doc.dr.sc. Zrinka Božić Blanuša, Čitanje književnog teksta 2012./13.

PRVO i DRUGO PREDAVANJE

Čitanje(geneza pojma)

FENOMENOLOGIJSKA KONCEPCIJA ČITANJA

- Novi kritičari - pomno čitanje (close reading), nisu ga teorijski problematizirali- Jean-Paul Sartre - Što je to – književnost? (Qu'est-ce que la littérature?, 1947./8.) -upravljano stvaranje (la création dirigée)- Georges Poulet („The Phenomenology of Reading“, New Literary History, 1970.) → govori o razvlaštenju ja u procesu čitanja- Roman Ingarden (Das literarische Kunstwerk, 1931. i Vom Erkennen des literarischen Kunstwerks, 1968.) raskid veza sa prošlošću i budućnošću naše svakodnevice i kvazi-zaborav stvarnoga svijeta i kao nužne pretpostavke čitanja

Teorija recepcije, škola iz KonstanzaWolfgang Iser (Der implizite Leser, 1972.) govori o podvajanju čitateljskog ja u procesu čitanja na zbiljskog i implicitnog čitateljaHans Robert Jauss („Literary History as a Challenge to Literary Theory“, New Literary History, 1967.) uvodi pojam horizonta očekivanja (Erwartungshorizont) koji zatočuje stanovnike danog razdoblja u sklop spontano usvojenih i utoliko apriornih elementarnih perceptivnih obrazaca

Teorija čitateljskog odgovora (reader- response criticism), SAD- u drugoj polovici 60'ih godina 20.st. u SAD-u - Stanley Fish (Is There a Text in This Class? The Authority of Interpretive Communities, 1980.) uvodi pojam interpretativne zajednice

- 70-ih godina 20.st. u Njemačkoj i Engleskoj razvila se tzv. mikropovijest čitanja→cilj empirijski istražiti recepciju

POSTSTRUKTURALISTIČKA PROBLEMATIZACIJA ČITANJA

1

- Roland Barthes 70-ih godina čitatelja smatra prvenstveno tjelesnim bićem koje se uzajamnom razmjenom nadražaja razigrano prepušta uživanju u tekstu (Le plaisir du texte, 1973.)

Kulturalni studiji - Michel de Certeau (L'invention du quotidien: Arts de faire, 1980.) čitanje kao subverzivna praksa svakodnevnog djelovanja

Empirijska znanost o književnosti- 1980. godine u Njemačkoj Siegfried Schmidt - analitička se pozornost sada premješta na širi sklop društvenog djelovanja koji oblikuje književno djelo

Postkolonijalna teorija-Edward Said (Culture and Imperialism, 1993.) - kontrapunktno čitanje trebalo bi uvažavati odnose napetosti između centra i periferije kulture

Analiza i interpretacijaANALIZA- metodologijski postupak koji se afirmira početkom 20.st.

1. ideja cjelovitosti književne umjetnine 2. neutralnost polazišta

- zapala je u niz beskonačne raščlanjivosti- tako npr. Seymour Chatman (Story and Discourse, 1978.) raščlanjuje prip. tekst na:

priču događaj radnje zbivanja

egzistent karakter okruženje

diskurz

- René Wellek i Austin Warren (Theory of Literature, 1949.) - književno se djelo može analizirati kao hijerarhija slojeva- Roland Barthes(„Introduction à l'analyse structurale des récits“, 1966.) -razine funkcija, radnje i pripovijedanja

- no moguć je i obrnut učinak niz beskonačne totalizacije- to se očituje kao potreba za ulapanjem književnih tekstova u šire sklopove

- Roland Barthes (Mythologies, 1957.) knj. tekstovi uklapaju se u širu mrežu kodova- Julija Kristeva („Le mot, le dialogue et le roman“, 1969.) knj. tekstove uklapa u širi sklop intertekstualnosti- Hans-Robert Jauss knj. tekstove uklapa u širi horizont očekivanja

2

- Stanley Fish Stanley Fish uklapanje knj. tekstova u sveobuhvatnu interpretativnu zajednicu- Michel Foucault na tragu njegova razmatranja diskurza, uklapanje knj. tekstova u diskurzivnu formaciju

3