"VODA I MI"^asopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:Agencija za vodno podru~je rijeke SaveSarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 56 54 00Fax: ++387 33 56 54 23E-mail: dilista@voda.ba

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. `urn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; Zamjenikpredsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava;^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo

[tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo

^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}.Fotografije su snimljene na rijeci Uni kod Biha}a (srednja - dupla strana i predzadnja strana), Uni nizvodno od Kulen Vakufa

(srednje vanjske strane), rijeci Vrbas kod Jajca (naslovna strana) i na Plivskom jezeru (zadnja strana korica).

DECEMBAR 2008. • Broj 63 • Godina XI I

UVODNIKD. HrkašUVODNIK

AKTUELNOSTI]. Ademovi}ZA[TITA OD [TETNOG DJELOVANJA VODA U BiH- PLANSKI PERIOD 2009. - 2020. -

KORI[TENJE VODAA. Pe}anacVODA IZ SLAVINE ILI VODA IZ BOCE

ZA[TITA VODAD. Sedi}IZVORI NESIGURNOSTI PRI ODRE\IVANJUSADR@AJA METALA U UZORCIMA VODE

A. Mirvi}KORISTI OD USKLA\IVANJA I PROVEDBE OKOLINSKIH PROPISA EVROPSKE UNIJE

M. Sara~MODELIRANJE NUTRIJENTSKE EMISIJE U RIJE^NOM SISTEMUMONERIS 2.14 Software

A. Hod`i}PROGRAM AZAHARNAPREDNI SEMINAR NA TEMU “PRE^I[]AVANJE OTPADNIH VODA U MALIM ZAJEDNICAMA”

ZA[TITA VODAB. ^avarPAD IZJEDNA^ENJA I PAD RAVNOTE@E U BUJI^NIM TOKOVIMA

A. Prlja~aRADIONICA NA TEMU “OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA I PLANOVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA”Rotterdam, Holandija, 5. - 18. 10. 2008.

Sadrzaj i predzadnja.qxd 29.12.2008 14:27 Page 1

jerovatno }e biti mnogo onih koji }e nakon~itanja ovog uvodnika re}i: ko o ~emu,urednica o prljavim rijekama. A kako i nebih! Evo i zbog ~ega ovoga puta.

Sigurna sam da su se i mnogi od vas pribojavaliovih decembarskih dana kada smo imali ve}e koli~inepadavina koje su, sa naglim otapanjem prvih ovogo-di{njih snjegova, u~inili ve}inu na{ih rijeka nabujalimdo mjere opasnosti od plavljenja ili ~ak i plavljenja.Ali, ovdje }e biti rije~i o ne~emu drugom. O poplava-ma ~itajte u nekoliko tekstova koje obajvljujemo uovom broju.

Ono {to je pora`avaju}e i ~ime sam bila zgro`enatih dana je da su nabujale vode Bosne, Vrbasa.... no-sile toliko puno sme}a, da je to za nevjerovati! Svojimo~ima sam gledala kako je cijela povr{ina rijeke Bo-sne, naro~ito na dionici izme|u Zenice i Maglaja, po-tpuno prekrivena plasti~nim bocama, kesama i dru-gim plasti~nim predmetima, ostacima starog drve-nog namje{taja, dijelovima olupina auta, balvanima idrugim otkinutim raslinjem uz obale, slika za koju ses pravom mo`e uzviknuti: “Ma ljudi, je li ovo mogu-}e?!” Pa zar smo u stanju tako ne{to uraditi sami se-bi, svojim rijekama, svojim vodama o kojima volimoda pri~amo i pjevamo na najljep{i mogu}i na~in i daodmah poslije toga u njih bacimo sve ono {to nam jenepotrebno i {to je na{e sme}e! Sada mi je i jasnozbog ~ega se opiremo izgradnji SANITARNIH deponi-ja: prvo zato {to smo bahati i neodgovorni i {to namrijeke i njihove obale slu`e kao deponije i drugo, {tosmo neobrazovani i neinformisani i ne znamo {tazna~i “sanitarna deponija”. Osim toga, gdje su sadaglasovi onih koji se kao brinu o za{titi okoli{a, rijekaposebno? Valjda na nekom forumu ili okruglom sto-lu gdje se unedogled raspreda i donose zaklju~ci ko-ji su naj~e}{}e svrha za sebe. I nemojte misliti po{to-vani ~itaoci da se ova slika ne}e ponoviti ve} kod sli-jede}ih velikih voda, {to od sme}a koje je sada u ne-kim rukavcima i na obalama zastalo kod smirivanja

vodostaja, {to od onog koje }emo do tada nabacati,a gdje drugo, nego u obale i rijeke! A kada bi se sva-ko brinuo o “svom komadi}u rijeke” na kojem `ivi iradi, sigurna sam da ne bi bilo opisanih situacija.

