost medijana • count – brojač (iznad prosjeka predstavlja broj društava s vrijednostima većim od aritmetičke sredine; ispod
prosjeka – analogno); count RASTE i count PADA je brojač društava s trendom RASTE, odnosno PADA • St.devijacija – standardna devijacija, statistička mjera disperzije koja se tumači kao prosječno odstupanje
vrijednosti obilježja od njegove aritmetičke sredine i izražena je u mjernim jedinicama obilježja
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 42
KOMENTAR:
Iako se prosječni koeficijent zaduženosti smanjuje, financijski dug raste. To
dokazuje da je prosječna imovina povećana. Vidljivo je da postoji povećanje
stupnja disperzije (standardna devijacija i razlika izmeñu AVG i MED).
Potvrda ove tvrdnje je da maksimumi rastu, dok minimumi pada, što se može
vidjeti i na Grafu 2.
Graf 2. Zaduženost – koeficijent zaduženosti
Kako će kod modeliranja koeficijent zaduženosti uzeti kao relevantan, može se
zaključiti da je prosječna zaduženost u padu unutar uzorka, dok se ekstremi šire,
pa tako dolazi do disperzije. Drukčije rečeno, gornji prihodovni razred ima od 12
društava njih 8 s povećanjem zaduženosti.
Koeficijent zaduženosti
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
90,00
100,00
2001. 2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3.
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG i MED
St.devijacija
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 43
Ako se ovo poveže s korelacijom izmeñu koeficijenta zaduženosti i pokazatelja
profitabilnosti, onda je zanimljivo primijetiti da društva s većim prihodima imaju
povećanje zaduženosti i povećanje pokazatelja profitabilnosti.
Sve ovo moglo bi indicirati na tvrdnju da bolji imaju veće prilike postati još bolji,
ako se gleda s motrišta kreditora.
Dodatno, ne može se na temelju korelacija pokazatelja zaduženosti i novčanog
jaza, izuzev pokazatelja stabilnosti, reći da postoji statistički značajan rezultat koji
bi opisao povezanost zaduženosti i novčanog jaza. Stoga se u modeliranju
novčanog jaza ne može uzeti u obzir ikoji od pokazatelja zaduženosti, nego
jedino pokazatelj stabilnosti pokriće II., koji ionako nije pravi pokazatelj
zaduženosti.
Kako rezultati T-testa i već ranije navedena bankarska praksa ukazuju da je
koeficijent zaduženosti najviše od ostalih pokazatelja statistički značajno
koreliran s pokazateljima profitabilnosti, njega će se u daljnjem tijeku rada uzeti u
obzir.
Pokazatelj profitabilnosti ROE za vlastiti kapital (samo glavnicu) nije pogodan za
tumačenje jer nije statistički značajna nijedna od korelacija u prikazanoj matrici,
izuzev pokojih godina, ali ne i za razdoblje.
2.1.5.2. Preporuke vjerovnicima i investitorima
Na temelju Tablice 20. Presjek svih trendova, kao i dosad izloženih ocjena
zaduženosti kroz ovaj rad, vidljivo je da:
� otplata glavnice kredita (ponajviše kroz pokazatelje koeficijent zaduženosti
i UFO/ EBITDA) nije upitna
� otplata kamate nije upitna (pokriće kamate)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 44
Eventualna daljnja ulaganja, s obzirom na averziju prema riziku, trebala bi ići u
manje rizična ulaganja u gornji prihodovni razred ovog sektora (razumijevanje
ovog pojma opisano u ovom radu).
Ovdje je potrebno istaći nekoliko konstatacija:
� averzija prema riziku je drukčija kod svakog ulagača, pa prema tome i
sklonost ulaganju
� da je kod pojedinačnog ulaganja bitno imati aktualne podatke na temelju
kojih se i donosi odluka o ulaganju
� nije dovoljno odlučiti se u ulaganje na temelju samo jednog ili jedne vrste
pokazatelja
� da u radu nije izložen odreñena skupina pokazatelja bitnih za dioničare
(npr. pokazatelj odnosa cijene i zarade P/E)
Razumijevajući diferencirane sklonosti ulaganja i želje za nagradom, razne vrste
trgovanja na burzi koje počivaju na tzv. fundamentalnoj i tehničkoj analizi, pa s
obzirom na to i na moguće različite načine vrednovanja, ovdje je potrebno
istaknuti da se u ovaj rad ne može koristiti kao preporuka za bilo kakva ulaganja,
odnosno da svaki pojedini investitor sam preuzima odgovornost ako slijedi bilo
kakve zaključke iznesene u ovom radu.
2.2. Ocjena likvidnosti
2.2.1. Definicija pokazatelja likvidnosti
Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost subjekta da podmiri svoje dospjele
kratkoročne obveze.24 Može se reći da postoje tradicionalni25 pokazatelji
likvidnosti i pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti26.
24 Preuzeto: Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i KONTROLA, Računovodstvo i financije, 4/2001. 25 Preuzeto: Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Računovodstvo i financije, 3/1998. 26 Korištena literatura (vidjeti takoñer dodatno sve vezano uz novčani tok): Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Računovodstvo i financije, 3/1998. Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7, Računovodstvo i financije, 3/2000.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 45
Dok su prvima osnova bilanca i račun dobiti i gubitka, drugima je osnova izvještaj
o novčanom toku. U ovom su se radu koristili sljedeći pokazatelji:
a) tradicionalni
• koeficijent likvidnosti I. ili ubrzane likvidnosti = (novac/ kratkoročne
obveze)*100
• koeficijent likvidnosti II. ili brze likvidnosti = (kratkotrajna imovina - zalihe)/
kratkoročne obveze*100
• koeficijent likvidnosti III. ili opće likvidnosti = kratkotrajna imovina/
kratkoročne obveze*100
• radni kapital = kratkotrajna imovina - kratkoročne obveze
b) pokazatelji novčanog toka za ocjenu likvidnosti
• novčano pokriće tekućih obveza = novčani tok od poslovnih aktivnosti /
prosječne tekuće obveze
• novčano pokriće kamata = novčani tok od poslovnih aktivnosti / rashodi od
kamata
U nastavku rada dat će se ocjena likvidnosti turističkog sektora na danom uzorku
putem pokazatelja navedenih pod a) i b).
2.2.2. Ocjena i izra čun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti I. 27
Iako ima više načina izračuna ovog pokazatelja, pogotovo u smislu shvaćanja
novčanih agregata, u ovom radu koristi se pokazatelj ili koeficijent ubrzane
likvidnosti, tzv. Likvidnost I. Svrha je procijeniti koliko u najkraćem mogućem roku
subjekt može podmiriti svojih obveza koje dospijevaju u kratkom roku.
Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006. 27 Za drukčije izračune vidjeti www.valuebasedmanagement.net ili www.investopedia.com ili Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje 29., stranice 819-849.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 46
Tablica 21. Ocjena ubrzane likvidnosti
KOMENTAR:
• Prosječni koeficijent likvidnosti I. po godinama pada, kao što padaju
minimum i maksimum u tom razdoblju
• Razlika izmeñu prosječnog koeficijenta i medijana uvijek je pozitivan u
svim godinama, što je protumačeno i brojem društava koje imaju
natprosječni koeficijent likvidnosti 1., a on je manji (varira od 7 do 9 po
godinama)
• Medijan te prosječni maksimum 2 i maksimum 3 takoñer padaju, što
dovodi do zaključka da se gornji razred društava po veličini koeficijenta
sužava
• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti po godinama iznosi 39,32
• Broj društava kojima se u uzorku povećava koeficijent likvidnosti I.
mjereno promjenom s kraja na početak razdoblja 2001.-2004. je 14, broj
društava kojima pada je 22
• Najveći ekstremi nastaju za prosječnu vrijednost, minimum i maksimum u
2003. u odnosu na 2004.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 47
Općenito, može se zaključiti da je stanje brze likvidnosti mjereno koeficijentom
likvidnosti I. se smanjuje, te da se broj društava čija je brza likvidnost
natprosječna ujednačena u uzorku (od 7 do 9). Kad se taj podatak komparira s
podatkom da maksimumi (od 1 do 3) takoñer padaju u razdoblju, onda je jasno
da gornji razred brze likvidnosti unutar sebe smanjuje razlike.
Graf 3. Ekstremi prosječne vrijednosti, minimuma i maksimuma
0,00
100,00
200,00
300,00
400,00
500,00
600,00
700,00
800,00
2001. 2002. 2003. 2004.
average(PROSJEČNO)min
max
Graf prikazuje prosječne vrijednosti, minimum i maksimum u razdoblju, na kojem
je dobro vidljivo da je 2003. najbolja godina, a 2004. najslabija godina po
likvidnosti I.
2.2.3. Ocjena i izra čun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti II. 28
Ovaj pokazatelj proširuje prethodni te uključuje i potraživanja, a isključuje zalihe,
što znači da mjeri sposobnost plaćanja kratkoročnih obveza kroz raspoloživi
novac i sva naplaćena potraživanja. U nastavku se daje pregled brze likvidnosti
na uzorku.
28 Vidjeti literaturu: Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003., poglavlje 29., stranice 819-849. Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 48
Tablica 22. Ocjena brze likvidnosti
KOMENTAR:
• Prosječna vrijednost, minimum i maksimum rastu u razdoblju, a broj
društava s porastom likvidnosti II. je 19 u odnosu na 17 društava koje
imaju pad – ovdje se može napomenuti da se u razdoblju s prosječnom
vrijednosti praktično ništa nije dogodilo
• Minimum 2 i 3 rastu, dok maksimum 2 i 3 padaju
• Medijan je takoñer u padu
• Broj društva s natprosječnim koeficijentom likvidnosti II. je uvijek
konstantan: 11, a u usporedbi s takvim brojem društava kod likvidnosti I.
taj je broj u porastu
• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 157,27, a uzorak je
najujednačeniji u 2001. te 2004. godini (protumačeno brojem standardne
devijacije), kao i kod likvidnosti I.
Kao zaključak, može se reći da su 2002. i 2003. godine porasta, a 2004. godina
pada i dolaska na početnu vrijednost od 2001., što je za razliku od likvidnosti I.
odreñeno poboljšanje.
Unutar grane koeficijent likvidnosti II. za 2003. i 2004. godinu je ovakav:
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 49
Tablica 23. Ocjena brze likvidnosti i usporedba uzorka s populacijom i svijetom
Elementi 2003. 2004.
Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079
Zalihe 432.067.462 551.634.084
Kratkoročne obveze 4.643.535.397 5174.121.165
Koeficijent II. u % - POPULACIJA 64,75 62,35
Uzorak: koeficijent II. u % 178,03 138,83
Odstupanje 174,95% 122,66%
Koeficijent II. – svjetska populacija 1,29 ili 1 29%
Kad se govori o svjetskoj populaciji, misli se na sveukupni svjetski prosjek (ne
samo ovog sektora ili grane). Iz gornje tablice vidi se kako je rezultat na uzorku
bliži svjetskoj populaciji nego rezultat grane Hoteli i restorani u Hrvatskoj. Za
bolju analizu bilo bi korisno imati podatak o cijeloj populaciji Hrvatske, a ne samo
grane. Ipak, usporedbom podataka grane i uzorka vidi se kako najjača
prihodovna društva grane ujedno imaju i bolju likvidnost od ostatka grane.
2.2.4. Ocjena i izra čun likvidnosti: Koeficijent likvidnosti III.
U nastavku se daje pregled opće likvidnosti na predmetnom uzorku.
Tablica 24. Ocjena opće likvidnosti
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 50
KOMENTAR:
• U analiziranom razdoblju koeficijent likvidnosti III. pada, a minimum i
maksimum raste
• Minimum 2 i 3 raste u analiziranom razdoblju, dok maksimum 2 i3 te
medijan padaju
• Za 18 društava likvidnost raste, kao i za drugih 18 u uzorku što pada u
analiziranom razdoblju – gledajući po godinama, pad nastaje u 2004. u
odnosu na 2003., jer se do 2003. javlja trend porasta
• U 2004. padom se dolazi malo ispod razine na kojoj je bila likvidnost u
2001. godini
• Broj društava čija je opća likvidnost veća od prosjeka varira od 11 do 12
po godinama unutar razdoblja
Može se zaključiti da se opća likvidnost u uzorku smanjuje (prosječna vrijednost,
maksimumi) i sužava (medijan i minimumi). Prosječna vrijednost prosječnih
vrijednosti u razdoblju 2001.-2004. za opću likvidnost je 173.
Tablica 25. Koeficijent likvidnosti III. u populaciji u kunama
Populacija 2003. 2004.
Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079
Kratkoročne obveze 4.643.535.397 5.174.121.165
omjer 74,05 73,01 Napomena: svjetska populacija ima taj odnos na razini 187.
• Koeficijent opće likvidnosti bolji je na odabranom uzorku (152, 196) za
godine 2001.-2004. nego za cijelu populaciju (73, 74) za godine 2003.-
2004.
S obzirom na dosad prezentirane ocjene likvidnosti po koeficijentima likvidnosti
I., II. i III., može se zaključiti da na opću likvidnost i tekuću likvidnost utječe
visoka razina potraživanja koja se nalaze unutar kratkotrajne imovine.
Stoga je potrebno dodatno promotriti likvidnost kroz pokazatelj novčanog toka –
novčano pokriće.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 51
Tablica 26. Prikaz novčanog pokrića obveza i usporedba s koeficijentom
likvidnosti III. (tekućim odnosom)
Element (trendovi) Likvidnost III. Nov čano pokri će obveza
Max raste pada
Count RASTE
Count PADA
18
18
16
20
Median pada raste
Ujedno, pokazatelj Likvidnost III. ima u 2003. trend porasta, dok novčano pokriće
obveza ima trend pada. No, generalno gledajući, trendovi su slični, tj. visokog
stupnja korelacije.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 52
2.2.5. Ocjena i izra čun likvidnosti: Radni kapital
Kako je već dosta toga rečeno u uvodu o radnom kapitalu, ovdje će više riječi biti
o samoj ocjeni. Za potrebe ovog rada radni kapital se izračunava kao:
Radni kapital = Kratkotrajna imovina – kratkoročne obveze.
