SADR”AJBroj 2 - Godina 12. Krapina, 18. velja če, 2004. ISSN SADR”AJ GRAD ZABOK AKTI GRADSKOG VIJE ĆA 1. Odluka o donoıenju Prostornog plana uređenja grada Zaboka …

Broj 2 - Godina 12. Krapina, 18. veljače, 2004. ISSN

SADRAJ

GRAD ZABOKAKTI GRADSKOG VIJEĆA1. Odluka o donoenju Prostornog plana uređenja grada Zaboka 83AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA2. Rjeenje o razrjeenju tajnika Tajnitva grada 116

OPĆINA DESINIĆAKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA1. I. izmjena Proračuna općine Desinić za 2003. godinu 1162. Proračun općine Desinić za 2004. godinu 1193. Proračun općine Desinić za 2004. godinu s projekcijom proračuna 2005. i 2006. god. 1234. Odluka o donoenju Programa ulaganja općine Desinić za nabavku osnovnih sredstava,

te izgradnju i odravanje kapitalnih objekata u 2004. 2005. i 2006. godini 1255. Odluka o izvrenju Proračuna općine Desinić za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2004. godine 126AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA1. Odluka o godinjem rasporedu deurstava prodavaonica na području Općine Desinić 127

OPĆINA ĐURMANECAKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA1. Odluka o V. izmjeni Odluke o privremenom određivanju kriterija za utvrđivanje plaća

dunosnika i djelatnika kojima se sredstva za rad osiguravaju u općinskom proračunu 1282. Odluka o provođenju nagodbi sa dunicima 129

OPĆINA HUM NA SUTLIAKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA1. Izmjena i dopuna Odluke o godinjem rasporedu deurstva za rad nedjeljom u 2004. godini 131

OPĆINA KRALJEVEC NA SUTLIAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA1. Odluka o prijenosu poslova organiziranja obavljanja odlaganja

komunalnog otpada na Krapinsko-zagorsku upaniju 137

OPĆINA LOBORAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA1. Odluka o izboru Mandatne komisije 1372. Izvjeće Mandatne komisije o provedenim izborima i mandatima vijećnika 137

Strana 82 - Broj 2. Srijeda, 18. veljače, 2004.SLUBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE UPANIJE

3. Zaključak o prihvaćanju izvjeća Mandatne komisije 1384. Odluka o izboru Odbora za izbor i imenovanja 1385. Odluka o izboru Komisije za popis birača 1386. Odluka o izboru Odbora za statutarno pravna pitanja 1397. Odluka o izboru predsjednika Općinskog vijeća Lobor 1398. Odluka o izboru prvog potpredsjednika vijeća 1399. Odluka o izboru drugog potpredsjednika vijeća 13910. Odluka o izboru Komisije za financije i proračun 13911. Odluka o izboru Općinskog načelnika 140

OPĆINA MIHOVLJANAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA1. I. izmjena Proračuna općine Mihovljan za 2003. godinu 1402. Odluka o godinjem rasporedu deurstava prodavaonica na području općine Mihovljan 1453. Proračun općine Mihovljan za 2004.,2005., i 2006. godinu 1464. Odluka o izvravanju Proračuna općine Mihovljan za 2004. godinu 151

OPĆINA PETROVSKOAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA1. Izvjeće o stanju u prostoru za razdoblje do 2003. godine i Program mjera za unapređenje

stanja u prostoru za razdoblje 2003-2005. godine 151AKTI OPĆINSKOG POGLAVARSTVA1. Odluka o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovina na malo 1592. Odluka o godinjem rasporedu deurstva prodavaonica na području Općine Petrovsko 160

OPĆINA STUBIČKE TOPLICEAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA1. Odluka o izmjeni i dopuni Statuta općine Stubičke Toplice 1602. Odluka o izmjeni i dopuni Poslovnika o radu Općinskog vijeća općine Stubičke Toplice 1613. Odluka o osnivanju i imenovanju Stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupaka nabave 1614. Odluka o imenovanju Socijalne komisije 1625. Odluka o proračunu općine Stubičke Toplice za 2004. godinu 1626. Odluka o izvravanju Proračuna općine Stubičke Toplice za 2004. godinu 1727. Odluka o Socijalnom programu općine Stubičke Toplice 1738. Program utroaka sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo 1739. Odluka o Programu javnih potreba u portu za 2004. godinu 174

OPĆINA VELIKO TRGOVIĆEAKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA1. Odluka o godinjem rasporedu deurstava trgovina u 2004. godini 174

OPĆINA ZAGORSKA SELA1. Ispravak Proračuna općine Zagorska Sela za 2004 godinu 177

Srijeda, 18. veljače, 2004. Strana 83 - Broj 2.SLUBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE UPANIJE

GRAD ZABOK

Na temelju odredbe članka 24. stavka 1. Zakona oprostornom uređenju (Narodne novine br. 30/94, 68/98,61/00 i 32/02), Programa mjera za unapređenje stanja uprostoru grada Zaboka (Slubeni glasnik Krapinsko-zagorske upanije br. 15/97, 7/98 i 12/99), suglasnostiMinistarstva kulture Klasa: 612-08/03-01/443, Urbroj: 532-10-2/2-03-2, pozitivnog miljenja Ministarstvapoljoprivrede i umarstva Klasa: 320-02/03-01/595, Urbroj:525-02-A.B.P./03-05, suglasnosti Ureda dravne uprave uKrapinsko-zagorskoj upaniji, Slube za prostornouređenje, zatitu okolia i graditeljstvo Klasa: 350-02/03-01/03, Urbroj: 2140-04-03-4 i Klasa: 350-02/03-01/03, Urbroj:2140-04-03-6, te članka 26. Statuta Grada Zaboka (Slubeniglasnik Krapinsko-zagorske upanije br. 17/01 i 3/03)Gradsko vijeće grada Zaboka na 16. sjednici odranoj dana10. prosinca 2003. godine donosi

ODLUKU O DONOENJUPROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA ZABOKAČlanak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja grada Zaboka, udaljnjem tekstu Plan.

Članak 2.Plan je sadran u elaboratu Prostorni plan uređenja

grada Zaboka , koji se sastoji od1. Tekstualnog dijela:

UVODI. OBRAZLOENJE1 POLAZITA1.1 POLOAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJAGRADA U ODNOSUNA PROSTOR I SUSTAV UPANIJE I DRAVE2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG IDRAVNOG ZNAČAJA2.2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOGZNAČENJA2.3 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NAPODRUČJU GRADA ZABOKA3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA - RJEENJE3.1 PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJUGRADAZABOKA U ODNOSU NA PROSTORNU IGOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE3.2 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNANAMJENA I KORITENJE POVRINA3.3 PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIHDJELATNOSTI3.4 UVJETI KORITENJA UREĐENJA I ZATITEPROSTORA3.5 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA3.6 POSTUPANJE S OTPADOM1.1 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA NAOKOLI

3.7 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRINA2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA2.1 GRAĐEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU IUPANIJU2.2 GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA2.3 IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA3 UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH I POSLOVNIHDJELATNOSTI3.1 GRAĐEVNA PODRUČJA ZA GOSPODARSKU IPOSLOVNU IZGRADNJU3.2 GRAĐEVNO PODRUČJE ZA UGOSTITELJSKO -TURISTIČKU NAMJENU3.3 GRAĐEVNA PODRUČJA ZA PORTSKO-REKREACIJU NAMJENU4 UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI5 UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA (KORIDORA) ILITRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA6 MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA6.1 MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIHVRIJEDNOSTI6.2 MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINAI GRAĐEVINA7 POSTUPANJE S OTPADOM8 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJANA OKOLI9 MJERE PROVEDBE PLANA9.1 OBAVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA9.2 PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIHMJERA9.3 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JENAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJDODATAK

eljeznička infrastruktura Grada Zaboka (separat)2. Grafičkog dijelaList 0: Poloaj Grada Zaboka u upaniji 1:3000001 KORITENJE I NAMJENA POVRINAList:1: Koritenje i namjena povrina 1:250002 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREEList 2a: Infrastrukturni sustavi - promet - cestovni,eljeznički i zračni 1:25000List 2b: Infrastrukturni sustavi - pota i telekomunikacije

1:25000List 2c: Infrastrukturni sustavi - elektroenergetika1:25000List 2d:Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav- vodoopskrba 1:25000List 2e:Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav- odvodnja otpadnih voda 1:25000List 2f:Infrastrukturni sustavi - vodnogospodarski sustav

1:25000List 2g: Infrastrukturni sustavi - plinoopskrbni sustav iopskrba naftom 1:250003 UVJETI KORITENJA I ZATITE PROSTORAList 3a:Uvjeti za koritenje, uređenje i zatitu prostora -prirodno nasljeđe 1:25000List 3b:Uvjeti za koritenje, uređenje i zatitu prostora -


kulturna dobra 1:25000List 3c:Uvjeti za koritenje, uređenje i zatitu prostora -uvjeti ograničenja i posebne mjere 1:25000

4 GRAĐEVNA PODRUČJAListovi od 4a-1 do 4a-5: Građevna područja

naselja i područja posebnihuvjeta za koritenje (sekcije) 1:5000

Tekstualni dio i grafički dio izrađeni su premaPravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza,obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborataprostornih planova (NN 106/98) u boji i digitalnom obliku

ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE

POVRINAČlanak 3.

PLANSKI PERIODI(1) Ukupni planski period Plana iznosi dvadeset

godina, dakle do godine 2023. (2) Planom je predviđeno i nekoliko planskih perioda

- novelacija Plana u okviru kojih je moguće, ali i potrebnovriti određene izmjene i dopune Plana kao bi se ispraviliovim Planom postavljeni ciljevi u skladu s novimsaznanjima i potrebama za odgovarajućim novim prostorno-planskim rjeenjima. Svakih tri do pet godina, to je duljinaplanskih perioda novelacija, u okviru ukupnog planskogperioda biti će moguće izvriti izmjene i dopune Plana.Planira se da će se u ukupnom planskom periodu izvriti 4-6 novelacija.

(3) Kumuliranjem nekoliko novelacija i većeg brojanovih saznanja, u određenom trenutku bit će potrebnoizraditi i novi PPUO ne čekajući nuno zavretak ovimPlanom planiranog ukupnog planskog perioda od dvadesetgodina.

(4) Grafički list br. 1: Koritenje i namjena povrinau mj. 1:25000 i grafički list br. 4: Građevna područja naseljai područja posebnih uvjeta za koritenje u mj. 1:5000 tetekst koji slijedi smatraju se temeljnim dokumentom zaprimjenu ovog Plana.

(5) Za određenje građevnih područja mjerodavan jejedino grafički list br. 4: Građevinska područja naselja ipodručja posebnih uvjeta za koritenje u mj. 1:5000

(6) Načela za određivanje namjene povrinaodređenih Planom, koje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zatituprostora su:

1. načela odrivog razvoja;2. načela zatite kulturnog i prirodnog nasljeđa;3. načela racionalnog, svrsishodnog i razboritog

planiranja i koritenja prostora;4. načela optimalnog usklađenja interesa različitih

korisnika prostora i5. pravila urbanističke, prostornoplanerske i

krajobraznoplanerske struke. (7) Uređivanje prostora unutar obuhvata Plana kao

to je izgradnja građevina, uređivanje zemljita teobavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod povrinezemlje moe se obavljati isključivo u suglasju s ovim

Planom, odnosno postavkama koje iz njega proizlaze, kaoi na temelju onih odredbi postojećih prostornih planova,koje nisu u suprotnosti s ovim Planom.