Ukoliko se sami ve} danas ne po~nemo brinutiza to, sti}i }e nas u skorije vrijeme ispunjavanje oba-veza kao zemlje kandidata za ulazak u Evropsku Uni-ju, ali i kao potpisnice me|unarodnih ugovora i spo-razuma, koji, izme|u ostalog, propisuju i kvalitet ikvantitet voda koje “isporu~ujemo”, odnosno onekoje se ulijevaju u prekograni~ne, tj. me|unarodnevode. Dakle, upravljanje vodama po principu sliva,kako propisuje Okvirna direktiva o vodama EU, htjelimi ili ne, natjera}e nas da `ivimo ljep{e i o~istimo na-{e rijeke od nas samih. Valjda nas tada ne}e biti pre-vi{e sramota tih zahtjeva i naloga!

PO[TOVANI^ITAOCI,

3

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 63

V

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

Uvodnik

NNNNEEEEKKKKAAAA VVVVAAAAMMMM PPPPOOOO[[[[TTTTOOOOVVVVAAAANNNNIIII IIII DDDDRRRRAAAAGGGGIIII ^̂̂̂IIIITTTTAAAAOOOOCCCCIIII NNNNOOOOVVVVAAAA 2222000000009999.... GGGGOOOODDDDIIIINNNNAAAA DDDDOOOONNNNEEEESSSSEEEE 333366665555 DDDDAAAANNNNAAAA IIIISSSSPPPPUUUUNNNNJJJJEEEENNNNIIIIHHHH ZZZZDDDDRRRRAAAAVVVVLLLLJJJJEEEEMMMM,,,, VVVVEEEESSSSEEEELLLLJJJJEEEEMMMM IIII UUUUSSSSPPPPJJJJEEEEHHHHOOOOMMMM,,,, KKKKAAAAOOOO IIII

SSSSPPPPOOOOZZZZNNNNAAAAJJJJOOOOMMMM DDDDAAAA SSSSUUUU NNNNAAAAMMMM NNNNAAAA[[[[EEEE VVVVOOOODDDDEEEE GGGGAAAARRRRAAAANNNNCCCCIIII JJJJAAAA NNNNAAAA[[[[EEEE BBBBUUUUDDDDUUUU]]]]NNNNOOOOSSSSTTTTIIII !!!!

Uvodnik.qxd 27.12.2008 12:08 Page 3

re|enje vodotoka i drugih voda i za{titaod {tetnog djelovanja voda: Sve ~e{}e irazornije posljedice uzrokovane vodom ja-sno pokazuju da postoje}i sistemi uprav-

ljanja i kontrole nisu dovoljno u~inkoviti, te uslovlja-vaju neophodnu i brzu promjenu pristupa i na~elaborbe protiv opasnosti izazvane vi{kom i/ili nedostat-kom vode. ^injenica je da katastrofe poga|aju je-dnako bogate i siroma{ne1, i one su ko~nica naci-onalnom, regionalnom i globalnom razvoju. Danassmo suo~eni sa okoli{em koji je sve ranjiviji i izlo`e-niji rizicima od poplava, su{a, klizi{ta, muljnih toko-va, zaga|enja voda i tla. „Evropski izvje{taj o procje-nama“ navodi podatke da je u Evropi uo~en trendvla`nijih ekstrema, a da je pove}an broj toplijih danaod prosjeka, te da su poplave ~e{}e i sa ve}im pro-tocima. Opa`eni su i dugotrajniji periodi s padavina-ma ni`im od prosjeka, {to dovodi do su{a i stvaranjavelikih problema u upravljanju vodnim i o vodi ovi-snim resursima. Prirodne katastrofe nije mogu}ekontrolisati, ali postoji mogu}nost smanjenja dru{-tvene ranjivosti, dono{enjem mjera za ubla`avanjevodnih katastrofa i posljedica na temelju odr`ivog ra-

zvoja.Sve to navodi na urgentnu potrebu zapo~inja-nja procesa koordiniranog multidisciplinarnog i inter-disciplinarnog istra`ivanja i poduzimanja drugih akti-vnosti i mjera vezanih za problematiku vodnih rizika.