U nastavku se daje sažeti pregled izračuna na danom uzorku.
Tablica 27. Ocjena radnog kapitala
KOMENTAR:
• Radni kapital prosječno raste, zajedno sa svim maksimumima, dok
minimumi padaju (osim minimuma 3)
• Broj društva s natprosječnim iznosom radnog kapitala pada s 19 na 14 u
razdoblju, s standardna devijacija raste (visoka, a veća od prosjeka)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 53
2.2.6. Sažetak i zna čaj ocjene likvidnosti
Ocjena likvidnosti sastavni je dio ocjene financijskog položaja. Kako su prvi
znakovi promjene situacije uvijek najbrže vidljivi na likvidnosti, ne smije se nikako
podcijeniti takva ocjena. U nastavku se daje sažeti pregled trendova.
Tablica 28. Sažetak po pokazateljima
Tablica 29. Analiza potraživanja
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 54
• Gornji prihodovni razred ima niski prosječni udio potraživanja u
kratkotrajnoj imovini
• Općeniti zaključak je, ako se uzmu u obzir tri prethodne tablice, da se
likvidnost mjerena u uzorku pada (prosjek) i sužava (uzmu li se u obzir
minimumi i maksimumi).
Kako se u nastavku rada kod modeliranja uzima pokazatelj opće likvidnosti kao
relevantan, ovdje se daje grafički prikaz likvidnosti na temelju tog pokazatelja.
Graf 4. Likvidnost – Koeficijent likvidnosti III.
U daljnjem tijeku rada u obzir će se uzeti koeficijent opće likvidnosti poznat još u
literaturi kao tekući odnos.
U nastavku ovog poglavlja kod ocjene likvidnosti razmotrit će se i ocjena
likvidnosti kroz novčani tok.
Koeficijent likvidnosti III.
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
2001. 2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3.
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG i MED
St.devijacija
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 55
2.2.6.1. Dodatak ocjeni likvidnosti – Analiza nov čanog toka
U poslovnom svijetu vrlo je rašireno načelo «Cash is the king» («Novac je kralj»),
tj. u procjeni budućih kretanja nikako se ne smije zanemariti budući novčani tok.
Ovo načelo posebno je prisutno u poslovnim kombinacijama. U nastavku su
izložene tablice kao prilog ocjeni likvidnosti kroz novčani tok.
Tablica 30. Analiza neto novčanog toka
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 56
• Prosječni neto novčani tok je u padu, kao i svi minimumi
• Maksimumi u padu, za razliku od maksimuma 1, što znači da se disperzija
u uzorku povećava (standardna devijacija)
• pad neto novčanog toka najmanji je u prvom razredu u razdoblju
Tablica 31. Analiza operativnog novčanog toka
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 57
Tablica 32. Analiza promjena operativnog novčanog toka i rangova po razredima
Tablica 33. Prikaz prosječnih vrijednosti operativnog novčanog toka
• Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi oko 17,8 mil. kuna
• Broj društava s natprosječnim operativnim novčani tok varira (od 14 do 16)
• Gornji prihodovni razred ima bolji novčani tok u razdoblju (kod gornjeg
razreda gledajući i po godinama i prosječno se ne nalazi za 5 društava
negativni operativni novčani tok)
• u razdoblju i po godinama porast i pad doživjelo je 18 društava
• broj društava koji ima negativni novčani tok mali je u uzorku (od 2 do 7)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 58
Tablica 34. Analiza novčanog toka SNT1
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 59
• potpuno drukčiju interpretaciju može se dati za novčani tok SNT1
2.2.6.2. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti n a razne pokazatelje
Za kraj ocjene likvidnosti, ovdje se daje matrica utjecaja likvidnosti, novčanog
jaza, profitabilnosti i drugih iznosa, odnosno kako pokazatelji likvidnosti te
različite ekonomske kategorije imaju meñusobni utjecaj, te kakav je statistički
značaj tih veza (utjecaja).
Tablica 35. Matrica utjecaja pokazatelja likvidnosti
• nema povezanosti izmeñu likvidnosti s jedne strane te prihoda, rashoda i
imovine s druge strane
• slično je i likvidnošću i pokazateljima novčanog toka, osim likvidnosti I. i
neto novčanog toka (zbog novca koji se javlja u obje varijable, no to se
može zanemariti zbog tog kao nevažno)
• o visokoj povezanosti može se govoriti u slučaju tradicionalnih pokazatelja
likvidnosti s pokazateljem novčanog toka za likvidnost (čak i 0,52)
• o relativno dobroj povezanosti govori se ako se promatra novčani jaz
(manji u slučaju broja dana)
• ako se govori o utjecaju likvidnosti na profitabilnost, može se slično reći:
srednja jaka korelacija
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 60
Tablica 36. T-test pokazatelja likvidnosti
• statistički značajna korelacija postoji s novčanim pokrićem tekućih obveza i
novčanim jazom (no ne i novčanim jazom za broj dana) te pokazateljima
profitabilnosti (izuzmu li EBITDA i ROEkapital i rezerve)
• potrebno je dodatno napomenuti kako je ocjena izvršena na uzorku, a ne na
populaciji, što bi se moglo dodatno provjeriti te se stoga ne može apriori
govoriti o (ne)postojanju korelacije29
2.2.7. Preporuke vjerovnicima i investitorima
Uzevši u obzir napomene koje su izrečene kod preporuke bazirane na ocjeni
zaduženosti, može se vjerovnicima i investitorima preporučiti:
� za one s nižom averzijom prema riziku, ulaganje u najjače prihodovne tvrtke
ovog sektora (ocjena opće likvidnosti – Likvidnost III. i ocjena radnog kapitala
te analiza novčanog toka)
� smanjenje likvidnosti kod najslabijeg dijela ovog sektora, točnije rečeno
uzorka, daje signal za pojačanu opreznost – dugoročni vjerovnici kao banke
ne bi smjele smanjiti svoja kratkoročna potraživanja da ne bi dovele u pitanje
otplatu dugoročnih kredita (osobito ako se uzme u obzir analiza novčanog
toka)
29 Ovakva generalna napomena doista i vrijedi za čitav rad.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 61
� gornji komentar treba ipak suzdržano promatrati, ovisno o pojedinačnom
slučaju, a konkretne mjere ovise o cjelokupnom poslovnom odnosu izmeñu
vjerovnika i dužnika
Dodatno ističemo da sve ocjene, naprijed navedene, kao ova te sve ostale u toku
ovog rada mogu se samo interpretirati u okviru hrvatskog turističkog sektora za
analizirano razdoblje, s napomenom da se radi o analizi na uzorku, a ne na
populaciji.
2.3. Ocjena aktivnosti
Analizom aktivnosti, kao trećeg faktora u analizi financijskog položaja zaokružit
će se ocjena financijskog položaja hrvatskog turističkog sektora na predmetnom
uzorku.
2.3.1. Definicija pokazatelja aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti, poznati i kao koeficijenti obrtaja, mjere uspješnost u
upravljanju imovinom poduzeća, odnosno brzinu cirkulacije imovine u poslovnom
procesu.
Pokazateljima aktivnosti koji se utvrñuju na temelju podataka iz bilance i računa
dobiti i gubitka obično se smatraju koeficijenti obrta imovine i pripadajući dani
vezivanja.30 Razlikuju se koeficijent obrtaja kratkotrajne i ukupne imovine, zaliha,
potraživanja i dobavljača, kao i pripadajuće dane vezivanja.
Pokazatelje se aktivnosti svrstava u grupu pokazatelja sigurnosti i grupu
pokazatelja efikasnosti. U nastavku rada dat će se ocjena aktivnosti na
predmetnom uzorku.
30 Citirano: Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA, Računovodstvo i financije, 4/2006.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 62
2.3.2. Ocjena i izra čun aktivnosti: Obrtaj kratkotrajne imovine
Za početak ocjene aktivnosti, prikazan je obrtaj kratkotrajne imovine. Naime, ovaj
se pokazatelj koristi radi uvida brzine obrtaja kratkotrajne imovine u poslovnom
ciklusu.
Izračunava se kao:
Obrtaj kratkotrajne imovine = Prihod/ Prosječna kratkotrajna imovina,
gdje se prosječna kratkotrajna imovina izračunava kao prosjek vrijednosti u
intervalu.
Tablica 37. Obrtaj kratkotrajne imovine
Iz prikaza je vidljivo da je prosječan obrtaj po godinama unutar razdoblja raste, te
da to vrijedi za 20 od 36 društava u uzorku.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 63
Minimum je u 2004. u odnosu na 2002. u padu, dok maksimum po svim
godinama raste. Minimum 2 i 3 za razliku od minimuma 1 rastu. Ostala dva
maksimuma takoñer rastu u razdoblju.
Broj društava čiji je koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine natprosječan kreće se
od 15 do 12 (pada). Prema standardnoj devijaciji vidljivo je da se oko prosječne
vrijednosti grupiralo veći broj društava uzorka, jer sudeći prema maksimumima,
oni se nalaze izvan rezultata prosječna vrijednost + - standardna devijacija.
Uvidom u sam uzorak vidi se oko 27% društava koji imaju natprosječnu aktivnost
po ovom koeficijentu nalazi u gornjem (11%) i srednjem (15%) prihodovnom
razredu.
2.3.3. Ocjena i izra čun aktivnosti: Obrtaj zaliha
Ako se želi vidjeti koliko zalihe imaju udjela u poslovnom procesu, dobro je
izračunati koeficijent obrtaja zaliha kao omjer prihoda i prosječnog stanja zaliha.
Tablica 38. Obrtaj zaliha
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 64
KOMENTAR:
• prosječan obrtaj raste, s padom u 2004.
• Minimum pada stalno, a maksimum raste s korekcijom u 2004.
• Broj društava u uzorku čiji je obrtaj povećan je 21
• Ostali minimumi i maksimumi u padu
• Broj društava s natprosječnim obrtajem je kroz razdoblje uvijek 9
• Velika je standardna devijacija (veća od prosjeka za sve tri godine), što
jasno dovodi do zaključka da 9 društava izrazito kvari prosjek i sliku
rezultata po ovom koeficijentu
Zanimljivo je da se 5 od 9 društava s natprosječnim obrtajem zaliha, i to kroz sve
tri godine, nalaze u donjem prihodovnom razredu, a da od 4 od tih 5 društava
bilježe povećanje obrtaja u razdoblju, što je na neki način suprotan rezultat od
onog za cijelu kratkotrajnu imovinu.
Zaključuje se da je obrtaj zaliha u porastu, da je 2003. godina s najboljim
rezultatima te da postoje velika odstupanja u uzorku.
Ako bi se isključili iz uzorka društva koja kvare prosjek rezultata, dobila bi se slika
prosječnog rezultata (35,8, 38,4) s porastom, a broj društava s natprosječnim
rezultatom bi se kretao od 9 do 11. Veći obrtaj nalazio bi se u višem
prihodovnom rezultatu.
To se prikazuje na tablici 39.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 65
Tablica 39. Obrtaj zaliha u uzorku po društvima
2002. 2003. 2004.
22,73 21,43 21,77
24,41 19,60 15,64
24,61 28,80 32,42
72,43 90,74 95,75
15,33 13,57 15,84
17,70 19,00 17,42
36,78 45,72 53,63
43,62 61,39 60,28
18,44 12,32 23,82
50,23 64,11 61,87
42,10 54,85 39,30
82,90 91,98 75,42
29,73 31,07 40,71
86,36 58,57 44,01
34,27 43,80 59,06
11,70 11,43 10,93
21,33 22,98 22,58
42,41 54,17 64,22
18,97 17,70 17,58
25,96 43,72 56,52
15,66 33,54 35,26
30,75 27,45 25,25
19,56 22,04 26,52
89,24 33,78 32,99
19,45 14,00 11,87
average (PROSJEČNO) 35,87 37,51 38,43
stand. devijacija 23,25 23,00 22,24
count - iznad prosjeka 9 10 11
count - ispod prosjeka 16 15 14
udio 36% 40% 44%
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 66
2.3.4. Ocjena i izra čun aktivnosti: Obrtaj potraživanja
U nastavku se daje pregled obrtaja potraživanja.
Tablica 40. Obrtaj potraživanja
KOMENTAR:
• Prosječni obrtaj potraživanja raste svaku godinu, kao i njegov maksimum
• Minimum 1 i 2 u razdoblju raste, a minimum 3 pada (2004. godina je pad)
• Maksimum 2 i 3 rastu u razdoblju
• 11 u 2002., odnosno 10 društava u 2003. i 2004. godini su s
natprosječnom obrtajem potraživanja
• standardna devijacija veća je za svaku godinu od prosječne vrijednosti
• za 23 društva ovaj pokazatelj je u porastu
Ono što je zanimljivo jest da od 13 prihodovno najjačih društava njih 6 ima kroz
sve 3 godine natprosječno koeficijent obrtaja potraživanja, a to je u potpunosti
drukčiji rezultat nego kod zaliha.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 67
Zbog sličnih trendova i rezultata koje imaju obrtaj cjelokupne kratkotrajne imovine
i obrtaj potraživanja, zaključuje se da veći i presudni utjecaj na obrtaj imovine
imaju potraživanja, što je bilo i za očekivati.
Može se dakle zaključiti da postoji jača povezanost da pojačana aktivnost kod
potraživanja multiplicira prihodovni rang unutar sektora (razreda), kao i veličine
samih prihoda.
2.3.5. Ocjena i izra čun aktivnosti: Obrtaj dobavlja ča
U nastavku se daje pregled obrtaja dobavljača.
Tablica 41. Obrtaj dobavljača
• prosječna vrijednost koeficijenta obrtaja dobavljača pada u svim godinama u
razdoblju, a isto vrijedi za maksimum, dok za minimum vrijedi obratno – rast
po svim godinama
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 68
• u razdoblju ostali minimumi rastu; maksimum 2 pada, maksimum 3 raste
• broj natprosječnih je u porastu i kreće se od 11 do 12, dok broj društava koji
imaju porast ovog koeficijenta jednak je onima koji imaju pad: 18
• standardna devijacija manja je od prosječne vrijednosti, što zajedno s
rezultatima i kretanjima vrijednosti AVG, MIN i MAX daje za zaključak da se
vrijednosti koncentriraju u uzorku – to je pak potpuno drukčiji rezultat od
dosad prezentiranih koeficijenata obrtaja gdje se može reći da je pojačana
disperzija
2.3.6. Ocjena i izra čun aktivnosti: Obrtaj ukupne imovine
Za kraj pregleda pokazatelja aktivnosti, slijedi pregled obrtaja ukupne imovine.