Članak 4NAMJENA PROSTORA I GRAĐEVNIH

PODRUČJA(1) Prostor Grada namijenjen je:1. povrinama za građevna područja i to za:* građevna područja naselja;* građevna područja za gospodarsku namjenu;* građevna područja za portsko-rekreacijsku

namjenu ;* građevna područja za poslovnu namjenu* građevno područje za posebnu namjenu (objekti

materijalnih rezervi);2. povrinama izvan građevnih područja i to za:* umske povrine (povrine branjevina, ibljaka i

gospodarskih uma);* poljodjelsko tlo;* vodenim povrinama;3. prometnim i komunalnim povrinama i

infrastrukturnim koridorima i to za:* prometnim koridorima i povrinama eljezničkih

instalacija i uzletitu u Zaboku;* koridorima i parcelama infrastrukturnih sustava;* povrinama za komunalnu izgradnju;* povrinama za groblja;* privremenom odlagalitu otpada .to je prikazano na grafičkom listu br. 1: Koritenje i

namjena povrina u mj. 1:25000 (2) Osnovnu namjenu ima prostor čije je koritenje

podređeno jednoj funkciji. To su poljodjelski i umskipredjeli, prometni pojasevi, gospodarske, izletničke,turističke, portske i rekreacijske zone. U zonama osnovnenamjene mogu se izgraditi i drugi sadraji, koji proizlaze izpotrebe osnovne namjene, a to se u pravilu odnosi nagrađevine infrastrukture i vodoprivrede.

(3) Prevladavajuću namjenu ima prostor kojegakoristi vie različitih korisnika, a jedna je od namjenapreteita. U zonama s prevladavajućom namjenom mogućeje preklapanje različitih funkcija, s tim da one nisu umeđusobnoj suprotnosti. Prvenstveno su to građevnapodručja naselja, koja imaju za cilj zadovoljavanje funkcijastanovanja i svih drugih spojivih funkcija sukladnihvanosti i značenju naselja kao to su radne zone, trgovine,zdravstvo, prosvjeta, kultura, port, uprava, servisi i sl.

(4) Na građevnoj parceli za koju je Planom izričitonavedena namjena, ne moe se obavljati nikakva drugadjelatnost ili izgradnja umjesto predviđene.

(5) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakonstupanja na snagu ovoga Plana moe nastaviti koristiti tajprostor na isti način i nadalje sve do konačnog privođenjazemljita planiranoj namjeni, ukoliko to koritenje nemanegativnih utjecaja na okoli.

(6) Granice građevnih područja utvrđene su upravilu u granicama katastarskih čestica na kopijikatastarske karte i prikazane su na grafičkom listu br. 4:


Građevna područja naselja i područja posebnih uvjeta zakoritenje u mjerilu 1:5000

(7) Ako kod utvrđivanja izgrađenog dijela građevnogpodručja postoji dvojba o tome koji dio prostora, ili većeparcele pripada izgrađenom dijelu građevnog područjanaselja, izgrađenim dijelom građevnog područja naselja(ili izgrađenim dijelom veće parcele) smatrat će se diopodručja ili parcele, udaljen najvie 25 m od stambenezgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sastambenom zgradom tvori funkcionalnu cjelinu.

(8) Građevno područje se ne moe iriti na zemljitana kojima su utvrđeni sljedeći čimbenici ograničenja:

a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja,b) klizita,c) eksploatacijska polja,d) zemljita nedovoljne nosivosti,e) predjeli ugroene elementarnim i drugim

nepogodama,f) zemljite s visokim podzemnim vodama,g) plavljena zemljita,h) ume i umska zemljita,i) intenzivno obrađivana poljodjelska zemljita i

poljodjelska zemljita izrazito podesna za obrađivanje,j) zemljita koja se koriste, ili su predviđena za

posebne gospodarske aktivnosti,k) područja dometa zagađenja određenim

gospodarskim aktivnostima,l) zatitna i zatićena područja,m) strma zemljita čija strmina prelazi odnos 1:1 (450

ili 100%),n) zemljite koje zbog njegovog poloaja nije

ekonomično komunalno opremiti.2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA2.1. GRAĐEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I

UPANIJUČlanak 5.

(1) Na području Grada (unutar obuhvata Plana)nalaze se sljedeće građevine od vanosti za Dravu:

a) Autocesta: Macelj-Zagreb-Split (međunarodnipravac E-59 - dio Pyhrnske autoceste)

b) Dravna cesta D-24: industrijska ceste, D-205c) Dravna cesta D-205: čvor Gubaevo na

autocesti Zagreb-Macelj - Klanjec - Kumrovecd) Dravna cesta D 507: Valentinovo (D 206) -

Krapinske Toplice - Gubaevo (D 205)e) Planirana brza cesta Popovec-tunel ispod Laza-

Marija Bistrica-Zlatar Bistrica-Mokrice (čvor autoceste E59 - Zabok Oroslavje)

f) Brza transeuropska eljeznička pruga, Zagreb-Krapina-Pragersko-Beč

g) eljeznička pruga I reda Zagreb-Zabok-Varadinh) eljezničke pruge II reda, Zabok-Gornja Stubica,

Zabok-Krapina-Đurmanec-R.Slovenijai) Planirana zračna luka /uzletite/ 2C/1A Zabokj) Dalekovodi i transformatorsko postrojenje napona

110 kV, Zabokk) Magistralni plinovod Rogatec-Zabok O500 mm

l) Magistralni plinovod Zabok-Ivanja Reka O500 mmm) Magistralni plinovod Zabok-Ludbreg O500 mmn) Skladite naftnih derivata u naselju

Zabok;Vodoopskrbni sustav kapaciteta od 100 l/s i vieo) Zatitne i regulacijske građevine na dijelovima

slivnih područja Krapine i Krapinicep) Sustavi i uređaji za pročićavanje otpadnih voda

kapaciteta većeg od 25000 ESq) Visoke i vie kole u Zabokur) Građevina za prikupljanje opasnog otpadaZa građevine od vanosti za Dravu primjenjuju se

pozitivni zakonski propisi. (2) Na području Grada Zaboka (unutar obuhvata

Plana) nalaze se slijedeće građevine od vanosti zaupaniju (osim navedenih građevina od vanosti za Dravuu stavku 1. ovog članka):

a) -2159 (valjkovec /D-35/-Ciglenica Zagorska-Grdenci_Hum Zabočki-/D-24/)

b) -2160 (valjkovec /-2098/-Sv.Kri Začretje-trucljevo-Zabok-/-2195/)

c) -2189 (Martiniće--2195)d) -2193 (Jakuevec Zabočki--2194)e) -2194 (Tisanić Jarek--2195)f) -2195 (Zabok /D-24/-Pavlovec Zabočki-

Gubaevo-Veliko Trgoviće-Luka-Pojatno--2186)g) -2197 (D-24-Oroslavje /D-307/)h) Planirana paralelna cesta autocesti u pravcu

Krapine (produljena «industrijska cesta»)i) Dalekovodi, TS postrojenja i rasklopna postrojenja

napona 35 kV i 20 kVj) Glavni plinovodi za distributivna područja (Zabok

- Dubrovčan - Kumrovec, Zabok - Oroslavje, MRS Zabok;k) Opća bolnica Zabok i planirana upanijska bolnica

u Bračkul) Vodoopskrbni sustav kapaciteta od 20 do100 l/s i

viem) Sustavi i uređaji za pročićavanje otpadnih voda

kapaciteta od 5000 do 25000 ESn) Srednje kole2.2. GRAĐEVNA PODRUČJA NASELJA2.2.1. Opće odredbe

Članak 6.(1) Građevna područja naselja prikazana su i

utvrđena na grafičkom listu br. 4: Građevna područjanaselja i područja posebnih uvjeta za koritenje.

(2) Planom su određenaa) izgrađena (postojeća) građevna područja naselja,b) planirana građevna područja naselja. (3) U građevnim područjima naselja nalaze se:a) povrine za stanovanje,b) povrine za drutvene i slične djelatnosti,c) povrine za gospodarske, ugostiteljsko-turističke,

servisne, uslune i slične djelatnosti, sve bez tetnihutjecaja na okoli,

d) prometne građevine i pojasevi,e) povrine za infrastrukturne i komunalne građevine

i uređaje sve bez tetnih utjecaja na okoli,


f) povrine za parkovne povrine, portsko-rekreacijske povrine, dječja igralita i slične povrine.

Stoga se treba smatrati da su građevna područjanaselja povrine mjeovite namjene ukoliko nije drugačijeistaknuto.

(4) U stambenim zgradama (ili obiteljskim pansionimaseoskog turizma), u viestambenim zgradama mogu sesmjetati: stambene, poslovne i gospodarske funkcije (akozadovoljavaju posebne uvjete u smislu bruto izgrađenepovrine parcele i zatite). Namjena zgrade određuje seprema (po povrini) prevladavajućoj funkciji.

Članak 7. (1) Pojedinačna građevna čestica sa zakonito

izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala izvanutvrđenih građevnih područja naselja, a njen smjetaj nijesuprotan kriterijima određenim u članku 4. stavak 8, smatratće se izdvojenim dijelom građevnog područja čija se brutopovrina moe povećati jednokratnom dogradnjom do 12m2 poradi poboljanja uvjeta stanovanja (dogradnjakuhinje, kupaonice, stubita).

(2) Ako je zgrada iz stavka 1. ovoga članka manjaod 45 m2 tada se ona moe dograditi do povrine od 45 m2,uz dodatno proirenje sukladno stavku 1. ovoga članka.

(3) Dodatno, dozvoljava se izgradnja i pomoćnegrađevine u domaćinstvu.

(4) Pojedinačna građevna čestica s izgrađenomgrađevinom prema čl. 7. st. 1., koja je ostala izvan utvrđenihgrađevnih područja naselja, a njen smjetaj nije suprotankriterijima određenim u članku 4. stavak 8., smatrat će seizdvojenim dijelom građevnog područja.

Članak 8.(1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja građevina u

naseljima moguća jea) isključivo unutar planiranih građevnih područja

naselja,b) u skladu s odredbama ovoga Plana ic) isključivo u skladu s planiranom namjenom. (2) U građevnom području naselja ne smiju se graditi

građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom(neposredno ili moebitno bukom, prainom, smradom ilisličnim zagađenjem) ugroavale ivot i rad ljudi u naseljuili ugroavale vrijednost čovjekove okoline, niti se smijezemljite uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takveposljedice.

Članak 9.(1) U građevnom području naselja zgrade se mogu

graditi kao samostojeće (slobodnostojeće), poluugrađene(dvojne), ugrađene (interpolirane) i u obliku niza.

2.2.1.1. Građevna parcelaČlanak 10.

(1) Građevnom parcelom smatra se zemljite, koje popovrini i obliku odgovara uvjetima ovoga Plana utvrđenimza izgradnju građevina, i ima neposredan pristup s javneprometne povrine najmanje irine 3,0 m u planiranom dijelugrađevnog područja, a prema zatečenim uvjetima na terenu

u izgrađenim dijelovima građevnog područja. Kad se takavpristup osigurava preko puta u vlasnitvu građana(privatni put), u uvjetima uređenja prostora mora se odreditida je taj put sastavni dio jedinstvene građevne parcele zakoju se izdaju uvjeti uređenja prostora.

(2) U području za koji nije ovim Planom planiranaizrada detaljnog plana uređenja, osim za područjeplaniranog urbanističkog plana uređenja (UPU) naseljaZabok, oblik i veličina građevne parcele utvrđuje se uskladu s ovim odredbama. Oblik parcele mora omogućitiracionalno koritenje i izgradnju.

(3) U području za koji je ovim Planom planirana izradaprostornog plana ueg područja, ali on jo nije donesen, aza grupu parcela (dvije ili vie) potrebno je izraditi detaljniplan uređenja (DPU) čime će se jedinstveno rijeitiorganizacija parcela i prometno rjeenje izlaska na dravnuili upanijsku cestu, kako bi se mogli izdali uvjeti uređenjaprostora. Granicu zahvata i dinamiku izrade određujePoglavarstvo Grada Zaboka Izvjećem o stanju u prostorui Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

(4) Kad je potrebno rijeiti pristup s parcele nadravnu, odnosno upanijsku cestu u području za kojenije ovim Planom planirana izrada prostornog plana uegpodručja i to:

a) u neizgrađenom dijelu građevnog područja naseljab) izvan građevnog područja naselja za građevine

koje su tamo zatečene, ili se ovim Planom mogu graditi,potrebno je pristup rijeiti prema posebnim uvjetima

poduzeća nadlenog za odravanje dravne, odnosnoupanijske ceste.