IWRM - Integrated Water Resources Manage-ment - Integrirano upravljanje vodnim resursima:

Integrirani pristup i upravjanje vodnim resursimamora uzeti u obzir sve kvalitativne i kvantitativneaspekte odnosa me|u povr{inskim vodama, podze-mnim vodama i okoli{em, ne zanemaruju}i socijalnei politi~ke uticaje, a posebno adekvatno upravljanjeokoli{em, planiranjem i za{titom svih resursa. U tomprocesu, ljudski faktor je jako bitan2, jer jedino onmo`e prepoznati i koordinirati sve interaktivne djela-tnosti tokom slo`enog procesa upravljanja resursi-ma, a posebno je du`an ista}i neophodnost uske sa-radnje svih vodnih sektora radi postizanja odr`ivograzvoja. Sistem vodnih resursa sastoji se od djela-tnosti i me|uodnosa javnog i privatnog sektora us-mjerenih na uravno`enje ponude i potra`nje vodnih

ZA[TITAOD [TETNOG DJELOVANJA VODA U FBiH- planski period 2009. - 2020. -

4VODA I MI BROJ 63

U

]AMILA ADEMOVI], dipl. in`. gra|.

Aktuelnosti

1 Katastrofe u razvijenim zemljama na~ine {tetu od 2%, a uzemljama u razvoju od 13% bruto nacionalnog dohotka

2 Smatra se da su glavni razlozi poplava, ili barem njihovogimteziviranja, u neodr`ivom kori{tenju zemlji{ta i u ostalimljudskim djelatnostima koje uzrokuju suprotne u~inke odnamjeravanih.

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 59

resursa u razli~itim uslovima. IWRM se sastoji od ovi-snih sistema: prirodnog sistema, sistema ljudskedjelatnosti i prirodnog vodnog sistema, a sastoji seod vode i za vodu vezanih prirodnih resursa koji slu-`e ~ovjeku i okoli{u.

Koncept odr`ivog razvoja podrazumjeva integri-rano upravljanje vodama, sa ciljem osiguranja ravno-te`e kori{tenja prirodnih resursa i poticanja razvoja,uz po{tivanje doma}e zakonske regulative i me|u-narodnih Direktiva, (a posebno Zakon o vodamaFBiH;“Sl. novine FBiH”, br. 70/06 od 20.11.2006.- Za-kon o vodama i Direktiva 2007/60/EC Evropskogparlamenta i vije}a o procjeni i upravljaju poplavnimrizikom; oktobar 2007 - Direktiva 2007/60/EC). Kon-cepcije odr`ivosti razvoja vodnih resursa, zshtijevajupo{tivanje hidrolo{kog ciklusa, tako da se koristeobnovljivi vodni resursi, koji ne}e biti smanjeni dugo-trajnim iskori{tavanjem, stoga je sliv sa svojom priro-dnom ravnote`om, najpogodnija jedinica za integri-rano upravljanje vodnim resursima.

Na~elo upravljanja vodama je jedinstven vodnisistem kroz prihvatanje na~ela odr`ivog razvoja, i za-dovoljenje dana{njih potreba da se sve to ostvari, apri tome ne ugro`avati prava budu}ih generacija daostvare iste ciljeve.

U okviru upravljanja i gospodarenja vodama bi-tno je identificirati strate{ke ciljeve i zadatke kako bise mogla, (u predpristupnom procesu), vr{iti za{titaod poplava, pobolj{avati stepen za{tite od {tetnogdjelovanja voda, te pripremati za ispunjavanje oba-veza po EU konvencijama kojima se uspostavljaokvir za djelovanje Zajednice na polju politike voda –DIREKTIVA 2000/60/EC3 EVROPSKOG PARLAMEN-TA I SAVJETA OD 23 OKTOBRA 2000 GODINE (Di-rektiva 2000/60/EC), i procjena i upravljanje popla-vnim rizicima - DIREKTIVA 2007/60/EC EVROPSKOGPARLAMENTA I SAVJETA OD 23 OKTOBRA 2007GODINE. (Direktiva 2007/60/EC)4