Tablica 42. Obrtaj ukupne imovine
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 69
KOMENTAR:
Ovdje su rezultati potpuno drukčiji od dosadašnjih. Naime, svi su pokazatelji u
padu, a broj društava s natprosječnim koeficijentom je za sve godine 8. Društava
kojima koeficijent obrtaja ukupne imovine raste u razdoblju je 16.
Ako se ovome doda komentar oko promjena na ukupnim prihodima i ukupnoj
imovini prema tablicama dolje te usporede li se ti rezultati s koeficijentima obrtaja
kratkotrajne imovine, jasno je da je prvenstveno porast dugotrajne imovine
uzrokovao pad rentabilnosti ukupne aktive (imovine) te usporavanje aktivnosti
cjelokupne imovine.
Može se zaključiti, prema uzorku, da je hrvatski turizam u razdoblju 2001.-2004.
bio koncentriran na povećanje vrijednosti dugotrajne imovine, odnosno da je bio
u fazi investiranja, što se može zaključiti iz tablica koje slijede.
Tablica 43. a) i b) Ukupni prihodi i ocjena
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 70
2.3.7. Sažetak i zna čaj ocjene aktivnosti
Kod davanja zaključne ocjene aktivnosti i davanja eventualnih preporuka išlo se
putem analize trenda u analiziranom razdoblju. Značaj ocjene aktivnosti leži u
tome da je to sastavni dio u ocjeni financijskog položaja, s tim što ocjena
aktivnosti zadire već i u sferu efikasnosti, za razliku od likvidnosti i zaduženosti,
kao pokazateljima sigurnosti.
2.3.7.1. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti na razne pokazatelje
U nastavku se daje matrica korelacijskih utjecaja izmeñu pokazatelja aktivnosti i
drugih ekonomskih kategorija.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 71
Tablica 44. Matrica utjecaja pokazatelja aktivnosti
• aktivnost nema utjecaja na visinu rashoda i aktive, kao niti na razinu neto
novčanog toka u pokazateljima zaliha
• obrtaj potraživanja, dobavljača i ukupne imovine ima srednje jak utjecaj na
visinu OCF i SNT1 – zanimljivo je da ukupna imovina ima negativnu
korelaciju
• obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i
novčanim jazom (srednji utjecaj), dok na pokazatelje profitabilnosti ima
mali utjecaj
• očekivano, obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje
profitabilnosti, dok na ostale nema utjecaja
• obrtaj potraživanja srednji utjecaj na profitabilnost, negativan s novčanim
jazom (srednje slab ili zanemariv) te srednje slab na novčani tok
• obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najjači utjecaj na sve
pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji
utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no zato zanemariv na
novčani jaz
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 72
2.3.7.2. T-test matrice
U nastavku se daje T-test kao ispitivanje statističke značajnosti korelacijskih veza
iz prethodne tablice.
Tablica 45. T-test za korelacije iz prethodne tablice
• aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima iz novčanog
toka (osim za SNT1 i obrtaj dobavljača) i novčanog jaza
• statistički značajna korelacija za pokazatelje aktivnosti najjača je u 2003.
(tamo gdje je značajna korelacija)
• najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja
dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 73
2.3.7.3. Sažetak po pokazateljima – trendovi
Radi lakšeg sagledavanja ukupne ocjene aktivnosti, ovdje je izložen prikaz
trendova po pokazateljima.
Tablica 46. Sažetak po pokazateljima – trendovi
Može se zaključiti da je aktivnost u porastu, sudeći po prva tri pokazatelja. Za
razliku od njih, primjećuje se pad obrtaja dobavljača i ukupne imovine. Jednako
tako i disperzija unutar uzorka ima slične osobine.
Ako je suditi po pojedinim pokazateljima aktive, aktivnost je u porastu, no ako je
suditi po pokazateljima pasive i kumuliranom pokazatelju (obrtaj ukupne
imovine), onda je aktivnost u padu.
Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je u razmatranom razdoblju hrvatski
turizma bio u fazi investiranja, što samo po sebi znači usporavanje aktivnosti.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 74
Ocjena aktivnosti treba se promatrati u odnosu na poslovni ciklus, stoga će se u
sljedećem dijelu dati naglasak na novčani jaz koji će na jedan drukčiji način
razmotriti kako posluje hrvatski turistički sektor.
Bilo bi zanimljivo pogledati kako se aktivnost odražava u odnosu na rashode, no
to nije bio predmet ovog rada.
Za kraj, izdvojit će se dva pokazatelja radi grafičkog prikaza: koeficijent obrtaja
kratkotrajne imovine te koeficijent obrtaja dobavljača kao najznačajniji
pokazatelji.
Graf 5. Aktivnost - Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine
0,00
5,00
10,00
15,00
20,00
25,00
30,00
2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3.
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG i MED
St.devijacija
KOMENTAR:
• vidljivo je da se vrijednosti maksimuma udaljavaju od ostalih na kraju
analiziranog razdoblja, iako su gotovo sve vrijednosti u porastu
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 75
Graf 6. Aktivnost - Koeficijent obrtaja dobavljača
Koeficijent obrtaja dobavlja ča
0,00
10,00
20,00
30,00
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
90,00
100,00
2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3.
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG iMEDSt.devijacija
KOMENTAR:
• ovaj pokazatelj ima drukčije trendove – vrijednosti su uglavnom u padu
2.3.8. Preporuke vjerovnicima i investitorima
Uzevši u obzir napomene kod ocjene aktivnosti, poslovni vjerovnici (iz poslovnog
– kratkoročnog ciklusa), pa onda i dugoročni su u sve slabijem pregovaračkom
položaju.
Doda li se tomu ocjene zaduženosti i likvidnosti, može se zaključiti da je
hrvatskom financijskom sektoru jako stalo do poslovnog odnosa s turističkim
sektorom, što zbog profita kojeg ostvaruje u takvom odnosu (hipoteza koju bi
trebalo provjeriti, što nije predmet ovog rada), a što zbog vezanih efekata na
ostale sektore, a ne bi trebalo zaboraviti ni privatizacijski moment iz 90-tih
godina.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 76
Ako se isključe takvi posebni odnosi (dugogodišnje veze), pa se promatra čisto
poslovni odnos, vjerovnicima i investitorima bi, zbog pondera koji koeficijent
obrtaja dobavljača ima na ukupnu likvidnost, trebalo preporučiti da ponovo
razmotre svoj poslovni i pregovarački odnos, s napomenom da se svakako
nastavi suradnja i ulaganje.
Ovdje bi se moglo dodati da na temelju ocjene financijskog položaja i aktivnosti
treba ulagati u ovaj sektor, no ako je nečija zahtijevana stopa povrata veća, onda
ovo nije sektor u kojeg treba ulagati, ponajviše zbog velikih i dugoročnih
ulaganja.
Stoga je poslovni odnos zanimljiviji bankama nego kratkoročnim investitorima.
Dodatno je potrebno napomenuti da su analize napravljene na uzorku te da bi za
cjelovite zaključke bilo potrebno to učiniti na populaciji (grani Hoteli i restorani).
Naravno, što je vremenski horizont veći, to je i analiza cjelovitija te s manjom
mogućnosti za pogrešku.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 77
3. NOVČANI JAZ HRVATSKOG TURISTI ČKOG SEKTORA
Nakon ocjene financijskog položaja i aktivnosti na uzorku hrvatskog turističkog
sektora, a prije konačne provjere utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na
novčani jaz i profitabilnost, potrebno je prvo raščlaniti novčani jaz na njegove
faktore. U nastavku rada daje se pregled faktora novčanog jaza.
3.1. Faktori nov čanog jaza
3.1.1. Definicija nov čanog jaza
U skladu s definicijom koja je korištena za svrhu ovog rada u poglavlju 1.,
novčani jaz se uzima kao:
NOVČANI JAZ (broj dana) = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA
KUPACA - DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA
Za potrebe rada, kako je to i naglašeno u poglavlju 1., novčani jaz se dodatno i
uvjetno definira kao:
NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA -
- OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA
imajući na umu koncept broja dana koji traži dane vezivanja ovih varijabli.
Dodatno i uvjetno definiranje vrlo je slično definiciji obrtnog kapitala. Naime, neki
autori definiraju upravljanje novčanim jazom kao upravljanje obrtnim kapitalom
«cash gap»31. U ovom se radu zbog konzistencije analize ponekad koristi jedan
način, a ponekad drugi način računanja. Razlog tomu je što se kod izračuna
korelacija htjelo standardizirati mjera obilježja koja se usporeñuju. Prikaz
rezultata uvijek je bio i za osnovnu, kao i za dodatnu i uvjetnu definiciju novčanog
jaza.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 78
Nadalje, ovdje će se nešto reći i o samim varijablama koje utječu na promjenu
novčanog jaza. Tako veličina zaliha utječe na novčani jaz na način da se
povećanjem zaliha povećava novčani jaz, kao što to vrijedi i za potraživanja od
kupaca. Obrnuto vrijedi za obveze prema dobavljačima. U razradi po faktorima
prikazat će se rezultati analize.
3.1.2. Zalihe
Prvi faktor koji utječe na veličinu novčanog jaza je iznos zaliha. Što je veći iznos
zaliha, to je i novčani jaz veći, gledajući to u smislu definicija izraza NOVČANI
JAZ (broj dana), kao i izraza NOVČANI JAZ.
U nastavku se daje ocjena stanja zaliha na korištenom uzorku.
Tablica 47. Ocjena stanja zaliha
31 Naslov rada autora Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP preveden je i objavljen u hrvatskoj stručnoj literaturi upravo pod nazivom UPRAVLJANJE OBRTNIM KAPITALOM “CASH GAP”.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 79
Iz priložene gornje tablice vidi se da:
• Prosječna vrijednost raste u razdoblju za oko 4%
• Svi minimumi i maksimumi rastu
• Natprosječne zalihe ima samo 8 do 10 društava po godinama
• 20 društava povećava svoje zalihe, što čini oko 56% uzorka
• standardna devijacija po svim godinama veća je od prosječne vrijednosti,
pa to upućuje na veliku disperziju u uzorku
Potrebno je stoga dodatno analizirati disperziju u uzorku, što je prikazano u
sljedećim dvjema tablicama.
Tablica 48. Disperzija zaliha - tablica
Graf 7. Disperzija zaliha - grafikon
0
5.000.000
10.000.000
15.000.000
20.000.000
25.000.000
2001. 2002. 2003. 2004.
max - avg avg - min max - min max 2 - min 2 max 3 - min 3
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 80
Na grafu, kao i u tablici, vidljivo je da se razlika izmeñu maksimuma i prosječne
vrijednosti povećava značajno u 2002. i 2003. godini, dok razlika izmeñu
maksimuma 3 i minimuma 3 pada u 2002., pa kasnije rasta te se konačno u
2004. konsolidira na razini 3% većoj nego u 2001.
Ovaj podatak govori kako se gornji razred društava po veličini zaliha u uzorku
više raspršava nego donji. Naime, samo 7 društava od njih 36 ima kroz sve
godine natprosječne zalihe, od čega ih je 5 u najvišem prihodovnom razredu. Od
tih 5 za 4 vrijedi porast zaliha u razdoblju, te su svi s područja Istarske županije,
što je izdvojeno (obojano) u tablici dolje.
Tablica 49. Zalihe po društvima u uzorku
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 81
3.1.2.1. Korelacija zaliha
Nadalje, potrebno je promotriti u kakvoj su vezi zalihe s obujmom poslovanja na
razini cijelog uzorka, kao i po razredima uzorka.
Tablica 50. Korelacija izmeñu iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena:
2001./ ∆ (2002-2001)
2002./ ∆ (2003-2002)
2003./ ∆ (2004-2003)
2004./ ∆ (2004-2001)
CORREL iznosa 0,5322 0,4755 0,5203 0,4645
CORREL promjena -0,0646 0,5578 0,4970 0,2926
Može se reći da sveukupno gledajući uzorak u razdoblju, postoji slaba veza u
promjeni zaliha koje utječu na promjenu prihoda (0,29), a veza je pozitivna. Kod
korelacije iznosa veličina po godinama, veza je nešto jača (0,46). Rezultati su
nešto jače veze u 2002. i 2003. godini zasebno gledajući.
Tablica 51. Korelacija izmeñu iznosa zaliha i prihoda te njihovih promjena PO
PRIHODOVNIM RAZREDIMA:
CORREL iznosa 2001./ ∆ (2002-2001)
2002./ ∆ (2003-2002)
2003./ ∆ (2004-2003)
2004./ ∆ (2004-2001)
1. razred 0,3110 0,0281 0,2613 0,0953 2. razred -0,2118 -0,2142 -0,1678 -0,4677 3. razred 0,2368 0,0214 -0,4950 0,0534
CORREL promjena 2001./ ∆ (2002-2001)
2002./ ∆ (2003-2002)
2003./ ∆ (2004-2003)
2004./ ∆ (2004-2001)
1. razred -0,2972 0,8771 0,6731 0,6701 2. razred -0,3615 -0,2560 0,5098 -0,0627 3. razred 0,1274 -0,1854 0,1669 0,1243
Ono što potvrñuje tezu povezanosti utjecaja povećanja zaliha na povećanje
prihoda, da je osobito rezultat najjačeg (1.) prihodovnog razreda. Za razdoblje
veza ima koeficijent korelacije 0,67, a u 2003. u odnosu na 2002. taj je koeficijent
visokih 0,88.