2.2.1.2. Izgrađenost građevne čestice, regulacijskalinija i udaljenosti od susjeda

Članak 11.(1) Izgrađenost parcele jest zbroj povrina:a) horizontalne projekcija osnovne građevine ib) horizontalnih projekcija svih ostalih građevina

na parceli.Projekcija strehe ne ulazi u obračun ukoliko je streha

istaknuta do 0,5 m. (2) Regulacijska linija odvaja javnu povrinu od

privatne (u smislu koritenja). Građevna linija određujepoziciju na kojoj se građevina mora graditi. Udaljenostgrađevne linije od regulacijske linije treba biti barem 5,0 m.

(3) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga člankamoe se odstupiti samo ako se građevna linija planiranezgrade prilagođava građevnim linijama izgrađenih(postojećih) zgrada u izgrađenom dijelu naselja. U tomslučaju parkiralita treba smjestiti u bočnom ili stranjemdijelu predmetne parcele.

Članak 12.(1) Sve stambene građevine, koje se grade na

slobodnostojeći način, ne mogu se graditi na udaljenostimanjoj od 1,0 m od međe susjedne građevne čestice.Udaljenost od nasuprotne, postrane međe u tome slučajune moe biti manja od 5,0 m, jer zbroj ovih udaljenostiuvijek mora biti minimalno 6,0 m. Izuzetno, udaljenost od


međe moe uz suglasnost susjeda biti i manja, ako je i tadazadovoljen uvjet iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Udaljenost od bočnih međa mjeri se od pročeljagrađevine ukoliko je istak strehe do 0,5 m, ako je veći od0,5 m od tlocrtne projekcije strehe na tlo.

(3) Udaljenost između slobodno stojećih zgrada nasusjednim građevnim česticama ne smije biti manja od:

a) 6,0 m u izgrađenim i planiranim dijelovima naselja,a u skladu s protupoarnim uvjetima za zgrade Po+P+Pks,

b) 8,0 m, iznimno 7,0 m u izgrađenim dijelovimanaselja, za stambene katne građevine.

(4) Zgrada se moe graditi na međi:a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske

građevine,b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade prislonjene

uz već postojeću ili planiranu susjednu građevinu na međi,c) u slučaju izgradnje niza u planiranom građevnom

području naselja, ali tada u skladu s obvezno izrađenimdetaljnim planom uređenja (DPU), ili urbanističkim planomuređenja (UPU).

(5) U slučaju kad se zgrada gradi na postranoj međi,tada se ona smatra poluugrađenom i moguće je na susjednojparceli izgraditi zgradu na isti način. U tom slučaju bočnizid mora bit izveden kao vatrootporan zid, a sljeme krovamora obvezno biti okomito na susjednu među na kojoj segradi i bez krovnog prepusta. Udaljenost zgrade odsusjedne nasuprotne međe ne moe biti manja od 3,0 m.

2.2.1.3. VisinaČlanak 13.

(1) Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnoj stranigrađevine od konačno zaravnatog i uređenog terena nanjegovom najniem dijelu, uz zgradu, do najvie točkesljemena krova.

(2) Visina do vijenca krova zgrade mjeri se po pročeljuzgrade od konačno zaravnatog i uređenog terena uz zgraduna njegovom najniem dijelu, do visine vijenaca. Visinomvijenca se smatra:

a) ili kota gornjeg ruba stropne konstrukcijeposljednjega/potkrovnoga kata (etae) koja nema nadozida,

b) ili vrha nadozida do leaja krovne konstrukcije.Članak 14.(1) Visina zgrade odnosno broj etaa određuje se

ovim Planom obvezno s dva čimbenika od kojih oba morajubiti zadovoljena. To su:

a) broj etaa zgrade,b) visina do vijenca zgrade, (2) Etae zgrade su:a) Podrum koji se označava skraćeno s P0b) Prizemlje (razizemlje) koje se označava skraćeno s

P. Prizemlje je prva etaa u potpunosti iznad povrinezaravnatog okolnog terena

c) Kat (tipični) koji se označava skraćeno s arapskombrojkom koja označava broj katova (+1: jedan kat, +2:dva kata itd.) Pod katom se smatraju etae građevine kojeslijede iznad prizemlja (P), odnosno visokog prizemlja (VP)

d) Potkrovlje koje moe biti:* potkrovlje, koje se u navođenju katnosti zgrade

ne označava i ne moe imati nadozid* stambeno potkrovlje (eventualno uređeno za

stanovanje) koje se kao takovo označava oznakom Pksi moe imati nadozid do propisane visine od 1,0 m, u kojemslučaju se etaa ne smatra katom

(3) Etae zgrade su i:a) suteren koji se označava skraćeno sa S,b) visoko prizemlje iznad suterena koje se označava

s VP.Za izgradnju na strmijim terenima (nagiba većeg od

20%) maksimalna visina vijenca moe se uvećati za najvie2,0 m.

(Napomena: stambena zgrada ako ima podrum kotaprizemlja je +1,0 m ako nema podruma kota prizemlja je+0,5m)

(4) Podrumom obiteljske kuće (Po) smatra se najniaetaa zgrade ako je najmanje jednom polovicom volumenaukopana u teren (vie od 50%). Stambena zgrada moeimati samo jednu podrumsku etau.

(5) Suterenom (visokim podrumom) obiteljske kuće(S) smatra se najnia etaa zgrade ako je ukopana u terenuizmeđu jedne četvrtine do jedne polovice svog volumena(između 25% i 50%). Stambena zgrada moe imati samojednu suterensku etau.

(6) Konstruktivna visina podruma (P0) smije bitinajvie 2,6 m, konstruktivna visina suterena (S) i svihostalih etaa (VP, P, etaa /katova/ iznad prizemlja)stambene zgrade smije biti najvie do 3,0 m. Visina prizemlja(P) s poslovnim prostorom moe biti ukupne visine 3,5 m.

(7) Maksimalne visine vijenca stambene zgrade kojese mjere na vioj strani zgrade (i na najviem mjestu) iznose:a) za prizemnu zgradu (P): (0,5+3,0) 3,5 m,b) za prizemnu zgradu s podrumom (P0+P): (1,0+3,0) 4,0 m,c) za prizemnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+Pks):(0,5+3,0+1,0) 4,5 m,d) za prizemnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem(P0+P+Pks): (1,0+3,0+1,0) 5,0 m,e) za katnu zgradu (P+1): (0,5+3,0+3,0) 6,5 m,f) za katnu zgradu s podrumom (P0+P+1): (1,0+3,0+3,0)

7,0 m,g) za katnu zgradu s podrumom i stambenim potkrovljem(P0+P+1+Pks): (1,0+3,0+3,0+1,0): 8,0 m.h) za dvokatnu zgradu (P+2): (0,5+3,0+3,0+3,0) 9,5 m,i) za dvokatnu zgradu s podrumom (P0+P+2):(1,0+3,0+3,0+3,0) 10,0 mj) za dvokatnu zgradu sa stambenim potkrovljem (P+2+Pks):(0,5+3,0+3,0+3,0+1,0) 10,5 m

(8) Zabranjeno je smanjivanjem međustropnih visinaomogućiti veću visinu nadozida stambenog potkrovlja odpropisane ovim Odredbama, jer time stambeno potkrovlje(Pks) postaje puni stambeni kat (etaa), usprkos potivanjavisina do vijenca iz stavka 7. ovoga članka. Time dolazi doneprimjerenih oblikovnih rjeenja otvora na takodobivenom stambenom katu (etai) to je oblikovnonedozvoljivo.

(9) Ako nisu zadovoljeni svi navedeni uvjeti ovogačlanka, potkrovlje se tada smatra punim katom (etaom) i


ne moe imati oznaku Pks, pa znači da ima katnostprotivnu ovom Planu, bez obzira na eventualno potovanuvisinu zgrade do vijenca.

(10) Ako se zgrada nalazi na kosom terenu, ulaz uzgradu moe biti smjeten na bilo kojoj razini ili etai zgrade.Činjenicom da je ulaz po visini na nekoj drugoj razini ilietai zgrade, toj se razini ili etai zgrade ne daje pravo dabude smatrana prizemljem zgrade i da se razine ili etaeispod nje smatraju etaama podruma (P0) (prvom, drugomitd.), a iznad nje katovima (+,1... itd.). Različita pozicija ulazau zgradu po visini ne mijenja ovim provedbenim odredbamaodređeni broj razina ili etaa zgrade, niti njenu apsolutnudozvoljenu visinu iskazanu u metrima.

(11) Preporuča se izvedba podruma (P0) gdje god jeto moguće.

(12) Iznimno, katnost i najvie visine stambenihzgrada iz stavka 7. ovoga članka, a u okviru obuhvataurbanističkog plana uređenja (UPU) naselja Zabok, moguse poblie odrediti.

2.2.1.4. OblikovanjeČlanak 15.

OBLIK NASELJA(1) Gustoća naseljenosti u naseljima ne bi trebala

biti veća od 40 stanovnika po hektaru. To se postie unajvećoj mjeri tipom izgradnje i većim građevnim parcelamana kojima znatnu povrinu zauzimaju dvorita, vrtovi ivoćnjaci, osim u okviru obuhvata planiranogurbanističkog plana uređenja (UPU) naselja Zabok.

(2) Da bi se očuvala tradicijska slika naselja ne smijese spajati nekoliko naseobinskih grupacija u jednopovrinom veliko naselje. Osobito se moraju izbjegavatineprekinuta građevna područja du cesta i putova.Stvaranje velikih stambenih naselja neprekinute izgradnjemora se onemogućit prekidima građevnih područjapoljodjelskim ili umskim povrinama (voćnjacima,vrtovima, gajevima i slično).

Članak 16.OBLIKOVANJE ZGRADA(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada mora se

prilagoditi postojećem ambijentu. Zgrade treba oblikovatiu skladu s tradicijskim oblicima i materijalima.Arhitektonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti skrajobrazom i s tradicijskom slikom naselja.

a) Tlorisne i visinske dimenzije građevina,oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovita, te građevnimaterijali, osobito unutar postojećih sredita tradicijskihnaselja, moraju biti u skladu s tradicijski koritenimmaterijalima, u skladu s okolnim građevinama, krajobrazomi načinom građenja na dotičnom području;

b) Građevine koje se izgrađuju kao dvojne ili u nizumoraju činiti arhitektonsku cjelinu;

c) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnjanadozidanih krovnih prozora (tzv. belvedere ili luminar)jednovodnih, dvovodnih i trovodnih, bez upotrebe lučnihili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika;

d) Sljeme krovita mora se postaviti po duoj strani

građevine i mora na nagnutom terenu biti paralelno saslojnicama;

e) Dulja strana zgrade mora na nagnutom terenupreko 15% biti paralelno postavljena sa slojnicama, osim uveć izgrađenim dijelovima naselja;

f) Krovita moraju biti kosa, u pravilu dvostrena,tradicijskog nagiba između 20o i 35o stupnjeva, ali mogubiti i viestrena;

g) Nagib krovne plohe nadozidanih krovnih prozoramoe biti od 150 do 250.

h) Krovite u pravilu mora biti pokriveno crijepom.Nije doputena uporaba valovitog salonita u bilo kojojboji i za pokrivanje bilo kojih povrina.

i) Nije doputena izgradnja na nagibu terena većemod 1:1 (450 ili 100%).

(2) Balkoni i terase mogući su na dvorinoj strani,ako nisu vidljivi s ulice. Na uličnom pročelju su iznimnomoguće terase i balkoni, ako je zgrada udaljena odregulacijske linije najmanje 5,0 m i ako se ispred zgradenalazi predvrt s drvećem.

(3) U iznimnim slučajevima ukoliko se zgrada nalaziu zatićenim sredinama kulturne batine, moguće su zgradei s ravnim krovom, ili drugačijim pokrovom, o čemu u tomslučaju obvezno miljenje daje Uprava za zatitu kulturnebatine , Konzervatorski odjel u Zagrebu.

Članak 17.UREĐENJE PARCELE(1) Uređenju okolia i zatiti krajobraza treba posvetiti

osobitu pozornost. Treba sačuvati zatečen vrijedan biljninasad. U uređenju okolia treba primjenjivati autohtonoraslinje, te smiljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamogdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te zimzelenoi crnogorično raslinje tamo gdje je kroz cijelu godinupotreban zeleni zatitni, ili ukrasni pojas.