Za uspje{nu implementaciju legislative na poljuupravljanja vodama, neophodno je, pored ostalog,rje{iti tehni~ka pitanja, odnosno na adekvatan na~inprihvatiti odgovaraju}e tehni~ke standarde EU. Stan-dardi EU, u sektoru voda, su potpuno razra|eni i de-finisani, obavezuju}i su, ne mogu biti preporuke,(kao {to su neki me|unarodni standari u polju okoli-{a). O~igledno je neophodno sve Direktive, na ade-kvatan na~in uklju~iti u praksu BiH. Neophodno jenaglasiti da je to dugotrajan posao, ~ak i EU progno-zira du`e periode prilago|avanja direktivama, s obzi-rom na mogu}nosti i prioritete. Izuzetno je va`na ko-ordinacija izme|u entiteta i u Federaciji izme|u kan-tona.

1. Strate{ki ciljevi – za{tita od vodaSektor voda, iako je od rata protekao prili~no

dug period nije rije{io mnoge probleme i ograni~enjasvog razvoja. Sistematsko rje{avanje problema je za-datak sektora voda u periodu do 2020. godine. Ta-kvim zahtijevima mogu}e je udovoljiti formulisnjemjasne politike upravljanja vodama, jednako primenji-ve u FBiH i u dr`avi kao cjelini, a ona se odre|ujestrategijom upravljanja vodama. Politika upravljanjavodama, defini{e se prije svega sa strate{kim ciljevi-ma.

Strate{ki ciljevi za za{titu od {tetnog djelovanjavoda su:

Cilj 1. Pove}anje stepena za{tite od {tetnog djelova-nja voda

Cilj 2. Integracija politike sektora voda u politiku vo-da EU – provo|enje obaveza iz me|unaro-dnih ugovora iz sektora upravljanja vodama

5VODA I MI BROJ 63

Zima na rijeci Bosni

Snimila: D. Hrka{

3 DIRECTIVE 2000/60/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENTAND OF THE COUNCIL of 23 Octobar 2000 establishing aframework for Community action in the field of water policy

4 DIRECTIVE 2007/60/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENTAND OF THE COUNCIL of 23 Octobar 2007 on the assess-ment and management of flood risks

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 60

Za postizanje strate{kog cilja 1. neophodno jedefinisati operativne ciljeve, a to su:

1. Nastavak na obnovi i sanaciji postoje}ih sistema,vodnih objekata i gra|evina za za{titu od popla-va.

2. Obezbje|enje 50% -tne za{tite od poplava napoplavnim podru~jima u F BiH, preferiranjemizgradnje vi{enamjenskih objekata, parcijalnihregulacija i ure|enje vodnih podru~ja.

3. Rje{avanje pitanja vodnog dobra4. Inteziviranje aktivnosti na smanjenju negativnih

uticaja erozije5. Rje{avanje pitanja unutra{njih voda6. Rje{avanje problema nedostatka vode – su{a7. Uspostaviti jedinstveno upravljanje vodama, ze-

mlji{tem (poljoprivrednim i {umskim), ~uvati ih iracionalno koristiti kao dragocjene resurse

8. Uspostavljanje sistema prognoze hidrometeoro-lo{kih pojava

9. Koordinacija nadle`nosti i definisanje uloge „os-talih“ u odbrani od poplava

10. Uklju~ivanje Institucija i blagovremena edukacijastanovni{tva na koje se problem odnosi, te uklju-~ivanje javnosti u proces integriranog upraljanavodnim resursima

2. Nastavak na obnovi i sanaciji postoje}ih sistema, vodnih objekatai gra|evina za za{titu od poplava

Provedena analiza postoje}eg stanja i obezbje-|enja funkcioniranja sistema i objekata za{tite od po-plava ukazuje da je neophodno definisati prioritete ipodru~ja na kojima }e trebati:

1. Dovr{iti linije za{tite od poplava na stepen za{titekoji odgovara zna~aju branjenog prostora i obima{tete koja bi mogla nastati eventualnom poplavomvelikim vodama odre|enog ranga pojave. Podovim se podrazumijevaju sve mjere na dovr{enjuizgradnje zapo~etih objekata, te rekonstrukciji naodgovaraju}e mjerodavne parametre i dimenzije uskladu sa usvojenim nivoom za{tite.