Može se zaključiti da ova teza vrijedi samo za najveća društva po prihodima. Za
slabije prihodovna društva, sudeći prema uzorku najvećih, ova teza nema jako
uporište.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 82
3.1.2.2. Dani vezivanja zaliha
Konačno, potrebno je promotriti ocjenu prvog faktora novčanog jaza – dane
vezivanja zaliha kroz sljedeće dvije tablice:
Tablica 52. Dani vezivanja zaliha
Tablica 53. Dani vezivanja zaliha unutar grane za 2004.
2003. 2004.
Ukupni prihodi - 9.922.573.664
Zalihe 432.067.462 551.634.084
Koeficijent obrtaja zaliha - 20,17
Broj dana za vezivanje zaliha 18,15
• Prosjek po danima varira od 10,0 do 10,5 dana vezivanja zaliha - trend u
razdoblju pada što znači da se ubrzava aktivnost po zalihama (obrnuto
proporcionalno od koeficijenta obrtaja zaliha čiji je trend obrnut od trenda
dana vezivanja zaliha) – prosječno ovaj faktor novčanog jaza utječe na
smanjenje novčanog jaza
• Natprosječnih dana vezivanja zaliha ima od 16 do 14 (trend) društava
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 83
• Kod 15 društava u uzorku broj dana vezivanja zaliha raste, što znači da se
ubrzava aktivnost zaliha
• Dani vezivanja zaliha za 2004. na razini cijele grane su za 8 dana veći od
prosjeka uzorka (18,15)
3.1.3. Potraživanja
U nastavku se daje pregled drugog faktora – potraživanja. Što je veći iznos
potraživanja, to je veći i novčani jaz. U nastavku se daje ocjena potraživanja.
Tablica 54. Ocjena stanja potraživanja - tablica
• Prosječna vrijednost pada u razdoblju za 19,4% • Minimum raste, a maksimum je u padu • Broj društava u uzorku koji ima natprosječni iznos potraživanja varira od 8 do 15, a za njih 19
iznos potraživanja u razdoblju raste • Oba maksimuma su u padu • Vidljivo je da su minimum 1 i minimum 2 u porastu, što daje za zaključak povećanje
koncentracije unutar uzorka, što pokazuje trend razlike prosječne vrijednosti i medijana • Standardna devijacija samo je u 2001. veća od prosječne vrijednosti Prosječna vrijednost prosječnih vrijednosti iznosi 6.700 tis. kn
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 84
Graf 8. Ocjena potraživanja
Usporedba iznosa standardne devijacije i prosječne vrijednosti upućivalo je na
zaključak da se radi o povećanju koncentracije unutar uzorka.
Rezultati koji su dani u tablici što slijedi, te nastavno u grafičkom prikazu, daju za
pravo toj tvrdnji.
Tablica 55. Disperzija potraživanja - tablica
0
1 0 .0 0 0 .0 0 0
2 0 .0 0 0 .0 0 0
3 0 .0 0 0 .0 0 0
4 0 .0 0 0 .0 0 0
5 0 .0 0 0 .0 0 0
6 0 .0 0 0 .0 0 0
7 0 .0 0 0 .0 0 0
2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 3 . 2 0 0 4 .
a v e ra g e ( PR O S JEČN O ) m inm a x c o u n t R A S TEc o u n t PA D A m in , 2 .m in , 3 . m a x , 2 .m a x . 3 m e d ia n
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 85
Graf 9. Disperzija potraživanja
0
10.000.000
20.000.000
30.000.000
40.000.000
50.000.000
60.000.000
70.000.000
2001. 2002. 2003. 2004.
max - avg avg - min max - min max 2 - min 2 max 3 - min 3
Tablica 56. Ocjena potraživanja u uzorku po društvima
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 86
• Unutar samog uzorka samo je 6 društava s natprosječnim iznosom
potraživanja za sve godine razdoblja (označeno bojom), od čega su 4
unutar gornjeg prihodovnog razreda – od tih 4 njih je 2 iz Istarske županije
• Ako bi se gledalo razdoblje od 2002. do 2004. s obzirom da je prosječan
iznos potraživanja u 2001. značajnije viši nego u ostalim godinama
razdobljima, tada je broj natprosječnih društava po svim godinama 10, od
čega ih je u gornjem prihodovnom razredu 6, a 3 ih je iz Istarske županije
3.1.3.1. Korelacije potraživanja
Kao nastavak ocjene ovog faktora novčanog jaza, potrebno je promotriti
korelacijske odnose.
Tablica 57. Korelacija izmeñu potraživanja i prihoda te njihovih promjena PO
PRIHODOVNIM RAZREDIMA:
2001. 2002. 2003. 2004. prosjek CORREL iznosa potraživanja i prihoda 0,1443 0,4691 0,1788 0,0971 0,2223 1. prihodovni razred -0,1617 0,1446 -0,2697 -0,3067 -0,1483 2. prihodovni razred -0,0920 -0,2501 -0,1104 -0,5932 -0,2614 3. prihodovni razred 0,8321 -0,2137 0,7826 0,0843 0,3713
∆ (2002-
2001) ∆ (2003-
2002) ∆ (2004-
2003) ∆ (2004-2001) prosjek
CORREL promjena potraživanja i prihoda 0,5027 -0,1629 0,1779 0,4453 0,2407 1. prihodovni razred 0,7301 -0,0547 -0,2872 0,1343 0,1306 2. prihodovni razred -0,4243 -0,3644 0,5434 -0,2073 -0,1132 3. prihodovni razred 0,9249 -0,6539 0,2879 0,8316 0,3476
• Ovdje je posebno jaka korelacija u 3. prihodovnom razredu (i po iznosima
i po promjenama): promjena potraživanja u razdoblju utječe na promjenu
prihoda izuzetno jako u donjem prihodovnom razredu, a stupanj veze je
0,83 u razdoblju
• Promjena u 2002. na 2001. godinu ima izuzetne koeficijente korelacije
• Ovo su dijametralno suprotni rezultati nego kod zaliha, gdje je jaka veza
vrijedila za 1. razred (gornji prihodovni) te su jače veze bile u godinama
2002. i 2003.
• Ako se uzme u obzir cijeli uzorak i cijelo razdoblje, promjena potraživanja
utječe na promjenu prihoda po stupnju veze 0,45; kod zaliha i prihoda
veza je bila 0,29
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 87
Iako je rezultat po promjenama za potraživanja i prihode u 2002. za donji
prihodovni razred bio suprotnog predznaka (negativan, -0,65), svejedno se može
reći da promjena potraživanja snažno utječe unutar zadanog razdoblja na
povećanje prihoda za donji prihodovni razred, dok se za cjelokupni uzorak to
može tvrditi da relativno srednje jako utječe.
Za gornji razred to se ne može tvrditi jer je veza u razdoblju vrlo slaba (0,13), pa
je izgledno da za najjače ova tvrdnja ne vrijedi.
3.1.3.2. Dani vezivanja potraživanja
Za kraj ocjene potraživanja, u nastavku je izložena tablica dana vezivanja.
Tablica 58. Dani vezivanja potraživanja
• Gotovo svi pokazatelji su u padu, a broj natprosječnih varira od 10 do 14 u
razdoblju
• Prosječna vrijednost nalazi se izmeñu 23,5 dana do 35,4 dana, a prosjek
prosjeka je 27,9 dana
• Može se reći da je aktivnost potraživanja ubrzana i da se naplata
poboljšala za 10,5 dana u razdoblju
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 88
Tablica 59. Dani vezivanja potraživanja unutar grane za 2004.
2003. 2004.
Ukupni prihodi - 9.922.573.664
Potraživanja od kupaca 903.754.541 920.390.434
Koeficijent obrtaja potraživanja - 10,88
Broj dana za vezivanje potraživanja 33,64
3.1.4. Dobavlja či
Kao treći faktor novčanog jaza, u nastavku se daje ocjena dobavljača.
Tablica 60. Ocjena stanja obveza prema dobavljačima - tablica
• Prosječna vrijednost raste u razdoblju za 21%
• Svi minimumi i maksimumi su u padu, osim maksimuma 1
• Broj društava s povećanim iznosom obveza prema dobavljačima je 22
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 89
• Standardna devijacija veća je od prosječne vrijednosti samo u 2001., što
dovodi do zaključka, zajedno s izračunima pri dnu gore priložene tablice
da je trend disperzije prisutan u uzorku, i to u donjem dijelu (avg – min je u
porastu, a max – avg u padu)
• Društava s natprosječnim stanjem obveza prema dobavljačima je od 9 do
19, što je porast od 111% - sljedeća tablica to pokazuje prema
prihodovnim razredima
Tablica 61. Ocjena stanja obveza prema dobavljačima u uzorku - tablica
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 90
• Samo 6 društava ima u svim godinama razdoblja natprosječno stanje
obveza prema dobavljačima, od čega ih je svih 6 iz gornjeg prihodovnog
razreda, a od toga 4 iz Istarske županije
• Od navedenih 6, 3 društva ima pad ovog iznosa, a 2 su iz Istarske
županije (ostala 2 imaju rast)
3.1.4.1. Korelacije dobavlja ča
U nastavku se daje pregled korelacija za ocjenu dobavljača u okviru analize
novčanog jaza.
Tablica 62. Korelacije - izračuni
2001. 2002. 2003. 2004. prosjek
CORREL iznosa dobavljača i prihoda 0,4154 0,4566 0,5982 0,3326 0,4507 1. prihodovni razred 0,1301 0,1464 0,3545 0,2190 0,2125 2. prihodovni razred -0,1027 0,0027 -0,3140 -0,1145 -0,1321 3. prihodovni razred 0,7094 -0,0940 0,1680 0,1822 0,2414
∆ (2002-
2001) ∆ (2003-
2002) ∆ (2004-
2003) ∆ (2004-2001) prosjek
CORREL promjena iznosa dobavljača i prihoda 0,5094 -0,3232 0,1127 0,3524 0,1628 1. prihodovni razred 0,4980 -0,2908 0,3563 -0,1919 0,0929 2. prihodovni razred 0,3589 0,1144 0,1696 0,2880 0,2327 3. prihodovni razred 0,7077 -0,7146 -0,1943 0,7267 0,1314
• U razdoblju promjena iznosa dobavljača djeluje s 0,35 stupnja veze na
promjenu prihoda, a prosječno su iznosi vezani 0,45 stupnja
• 3. prihodovni ili donji razred u promjeni ima stupanj veze 0,73 u razdoblju,
što je jak stupanj povezanosti
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 91
3.1.4.2. Dani vezivanja dobavlja ča
Za kraj ocjene dobavljača, slijedi prikaz dana vezivanja.
Tablica 63. Dani vezivanja dobavljača
• od svih faktora novčanog jaza, dani vezivanja dobavljača imaju najveću
prosječnu vrijednost prosječnih vrijednosti
• prosjek je u padu, kao i svi maksimumi
• rastu minimum 1 i 2
• povećava se broj natprosječnih društava (društva s natprosječnim danima
vezivanja unutar uzorka): od 11 do 15
• standardna devijacija manja od prosjeka u svim godinama
Ovdje je i dodatak – dani vezivanja za populaciju u 2004.
Tablica 64. Dani vezivanja dobavljača unutar grane za 2004.
2003. 2004.
Ukupni prihodi - 9.922.573.664
Obveze prema dobavlja čima 1.500.784.966 1.741.989.037
Koeficijent obrtaja dobavlja ča - 6,12
Broj dana za vezivanje dobavlja ča 59,8
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 92
3.2. Utjecaj zaliha, obveza i potraživanja na nov čani jaz
Nakon pojedinačnih ocjena samih faktora novčanog jaza, u nastavku slijedi
utvrñivanje i sama ocjena novčanog jaza na uzorku hrvatskog turističkog sektora.
3.2.1. Utvrñivanje i ocjena nov čanog jaza
Ovdje je izložena tablica ocjene novčanog jaza na uzorku prema broju dana
novčanog jaza. U nastavku slijedi grafički prikaz.
Tablica 65. Ocjena novčanog jaza u uzorku – BROJ DANA NOVČANOG JAZA
• Prosječna vrijednost je u padu od 13 do 4 dana
• U uzorku je vidljiv efekt koncentracije u analiziranom razdoblju (minimumi
rastu, a maksimumi padaju) – broj natprosječnih manji je ili jednak 50%
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 93
Graf 10. Novčani jaz (broj dana)
Cash gap: Nov čani jaz (broj dana)
-100
-50
0
50
100
150
200
250
2002. 2003. 2004.
average (PROSJEČNO)
min
max
count POZITIVNO
count NEGATIVNO
min, 2.
min, 3.
max, 2.
max. 3
median
count - iznad prosjeka
count - ispod prosjeka
Razlika izmeñu AVG i MED
St.devijacija
Slijedi pregled novčanog jaza po godinama od 2002. do 2004.
Tablica 66. Novčani jaz za 2002.
Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 18 od 36 društava,
što je 50%).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 94
Tablica 67. Novčani jaz za 2003.
Najveći utjecaj imaju varijable dana vezivanja potraživanja i dobavljača,
podjednako, obje po 47,2%.
Tablica 68. Novčani jaz za 2004.
Najveći utjecaj ima varijabla dana vezivanja dobavljača (za 24 od 36 društava,
što je 66,7%).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 95
Tablica 69. Konačna tablica utjecaja - novčani jaz po godinama i varijablama Godina Zalihe Potraživanja Dobavlja či 2002. 1 17 18 2003. 2 17 17 2004. 0 12 24
UKUPNO: 3 46 59 Udio u
ukupnom 2,78% 42,59% 54,63%
• Najveća je vjerojatnost, ako se uzme u obzir rezultat iz uzorka, da se
turističke tvrtke financiraju kratkoročno najviše na teret samih dobavljača,
a taj trend se povećao u razdoblju
• Ako se u obzir uzme stupanj korelacije, treba znati da zbog suprotnih
predznaka i same jednadžbe izračuna NOVČANOG JAZA (broj dana), sami
rezultati (dani u tablici na početku odjeljka) ne pokazuju stanje utjecaja
pojedine varijable na novčani jaz
Dodatno se ove tvrdnje mogu prisnažiti tablicom trendova.