(2) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i sličnomoraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja, teda se ne promijeni prirodno oticanje vode na tetususjednog zemljita i susjednih zgrada. Izgradnjapotpornih zidova (podzida) dozvoljava se samo premapostojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen.Ne preporuča se izgradnja podzida viih od 1,5 m

(3) Kod izgradnje potpornog zida uz javnu povrinupreporuča se zavrna ploha zida od kamena, a potrebno juje ozeleniti.

(4) U uvjetima uređenja prostora za gradnju zgradadrutvenih djelatnosti, zgrada poslovne namjene, zgradaturističke namjene ili zgrade obiteljskog pansiona ugrađevnom području naselja, odredit će se odgovarajućiuvjeti za uređenje neizgrađenih dijelova parcele.

Članak 18.OGRADE, IVICE, VRTOVI I GAJEVI(1) Ograda građevnih parcela moe biti od punog

kamena, ili u kombinaciji sa ivom ogradom, eljeznom ilidrvenom ogradom. Najveća ukupna visina ograde moebiti 1,4 m. Puni kameni dio ograde moe biti visok najvie0,8 m. Nisu dozvoljene montane ograde od armiranog


(prefabriciranog) betona. (2) Preporuča se ograđivanje parcela s drvenim

ogradama i (ili) ivicom. U manjoj mjeri moguće su ičaneograde, obvezno sa ivicom s unutarnje strane parcele. Zaivice odabrati neke od sljedećih biljnih svojti: grab, glog,svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa. Eventualneostale vrste i način postavljanja ograda mogu se odreditiOdlukom o komunalnom redu.

(3) U vrtovima i voćnjacima ne treba pretjerano ibez razloga saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni onouobičajeno i prečesto viđeno u gradovima, a koje je stranoHrvatskome Zagorju, kao to su: tuje, pačempresi,pančićeve omorike, srebrne smreke, crvene ljive, crvenejavore i dr. Valja koristiti stare lokalne svojte cvijeća i grmlja.

(4) Autohtone krajobrazne ambijente valja čuvati iomogućiti nastajanje novih, kao to su umarci i gajevi,skupine stabala i samonikli drvoredi du potoka, livade idr.

Članak 19.KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE(1) Unutar granice obuhvata Plana, u i izvan

građevnih područja, na javnim povrinama i privatnimparcelama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave idruge konstrukcije privremenih obiljeja (reklamni panoi,oglasne ploče, reklamni stupovi i sl.) kao i urbana oprema.Iznimno, kiosci se mogu postavljati samo na javnimpovrinama.

(2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugihkonstrukcija privremenih obiljeja iz stavka 1. ovog članka(na javnim i privatnim povrinama) izdaju se odobrenja uskladu s ovim Odredbama, Odlukom o kioscima i Planomrasporeda kioska na području Grada, te drugimodgovarajućim aktima.

(3) Kioskom se smatra, estetski oblikovanagrađevina lagane konstrukcije, povrine do 12,0 m2, kojise moe u cijelosti ili dijelovima prenositi i postavljatipojedinačno, ili u grupama.

(4) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi, klupe,stolci, automati za prodaju napitaka, cigareta i sl. robe,hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pečenjeplodina, drvena spremita za priručni alat i materijalkomunalnih organizacija, sanduci za čićenje obuće, vageza vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i slične naprave,pokretne ograde i druge naprave, postavljene ispred zgradas ugostiteljskom odnosno zanatskom namjenom, te atoriu kojima se obavlja promet robom, ugostiteljska djelatnost,djelatnost cirkusa i slične zabavne radnje, prenosni zahodii sl. Iste se postavljaju temeljem odobrenja nadlenogupravnog odjela Grada, odredaba ovoga Plana i drugihodgovarajućih odluka.

(5) Mjesto za postavljanje kioska moe se koristitido ostvarenja ovoga Plana, odnosno ovim Planomplaniranog plana nie razine ili najdulje 3 godine. Nakonisteka roka nadleno tijelo dravne uprave moe ponovnoizdati lokacijsku dozvolu, ako nisu ispunjene pretpostavkeza uklanjanje kioska.

(6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i

grupa kioska, mora biti smjetena tako da ni u kojempogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometajupromet pjeaka i vozila, ne naruavaju izgled prostora, neoteavaju odravanje i koritenje postojećih pjeačkih,prometnih i komunalnih građevina.

(7) Na području Grada Zaboka mogu se postavljatireklamni panoi i druga oprema za promicanje prodaje iliisticanje poruka. Navedena oprema moe se postavljati,odnosno graditi:

a. isključivo na javnim povrinama u Gradu Zaboku;b. na građevnoj parceli u sklopu poslovne

građevine;c. na pročeljima zgrada. (8) Pod javnim povrinama iz st. 1. ovoga članka

podrazumijevaju se:a. povrine javne namjene na kojima se okupljaju,

zadravaju ili prolaze građani, odnosno koje slueneposredno za javne svrhe, a odrava ih Grad Zabok,

b. javne povrine koje su vlasnitvo Grada Zaboka,i

c. javne povrine koje su javno dobro u općoj uporabina upravljanju Grada Zaboka.

(9) Vlasnici, odnosno korisnici opreme iz st. 1. ovogačlanka, a koja nije izvedena u skladu sa st. 7. ovoga člankaduni su o vlastitom troku istu ukloniti, u roku od 3 godineod dana stupanja na snagu ovoga Plana.

(10) Za postavljanje, odnosno građenje opreme izst. 1. ovoga članka potrebna je suglasnost Gradskogpoglavarstava Grada Zaboka.

Članak 20.URBANA OPREMA(1) Planom se određuje, da se u naselju mora očuvati

vrijedna tradicijska urbana oprema, a nova oprema da semora oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim elementima.

Članak 21.KROVITE I POKROV(1) Ako je zgrada udaljena od regulacijske linije manje

od 5,0 metara ili je na regulacijskoj liniji, a nagib krova jeprema regulacijskoj liniji, ako je zgrada od međe susjedneparcele na manjoj udaljenosti od 3,0 m i ako je nagib krovaprema susjednoj međi, na krovnoj plohi prema regulacijskojliniji odnosno prema susjednoj građevnoj parceli trebapostaviti snjegobrane. Snjegobrane treba postaviti i kodostalih krovova nagiba većeg od 15%. Planiraju seuobičajeni suvremeni pokrovi. Zabranjuje se pokrovsalonitnim pločama.

(2) Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe odvijenca do sljemena, jer cijela krovna ploha mora bitiistovjetnog nagiba. Moe se odstupiti samo u irini krovnihnadozidanih prozora (kapić, belvedere) u kojemuslučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji moezavriti, ili na sljemenu krova, ili prije njega.

(3) Nadogradnja krovne kućice (kapić, belved-ere) smije zauzimati najvie 30 % krovne plohe smanjenognagiba. Krovne kućice moraju biti tradicijskog oblika.

(4) Pristup potkrovlju mora se predvidjeti isključivo


unutar zgrade.2.2.1.5. Prometni uvjeti

Članak 22.PARKIRALITA - OPĆI UVJETI(1) Na svakoj građevnoj parceli namijenjenoj

izgradnji neke građevine potrebno je osigurati smjetajosobnih vozila (u protivnom parcela se ne moe izgrađivati).Od ovoga se moe odstupiti samo kod već izgrađenihgrađevina, ili u izgrađenim dijelovima građevnih područjanaselja gdje to prostorno nije moguće vie ostvariti.

(2) Parkiralite se ne smije predvidjeti du postojećeprometnice na način da se time suava kolnik, ili da seonemogući prolaz pjeaka (potrebno je osigurati pločniknajmanje irine 1,0 metar).

(3) Na vlastitoj građevnoj parceli stambene,stambeno-poslovne, poslovne ili viestambene građevineobvezno treba osigurati jedno parkiralino ili garanomjesto za svaku stambenu jedinicu i (ili) kvadrateizgrađenog poslovnog prostora prema ovim Odredbama.S tim ciljem moguće je podrumskom etaom, koja je ucijelosti ispod konačno zaravnatog terena, izaći izvanzadane povrine karakterističnog kata odnosno zadanepovrine podruma, pribliavajući se sasvim susjednimmeđama preko građevnih linija, ostavljajući do minimalno10% povrine parcele za hortikulturno uređenje.

(4) U slučaju da se unutar zgrade predviđa, ili seveć nalazi, neki poslovno-trgovačko-ugostiteljski-turistički ili sličan sadraj, koji zahtijeva dostavu, obveznotreba osigurati prostor i za zaustavljanje dostavnoga vozilana samoj građevnoj parceli. Ako nije moguće ovakvorjeenje onda treba izvesti rezervirano parkiralino mjestou drvoredu unutar prometnoga pojasa ulice (ako irinaulice to dozvoljava) ili treba izvesti rezervirano parkiralinomjesto kao ugibalite. Nikako se ne dozvoljava rjeavanjeovakvog slučaja bez rjeenja, odnosno s običnimzaustavljanjem dostavnih vozila na prometnom traku ulice.

Članak 23.GARAE ZA OSOBNE AUTOMOBILE(1) Građevna linija garae treba biti najmanje 5,0 m

od regulacijske linije.(2) Na građevnim parcelama koje su većih nagiba od

1:3 (33,33%), iznimno je moguća izgradnja garae naregulacijskoj liniji parcele, tako da potporni zid predstavljapročelje garae, koja mora biti potpuno ukopana u teren.

(3) U slučaju većih nagiba od 1:3 (33,33%) i smjetajazgrade s donje strane pristupne ulice moguće je garausmjestiti u međuprostoru između regulacijske i građevnelinije /koji je u načelu irok najmanje 5 m/, a na način da sedo garae čija je dulja stranica smjetena paralelno saslojnicama i zgradom dospijeva odvojkom od pristupneulice koji je poloen priblino po slojnici.

(4) Na građevnim parcelama manjih nagiba od 1:3(33,33%) garae se grade u sklopu glavne građevine, iliodvojeno od nje i njihova povrina ulazi u izgrađenupovrinu parcele.

(5) Ako se garaa izvodi kao pomoćna

slobodnostojeća građevina tada ona smije imati ukupnuvisinu do vijenca 2,4 m. Valja je uskladiti s arhitektonskimoblikovanjem stambene zgrade na vlastitoj građevnojparceli i sa zgradama na susjednim građevnim parcelama.Ako garaa ima dvostreno krovite visina sljemena moebiti i veća od visine vijenca, a nagib i pokrov moraju bitisukladni nagibu i pokrovu stambenih zgrada.

2.2.1.6. Komunalno opremanjeČlanak 24.

ODLAGANJE KUĆNOG OTPADA I KUĆNASPREMITA

(1) Na građevnim parcelama je potrebito ureditiprostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako jeorganiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba bitilako pristupačno s javne prometne povrine i treba bitizaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

(2) Kod viestanbenih, poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada mjesto za odlaganje otpada treba bitipredviđeno u sklopu zgrade. Iznimno se moe dozvolitiodlaganje i izvan zgrade, ako to iz opravdanog razloga nijemoguće osigurati u zgradi, ali mora biti na građevnoj parcelii mora biti arhitektonski oblikovano i usklađeno sazgradom. Za spremnike (odvojeno sakupljanje otpada -papir, staklo, plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, alivizualno ne jako izloeno mjesto.

(3) Ukoliko nije organiziran odvoz kućnog otpadatreba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne prometnicei koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stambenihzgrada na susjednim parcelama i sl.

(4) Kućna spremita u načelu se planiraju u podrumu.Ukoliko se u podrumu planiraju i podzemne garae, kućnaspremita se planiraju u kontekstu rjeenja cijelepodrumske etae.

Članak 25.PRIKLJUČAK NA KOMUNALNU INFRA-

STRUKTURU(1) Priključci na infrastrukturnu mreu moraju biti

izvedeni tako da ne naruavaju estetski izgled uličnih (ili sulice vidljivih) pročelja zgrada (osobito je to vano kodzgrada koje su označene kao spomenici kulture). Pri tomese misli prvenstveno na vidljivu infrastrukturu zračnihvodova.