2. Preispitati, tamo gdje sistem za{tite nije zapo~et,koncepcije rje{enja i analizirati mogu}nost i efika-snost primjene i drugih preventivnih vaninvestici-onih mjera (operativnih, regulativnih i institucionih)kojima bi se smanjile {tete od poplava. Prou~ava-nje potencijalne {tete treba da ima za cilj da se ut-vrdi op{ti iznos {tete, kao i da se uspostavi relaci-ja izme|u pomenutih mjera i promjena koje }enastati primjenom tih mjera. Kod prora~una {tetamora se prvenstveno voditi ra~una i o razvoju po-plavnog podru~ja u odre|enom narednom vre-menskom periodu (20-30 godina), s tim da se pro-gnoziraju – procjenjuju {tete u tom periodu. Izbormjera za za{titu od poplava i njihovih dimenzijatreba vr{iti po ekonomskim kriterijumima, po koji-ma tro{kovi za izvo|enje mjera za za{titu od po-plava moraju biti manji od visine izbjegnutih {teta.Obim {teta mo`e se smanjiti kontroliranim na~i-nom kori{tenja zemlji{ta u poplavnim zonama, pri~emu treba voditi ra~una da {tete ostanu u grani-cama koje se mogu tolerirati, a eventualne {tetekoje svojim prisustvom trpe korisnici poplavljenogprostora treba sami i da snose. To zna~i, da kori-snik sam snosi rizik od eventualne poplave, i nje-gova je odluka da li su mu ve}e {tete ili koristi odblizine rije~nog korita i kori{}enja poplavnog pros-tora. Tako da zavisno od relacije Benefit/Cost(B/C), dolazi do op}e odluke o za{titi od poplavaprovo|enjem investicionih mjera i izgradnjomobjekata.

3. Preispitati potrebu i mogu}nost zoniranja terenaprema stepenu ugro`enosti i na~inu kori{tenja tere-na. Kori{tenje terena ne smije ugro`avati drugekorisnike, niti ometati prirodnu evakuaciju popla-vnih talasa. Proto~ni dio inundacije mora biti slo-bodan, a retenzioni dio mo`e se koristiti i za izgra-dnju pod uslovom da su objekti prilago|eni kori{-}enju i funkcioniranju „uz poplavu“ (platoi koji sekoriste za smje{taj vrijednih stvari, materijala,sredstava za rad i sl. koji ne trpe poplavu, treba da

6VODA I MI BROJ 63

O{te}eno regulisano korito rijeke Sokolu{e u Gra~anici

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 61

su izdignuti iznad nivoa poplavnih voda, donja ko-ta podova zgrada, izvodi elekti~ne energije iznadnivoa velike vode, primjena gra|evinskih materija-la postojanih u prisustvu vode i dr.).

4. Uklju~iti i sistem osiguranja protiv poplava kao vidnadoknade {teta (kao ekonomska naknada ilisubvencionirana premija za poplavne prostore ko-ji se koriste).

5. Uklju~iti u mjere za{tite od poplava i izgradnju vi-{enamjanskih vodoprivrednih i drugih sistema i totamo gdje se efekti objekata za za{titu od poplavamanifestiraju na {irem prostoru i ve}em broju zna-~ajnijih privrednih i drugih objekata. Preferirati iz-gradnju vi{enamjenskih sistema, jer su brane iakumulacije glavne gra|evine za kontrolu popla-va. Pri projektovanju i upravljanju akumulacijamaneophodno je pa`nju posvetiti ekonomskim, soci-jalnim i ekolo{kim potrebama, kako bi se minimi-zirali negativni u~inci, a postigli maksimalni poziti-vni u~inci. Kod projektovanja sistema odbrane odpoplava mora se uzimati i uticaj neizvjesnosti priprocjeni rizika od ekstremnih poplava.