Tablica 70. Trendovi
KOJI TREND? Opis trenda ∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) trend promjena zaliha i cash gapa
Slijedi trend 7 5 10 Ne slijedi trend 29 31 26
trend promjena potraživanja i cash gapa
Slijedi t rend 11 7 10 Ne slijedi trend 25 29 26
trend promjena dobavljača i cash gapa
Slijedi trend 11 11 11 Ne slijedi trend 25 25 25
3.2.2. Korelacija nov čanog jaza i prihoda
Kao dodatak navedenim razmatranjima, zanimljivo je pogledati analizu korelacije
iz donje tablice:
Tablica 71. Korelacija novčanog jaza i prihoda
• Korelacija samih iznosa je vrlo slaba (varira od -0,1 do 0,07)
• Korelacija promjena iznosa je srednje slaba, a za razdoblje je 0,33 –
zanimljivo je da je u svim godinama pozitivna
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 96
3.3. Metodologija utvr ñivanja nov čanog jaza
Kako je o metodologiji više rečeno u poglavlju 1. te na početku ovog poglavlja,
ovdje će se samo ukratko ponoviti da se novčani jaz temelji na konceptu broja
dana potrebnih da novac proñe kroz poslovni proces u različitim oblicima kako bi
se ponovo vratio u najlikvidniji oblik imovine – novac.
Novčani jaz se definira kao32:
NOVČANI JAZ = DANI VEZIVANJA ZALIHA + DANI VEZIVANJA KUPACA -
- DANI VEZIVANJA DOBAVLJAČA
U uvodu (poglavlje 1.), rečeno je da postoje dva elementa na koje bi analiza
novčanog jaza radi predviñanja trebala dati odgovor:
1. broj dana novčanog jaza koje je potrebno financirati i
2. trošak financiranja novčanog jaza.
Upravljačko i troškovno računovodstvo, kao temeljni menadžerski alat za
upravljanje i voñenje jedne tvrtke, trebalo bi se poslužiti i analizom novčanog
jaza. Osobito bi to bilo korisno u procesu budžetiranja. Naravno, ovakve analize
korisne su i vjerovnicima i investitorima.
Kako je već rečeno, u financiranju novčanog jaza tvrtka će platiti više kamata
(trošak) što je taj jaz veći.
Trošak može biti financiran iz vlastite i tuñe likvidnosti. Donošenje takvih vrsta
odluka prvenstvena je zadaća menadžera koji odlučuju o investiranju i
financiranju. U nastavku dajemo model simulacije koji će ovo i potkrijepiti.
32 Dodatno i uvjetno ga se definiralo na bazi izračuna sličnom za obrtni kapital. Više napomena je izneseno u poglavlju 1. te na početku poglavlja 3. U analizama i razmatranjima u ovome radu, koncept novčanog jaza uzima se dvojako: kao koncept broja dana i recipročno (kao brojčane veličine stanja zaliha, potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima) zbog različitih analiza i usporedivosti podataka, pa se tako novčani jaz dodatno definira kao: NOVČANI JAZ = ZALIHE + POTRAŽIVANJA OD KUPACA - OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA Tako se ovdje govori o NOVČANOM JAZU (broj dana) i NOVČANOM JAZU, radi razlikovanja.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 97
3.3.1. Model nov čanog jaza
Trošak financiranja novčanog jaza izračunava se u skladu s formulama33:
Potrebni kredit = (Poslovni rashodi/365) * Novčani jaz (broj dana),
Trošak financiranja = Potrebni kredit * kamatna stopa kredita.
Model će se raditi s varijantama promjena kamatnih stopa te promjenama dana
novčanog jaza.
3.3.1.1. Model nov čanog jaza s promjenom kamatne stope kredita
Prikazat će se model s tri varijante: financiranje novčanog jaza po kamatnoj stopi
od 6%, 7% i 8%.
Ističe se važnost pretpostavke ceteris paribus radi promatranja ovog modela.
33 Sljedeće formule preuzete su iz rada autora Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY FACTORING, izvor članka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf, kao i iz materijala autora Gulin, D.: ANALIZA i PLANIRANJE NOVČANOG TOKA, prezentacija na Ekonomskom faukultetu Zagreb.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 98
Tablica 72. Trošak financiranja po 7%
� Vidljivo je da donji prihodovni razred treba više financiranje novčanog jaza
� Prosječni trošak kamate iznosi izmeñu 66 i 140 tisuća kuna
� Broj društava s natprosječnom kamatom kreće se u razdoblju od 14 do 18
(raste, u 2004. iznosi 15) – znači da je broj takvih manji u uzorku od 50%
� Veliki broj društava financira se na teret dobavljača (negativna kamata)
U nastavku se daje prikaz s kamatnim stopama 6% i 8%, kao i sažeti prikaz za
sve tri stope u ovom modelu.
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego
na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji
broj).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 99
Tablica 73. Trošak financiranja po 6% i 8%
• Prosječna vrijednost za 6% kod troška financiranja varira od 120 do 57
tisuća kuna, dok za 8% to ide od 160 do 75 tisuća kuna
• Opis trendova isti je kao i za vrijednosti uz 7%, jer se koristi pretpostavka
ceteris paribus, a model je linearan
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego
na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji
broj).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 100
Tablica 74. Sažeti prikaz troška financiranja po 7%, te po 6% i 8%
Potrebno je napomenuti kako iznos troška financiranja ovdje predstavlja oportunitetni trošak jer on nije evidentiran u
poslovnim knjigama tvrtki. No, on je stvaran s druge strane, jer predstavlja napor kojeg te tvrtke trebaju poduzeti kako bi
zaista i financirale svoj novčani jaz.
U stvarnosti on se očituje kroz manji poslovni rezultat. Priloženi model koristio je poznatu ekonomsku pretpostavku ceteris
paribus. Ipak, u stvarnom životu postoji povratna veza. Ako se pretpostavi da se sav trošak financiranja novčanog jaza
prelije (100%) na iznos poslovnog rezultata, onda se može modelirati povratna veza koju novčani jaz ima na financijski
položaj (time i profitabilnost u okviru mjere neto dobit). U tom slučaju, može se pretpostaviti da će se to odraziti na stanje
novca.
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego na broj onih društava čiji je trend RASTE
(gornji broj), odnosno PADA (donji broj).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 101
3.3.1.2. Model nov čanog jaza s promjenom broja dana nov čanog jaza
Prije provjere povratne veze, a uz pretpostavku ceteris paribus, u nastavku će se
izložiti model novčanog jaza s promjenom broja dana novčanog jaza, a sve uz
pretpostavku kamatne stope od 7%.
Tablica 75. Trošak financiranja s povećanjem broja dana novčanog jaza
• Ako se novčani jaz poveća kod svakog društva u uzorku za jedan dan
(ceteris paribus), trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će u
uzorku od 85 do gotovo 157 tisuća kuna
• U tom slučaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novčani jaz
poveća za jedan dan, nastaje prosječna razlika od 17 do 19 tisuća kuna, s
tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama (toliko
će veći trošak biti ako se novčani jaz poveća za jedan dan)
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego
na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji
broj).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 102
Tablica 76. Trošak financiranja sa smanjenjem broja dana novčanog jaza
• Ako se novčani jaz smanji kod svakog društva u uzorku za jedan dan
(ceteris paribus), trošak financiranja uz kamatnu stopu od 7% iznosit će
prosječno u uzorku od 47 do gotovo 123 tisuća kuna
• U tom slučaju, uz danu pretpostavku ceteris paribus, ako se novčani jaz
smanji za jedan dan, nastaje prosječna razlika od -17 do -19 tisuća kuna,
s tim da očekivano veće razlike nastaju u prihodovno jačim tvrtkama
(toliko će manji trošak biti ako se novčani jaz smanji za jedan dan)
Napomena: brojevi u koloni Trend ne odnose se na vrijednosti minimuma, nego
na broj onih društava čiji je trend RASTE (gornji broj), odnosno PADA (donji
broj).
Kao što je naglašeno, u stvarnosti priloženi model ne oponaša pretpostavku
ceteris paribus. Stoga će se u nastavku pokušati ispitati utjecaj povratne veze, tj.
kako novčani jaz djeluje na financijski položaj i profitabilnost.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 103
3.3.2. Utjecaj nov čanog jaza na financijski položaj i profitabilnost
Potrebno je napomenuti kako je model tzv. povratne veze rañen na pretpostavci
promjene uvjeta u odreñenoj godini te da je model linearan. Naime, promjenom
samo jednog uvjeta u tekućoj poslovnoj godini, svi će se bilančni i ekonomski
odnosi promijeniti u odreñenoj mjeri, pa bi to u sljedećoj poslovnoj godini u
slučaju promjene dodatno izmijenilo takve odnose. Stoga se u ovom radu neće
ići u daljnje grañenje modela po takvom kompleksnom i stohastičkom načelu.
Promatranje modela može se izvršiti na dva načina, i to da se:
a) mijenja kamatna stopa (povećanje sa 7% na 8%; za smanjenje sa 7% na
6% primijenit će se analogija kod zaključivanja),
b) mijenja broj dana novčanog jaza (povećanje za jedan dan; za smanjenje
od jednog dana takoñer će se primijeniti analogija kod zaključivanja).
U nastavku se daje pregled utjecaja promjene novčanog jaza na financijski
položaj i aktivnost.
3.3.2.1. Utjecaj na likvidnost
U tablicama 77. i 78. daje se pregled utjecaja povećanja troška financiranja
novčanog jaza na likvidnost u slučaju povećanja kamatne stope i u slučaju
povećanja broja dana novčanog jaza.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 104
Tablica 77. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na likvidnost s
povećanjem kamatne stope sa 7% na 8%
• U slučaju povećanja troška financiranja novčanog jaza zbog promjene
kamatne stope sa 7% na 8%, na predmetnom uzorku je vidljivo da je
likvidnost u padu – očekivano, veće su promjene u 2002.;
• Primjenom rezultata T-testa iz poglavlja 2.2.6.2., ako se kamatna stopa
poveća za 1% (sa 7% na 8%), prosječna likvidnost će se neznatno
smanjiti.
Tablica 78. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na likvidnost s
povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan
• Promjenom broja dana novčanog jaza nedvojbeno će se likvidnost
smanjiti (svih 36 društava u uzorku)
• Prosječno smanjenje za jedan dan na razini kamatne stope od 7% iznosi
od 0,08% do 0,09%
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 105
3.3.2.2. Utjecaj na zaduženost
U nastavku se daje pregled utjecaja modela novčanog jaza kod promjene
kamatne stope i broja dana novčanog jaza, na način opisan u poglavlju 3.3.2.1.
Tablica 79. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na zaduženost s
povećanjem kamatne stope sa 7% na 8%
• Povećanjem kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%) trošak financiranja
prosječno raste u analiziranom razdoblju za 0,05 – 0,08%; takvih je
društava u uzorku od 20 do 23
• Statistička značajnost izmeñu koeficijenta zaduženosti i novčanog jaza ne
postoji na testiranom uzorku (rezultat T-testa, poglavlje 2.1.5.)
Tablica 80. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na zaduženost s
povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 106
• Povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan na uzorku utjecat će
na povećanje zaduženosti od prosječno 0,04%, uz pretpostavku da sva
društva financiraju novčani jaz uz jednaku kamatnu stopu od 7%
3.3.2.3. Utjecaj na aktivnost
U nastavku će se ispitati utjecaj novčanog jaza na obrtaj kratkotrajne imovine,
sukladno rezultatima T-testa o statističkoj značajnosti korelacije aktivnosti i
novčanog jaza. Takoñer, ispitat će se to putem promjene kamatne stope i broja
dana novčanog jaza i to samo za povećanje, s obzirom na analogiju zaključivanja
kod smanjenja.
Tablica 81. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na aktivnost s
povećanjem kamatne stope sa 7% na 8%
• Bojom označena polja predstavljaju razlike – može se zaključiti da nema
gotovo nikakve promjene na aktivnost ako se trošak financiranja novčanog
jaza poveća zbog promjene kamatne stope za 1% (sa 7% na 8%)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 107
Tablica 82. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na aktivnost s
povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan
• Promjenom broja dana novčanog jaza pri kamatnoj stopi od 7%, u 2002.
znači da će 36 društava povećati svoju aktivnost – prosječno povećanje
obrtaja kratkotrajne imovine iznosi ipak samo 0,04%
• U 2003. i 2004. godini imamo samo 15, odnosno 17 društava gdje je
prisutno povećanje aktivnosti kod povećanja novčanog jaza za jedan dan
– ipak, takva je promjena visoka u uzorku i pozitivna (15,56%, odnosno
5,54%, što upućuje na veliku standardnu devijaciju)
3.3.2.4. Utjecaj na profitabilnost
Putem dosad korištenog modela novčanog jaza prikazat će se kako se:
a) promjenom troška financiranja novčanog jaza zbog promjene kamatne
stope i
b) promjenom broja dana novčanog jaza
zaista i mijenja profitabilnost na danom uzorku hrvatskog turističkog sektora.
Stoga je i odabrana mjera profitabilnosti neto dobit (neto poslovni rezultat).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 108
Tablica 83. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na neto dobit s
povećanjem kamatne stope sa 7% na 8%
• prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja troška financiranja za
1%, prema opisanim uvjetima, u razdoblju iznosi od -4,39% do -0,57%
>>> može se zaključiti da se poslovni rezultat smanjuje za većinu
uzorkovanih društava (20-23)
Tablica 84. Utjecaj povećanja troška financiranja novčanog jaza na neto dobit s
povećanjem broja dana novčanog jaza za jedan dan
• ovdje je prosječna promjena neto dobiti u slučaju povećanja broja dana
novčanog jaza za jedan dan, prema opisanim uvjetima, mala i iznosi od -
1,42% do -0,60% >>> poslovni rezultat se smanjuje za sva uzorkovana
društva (36)
Korelacija izmeñu novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti, kao i statistička
značajnost takvih korelacijskih veza, prikazat će se u poglavlju 4.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 109
3.3.2.5. Sažetak utjecaja nov čanog jaza na financijski položaj i
profitabilnost
Može se konstatirati da:
• U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope to
djeluje na smanjenje likvidnosti i povećanje zaduženosti, kao i pada
poslovnog rezultata, dok na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku;
analogno vrijedi za smanjenje troška >>> zanimljivo je istaći da to ne
vrijedi za sva uzorkovana društva, nego za većinu, a ne vrijedi za
AKTIVNOST
• U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan, to uvijek dovodi za sva
uzorkovana društva: smanjenje likvidnosti i poslovnog rezultata, a
povećanje zaduženosti, a kod AKTIVNOSTI to vrijedi za većinu društava
• Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne, osim kod AKTIVNOSTI
3.4. Meñuovisnost nov čanog jaza i nov čanog toka
U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog toka i novčanog jaza na danom
uzorku.