(2) Zgrade (građevine) na građevnim parcelamapriključuju se na komunalnu infrastrukturnu mreu u skladus tehničkom dokumentacijom nadlenih ustanova, ilipoduzeća. Ta se dokumentacija treba izraditi za svakipojedini potez građevnih parcela.

Članak 26.PRIKLJUČAK NA ELEKTRIČNU MREU(1) Zgrade na građevnim parcelama priključuju se

na niskonaponsku električnu mreu na način kako topropisuje javno poduzeće nadleno za opskrbu električnomenergijom.

(2) U naseljima izvan obuhvata planiranih prostornihplanova nie razine (UPU, DPU) priključak se u praviluizvodi zračnim vodovima.


(3) U okviru planiranih planova nie razine (UPU,DPU) poeljno je planirati podzemni priključak, osobitoako je mrea u naselju podzemna.

Članak 27.PRIKLJUČAK NA PLINSKU MREU(1) Zgrade na građevnim parcelama priključuju se

na plinsku mreu na način kako to propisuje poduzećenadleno za opskrbu plinom. Zgrade mogu koristiti plin i izsvog plinskog spremnika koji se treba smjestiti na vlastitojgrađevnoj čestici, ako to propisi doputaju. Spremnici,zavisno od situacije, na građevnoj čestici trebaju bitismjeteni na prozračnom, ali to manje vizualno uočljivumjestu.

(2) Jako uočljive i izvan ravnine pročelja zgradapostavljene ormariće plinske mree, trebalo bi ugraditi uzid tako da vrata ormarića budu u ravnini zida, pristupačna,ali manje vizualno uočljiva.

Članak 28.ODVODNJA(1) Zgrade na građevnim parcelama priključuju se

na gradski sustav odvodnje na način kako to propisujepoduzeće nadleno za gradsku odvodnju.

(2) Na području gdje nije izgrađena kanalizacija, nagrađevnoj parceli treba izgraditi viedijelnu nepropusnuseptičku jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, uskladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, uskladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima.Septička jama treba biti pristupačna za vozilo radipovremenog pranjenja i raskuivanja.

(3) Za gradnju gospodarske građevine, u kojoj seobavljaju djelatnosti to zagađuju okoli prilikomodređivanju uvjeta uređenja prostora treba navestiposebne mjere zatite okolia, koje su relevantne zanamjenu koja će se obavljati u planiranoj gospodarskojgrađevini.

(4) Poeljna je ugradnja i koritenje biopročistača.Članak 29.

VODOOPSKRBA(1) Zgrade na građevnim parcelama priključuju se

na vodoopskrbnu mreu na način kako to propisujepoduzeće nadleno za vodoopskrbu.

(2) Dok se ne izvede vodovodna mrea na nekompodručju korisnik zgrade je duan rijeiti opskrbu pitkomvodom iz bunara na građevnoj parceli, ili iz najbliegpojedinačnog ili skupnog bunara, ili iz valjano koritenogazajedničkoga izvora pitke vode.

(3) U slučaju da na građevnoj parceli nije pronađenaila pitke vode, moguća je izgradnja cisterne za sakupljanjekinice ili za spremanje dostavljene pitke vode.

Članak 30.VODNOGOSPODARSTVO(1) Građevine na građevnim parcelama, koje se

jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili bujice,gradit će se u skladu s vodopravnim uvjetima. Zatitnipojas vodotoka je 15,0 metara, ili na udaljenosti koja će

omogućiti uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacijepotrebite za najveći protok vode, odnosno na udaljenostikoja će omogućiti pravilan pristup vodotoku.

(2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornihzidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi moglismanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućitičićenje i odravanje vodotoka, ili ga ugroziti na neki druginačin.

(3) Za zgrade koje se grade u neposrednoj blizinivodotoka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju odnadlenih dravnih institucija u skladu s pozitivnimzakonskim propisima i standardima.

Članak 31.ZATITA OD POARA(1) Sve građevine, koji se grade na poluotvoreni

način (dvojne), ili ugrađen način moraju biti međusobnoodvojene vatrobranim zidom.

(2) Sve zgrade moraju biti izgrađene od čvrstogagrađevnoga materijala koji je vatrootporan, uz potivanjesvih zakona, pravilnika i standarda zatite od poara.

(3) Ako se koristi drvena građa (pomoćne igospodarske građevine) tada ona mora biti zatićenapremazom koji će joj osigurati zadovoljavanje osnovnihprotupoarnih uvjeta, a građevine moraju biti napropisanim međusobnim udaljenostima.

2.2.2. Obiteljske kućeČlanak 32.

(1) Primjenjuju se članci od 6. do 31. poglavlja 2.2.1.opće odredbe.

(2) Pod obiteljskom kućom podrazumijeva segrađevina isključivo stambene namjene na zasebnojgrađevnoj čestici razvijene građevne bruto povrine do400 m2 i ne vie od dvije samostalne stambene jedinice(stana), a u koju se povrinu uračunava i povrinapomoćnih građevina (garaa, kotlovnica, drvarnica,spremite i sl.) ako se grade na istoj građevnoj parceli.Ako obiteljska kuća izađe iz navedenih okvira primjenjujuse pravila za stambene zgrade.

2.2.2.1 Veličina i izgrađenost građevne česticeobiteljske kuće

Članak 33.(1) U izgrađenim i planiranim građevnim područjima

za veličinu građevne čestice za građenje obiteljske kućeprimjenjuju se odredbe za stambene zgrade niske stambeneizgradnje.

Članak 34.(1) Na građevnim česticama mogu se sanirati,

adaptirati, rekonstruirati i dograditi postojeće obiteljskekuće. U tim slučajevima ne smije se pogorati zatečenostanje u pogledu osunčanja, odnosa prema susjedu i sl.Navedenom rekonstrukcijom moraju se zadrati uvjetipovrina iz članka 32.

(2) Kod već izgrađenih građevnih čestica podnajmanjom izgrađenoću podrazumijeva se postojećaizgrađenost.


2.2.2.2. Visina (etanost) i katnost obiteljskekuće

Članak 35.(1) Obiteljske kuće mogu se graditi najvie kao

Po+P+1 s nastanjenim tavanom (Pks) koji se ne računakao (puna) etaa ako ima nadozid do propisane visine.

2.2.2.3. Smjetaj obiteljskih kuća na građevnoj parceliČlanak 36.

(1) U izgrađenim i planiranim građevnim područjimaza obiteljske kuće primjenjuju se odredbe za stambenezgrade niske stambene izgradnje.

2.2.3. Stambene zgrade /niske stambene izgradnje -individualno stanovanje/

Članak 37.(1) Primjenjuju se članci od 6. do 31. poglavlja 2.2.1.

opće odredbe. (2) Pod stambenom zgradom /niske stambene

izgradnje - individualno stanovanje/ (dalje stambenazgrada) podrazumijeva se građevina mjeovite (stambeno- poslovne ili poslovno - stambene) namjene na zasebnojgrađevnoj čestici s jednom do uključivo tri samostalnestambene uporabne cjeline, koja nije određena Zakonomkao obiteljska kuća, a u čiju se povrinu uračunava ipovrina pomoćnih građevina, ako se grade na istojgrađevnoj čestici.

(3) Na jednoj građevnoj parceli, namijenjenojstambenoj izgradnji, mogu se graditi građevine, koje činefunkcionalnu cjelinu:

a) jedna osnovna građevina stambene namjene, ilijedna građevina mjeovite (stambeno-poslovne namjene),

b) i pomoćna građevina,c) i (ili) gospodarska građevina,Ukoliko se uz stambenu zgradu gradi i poslovni

(gospodarski) prostor onda je moguća ukupna izgrađenostparcele u skladu s Tablicom 1.

2.2.3.1. Visina i katnost (etanost) stambene zgradeČlanak 38.

(1) Stambene zgrade mogu se graditi najvie kao:a) Po+P+1+Pks odnosno, tri pune etae, koje čine

podrum, razizemlje i jedan kat te stambeno potkrovlje (Pks),ako ima nadozid do propisane visine od 1,0 m kad se neračuna kao (puna) etaa, te

b) S+VP+Pks odnosno, dvije pune etae, koje činesuteren (visoki podrum) i visoko prizemlje te stambenopotkrovlje (Pks), koje se ne računa kao (puna) etaa akoima nadozid do propisane visine od 1,0 m kad se ne računakao (puna) etaa.

U okviru obuhvata urbanističkog plana uređenja(UPU) Zaboka moguća je jedna etaa vie.

Članak 39.(1) Etaa stambene zgrade koja je potpuno ili

djelomično ukopana u teren tako da se okolni prirodni, ilinasuti teren izravno naslanja na sve obodne pročelnezidove zgrade i nije udaljen od zgrade potpornim zidovima

na način da se oblikovala potpuna ili djelomična karpa ukojoj zgrada stoji dijelom, ili potpuno slobodnostojeći,smatra se ili podrumom (P0), ili suterenom (S), odnosnovisokim podrumom, ovisno o ukopanosti.

2.2.3.2. Veličina i izgrađenost građevne česticestambene zgrade

Članak 40.(1) Veličina građevne čestice za građenje stambene

zgrade ne moe biti manja od:- U planiranim građevnim područjima naselja:Stambene zgrade- slobodnostojeće građevine min 750 m2- dvojne građevine min 600 m2- U izgrađenim građevnim područjima naselja:Stambene zgrade- slobodnostojeće građevine min 600 m2- dvojne građevine min 500 m2Najmanja dubina građevne čestice moe biti 20,0 m.

Iznimno, u okviru obuhvata urbanističkog plana uređenja(UPU) Zaboka moguće su bitno manje vrijednosti.

(2) Izgrađenost građevne čestice za gradnjuslobodnostojećih i dvojnih stambenih zgrada u planiranimgrađevnim područjima mora biti u skladu sa vrijednostimaiz Tablice 1.

(3) Ako je povrina građevne čestice stambenezgrade veća od 2000 m2, tada se primjenjuje odredba oizgrađenosti građevne čestice kao da je građevna česticaveličine 2000 m2. Na takvim građevnim česticama ostatakpovrine je negradivi dio građevne čestice koji nijemoguće izgraditi i potrebno ga je urediti kao povrtnjak,perivoj, vrt, ili voćnjak.

(4) Izgrađenost građevne čestice u izgrađenimgrađevnim područjima naselja:

Stambene zgrade- slobodnostojeće građevine do 40 %- dvojne građevine do 40 %iznimno, u okviru obuhvata urbanističkog plana

uređenja (UPU) Zaboka moguće su bitno veće vrijednosti. (5) Na građevnim česticama mogu se sanirati,

adaptirati, rekonstruirati i dograditi postojeće stambenezgrade. U tim se slučajevima ne smije pogorati zatečenostanje u pogledu osunčanja, odnosa prema susjedu i sl. Uslučajevima rekonstrukcije mora se zadrati izgrađenostpredviđena u tablici 1.

(6) Kod već izgrađenih građevnih čestica podnajmanjom izgrađenoću podrazumijeva se postojećaizgrađenost.