6. Posebnu pa`nju obratiti na dosada{nja de{avanjapoplava, prije svega katastrofalnih poplava i su{a,koje se de{avaju drugima ili nama samima, pro-mjeniti pristup razumijevanju katastrofa, promjeni-ti pristup planiranju, pripremama i „na{enju“ sakatastrofama. Ameri~ki stru~njaci ve} danas, po-u~eni iskustvom katastrofalnih poplava (popu{ta-nje, pucanje brane...) i katastrofalnim {tetama (savelikim brojem ljudskih `rtava), isti~u kako velikebrane ne treba graditi, da ~e{}e poplave nose ma-nje {tete.... Va`no je, pravilo: “manje dokumenata,vi{e informacija i razmjene prakti~nog iskustva“,kao i u~enja na tu|im nesre}ama !

3. Obezbje|enje 50%-tne za{tite od poplava na poplavnim podru~jima uFBiH, preferiranjem izgradnje vi{e-namjenskih objekata, parcijalnih re-gulacija i ure|enje vodnih podru~ja

Na{a iskustva jasno pokazuju da se i veoma te-{ka problematika za{tite od poplava na pojedinimpodru~jima mo`e veoma uspje{no rje{avati izravna-njem protoka izgra|enjom vi{enamjenskih akumula-cija, (razni korisnici voda i zemlji{ta). Maksimalni pro-toci poplavnih valova mogu su uspje{no reduciratiretencionim kapacitetima, vodotoka, zemlji{ta i po-plavnih povr{ina (posebno na srednjim i manjim sli-vovima). Zadr`ana voda bi se infiltrirala u tlo, ~ime biosigurala bolje uslove za ekosisteme, bila raspolo`i-va za budu}a kori{tenja, a istovremeno bi se smanji-li rizici od ekstremnih poplava. Prirodne mo~vare ipoplavne povr{ine bi se trebale sa~uvati (po mogu-}nosti i pro{iriti), {umske povr{ine (kao retardacione

povr{ine) odr`avati i pove}avati (po{umljavati), pos-bnu pa`nju posvetiti brdskom dijelu sliva, gdje je bu-ji~na erozija izra`ena. Za{titu obala vodotoka (ukoli-ko postoji mogu}nost) treba rje{avati vegetacijom.Mjere na melioracionim sistemima ne treba potcjenji-vati. Mjere renaturalizacije (iako su vezane za visoketro{kove eksproprijacije zemlji{ta) treba podr`avati.Potrebno je preferirati i podr`avati sve programe ko-ji }e pobolj{ati stanje okoli{a. Na gradskim podru~ji-ma urbanisti trebaju predvi|ati parkove i zelene po-vr{ine kako bi osigurali {to bolju infiltraciju oborin-skih voda u tlo. Postoje}e izvore one~i{}enja neop-hodno je postupno sanirati.

Za{tita od poplava ne mo`e biti apsolutna, po-plavno podru~je je mogu}e {tititi samo do povratnihperioda na koje su sistemi dimenzionirani. Neade-kvatno odr`avanje sistema slabi funkcionalnost istih,tako se mogu javiti poplave i pri pojavi voda ni`egranga pojave. Rizike od poplava treba jasno definisa-ti, odnosno napraviti preliminarnu procjenu popla-vnog rizika, pripremiti mape ugro`enih podru~ja imape poplavnog rizika5.

Upravljanje vodnim dobrom: Zakonom o voda-ma definsano je javno vodno dobro6. Problematikuvodnog dobra treba rje{avati zajedno sa zakonskomregulativom vezanom za kori{tenje zemlji{ta. Vodnodobro na {irokim inundacijskim pojasevima i podru-~jima meandara (problem posebno izra`en u ravni-~arskim podru~jima) trebalo bi rje{avati zoniranjemterena i ograni~enjima u kori{tenju zemlji{ta. Razgra-ni~enje vodnog dobra , njegovo uvo|enje u zemlji-{ne knjige, nadzor stanja u vodnom dobru treba daje prioritet vodoprivrede, kako bi se sprije~ila daljanekontrolisana kori{tenja zemlji{ta uz vodotoke i ko-ri{tenje materijala iz vodotoka.