Tablica 85. Korelacija novčanog toka i novčanog jaza
Korelacija novčanog toka i promjena novčanog jaza
∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) -0,2199 -0,0978 0,1483
Korelacija novca i novčanog jaza 2001. 2002. 2003. 2004.
-0,1271 0,0396 -0,0804 -0,1501
• Vidljivo je da je slab stupanj povezanosti izmeñu neto novčanog toka i
promjena novčanog jaza, a najjači stupanj je u 2002. kad iznosi -0,22
(odnosno u 2002. u odnosu na 2001. ako se gleda kroz promjenu
novčanog jaza) >>> ovo upućuje na obrnuto proporcionalan odnos (to
vrijedi i u 2003. godini)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 110
• Gleda li se stupanj povezanosti izmeñu iznosa novca i iznosa novčanog
jaza, on je još manji i varira od 0,04 do -0,15 s uglavnom negativnim
predznakom stupnja povezanosti
Ako se u obzir uzmu dodatne relacije, vidljivo je kroz sljedeće tablice da:
Tablica 86. Korelacije – ostale korelacije
Korelacija neto novčanog toka i radnog kapitala 2002. 2003. 2004.
0,0257 0,3145 -0,0024
Korelacija SNT1 i radnog kapitala
2002. 2003. 2004. 0,4205 0,0078 0,1782
Korelacija novčanog jaza i radnog
kapitala iznosi 2001. 2002. 2003. 2004. 0,4805 0,5263 0,3609 0,3350 promjene ∆ (2002-2001) ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) ∆ (2004-2001) 0,6114 0,3288 0,3561 0,2011
Korelacija promjena neto novčanog toka
i promjena radnog kapitala ∆ (2003-2002) ∆ (2004-2003) ∆ (2004-2002)
-0,1882 0,4724 -0,0144
Zaključno iz ranijih razmatranja, te ovih korelacija gore prikazanih, može se reći
da je utjecaj likvidnosti (radnog kapitala) i novčanog jaza na novčani tok slab.
Očigledno je iz ovih brojeva da na neto novčani tok značajniju mjeru utjecaja
imaju investicijske i financijske aktivnosti, što se može pokazati povećanjem
imovine ili padom pokazatelja prihodi/ imovina (radi ulaganja) i povećanje
ukupnog financijskog duga.
U nastavku je prikazan financijski dug (obveze) te odnos prihoda i imovine na
uzorku (sljedeće dvije tablice).
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 111
Tablica 87. Financijski dug (obveze) po društvima uzorka
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 112
Tablica 88. Ocjena odnosa prihoda i imovine
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 113
4. PROFITABILNOST KAO POSLJEDICA AKTIVNOSTI I NOV ČANOG JAZA
HRVATSKOG TURISTIČKOG SEKTORA
Sva dosadašnja razmatranja išla su k cilju da se pokuša iz danog uzorka dobiti
linearan regresijski model koji bi na jednostavan način opisao odnose u
ekonomskim kategorijama u hrvatskom turizmu u analiziranom razdoblju. U
nastavku se daje osvrt na utjecaj aktivnosti na novčani jaz, zatim proširenje
osvrta iz poglavlja 3. oko utjecaja novčanog jaza na profitabilnost te na koncu
model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost.
Potrebno je napomenuti još jednom da je ispitivanje izvršeno na 36 društava koje
u analiziranom razdoblju pripadaju u TOP 50 najboljih prihodovnih društava. Za
točne zaključke potrebno je sagledati populaciju – cjelokupnu granu.
4.1. Utjecaj aktivnosti na nov čani jaz
U razmatranjima kod ocjene aktivnosti daje se pregled utjecaja pokazatelja
aktivnosti na razne pokazatelje kroz matricu utjecaja. Korištenjem T-testa
utvrñeno je da ne postoji značajnost utjecaja jer:
• obrtaj kratkotrajne imovine ima negativnu korelaciju s radnim kapitalom i
novčanim jazom (srednji utjecaj);
• obrtaj zaliha ima srednje slabiji utjecaj na pokazatelje profitabilnosti;
• obrtaj potraživanja ima negativan s novčanim jazom (srednje slab ili
zanemariv);
• obrtaj dobavljača od svih pokazatelja vrši najjači utjecaj na sve
pokazatelje u odnosu na prikazane pokazatelje aktivnosti: jak ili srednji
utjecaj na profitabilnost, srednji na novčani tok, no ipak zanemariv na
novčani jaz;
• aktivnost nema statistički značajne korelacije s pokazateljima novčanog
jaza;
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 114
• najjača i značajna korelacija javlja se praktički samo kod koeficijenta obrtaja
dobavljača – korelacija s pokazateljima profitabilnosti.
4.2. Utjecaj nov čanog jaza na profitabilnost
U nastavku se daje prikaz korelacije novčanog jaza i profitabilnosti po godinama.
Tablica 89. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za
2002. godinu
Pokazatelj korelacije ROE ROT ROA
Pearsonov 0,278 0,234 0,289
Kendallov tau 0,249* 0,202 0,243*
Spearmanov ro 0,359* 0,307 0,357*
Masno otisnute korelacije s oznakom * označavaju značajnu korelaciju na razini
95%. Ostale korelacije nisu značajne.
Tablica 90. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za
2003. godinu
Pokazatelj korelacije ROE ROT ROA
Pearsonov 0,286 0,115 0,290
Kendallov tau 0,194 0,089 0,187
Spearmanov ro 0,291 0,142 0,283
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 115
Tablica 91. Pokazatelji korelacije novčanog jaza i pokazatelja profitabilnosti za
2004. godinu
Pokazatelj korelacije ROE ROT ROA
Pearsonov 0,135 0,106 0,129
Kendallov tau 0,102 0,048 0,108
Spearmanov ro 0,166 0,085 0,179
Kako je vidljivo iz priloženih tablica, ne može se govoriti o postojanju utjecaja
novčanog jaza na profitabilnost.
Može se zaključiti da je rezultat utjecaja novčanog jaza na profitabilnost
dugoročno slab, a kratkoročno može utjecati u odreñenoj mjeri (iako ne
značajnije).
4.3. Model utjecaja financijskog položaja i aktivno sti na nov čani jaz i
profitabilnost hrvatskog turisti čkog sektora
Na početku, potrebno je utvrditi utjecaj na novčani jaz, a zatim na profitabilnost.
4.3.1. Novčani jaz
Za potrebe analize utjecaja cjelokupnog financijskog položaja i aktivnosti, u
razmatranje je uzeta samo odreñena skupina pokazatelja koja je smatrana, svaki
za svoj dio, najreprezentativnija, po iskustvenoj metodi. Ujedno su rezultati T-
testa o statističkoj značajnosti korelacijskih veza izmeñu tih pokazatelja te
novčanog jaza (kasnije i profitabilnosti) dali za pravo da se upravo odreñene
varijable koriste u modeliranju utjecaja.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 116
Tako se za grupu pokazatelja likvidnosti uzima koeficijent opće likvidnosti ili
samo likvidnost III., a izračunava se ovako:
Likvidnost III. = (Kratkotrajna imovina / Kratkoročne obveze) * 100
Za zaduženost je uzet koeficijent zaduženosti koji se izračunava na sljedeći
način:
Koeficijent zaduženosti = Ukupne obveze / Pasiva.
Za ocjenu financijske stabilnosti:
Koeficijent pokriće II. (Stabilnost II.) = (Vlastiti kapital + Dugoročne obveze)/
Dugotrajna imovina * 100
Što se tiče pokazatelja aktivnosti, odabran je koeficijent obrtaja kratkotrajne
imovine i koeficijent obrtaja dobavljača:
Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine = (Prihod/ Prosječna kratkotrajna
imovina),
a za prosječnu kratkotrajnu imovinu u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i
stanje na kraju tekuće godine.
Koeficijent obrtaja dobavljača = (Prihod/ Prosječno stanje dobavljača),
a za prosječnu stanje dobavljača u obzir je uzeto stanje na kraju prethodne i
stanje na kraju tekuće godine.
Ovih pet pokazatelja promatrala su se kako utječu na novčani jaz u razdoblju
2002.-2004., a rezultati su predstavljeni kroz linearnu regresiju.
Ako se to postavi u jednadžbu za linearnu regresiju bez rezidualne vrijednosti,
koristit će se beta koeficijenti, a rezultat dobiven na predmetnom uzorku je:
NOVČANI JAZ = Likvidnost III. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 +
+ Stabilnost II. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine *
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 117
* βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5.
Rezultat je dobiven postupnim uvoñenjem varijabli u regresijski model, a slijedom
varijabli u gore prikazanoj jednadžbi.
Rezultati 2002.
Značajnost objašnjena varijancom je 18,9% uzorka, što je slabo.
U model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim
jazom iznosi 0,434, pa je to i jedini beta koeficijent.
Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna
prediktorska varijabla koja je ušla u model.
Rezultati 2003.
Značajnost objašnjena varijancom je 33,7% uzorka, što je značajniji rezultat.
Ipak, i ovdje je u model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov)
korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0,580.
Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu.
Rezultati 2004.
Značajnost objašnjena varijancom je 23,3% uzorka, što je slabiji rezultat.
Po treći put je u model je ušla samo Stabilnost II. Koeficijent (Pearsonov)
korelacije s novčanim jazom koji iznosi 0,482.
Stoga se ni ovdje ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu.
Može se zaključiti da ne postoji regresijski model koji bi opisao novčani jaz iz
danih prediktorskih 5 varijabli.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 118
4.3.2. Profitabilnost
Na sličan način pristupilo se i s pokazateljima profitabilnosti, pa su kriterijski
elementi za regresijski postupni model bili ROE, ROT te ROA.
Pokazatelj profitabilnost (ROE, ROT ili ROA) =
= Likvidnost III. * βx1 + koeficijent zaduženosti * βx2 +
+ Stabilnost II. * βx3 + koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine *
* βx4 + koeficijent obrtaja dobavljača * βx5.
Rezultati 2002.
ROE
Značajnost objašnjena varijancom je 25,8% uzorka, što je slabije.
U model su ušli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljača.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROE = Likvidnost III. * 0,342 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,316.
ROT
Značajnost objašnjena varijancom je 33,8% uzorka, što je značajnije.
U model su ušli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljača.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROT = Likvidnost III. * 0,395 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,359.
ROA
Značajnost objašnjena varijancom je 26,7% uzorka, što je slabije.
U model su ušli prediktori Likvidnost III. i Koeficijent obrtaja dobavljača.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 119
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROA = Likvidnost III. * 0,335 + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,335.
Rezultati 2003.
ROE
Značajnost objašnjena varijancom je 40,8% uzorka, što je značajno.
U model su ušli prediktori zaduženost i stabilnost.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROE = Zaduženost * (-0,560) + stabilnost II. * 0,308.
ROT
Značajnost objašnjena varijancom je 47,1% uzorka, što je značajno.
U model su ušli prediktori Zaduženost i Koeficijent obrtaja dobavljača.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROT = Zaduženost * (-0,467) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,359.
ROA
Značajnost objašnjena varijancom je 42,5% uzorka, što je značajno.
U model su ušli prediktori Zaduženost i Stabilnost II.
Ovdje se stoga govori o regresijskom modelu:
ROA = Zaduženost * (-0,567) + koeficijent obrtaja dobavljača * 0,322.
Rezultati 2004.
ROE
Značajnost objašnjena varijancom je 18,2% uzorka, što je slabo.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 120
U model je ušla samo Zaduženost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim
jazom iznosi -0,427, pa je to i jedini beta koeficijent.
Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna
prediktorska varijabla koja je ušla u model.
ROT
Značajnost objašnjena varijancom je 24,1% uzorka, što je slabije.
U model je ušla samo Zaduženost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim
jazom iznosi -0,491, pa je to i jedini beta koeficijent.
Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna
prediktorska varijabla koja je ušla u model.
ROA
Značajnost objašnjena varijancom je 17,7% uzorka, što je slabo.
U model je ušla samo Zaduženost. Koeficijent (Pearsonov) korelacije s novčanim
jazom iznosi -0,421, pa je to i jedini beta koeficijent.
Stoga se ne može govoriti ovdje o regresijskom modelu jer postoji samo jedna
prediktorska varijabla koja je ušla u model.
Zaključak je da, gledano za ukupno razdoblje, ne postoji generalno pravilo po
kojem bi se moglo reći da se može formirati regresijski model iz razloga što za
2004. postoji samo jedna varijabla, a za 2002. i 2003. se radi o različitim
varijablama u dvije godine.
Zaključuje se da se ne radi o linearnoj, nego o zakrivljenoj povezanosti koja
dolazi od prevelikog utjecaja gornjeg prihodovnog razreda i njihovih rezultata.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 121
5. ZAKLJU ČAK
Izradom ovog rada došlo se do shvaćanja temeljnih odnosa u načinu poslovanja
jakih hrvatskih turističkih društava. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao uvod u
daljnja i cjelovitija istraživanja u hrvatskom turizmu: o značaju i utjecaju svih
faktora financijskog položaja i aktivnosti i njihovom meñusobnom utjecaju na
profitabilnost.
Odabir teme o novčanom jazu bio je vrlo poticajan. Naime, teorijska istraživanja,
kao i iskustva nisu sustavno prikazana niti obrañena. Ovim radom nastojalo se
dodatno osvijetliti problem upravljanja novčanim jazom u strateški važnoj grani
za gospodarstvo ove zemlje.