TABLICA 1ODNOS VELIČINE GRAĐEVNE ČESTICE I UKUPNOGPOSTOTKA IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNE ČESTICEZA STAMBENU GRADNJU (NOVOPLANIRANO)


Povrina Koeficijent IZGRAĐENA BRUTO POVRINA GRAĐEVNE POSTOTAKgrađ .čestice izgrađenosti ČESTICE IZGRAĐENOSTIOD DO Donj Pov. Gornja Pov. Srednje vrijed.m2 m2 min max min max min max m2 min % max %500 550 0,1100 0,2850 55,11 142,79 60,50 156,75 105,93 11,0 28,5551 600 0,1000 0,2750 55,10 151,53 60,00 165,00 110,05 10,0 27,5601 650 0,1000 0,2650 60,10 159,27 65,00 172,25 116,18 10,0 26,5651 700 0,1000 0,2600 65,10 169,26 70,00 182,00 123,55 10,0 26,0701 750 0,1000 0,2500 70,10 175,25 75,00 187,50 128,80 10,0 25,0751 800 0,1000 0,2400 75,10 180,24 80,00 192,00 133,55 10,0 24,0801 850 0,1000 0,2300 80,10 184,23 85,00 195,50 137,80 10,0 23,0851 900 0,1000 0,2200 85,10 187,22 90,00 198,00 141,55 10,0 22,0901 950 0,1000 0,2100 90,10 189,21 95,00 199,50 144,80 10,0 21,0951 1000 0,1000 0,2030 95,10 193,05 100,00 203,00 149,05 10,0 20,31001 1050 0,1000 0,1950 100,10 195,20 105,00 204,75 152,43 10,0 19,51051 1100 0,1000 0,1930 105,10 202,84 110,00 212,30 158,70 10,0 19,31101 1150 0,1000 0,1900 110,10 209,19 115,00 218,50 164,30 10,0 19,01151 1200 0,1000 0,1850 115,10 212,94 120,00 222,00 168,55 10,0 18,51201 1250 0,1000 0,1800 120,10 216,18 125,00 225,00 172,55 10,0 18,01251 1300 0,1000 0,1750 125,10 218,93 130,00 227,50 176,30 10,0 17,51301 1350 0,1000 0,1700 130,10 221,17 135,00 229,50 179,80 10,0 17,01351 1400 0,1000 0,1700 135,10 229,67 140,00 238,00 186,55 10,0 17,01401 1451 0,1000 0,1700 140,10 238,17 145,10 246,67 193,39 10,0 17,01451 1500 0,1000 0,1700 145,10 246,67 150,00 255,00 200,05 10,0 17,01501 2000 0,1000 0,1700 148,10 252,67 155,00 265,00 210,05 10,0 17,0

2.2.3.3. Poslovni prostori u stambenim zgradamaČlanak 41.

(1) Na građevnim parcelama, u postojećim iplaniranim stambenim zgradama mogu se graditi i otvaratiposlovni prostori kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mjeovita roba, tekstil, odjeća,obuća, kona galanterija, papirnica, proizvodi od plastike,pletena roba, tehnička roba, namjetaj, cvijeće, svijeće,suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelskestrojeve, poljodjelske potreptine i sl.),

b) ugostiteljstvo i turistički smjetaj(buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran, apartmani isl.),

c) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, staklar,fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi osobnihautomobila, praonica osobnih automobila, kemijskačistionica, fotokopiraonica, zdravstvene usluge, uslugerekreacije, mali proizvodni pogoni (primjerice: proizvodnjapekarskih proizvoda, mesnih proizvoda i sl.),

d) ostalo (odvjetnitvo, predstavnitva osiguranja,usluge projektiranja, odjeljenja dječjih ustanova, uredi ipredstavnitva domaćih i stranih poduzeća, intelektualneusluge i sl.).

(2) Tihe i čiste gospodarske djelatnosti mogu seobavljati u sklopu stambene zgrade, ukoliko za to postojetehnički uvjeti.

(3) Bučne, prane (obrada drva, metalski, limarski ibravarski obrt, autolakiretski obrt i sl.), djelatnostineugodnog mirisa (klaonice, uzgajanje krznaa i sl), ilimoebitno opasne djelatnosti moraju biti smjetene ugospodarskim zonama na propisanoj udaljenosti od

susjednih stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih isličnih zgrada, kojima bi bučne i moebitno opasnedjelatnosti mogle biti tetne ili opasne. Ako se dobiju irealiziraju posebni uvjeti zatite sukladno posebnimpropisima i Zakonima moguće je i ove djelatnosti smjestitiu okviru stambenih zona.

(4) Posebna namjena iz stavka 1. ovoga članka,eventualno planirana u niim prostornim planovima, trebase razumijevati i smatrati općom poslovnom namjenomprostora pojedine zgrade, pa se temeljem toga posebnoiskazana poslovna namjena u niim prostornim planovimamoe mijenjati drugom sličnom poslovnom namjenom, bezizmjena i dopuna niih prostornih planova (osobitodetaljnih planova uređenja), ako je ta promjena u skladu sodredbama ovoga Plana.

2.2.3.4. Smjetaj stambenih zgrada na građevnojparceli

Članak 42.(1) Stambene ili stambeno-poslovne građevine u

pravilu se postavljaju prema ulici, a pomoćne građevine igospodarske građevine po dubini parcele iza osnovnegrađevine.

(2) Moe se dozvoliti i drugačiji smjetaj građevinana parceli ukoliko oblik terena i oblik parcele te tradicijskaorganizacija parcele ne dozvoljavaju način izgradnjeodređen u prethodnom stavku ovoga članka.

(3) U planiranim građevnim područjima naseljaudaljenost stambenih samostojećih građevina odregulacijske linije treba biti 5,0 m. Kod interpolacije zapoziciju građevne linije uzima se srednja vrijednost izmeđubočno izgrađenih zgrada (koje ne moraju nuno biti na


susjednim parcelama) i koje utječu na oblikovanje poteza(ulice).

(4) U planiranim građevnim područjima naseljaudaljenost stambene zgrade od bočnih granica smije bitinajmanje 3,0 m, odnosno mora biti u skladu sa člankom 12.Iznimno udaljenost moe biti i do najmanje 1,0 m, ako suzgrade planski izmaknute detaljnim planom uređenja (DPU).U ovome slučaju udaljenost od susjedne građevine nasusjednoj parceli mora i dalje biti kao u članku 12. st. 3.

(5) Kod izgradnje stambene zgrade na parceli čija jeirina na mjestu građevne linije manja od 14,0 m, a via od10,0 m moguća je izgradnja stambenih zgrada na postranojmeđi.

(6) Kod izgradnje stambenog niza na parceli čija jeirina na mjestu građevne linije manja od 10,0 m moguća jeizgradnja stambene zgrade na obje postrane međe.

(7) U oba slučaja navedena u stavku 5. i stavku 6.ovoga članka obavezno se na postranim međama izvodivatrootporni zabatni zid.

Članak 43.(1) Ako se na bočnoj strani zgrade gradi balkon,

lođa ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljennajmanje 3,0 m od susjedne parcele.

(2) U slučaju izgradnje stambene zgrade, kod kojesu zgrade na susjednim bočnim građevnim parcelamaizgrađene na regulacijskoj liniji i ta nova stambena zgradamora se izgraditi na regulacijskoj liniji (niz). U suprotnom uzatićenim dijelovima naselja o tome odlučuje Uprava zazatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu.

2.2.4. Viestambene zgradeČlanak 44.

(1) Primjenjuju se članci od 6. do 31. poglavlja 2.2.1.opće odredbe.

(2) Pod pojmom viestambene zgradepodrazumijeva se stambena zgrada (tipa kolektivnogstanovanja) s tri i vie samostalnih (etairanih) stambenihjedinica u koje se ulazi iz jedne zajedničke zatvorenevertikalne komunikacije. Moe biti namijenjena turističkomposlovanju i (ili) stalnom stanovanju i (ili) radu.

(3) Viestambena zgrada iz stavka 2. ovoga člankamoe se graditi na ravnom terenu kao:

a) Po+P+3 odnosno, pet punih razina (etaa), koječine podrum (P0), prizemlje (razizemlje) (P) i tri kata (+3), te

b) Po+P+2+Pks odnosno, četiri pune razine (etae),koje čine podrum (P0), prizemlje (razizemlje) (P) i dva kata(+2), te stambeno potkrovlje, ako ima nadozid do propisanevisine (Pks).

na kosom terenu (strmijem od 1:3 ili 33,33%):c) S+P+2+Pks.Za alineju c) ovoga stavka vrijede dva uvjeta za

visinu građevine:* ukupna visina građevine (projekcija u pogledu)

od konačno zaravnatog terena na niem dijelu terena dovijenca moe iznositi najvie 13,0 m.

* visina od konačno zaravnatog terena uz bočnopročelje zgrade ispod vijenca do vijenca iznad moe iznositi

najvie 9,0 m. (4) Pri izgradnji nove viestambene zgrade, ili većoj

rekonstrukciji postojeće (osobito u slučaju nadogradnje iprigradnje), međusobna udaljenost viestambenih zgradaili viestambene zgrade i stambene zgrade, ako između njihprolazi cesta, ne moe biti manja od visine sljemena krovitaveće zgrade, ali ne manja od:

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara gdje jeDmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na

mjestu njihove najmanje udaljenosti;H1visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada

nije okrenuta zabatom prema susjednoj;H2visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako

zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj,Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge

zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju sevisine (visina) do krovnog sljemena.

(5) Sve zgrade i u higijenskom i tehničkom smislumoraju zadovoljiti vaeće propise. Prostor za prikupljanjeotpadaka mora biti ozidan i pristupačan vozilima za odvozs najvećim nagibom pristupne staze 8 %, a u skladu sgradskom odlukom.

(6) Potrebno je osigurati vatrogasni kolni pristup dosvih smjetajnih i (ili) stambenih jedinica i to barem s jednestrane.

(7) Za građevine iz ovoga članka bruto izgrađenapovrina građevne parcele smije biti do najvie 40%.Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja Zabok, zaugrađenu ugaonu viestambenu ili poslovnu građevinu,koja se ugrađuje između dvije postojeće viestambene, iliposlovne građevine izgrađenost građevne parcele moebiti i do 95%, to mora biti regulirano prostornim planomnie razine.

(8) Viestambene zgrade iz stavka 2. ovoga člankamogu se graditi samo u predjelima za koje je predviđenodonoenje urbanističkog plana uređenja (UPU-a) ilidetaljnog plana uređenja (DPU-a) i to nakon njihovogdonoenja. U okviru obuhvata urbanističkog planauređenja naselja Zabok (UPU), moguće je odrediti i viukatnost odnosno etanost viestambenih građevina izstavka 3. ovoga članka.

2.2.5. Pomoćne i gospodarske građevineČlanak 45.

POMOĆNE I GOSPODARSKE GRAĐEVINE(1) U sklopu građevnih područja naselja, na

građevnim česticama namijenjenim obiteljskim kućama istambenim zgradama, u sklopu zadanih (i ukupnih)vrijednosti izgrađenosti građevne čestice, mogu se uzosnovnu građevinu graditi i:

a) pomoćne građevine u domaćinstvu,b) gospodarske građevine u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebec) gospodarske građevine za proizvodnju manjeg

opsega - male poslovne građevine.Ad. a) pomoćne građevine u domaćinstvu(2) Pomoćne građevine u domaćinstvu su: garae za


putničke automobile, poljodjelske i slične strojeve (visinaovisi o stroju), drvarnice, upe, nadstrenice, ljetnekuhinje, ostave sitnog alata, kotlovnice, suare, punice islične građevine koje slue za potrebe domaćinstava.

Ad. b) gospodarske građevine u domaćinstvu zaproizvodnju za vlastite potrebe:

(3) Gospodarske građevine u domaćinstvu zaproizvodnju za vlastite potrebe bez izvora onečićenja su:staklenici, plastenici, male građevine za tih i čist rad zapotrebe domaćinstva i sl.

(4) Gospodarske građevine u domaćinstvu zaproizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečićenja su:staje, svinjci, kokoinjci, pčelinjaci, kuničnjaci i sl. na načinkojim one svojim postojanjem i radom ne ugroavajučovjekovu okolinu u naselju niti ugroavaju svoje susjede,to je određeno Odlukom o komunalnom redu.

(5) U sklopu odabranih građevnih područja naseljaza koja nije ovim Planom predviđena izrada prostornihplanova uih područja, odlukom gradskog vijeća, moguse graditi i gospodarske građevine u domaćinstvu s izvoromzagađivanja za vlastite potrebe.