Slijedom razmatranja kroz ovaj rad, došlo je do provjere teza o jakosti utjecaja
financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost. Istraživanje je
provedeno na uzorku od 36 najvećih društava po visini prihoda, koji su u
razdoblju 2001.-2004. uvijek bili u razredu 50 prihodovno najvećih u grani Hoteli i
restorani (sektor turizma u Hrvatskoj).
Rezultati istraživanja mogu se podijeliti na statičke i dinamičke. Statičke, jer
slijedi naslov ovog rada. Dinamičke, sukladno postavljenom naslovu ovog rada,
jer ispituje povratnu vezu promjena unutar novčanog jaza na financijski položaj,
aktivnost i profitabilnost.
Statički rezultati
• prosječna zaduženost uzorka sektora je oko 33% i u padu je;
• opća likvidnost je u padu (početak na 154, a kraj razdoblja na 151, srednji
prosjek je 173);
• obrtaj kratkotrajne imovine je u porastu (prosjek se kreće u rasponu 5,2 –
5,7);
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 122
• iznos obveza prema dobavljačima najviše utječe na novčani jaz i broj
dana potrebnih na njegovo financiranje;
• novčani jaz je u padu u uzorku sektora iznosio je prosječno u razdoblju od
12,9 dana do 4,4 dana (u 2003. značajan pad novčanog jaza) – za 16
društava trošak financiranja novčanog jaza raste, a za 20 pada –
prosječna kamata za novčani jaz u razdoblju iznosi oko 94 tis. HRK u
danom uzorku;
• prosječni neto novčani tok je u padu u 2004. godini s 2,9 na -1,9 mil. HRK;
• porast prihoda unutar uzorka i sektora – uzorak čini preko 40% ukupnih
prihoda cijelog sektora, a dok prvih 5 čini preko 15% ukupnih prihoda;
• iznos novčanog jaza u novcu koji je pokriven neto novčanim tokom je u
padu ( u razdoblju se omjer kreće od oko 1:1 do nepovoljnijih 1:2,5);
• profitabilnost (rentabilnost) je u porastu prema svim pokazateljima;
• ukupni financijski dug ili obveze (dug prema financijskim institucijama)
povećao se s ukupnih 73,4 mil. kuna u 2001. na 99,3 mil. kuna u 2004.
(omjer dugoročni dug : kratkoročni dug se promijenio iz odnosa 84:16 na
86:14, s tim da se i kratkoročni dug povećao s 11,7 mil. kuna na 13,8 mil.
kuna);
• povećano dugoročno zaduženje i povećanje obveza prema dobavljačima
nije dovelo do povećanja zaduženosti – povećanje neto dobiti s prosječnih
3,3 na 10,7 milijuna kuna u razdoblju >>> povećanje profitabilnosti;
• povećanje imovine i pad pokazatelja prihodi / imovina daje do znanja da
su značajna sredstva uložena u povećanje kapaciteta kako bi se počeli u
duljem roku ostvarivati bolji poslovni rezultati;
• novčani jaz ima slabu povezanost s profitabilnošću, a ona nije statistički
značajna;
• ne postoji značajna statistička povezanost koja bi se mogla opisati
linearnim regresijskim modelom s prediktorskim varijablama iz grupe
pokazatelja financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost,
već se radi o zakrivljenom odnosu koji proizlazi iz jakog utjecaja najjačih i
najboljih turističkih društava.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 123
Dinamički rezultati
• U slučaju povećanja troška financiranja zbog povećanja kamatne stope za
1% (sa 7% na 8%), to djeluje na:
a. smanjenje likvidnosti,
b. povećanje zaduženosti,
c. pad poslovnog rezultata,
d. na aktivnost nema utjecaja na danom uzorku;
Analogno vrijedi za smanjenje troška, a zanimljivo je istaći da pojave a.-d.
ne vrijede za sva uzorkovana društva, nego za većinu. Kod aktivnosti pak
to vrijedi za sva društva.
• U slučaju povećanja novčanog jaza za jedan dan, pri uvjetu da se
primjenjuje kamatna stopa od 7% za cijeli uzorak kod izračuna troška
financiranja novčanog jaza, to kod svih društava iz uzorka dovodi do:
e. smanjenja likvidnosti,
f. pada poslovnog rezultata,
g. povećanja zaduženosti.
Kod aktivnosti to dovodi do povećanja, a vrijedi za većinu društava iz
odabranog uzorka.
Sve nabrojane promjene ipak nisu značajne (vrlo su male), osim kod aktivnosti.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 124
Konačno, testirane su sve postavljene hipoteze, pa se može zaključiti da:
• zaduženost značajno utječe na profitabilnost, na novčani jaz ne –
povećanjem zaduženosti smanjuje se profitabilnost – hipoteza djelomično
potvrñena;
• stabilnost značajno utječe na novčani jaz, na profitabilnost ne -
povećanjem stabilnosti povećava se novčani jaz – hipoteza djelomično
potvrñena;
• likvidnost utječe profitabilnost – povećanjem likvidnosti povećava se
profitabilnosti – hipoteza potvrñena;
� veza izmeñu novčanog jaza i likvidnosti postoji i pozitivna je, što je
neobično; ipak, kako u regresijskom modelu taj prediktor nije ušao
u jednadžbu, zbog zakrivljenosti odnosa ta se hipoteza odbacuje;
• aktivnost utječe na profitabilnost – povećanjem aktivnosti povećava se
profitabilnost – hipoteza potvrñena;
� ne postoji statistički značajna veza izmeñu aktivnosti i novčanog
jaza – hipoteza se odbacuje;
• model novčanog jaza se može primijeniti, no zbog upitne statističke
značajnosti svih varijabli ekonomskog položaja hipoteza se djelomično
prihvaća – potrebno je istražiti odnose na populaciji;
• model utjecaja financijskog položaja i aktivnosti na profitabilnost može se
jedinstveno primijeniti samo po godinama, a nikako za ukupno razdoblje –
zbog zakrivljenosti odnosa u uzorku hipoteza se djelomično prihvaća.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 125
LITERATURA:
1. Bendeković, J. i autori: PLANIRANJE INVESTICIJSKIH PROJEKATA,
Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 1993.
2. Benninga, S. Z.: CORPORATE FINANCE, McGraw-Hill Companies, New
York, 1997.
3. Bhojraj, S. i Libby, R.: CAPITAL MARKET PRESSURE, DISCLOSURE
FREQUENCY-INDUCED EARNINGS/CASH FLOW CONFLICT, AND
MANAGERIAL MYOPIA, The Accounting Review, Jan 2005.; 80, 1; str. 1-20
4. Boer, G.: MANAGING THE CASH GAP,
www.aicpa.org/PUBS/jofa/oct1999/boer.html
5. Borgia, D. J. i Burgess, D. O.: REDUCING THE CASH GAP BY
FACTORING, izvor članka: www.crfouline.org/orc/pdf/ref15.pdf
6. Brealey, R. A. i Myers, S. C.: PRINCIPLES OF CORPORATE FINANCE,
McGraw-Hill/Irwin, New York, 2003.
7. Brigham, E.: FINANCIAL MANAGEMENT, Dryden Press, 1997.
8. Cashin, J. i dr: FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO I., McGraw-Hill, za
hrvatsko izdanje: Faber&Zgombić Plus, Zagreb, 1996.
9. Checkley, K.: ADVANCED CREDIT ANALYSIS, Euromoney Publications,
London, 1996.
10. Christian, C. i Jones, J. P.: THE VALUE-RELEVANCE OF EARNINGS AND
OPERATING CASH FLOWS DURING MERGERS, Managerial Finance,
2004.; Vol. 30; No. 11; str. 16-29
11. Copeland, T.: VALUATION, Wiley John & Sons: McKinsey&Company Inc.,
New York, 1991.
12. članci o EBITDA, EBIT, CASH RATIO MODEL, FREE CASH FLOW
METHOD i CASH FLOW FROM OPERATIONS na stranici
www.valuebasedmanagement.net
13. Damjanović, M.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA – INDIREKTNA
METODA, Računovodstvo, revizija i financije, 3/2001.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 126
14. Deželjin, J., Gulin, D. i dr: TROŠKOVNO i UPRAVLJAČKO
RAČUNOVODSTVO, Hrvatska udruga računovodstvenih eksperata, Zagreb,
1998.
15. Dichev, I. D.: DISCUSSION OF «THE DIFFERENTIAL PERSISTANCE OF
ACCRUALS AND THE CASH FLOWS FOR FUTURE OPEARTING INCOME
VERUS FUTURE PROFITABILITY», Review of Accounting Studies, 8, 2003.,
str. 245-250
16. Družić, G.: UTJECAJ EKONOMSKE POLITIKE NA FINANCIJSKI POLOŽAJ
TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, Ekonomija, 2005., 12 (4), str. 617-646,
www.rifin.com
17. EARNINGS BEFORE INTEREST, TAXES, DEPRECIATION AND
AMORTIZATION, članak s http://en.wikipedia.org/wiki/EBITDA
18. Estep, P. W.: CASH FLOWS, ASSET VALUES, AND INVESTMENT
RETURNS, Journal of Portfolio Magament, New York, proljeće 2003., članak
objavljen na http://proquest.umi.com
19. Farell, M.: FREE CASH FLOW – IT'S HERE, ACTUALLY, Multichannel News,
26.04.2004.
20. Gane, D.: A DCF ANALYSIS OF MARKET PRICE FOR LEASEHOLD
INVESTMENTS, Journal of Property Valuation & Investment, Vol. 13, No. 3,
1995. (stranice 42-52)
21. Gulin, D. i dr.: RAČUNOVODSTVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA UZ
PRIMJENU MEðUNARODNIH RAČUNOVODSTVENIH STANDARDA i
POREZNIH PROPISA, Računovodstvo i financije, Zagreb 2001.
22. Gulin, D. i Orsag, S.: FINANCIJSKA ANALIZA HOTELSKE TVRTKE, Acta
turistica, Volume 13/2001, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2001.,
str. 141-178
23. Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU – PRIMJENA MRS 7,
Računovodstvo i financije, 3/2000.
24. Gulin, D.: IZVJEŠTAJ O SLOBODNOM NOVČANOM TOKU, Računovodstvo
i financije, 3/2003.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 127
25. Gulin, D.: SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O NOVČANOM TOKU
TRGOVAČKIH DRUŠTAVA i BANAKA PREMA MRS 7, Računovodstvo i
financije, 3/1998.
26. Gulin, D.: SASTAVLJANJE KONSOLIDIRANOG IZVJEŠTAJA O
NOVČANOM TOKU i UTVRðIVANJE SLOBODNOG NOVČANOG TOKA,
Računovodstvo i financije, ožujak 2005.
27. Gundavelli, V. i Pacheco, J.: THE FUTURE OF CASH FORECASTING,
Business Credit, 3/2002. (stranice 32-33)
28. Helfert, E. A.: TEHNIKE FINANCISJKE ANALIZE, Hrvatska zajednica
računovoña i financijskih djelatnika, Zagreb, 1997.
29. Hilton, R. W.: MANAGERIAL ACCOUNTING, Irwin McGraw-Hill, New York,
1999., 4. izdanje
30. Kalkulatori i formule na stranicama: www.accountancy.com,
www.creditguru.com i www.bizwiz.ca
31. Leutiger, I.: CASH FLOW, Entscheidungsgrundlage für die Gestaltung der
Unternehmenszukunft, Verlag Moderne Industrie, 1987.
32. Liu, J., Nissim, D. i Thomas, J.: IS CASH FLOW KING IN VALUATIONS?,
Financial Analysts Journal, Mar/Apr 2007.; 63, 2, str. 56-68
33. McCubbin, T. A.: A MULTIDIMENSIONAL ANALYSIS OF CORPORATE
EARNINGS, Commercial Lending Review, May 2003.; 18, str. 36-40
34. Myftari, I.: ANALIZA NOVČANOG TIJEKA U PODUZEĆU, Slobodno
poduzetništvo, 8/2001.
35. Orsag, S. i Gulin, D.: POSLOVNE KOMBINACIJE, Hrvatska zajednica
računovoña i financijskih djelatnika, Zagreb, 1996.
36. Orsag, S.: FINANCIRANJE EMISIJOM VRIJEDNOSNIH PAPIRA, RIFIN,
Zagreb, 1997.
37. Pejić, I.: SAGLEDAVANJE POSLOVANJA DRUŠTAVA KROZ NOVČANI
TOK (CASH FLOW), Osiguranje: hrvatski časopis za teoriju i praksu
osiguranja, 2001., 41, 1/ 2, str. 75-82
38. podaci s www.icongrouponline.com
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 128
39. Relić, B.: GOSPODARSKA MATEMATIKA, Hrvatska zajednica računovoña i
financijskih djelatnika, Zagreb, 1996.
40. Ross, S. A.: FUNDAMENTALS OF CORPORATE FINANCE, Irwin, Chicago,
1995.
41. Ruback, R. S.: CAPITAL CASH FLOWS: A SIMPLE APROACH TO
VALUING RISKY CASH FLOWS, Financial Management, ljeto 2002.
(stranice 85-103)
42. Rushinek, A. i Rushinek, S. F.: FORECASTING SALES, EXPENSES AND
STOCK MARKET VALUES BY QUARTERLY FINANCIAL STATEMENT
RATIO ANALYSIS: A MICROCOMPUTER SOFTWARE DEVELOPMENT
MODEL, Managerial Auditing Journal, Vol. 10, No. 2, 1995. (stranice 7-33)
43. Schmidt, J. C.: DEVELOPING A MEDIUM-TERM CASH FORECAST, AFP
Exchange, 7-8/2003. (stranice 36-40)
44. Sorić, I.: ANALIZA POVEZANOSTI IZMEðU POSLOVNOG REZULTATA i
LIKVIDNOSTI, Ekonomski pregled, 53 (2002.), str. 921-933
45. Spremić, I.: IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU i PROMJENAMA U RADNOM
(OBRTNOM) KAPITALU, skripta za PDS «RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA i
FINANCIJE», Ekonomski fakultet u Zagrebu
46. Stunda, R. A.: THE RELEVANCE OF EARNINGS AND FUNDS FLOW
FROM OPERATIONS IN THE PRESENCE OF TRANSITORY EARNINGS,
Journal of Real Estate Portfolio Management, Jan-Apr 2004.; 10, str. 37-45
47. Šošić, I.: VJEŽBE IZ STATISTIKE, I. dio, Mikrorad, Zagreb, 1995.
48. Šošić, I.: VJEŽBE IZ STATISTIKE, II. dio, Mikrorad, Zagreb, 1996.
49. Van Horne, J. C.: FINANCIJSKO UPRAVLJANJE i POLITIKA, Mate, Zagreb,
1997.
50. Vašiček, V., Žager, K., Žager, L. i Maray, C. D.: RAČUNOVODSTVO ZA
NERAČUNOVOðE, Hrvatska zajednica računovoña i financijskih djelatnika,
Zagreb, 1997.
51. Vidučić, Lj.: FINANCIRANJE RADNOG KAPITALA, Računovodstvo, revizija i
financije, 8/2000., str. 36-42
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 129
52. Walsh, C.: KEY MANAGEMENT RATIOS, How to analyze, compare and
control the figures that drive company value, Pitman publishing: Financial
Times, London, 1996., knjiga iz biblioteke Zagrebačke banke
53. Wayman, R.: EBITDA: The Good, The Bad, And The Ugly, članak iz 2002.,
objavljen na www.investopedia.com/articles/analyst/020602.asp
54. www.basicbusiness.biz za izračune novčanog jaza i radnog kapitala
55. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, HOW TO
COMPUTE THE VALUE OF A FLEXIBLE CAPITAL STRUCTURE, 4/2004.
(stranice 11-14)
56. www.ioma.com, odjeljak Financial Anaysis, Planning & Reporting, NEW A/R
ANALYSIS TECHNIQUE IMPROVES CASH-FLOW FORECASTS, 4/2004.
(stranice 10-12)
57. Žager, K. i Žager, L.: RAČUNOVODSTVENI STANDARDI, FINANCIJSKI
IZVJEŠTAJI i REVIZIJA, Inženjerski biro, Zagreb, 1996.
58. Žager, L.: FINANCIJSKI POKAZATELJI – ANALIZA, PLANIRANJE i
KONTROLA, Računovodstvo i financije, 4/2001.
59. Žager, L.: TEMELJNI POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA,
Računovodstvo i financije, 4/2006.
60. Žic, I.: IZVJEŠĆE O NOVČANIM TIJEKOVIMA, Računovodstvo, revizija i
financije, 2/2004.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 130
PRILOZI
Prilog 1. BON-1 obrazac za granu Hoteli i restorani, 2004. godina i I.-VI. 2005.
(ustupljeno od Fine)
P O D A C i O B O N i T E T U
I. OPĆI PODACI
Naziv podru čja djelatnosti (šifra NKD-a): HOTELI i RESTORANI (H) Broj poduzetnika u podru čju djelatnosti: 2.996 Broj gubitaša u podru čju djelatnosti: 1.375 Broj dobitaša u podru čju djelatnosti : 1.621
II. PODACI i POKAZATELJI POSLOVANJA ZA 2004. godinu (Iznosi: u kunama, bez lipa)
Opis
Godina Rang poduzetnika u podrazredu u 2004.
2003. 2004. meñu svim poduzetnicima
meñu poduzetnicima
iste veličine
A. Podaci o imovini i izvorima sredstava
1. Vrijednost ukupne imovine 28.733.654.808 33.282.902.691 - -
2. Dugotrajna imovina 25.227.443.709 29.392.239.070 - -
3. Kratkotrajna imovina 3.438.688.582 3.777.631.079 - -
3.1. Zalihe 432.067.462 551.634.084 - -
3.2. Potraživanja od kupaca 903.754.541 920.390.434 - -
4. Gubitak iznad visine kapitala 685.560.337 1.087.960.037 - -
5. Kapital i rezerve 17.332.440.909 19.664.294.726 - -
6. Dugoro čne obveze 7.216.411.879 9.300.534.534 - -
7. Kratkoro čne obveze 4.643.535.397 5174.121.165 - -
7.1. Obveze prema dobavlja čima 1.500.784.966 1.741.989.037 - -
7.2. Obveze prema kreditnim institucijama 1.816.699.354 2.091.097.233 - -
B. Podaci o financijskim rezultatima poslovanja
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 131
1. Ukupni prihodi 9.596.963.035 9.922.573.664 - -
2. Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu
2.637.056.850 2.855.283.133 - -
3. Ukupni rashodi 9.163.634.608 10.180.916.257 - -
4. Dobit teku će godine 967.138.527 752.473.494 - -
5. Gubitak teku će godine 565.158.117 1.050.825.856 - -
Opis Poduzetnik Podrazred u 2004.
2003. 2004. Svi
poduzetnici Poduzetnici iste veličine
C. Pokazatelji financijske stabilnosti, zaduženosti i likvidnosti
1. Pokri će stalnih sredstava i zaliha kapitalom i dugoro čnim izvorima, koeficijent
0,96 0,97 - -
2. Udio kapitala u izvorima sredstava, u % 58,92 57,21 - -
3. Faktor zaduženosti, broj godina 6 7 - -
4. Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,33 0,30 - -
5. Koeficijent op će likvidnosti 0,74 0,73 - -
6. Vrijeme naplate kratkotrajnih potraživanja od kupaca, u danima 39 38 - -
7. Vezivanje zaliha, u danima 19 20 - -
D. Pokazatelji poslovne uspješnosti
1. Odnos ukupnog prihoda i rashoda, koeficijent
1,05 0,97 - -
2. Udjel dobiti u ukupnom prihodu, u % 10,08 7,58 - -
3. Udjel dobiti u imovini, u % 3,37 2,26 - -
4. Dobit po zaposlenom, u kunama, bez lipa 27.943 20.944 - -
Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2003. i 2004. go dinu
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 132
Razdoblje Prosječan broj zaposlenih na bazi stanja krajem razdoblja
Prosječan broj zaposlenih na bazi sati rada
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposleniku na bazi sati rada
(u kunama, bez lipa)
2002. 35.661 35.371 3.922
2003. 35.540 35.777 4.215
2004. 38.070 35.928 4.519
I–VI. 2005. 37.032 34.758 5.162
Izvor podataka: obrazac GFI-POD za 2002., 2003. i 2 004. godinu i obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI. 2005.
III. PODACI O POSLOVANJU ZA RAZDOBLJE I-VI. 2005. GODINE
(Iznosi: u kunama, bez lipa)
Opis I– VI. 2004. I – VI. 2005.
1. Ukupni prihodi 3.206.602.641 3.720.337.767
2. Ukupni rashodi 3.571.952.362 4.072.103.874
3. Prihodi od prodaje u inozemstvu 712.247.391 890.462.520
4. Predujmovi poreza na dobit 9.493.865 10.494.659 5. Vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu 1.343.203.228 1.447.517.208
stanje 01.01.2005. stanje 30.06.2005.
6. Zalihe 429.525.850 518.113.897
7. Potraživanja od kupaca 914.542.870 1.304.377.940
8. Obveze prema dobavlja čima 1.552.775.936 1.793.224.956
Izvor podataka: obrazac TSI-POD za razdoblje I-VI 2 005.
IV. STANJE NOVČANIH SREDSTAVA
Stanje na dan Iznosi u kunama, bez lipa
30. VI. 2004. 696.223.734
30.IX. 2004. 915.297.070
31. XII. 2004. 604.266.158
30. VI. 2005. 707.767.468
Izvor podataka: obrasci TSI-POD za razdoblja I –VI.2004., I–IX.2004. i I–VI.2005. te obrazac GFI-POD za 2004. godinu.
″″″″ - ″″″″ nema pojave ″″″″ … ″″″″ nema podataka
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 133
Prilog 2. Financijski izvještaji
Bilanca 2001.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 134
Račun dobiti i gubitka 2001.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 135
Bilanca 2002.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 136
Račun dobiti i gubitka 2002.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 137
Bilanca 2003.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 138
Račun dobiti i gubitka 2003.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 139
Bilanca 2004.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 140
Račun dobiti i gubitka 2004.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 141
ŽIVOTOPIS
1. Osobni podaci
Ime i prezime Hrvoje Serdarušić
Mjesto i datum roñenja ZAGREB, 23. ožujka 1977.
Bračno stanje/roditeljstvo Oženjen, bez djece
Prebivalište ZAGREB, Bencekovićeva 29a
Boravište ZAGREB, Bencekovićeva 29a
Telefon 01/ 6539-890
Mobitel 098/ 1611-696
e-mail adresa [email protected]
2. Obrazovanje
VSS (diploma studeni 1999.) Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
smjer Financije
Tema diplomskog rada - Stambene
štedionice (1995.-1999.)
SŠS (matura lipanj 1995.) V. gimnazija (Prirodoslovno-matematička
gimnazija (1991.-1995.)
OŠ Zagreb, Velika Gorica (1983.-1991.)
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 142
3. Radno iskustvo, sposobnosti i ostalo
Mjesto i trajanje rada INA-Industrija nafte d.d., Zagreb, Avenija
V.Holjevca 10 (veljača 2000.-ožujak 2000.,
pripravnik u Sektoru financija)
Zagrebačka banka d.d., Zagreb,
Paromlinska 2 (travanj 2000.-danas)
Pripravnik (do kraja 2000.)
Pomoćnik voditelja poslovnog odnosa (do
rujna 2005.)
Voditelj poslovnog odnosa (do danas)
Računalo MS i DOS okruženje, internet,
programiranje, Lotusove aplikacije
Jezici Engleski – aktivno (Proficiency)
Njemački – aktivno (Mittelstuffe)
Talijanski (3. stupanj)
Razni tečajevi EDUKA (Zagrebačka banka)
FOREX
FOIP
Poslovno pregovaranje
Vozačka dozvola B kategorija
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 143
KRATICE
EBITDA Mjera za utvrñivanje profitabilnosti, a izračunava se kao zbroj
operativne dobiti i amortizacije, vidjeti poglavlje 1.1.3.1.
SNT1 Prva razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava
kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti održava
postojeći kapacitet. Izračunava se kao razlika operativnog
novčanog toka i kapitalnih izdataka za održavanje postojećih
kapaciteta (često se pretpostavlja da je amortizacija iznos tih
kapitalnih izdataka). Vidjeti poglavlje 1.1.3.2.1.
SNT2 Druga razina slobodnog novčanog toka kojom se izražava
kako ili koliko novčani tok od poslovnih aktivnosti povećava
sposobnost poslovnog subjekta. Izračunava se kao zbroj
operativnog novčanog toka i novčanog toka od investicijskih
aktivnosti.
OCF Oprativni novčani tok (od engl. Operative Cash Flow).
NTPA Novčani tok od poslovnih aktivnosti, jednak je OCF.
KI Kapitalni izdaci za održavanje postojećih kapaciteta. Često se
pretpostavlja da je amortizacija minimalno potreban iznos tih
kapitalnih izdataka.
AM Amortizacija.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 144
UFO Ukupni financijski dug (financijski pojam) ili ukupne
financijske obveze (računovodstveni pojam). U bankarskoj
terminologiji češće se koristi pojam ukupni financijski dug, a
odnosi se na ukupne obveze za kredite, zajmove i leasing
kod svih financijskih institucija, bez obzira na račnost tih
obveza. Više u poglavlju 2.1.
KFO Kratkoročne financijske obveze. Dospijeće ovih financijskih
obveza je unutar jedne godine. Više u poglavlju 2.1.
DFO Dugoročne financijske obveze. Dospijeće ovih financijskih
obveza je veća od jedne godine. Više u poglavlju 2.1.
FD Jednak UFO, od engl. Financial debt. Često se koristi u
omjeru s parametrom EBITDA. Više u poglavlju 2.1.
CG Novčani jaz, od engl. Cash Gap. Više o metodologiji i
utvrñivanju modela u poglavlju 1.1.1. i poglavlju 3.
CG (broj dana) Novčani jaz (broj dana), od engleske kratice za Cash Gap.
Radi se o posebno naglašenom izračunu vezanom na broj
dana. Izračun ove mjere koncipiran je na broju dana u
poslovnom ciklusu potrebnim da novac promijeni svoje
pojavne oblike i postane ponovno novac.
U ovm radu taj je izračun posebno naglašen, a kad se radi
samo o izračunu CG, onda se misli na razliku zbroja
potraživanja od kupaca i stanja zaliha te iznos obveza prema
dobavljačima, što ustvari predstavlja obrtni kapital. Za
dodatne napomene vidjeti poglavlje 3.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 145
ROE Pokazatelj rentabilnosti glavnice, od engl. Return On Equity.
Pojavljuje se u ovom radu u dvije varijante, kao ROE ukupno
i ROE vlastiti kapital i glavnica.
U prvoj varijanti radi se o rentabilnosti cijele aktive, dok u
drugoj varijanti o rentabilnosti bilančne kategorije Kapital i
rezerve.
ROT Rentabilnost prihoda, od engl. Return on Turnover.
ROA Rentabilnost imovine, od engl. Return on Assets.
average
(PROSJEČNO)
Aritmetička sredina ili prosječna srednja vrijednost nekog
obilježja, npr. aritmetička sredina pokazelja zaduženosti.
Izračunava se za odreñeno razdoblje, a ponekad i kao
prosječna vrijednost od prosječnih vrijednosti.
AVG Isto kao average (PROSJEČNO).
min Minimum nekog obilježja.
min 2 ili min 3 Drugi ili treći minimum nekog obilježja.
max Maksimum nekog obilježja.
max 2 ili max 3 Drugi ili treći maksimum nekog obilježja.
median Medijan ili srednja položajna vrijednost niza nekog obilježja.
count – iznad
prosjeka
Broj onih iz nekog obilježja čija je vrijednost veća od srednje
prosječne vrijednosti.
Utjecaj financijskog položaja i aktivnosti na novčani jaz i profitabilnost hrvatskog turističkog sektora, magistarski rad
stranica 146
count – ispod
prosjeka
Analogno count – iznad prosjeka.
count RASTE Broj onih iz nekog obilježja čiji je trend promjene pozitivan,
odnosno, čija je vrijednost na kraju razdoblja veća od
vrijednosti s početka razdoblja.
count PADA Analogno count RASTE.