Ad. c) gospodarske građevine za proizvodnjumanjeg obima - male poslovne građevine

(6) Gospodarskim građevinama za proizvodnjumanjeg obima - vie od vlastitih potreba smatraju se:

* obrtničke radionice male poslovne i proizvodnegrađevine, koje opterećuju okolinu

* zgrade s izvorom onečićenja (tovilita, tale,peradarnici)

* zgrade bez izvora onečićenja (prerada vlastitihpoljodjelskih plodina)

Članak 46.UVJETI GRADNJE ZA POMOĆNE GRAĐEVINE I

GOSPODARSKE GRAĐEVINE U DOMAĆINSTVU(1) Pomoćne građevine u domaćinstvu mogu se

graditi visine do vijenca od 3,0 m. (2) Gospodarske građevine u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora zagađenja i saizvorom zagađenja smiju se graditi kao prizemnice s tim da:

a) moe imati nadozid do 0,6 mb) visina od kote konačno zaravnatog terena do

sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene(osnovne) zgrade

(3) Pomoćne građevine u domaćinstvu igospodarske građevine u domaćinstvu za proizvodnju zavlastite potrebe bez izvora onečićenja:

a) mogu se graditi počevi od građevne linijeosnovne građevine prema dubini parcele, ali ne na manjojudaljenosti od 5,0 m od regulacijske linije. Samo se garaamoe graditi od građevne linije do regulacijske linije uslučaju većeg nagiba terena.

b) najmanja udaljenost je 3,0 m od međe građevneparcele susjedne stambene zgrade, a ako se građevina gradiod vatrootpornog materijala moe se graditi i kaomeđusobno prislonjena dvojna građevina, s istomtakovom pomoćnom građevinom u domaćinstvu, ili s istomtakovom gospodarskom građevinom u domaćinstvu bez

izvora zagađenja na susjednoj građevnoj parceli;c) najmanja udaljenost je 5,0 m od međe susjedne

građevne parcele, ako se građevina gradi od drva ili drugogzapaljivog materijala;

d) ako se građevina gradi kao dvojna građevina sgrađevinom na susjednoj građevnoj parceli (iste namjene)one moraju biti međusobno podijeljene vatrobranim zidomod poda do iznad ravnine vieg krova;

e) ako se građevina gradi kao dvojna građevina sgrađevinom na susjednoj građevnoj parceli (iste namjene)nagib krova ne smije odvoditi vodu na susjednu građevnuparcelu.

f) materijali i oblikovanje moraju biti usklađeni sastambenom zgradom uz koju se gradi građevina. Susjedmoe graditi isto po principu dvojnog objekta.

g) potkrovlje se moe koristiti samo za spremanjeljetine i sličnih proizvoda vlastitoga poljodjelskoggospodarstva.

(4) Udaljenosti za gospodarske građevine udomaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe s izvoromonečićenja (tale, svinjci, kokoinjci, kuničnjaci i sl.)moraju biti najmanje:

a) 10,0 m od stambene zgrade na istoj građevnojčestici

b) 15,0 m od stambene zgrade na susjednojgrađevnoj čestici

c) 150,0 m od javne zgrade drutvenih djelatnosti(zgrade obrazovanja, socijalne zatite, zdravstva, kulture isl.).

(5) Gospodarska građevina za proizvodnju manjegobima preko vlastitih potreba s izvorom onečićenja(tovilita, peradarnici, bučna proizvodnja i sl.) mora bitiudaljena najmanje

a) 25,0 m od stambene zgrade na istoj građevnojčestici

b) 50,0 m od stambene zgrade na susjednojgrađevnoj čestici

c) 250,0 m od javne zgrade drutvenih djelatnosti(zgrade obrazovanja, socijalne zatite, zdravstva, kulture isl.).

(6) Ako građevine iz ovoga članka imaju otvoreprema susjednoj parceli, moraju biti udaljeni od te parcelenajmanje 3,0 m.

(7) Ako građevine iz ovoga članka imaju krov nagnutprema susjednoj parceli i ako je streha udaljena od međesusjedne parcele manje od 3,0 m krov mora imatisnjegobrane i oluke.

Članak 47.KAPACITETI I UREĐENJE(1) U gospodarskim građevinama u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom onečićenja -tovilita (tale, tovilita, peradarnici i sl.) na jednoj parceli,odnosno u sklopu jednog poljodjelskog domaćinstva,moe ukupan broj iznositi za:

a) odrasla goveda do 2 komada,b) tovne teladi i junadi do 2 komada,c) konja do 2 komada,


d) sitne stoke do 10 komada,e) peradi do 50 komada,a dio seoske građevne parcele organiziran kao

gospodarsko dvorite na kojem slobodno borave ivotinjemora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke iperadi. Ako se planira uzgajati samo jedna vrsta ivotinje,tada se dozvoljeni broj komada moe utrostručiti

(2) U gospodarskim građevinama u domaćinstvu zaproizvodnju manjeg obima preko vlastitih potreba s izvoromonečićenja, (tale, tovilita, peradarnici i sl.), kaouobičajeni broj tovljenika smatra se broj do 5 uvjetnih grla.Izgradnja građevina treba se predvidjeti za istovremenitov najvie tri vrste. Za samo jednu od vrsta dozvoljenibroj komada moe se utrostručiti.

(3) U uvjetima uređenja prostora za gradnjugospodarskih građevina u domaćinstvu za proizvodnjumanjeg obima preko vlastitih potreba, u kojima se obavljajudjelatnosti koje onečićuju okoli, odredit će se posebnemjere zatite čovjekove okoline u skladu s vaećimpropisima i standardima i u skladu s Odlukom okomunalnom redu.

(4) Zidovi staje moraju se graditi od vatrootpornogmaterijala, dok se svinjci i peradarnici, kao i staje za ovce,koze i kuniće mogu podizati od drvene građe. Pod u staji isvinjcu mora biti nepropustan za tekućine i mora imatikanale za odvodnju osoke u gnojinu jamu. Dno i stijenegnojita od visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeniod nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjacai gnojita ima se odvesti u jame, ili silose za osoku, i nesmije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osokumoraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i morajuimati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čićenje izračenje.

(5) Gnojita moraju biti udaljenaa) od stambenih i manjih poslovnih zgrada najmanje

15,0 m,b) od građevina za opskrbu vodom (izvori, bunari,

cisterne i sl.) najmanje 30,0 m vodeći računa o smjeru tokapodzemnih voda, obliku terena i sastavu tla.

(6) Pčelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5,0 m odsusjedne građevne parcele ako su okrenuti toj parceli, anajmanje 3,0 m ako su okrenuti u suprotnom smjeru.

(7) U okviru obuhvata UPU naselja Zabok nije mogućuzgoj stoke i peradi.

Članak 48.MALE POSLOVNE GRAĐEVINE(1) U sklopu građevnih područja naselja mogu se

graditi građevine za proizvodnju manjeg opsega - maleposlovne građevine za tihi i čisti rad. Ove građevine mogubiti građene i na vlastitoj, zasebnoj građevnoj čestici.Potreba izrade procjene utjecaja na okoli određujenamjene koje se ne mogu graditi u građevnim područjimanaselja nego u za to planiranim građevnim područjima zagospodarsku izgradnju, nadalje količina proizvoda unaselju moe biti tek 15% od najvie za koju jo nijepotrebno izrađivati studiju utjecaja na okoli, u suprotnomtreba se graditi u uslunim, trgovačkim, komunalno-

servisnim zonama (K) i gospodarskim zonama (I). Ugrađevnim područjima naselja nije moguće obavljati nitidjelatnosti iz stavka 3. članka 41. ovih odredaba..

(2) Građevina (jedna tehnoloka cjelina) iz stavka 1.ovoga članka moe imati ukupno do 400 m2 bruto razvijenepovrine. Tlocrtna povrina zgrade smije biti do 200 m2.Udaljenost od bočnih međa mora biti najmanje 4,0 m.Udaljenost od regulacijske linije najmanje 5,0 m. Visina dovijenca 7,5 m, a visina do sljemena krova 10,0 m. Nagibkrovne plohe 100-300. Moe i manji u slučaju pokrovavalovitim limom malog vala. Na vlastitoj parceli moraju bitizadovoljene parkiraline potrebe, kao to moraju bitizadovoljeni i uvjeti odvijanja prometa dovoza i odvoza, asve u skladu sa zakonom, pravilnicima i normama. Brutoizgrađenost građevne čestice mora biti u skladu s Tablicom1.

(3) U sklopu građevnih područja naselja za koja seplanira donoenje prostornih planova nie razine odredbeiz stavka 2. ovoga članka mogu se i detaljnije odrediti.

(4) U sklopu građevnih područja naselja za koja nijeovim Planom predviđeno donoenje prostornih planovauih područja, odlukom gradskog vijeća u odabranimnaseljima (dijelovima naselja), izvan predjela zatitekrajobraza mogu se graditi gospodarske građevine zapoljodjelsku proizvodnju (preradu) manjeg obima prekovlastitih potreba sa i bez izvora onečićenja (tovilita, tale,peradarnici i sl. prerada vlastitih poljodjelskih proizvoda).Izgradnja mora biti u skladu sa člancima 46. i 47. ovihOdredaba, zakonom, pravilnicima i standardima.

(5) Ako se građevina iz ovoga članka gradi u predjelu(zoni) posebnih ograničenja za koritenje, gdje se za svegradnje (a ne samo za gospodarske), zahtjeva suglasnostnadlenih uprava za zatitu kulturne i prirodne batinepotrebno je zatraiti i njihovu suglasnost.

Članak 49.(1) Postojećea) pomoćne građevine u domaćinstvu,b) gospodarske građevine u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebe,c) gospodarske građevine u domaćinstvu za

proizvodnju manjeg obima preko vlastitih potrebakoje su sagrađene u skladu s prijanjim propisima i

na temelju valjane građevne dozvole mogu serekonstruirati, i ako njihova udaljenost od susjednegrađevne parcele ne odgovara udaljenostima određenimu prethodnim stavcima ovoga članka, uz potovanjeprotupoarnih propisa.

Članak 50.BUNARI I DRUGI UREĐAJI ZA LOKALNU

OPSKRBU VODOM(1) Uređaji koji slue za opskrbu pitkom vodom

(bunari, crpke, cisterne i dr.) moraju biti izgrađeni i odravaniprema postojećim propisima. Moraju biti izvedeni napropisanoj udaljenosti od postojećih septičkih jama,gnojita (30.0 m) te otvorenih kanalizacijskih odvoda i sl.

(2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog


materijala i to 0,5 m iznad povrine terena te 0,2 m ispodnajnieg vodostaja podzemne vode. U područjima u kojimapostoji opasnost od poplava, gornji rub bunara mora bitinajmanje 0,2 m iznad najvie izmjerene razine poplavnevode i treba biti nepropusno izveden. Dubina bunara odreditće se prema razini podzemne vode, ali ne smije biti manjaod 10,0 m od povrine terena. Unutarnje stijenke bunaramoraju biti zaglađene do dubine najmanje 4,0 m ispodpovrine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnompločom. Na ploči se treba izvesti povieno grlo zamoebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar.

Članak 51.REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆIH ZGRADA U

ZATIĆENIM DIJELOVIMA NASELJA(1) Sve postojeće zgrade mogu se rekonstruirati, pa

i one u zatićenim dijelovima naselja koji su prostornoodređeni na grafičkom listu br. 4: Građevna područjanaselja i područja posebnih uvjeta za koritenje, Radiodvijanja normalnog ivota i osiguranja nunih uvjeta zarad moguće je uz suglasnost mjerodavne Uprave za zatitukulturne batine - Konzervatorski odjel, dopustitirekonstrukciju postojećih zgrada, u skladu s člankom 52.ovih provedbenih odredaba.

Članak 52.(1) Tlorisne i visinske veličine i vanjski izgled

građevine koja se rekonstruira i uređuje u zatićenimdijelovima naselja, obvezno moraju ostati potpunoistovjetni stanju kao prije rekonstrukcije. Unutranjostgrađevina, ako je nuno, moe pretrpjeti bitne promjene.

(2) Mogu se obavljati sljedeći građevni zahvati:a) konstruktivne sanacije na način zadravanja

osnovnoga gabarita građevine i čestice zgrade;b) preinake unutranjeg prostora bez povećanja

volumena (promjena instalacija, promjena namjeneprostora; izgradnja kuhinje, kupaonice i drugih sanitarnihprostorija, poboljanje fizikalnih svojstava zgrade i sl.);

c) popravak postojećeg krovita (ravnog i kosog)zadravajući postojeća oblikovna obiljeja;

d) izmjena ravnih krovova u kose krovove isključivou svrhu poboljanja fizikalnih svojstava zgrade;

e) preinaka postojećih prostora potkrovlja uz iznimnumogućnost dogradnje nadozida do najvie 1,0 metar zaprizemnice i katnice, ali samo u svrhu poboljanja fizikalnihsvojstava zgrade;

f) uređenje građevne parcele postojeće zgrade(ograde, potporni zidovi radi osiguranja terena);

g) preinaka i poboljavanje postojećih gospodarskihi poslovnih prostorija u slučaju da ne zadovoljavajupropisima iz područja zatite na radu, zatite od poara,higijensko tehničke mjere, a po nalogu nadlenihinspekcijskih slubi;

h) izgradnja priključaka postojećih stambenih iposlovnih zgrada na komunalnu infrastrukturu, izgradnjacisterni za vodu građevina i za pročićavanje otpadnihvoda na pripadajućoj građevnoj parceli;

i) modernizacija elektroenergetskih građevina i

postrojenja u cilju poboljanja snabdijevanja potroačaelektričnom energijom i priključivanja novih potroača(zamjena svih dijelova opreme i postrojenja, ugradnjadodatne opreme i dopunjavanja u postojećim građevinamai postrojenjima, popravak trafostanica, ugradnja novihelemenata radi usklađivanja s propisima higijensko-tehničke zatite na radu, zatite od poara, mjerenja i sl.);

j) radovi na rekonstrukciji postojećih građevina ucilju sanacije tih građevina od posljedica elementarnihnepogoda, kao i radovi na zatiti postojećih građevina odelementarnih nepogoda, odnosno djelovanja normiranihopterećenja.

2.3. IZGRADNJA IZVAN NASELJAČlanak 53.

(1) Građevine koje se mogu graditi izvan građevnogpodručja su:

a) građevine infrastrukture (prometne, energetske,komunalne itd.),

b) građevine zdravstvenih, rekreacijskih namjena ;c) građevine namijenjene obrani;d) građevine za istraivanje i iskoritavanje

mineralnih sirovina;e) zgrade stambene i gospodarske namjene za

vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ali isključivo usvrhu obavljanja poljodjelske djelatnosti,

moraju se projektirati, graditi i koristiti na način dane ometaju poljodjelsku i umsku proizvodnju, koritenjedrugih građevina te da ne ugroavaju vrijednostičovjekovog okolia i krajobraza.

(2) Izvan građevnog područja, osim građevinaodređenih stavkom 1. ovoga članka, moe se odobritiizgradnja i građevina koje po svojoj namjeni zahtijevajuizgradnju izvan građevnog područja, kao to su:gospodarske građevine koje

a) slue primarnoj intenzivnoj poljodjelskojproizvodnji:

a1/ za obavljanje intenzivne ratarske, stočarske iperadarske proizvodnje:

1. gospodarski sklopovi za stočarsku i peradarskuproizvodnju: tovilita stoke i peradi (staje, svinjci,kuničnjaci, peradarnici);

2. gospodarski sklopovi za ratarsku proizvodnju:farme (zgrade za skladitenje poljodjelskih proizvoda,sklanjanje vozila i oruđa za ratarsku proizvodnju te njihovoodravanje, ostale pomoćne zgrade potrebne za obavljanjepoljodjelske djelatnosti)

a2/ pojedinačne zgrade u funkciji poljodjelskeproizvodnje:

3. poljodjelske kućice, odnosno vinogradarske kleti;4. spremita voća u voćnjacima;5. staklenici i plastenici ;6. spremita za alat i sl.;7. nadsrenice u voćnjacima i vinogradima;b) slue rekreaciji, a koriste prirodne izvore:b1/ lugarnice, lovački i planinarski domovi;b2/ kampovi kao turističko - rekreacijski sadraji;b3/ vidikovci na privlačnim mjestima određenim


ovim Planom;b4/ zgrade uz prostore za konjičke sportove i uzgoj

konja. (3) U okviru Grada Zaboka pod primarnom

intenzivnom stočarskom i peradarskom proizvodnjompodrazumijevaju se zgrade i sklopovi zgrada preko 10uvjetnih grla.

(4) Pod intenzivnom poljodjelskom proizvodnjompodrazumijeva se poljodjelska proizvodnja koju obavlja:

a) fizička osoba kojoj je to jedini izvor prihoda,b) pravna osoba kojoj je to preteita djelatnost u

odnosu na strukturu ukupnog prihoda,c) kao i druge fizičke i pravne osobe,ako povrinom za ratarsku djelatnost zadovoljavaju

uvjete iz članka 54. stavak 6. ovih Odredaba. (5) Osnovna, poljodjelska namjena, temeljem koje

su podignute gospodarske građevine u smislu članka 53.st. 2., alineja a1) i a2), točke 1., 2., 4. i 5. ne moe sepromijeniti.

(6) U predjelima zatićenih krajobraza izvangrađevnog područja, nije moguća izgradnja novihpoljodjelskih građevina iz stavka 2., alineja a1) i a2), točke1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Građevine koje se mogu graditi izvan zacrtanihgrađevnih područja moraju se smjestiti, projektirati, izvoditii koristiti na način

a) da ne ometaju poljodjelsku i umsku proizvodnju,te koritenje drugih građevina izvan građevnog područjakao i

b) da ne ugroavaju vrijednosti čovjekove okoline,osobito krajobraza to poglavito vrijedi za: staklenike,plastenike, tovilita i farme, koji se ne smiju graditi uzatićenim predjelima krajobraza određenim ovim Planom.

(8) Kad na određenom poljodjelskom zemljitupostoje uvjeti za gradnju pojedinačne gospodarskegrađevine, građenje se ne moe odobriti, ako je to zemljitenepodesno za gradnju u smislu čimbenika ograničenja izatite sukladno članku 4. stavku 8.

(9) Poljodjelske parcele na kojima su izgrađenegrađevine, ili mogu biti izgrađene građevine, u smislu članka53., stavak 2., alineja a1) i a2), točke 1., 2., 4. i 5., kojeparcele kao takve mogu biti podobne za gradnju, ne moguse parcelirati na manje parcele.

(10) Kampovi iz stavka 2., alineje b), točke b2/ ovogačlanka smatraju se rekreacijskim građevinama ukoliko imajusamo prijem /prijemnu kancelariju/ i neophodne sanitarnei uslune sadraje, pa se mogu graditi i izvan građevnihpodručja ukoliko zadovoljavaju ovim uvjetima.

(11) Povrine za kamp kao rekreacijski sadraj izčlanka 53., stavak 2., alineja b), točka b2/, koji se moeurediti izvan građevnog područja, ne moe promijenitinamjenu i postati građevno područje.

(12) Građenje izvan građevnog područja mora bitiuklopljeno u krajobraz tako da se:

a) očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitostpoljodjelskoga zemljita i uma,

b) očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, agospodarska namjena usmjeri na predjele koji nisu pogodni

za rekreaciju,c) očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici,d) osigura to veća povrina parcela, a to manja

povrina građevnih cjelina,e) osigura infrastruktura, a osobito zadovoljavajuće

rijei odvodnja i pročićavanje otpadnih voda, zbrinjavanjeotpada s prikupljanjem na parceli i odvozom na organiziranii siguran način.

Članak 54.FARME I TOVILITA(1) Minimalni broj uvjetnih grla kad se moe planirati

izgradnja farme za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnihgrla. U dijelu sklopa koji slue primarnoj intenzivnojpoljodjelskoj proizvodnji iz članka 53., stavak 2., alinejaa1/ točka 1. i 2. mogu se graditi:

a) stambena zgrada za stalni ili povremeni boravakvlasnika i djelatnika na gospodarstvu (stambena zgrada usvrhu poljodjelske i stočarske proizvodnje),

b) gospodarske građevine u svrhu poljodjelske istočarske proizvodnje;

c) sadraji u svrhu seoskog turizma u okvirustambene zgrade vlasnika.

Neto povrina stambene zgrade moe iznositi najvie20% od neto povrine izgrađenih zatvorenih gospodarskihgrađevina u svrhu poljodjelske i stočarske proizvodnje. Uokviru navedene povrine od 20% moguće je izgraditizgradu za smjetaj zaposlenika kao odvojenu zgradu.

(2) Stambene zgrade u okviru sklopa koji slueprimarnoj intenzivnoj poljodjelskoj i stočarskoj proizvodnjiiz članka 53., stavak 2., alineja a1/ točka 1. i 2. mogu segraditi u slučajevima kada je farma, ili tovilite u cjelini većizgrađena, a parcela ima najmanje 1,0 ha to utvrđuje sudskivjetak.

(3) Najveća visina stambene zgrade i zgrade zasmjetaj zaposlenika smije biti dvije razine (etae), od togajedna stambena, dakle podrum (P0), prizemlje (P) i potkrovljebez nadozida (Pks). Visina zgrada mjerena po pročelju odvisine vijenca do konačno zaravnatog i uređenog terenana njegovom najniem dijelu uz zgradu smije iznositi najvie3,7 m. Gradnja zgrada i sadraja poljodjelskog odnosnostočarskoga gospodarstva izvan građevnog područjaodvijat će se temeljem arhitektonsko-urbanističkog rjeenjakojega će izraditi ovlateni arhitekt. Na ovo rjeenje dajesuglasnost Gradsko poglavarstvo Grada Zaboka.

(4) Gospodarske, i uz njih stambene zgrade građeneizvan građevnog područja naselja, treba graditi u skladu slokalnom tradicijom. U prostornoj zamisli rjeenja ustrojstvagospodarstva i oblikovanja zgrada te upotrijebljenihmaterijala, treba slijediti načela uklopivosti u sredinururalnog krajobraza.

(5) Farme i tovilita moguće je graditi na mjestimakoja nisu izloena pogledu s glavnih cesta i vidikovaca.Ne smiju se graditi u predjelima zatite (osobito ne uzatićenim dolinama), na mjestima gdje bi mogle naruitisliku krajobraza i tamo gdje bi mogle dovesti do onečićenjavodotoka.

(6) Veličine posjeda - farme, na kojem se planira


izgradnja građevina izvan naselja u funkciji obavljanjapoljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetupoljoprivredne djelatnosti su:a) građevina/građevine za intenzivnu ratarsku djelatnostna posjedu minimalne veličine od 5,0 ha,b) građevina/građevine za uzgoj voća ili voća i povrća naposjedu minimalne veličine od 2,0 ha,c) građevina/građevine za uzgoj povrća na posjeduminimalne veličine od 1,0 ha,d) građevina/građevine za uzgoj vinove loze na posjeduminimalne veličine od 1,0 ha,e) građevina/građevine za uzgoj cvijeća na posjeduminimalne veličine od 0,5 ha.

(7) Minimalni broj uvjetnih grla tovilita temeljemkojeg se moe planirati izgradnja tovilita i peradarnikaiznosi 10 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumjeva segrlo teine 500 kg i obiljeava koeficijentom »1«. Sve vrstestoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećihkoeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla- krava, steona junica 1,00 10- bik 1,50 7- vol 1,20 8- junad 1 - 2 god. 0,70 14- junad 6 - 12 mjeseci 0,50 20- telad 0,25 40- krmača + prasad 0,055 182- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40

- mlade svinje 2 - 6 mjeseci 0,13 77- teki konji 1,20 8- srednje teki konji 1,00 10- laki konji 0,80 13- drebad 0,75 13- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100- janjad i jarad 0,05 200- tovna perad 0,00055 18 000- konzumne nesilice 0,002 5 000- rasplodne nesilice 0,0033 3 000

- za druge ivotinjske vrste (krznai, kunići i sl.)minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se

Programom o namjeravanim ulaganjima (8) Udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu

stočarsku proizvodnju od naselja, koje ovise o njihovojveličini, odnosno kapacitetu izraenom u jediniciuvjetnoga grla prikazane su u sljedećoj tablici:

Broj uvjetnih grla Min. udaljenost (m)10 - 20 10021 - 100 150101 - 300 300301 - 800 i vie 500

Prema koeficijentima pojedinih vrsta stoke mogu seproračunati udaljenosti zgrada za smjetaj

Documents

SADR”AJBroj 2 - Godina 12. Krapina, 18. velja če, 2004. ISSN SADR”AJ GRAD ZABOK AKTI GRADSKOG VIJE ĆA 1. Odluka o donoıenju Prostornog plana uređenja grada Zaboka …