Inteziviranje aktivnosti na smanjenju negati-vnih uticaja erozije: Enormno velike i dugoro~ne{tete stvara erozija zemlji{ta, ugro`avaju}i vi{e pri-vrednih grana istodobno: poloprivredu, {umarsvo,vodoprivredu, promet, komunikacije, komunalnu in-frastrukturu, nasljena mjesta i dr. Uglavnom se pro-vode parcijalne mjere za{tite, od interesa za instutu-ciju koja provodi mjere. Daleko povoljniji u~inci bi sepostigli kada bi pomenute akcije bile koordinirane, apristup problemu bio multidisciplinaran. Neophodnaje izrada i prihvatanje Strategije i Programa za{tite oderozije pod koordinacijom nadle`nog Ministarstva

7VODA I MI BROJ 63

5 Shodno Direktivi 2007/60/EC Evropskog parlamenta i vije-}a o procjeni i upravljaju poplavnim rizikom; oktobar 2007.14 Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara odprirodnih i drugih nesre}a – FBiH („Sl. Novine F BiH“, br.39/03, od 08. 08. 2003. g.)

6 ^l 9. Zakona o vodama

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 62

poljoprivrede, {umarstvai vodoprivrede, Ministarstvaokoli{a i turizma F Bi H, kao i Ministarstva prostornogure|enja F Bi H.

Provo|enje op{tih protiverozijskih mjera: Ne-ovisno o lokalnim uslovima op{te protiverozijskemjere koje se moraju provoditi u F BiH, odnosno ci-jeloj dr`avi BiH, su : legislativne mjere, izrada katas-tra stanja erozije i provedbenih mjera za smnjenjeerozije, pra}enje erozijskih procesa i provo|enjaprotieozjskih mjera, edukacija stanovni{tva, integri-ranje problematike za{tite od erozije u prostorne pla-nove, u {umske osnove, u vodnoplansku dokumen-taciju. Erozija se mo`e znatno smanjiti pravilnomobradom zelji{ta i o~uvanjem biljnog pokriva~a.

Provo|enje mjera za{tite od erozije: Za sana-ciju erozije nastalu prirodnim procesima i neadekva-tnim ljudskim aktivnostima, na pojedinim slivovimaneophodno je provoditi mjere za{tite od erozije. Pris-tup sanacionim procesima mora biti edekvatno ana-liziran, sa nagla{enim prioritetima, kako se ne bi na-ru{ila prirodna ravnote`a vodotoka i sliva. Za{titu oderozije treba vr{iti po utvr|enim kriterijima, koji pakzavise od: zna~aja i prioriteta vodne gra|evine ili sis-tema, stepena ugro`enosti zasipanjem nanosom,

stepen osjetljivosti zasipanja nanosom, stepenopravdanosti radova (stope rentabilnosti), a provodi-ti }e se u skladu sa finansijskim mogu}nostima.

Rje{avanje pitanja unutra{njih voda: Meliora-cioni sistemi i njihovo unapre|enje je pitanje od za-jedni~kog interesa za poljoprivredu i vodoprivredu.Zadatak ovih grana je zajedni~ko potsticanje i revita-lizacija zapu{tenih melioracionih sistema, te poma-gati njihov razvoj u skadu sa planovima, potrebama ifinansijskim mogu}nostima poljoprivrednih proizvo-|a~a, kao i potrebom za{tite naseljenih podru~ja odpoplava unutra{njih voda. Neophodno je sistemat-sko okrupnjavanje poljoprivrednih povr{ina i pobolj-{anje materijalnog stanja poljoprivrednih proizvo|a-~a, kako bi se otklonile prepreke za normalno funkci-onisanje i razvoj sistema melioracione odvodnje. Napojedinim podru~jima uslov za funkcionisanje siste-ma za navodnjavanje je funkcionalan melioracionisistem, stoga je neophodno budu}i razvoj ovih dvijugrana sagledavati zajedni~ki. Preduslov za zajedni-~ku akciju je izrada Programa ure|enja poljoprivre-dnog zemlji{ta na nivou FBiH odnosno na nivou BiH.

Provo|enje hidrotehni~kih mjera: Prvi i osno-vni uslov za funkcionisanje melioracionog sistema je

8VODA I MI BROJ 63

Korita rijeka zatrpana sme}em - ozbiljan uzrok ne samo zaga|enja, nego i poplava - snimljenona rijeci Lepenici kod Kiseljaka

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 63

za{tita sistema od vanjskih voda7, sa redovnim in-vesticiono-tehni~kim odr`avanjem vodnih gra|evinasistema. Prioriteti u planiranju hidrotehni~kih mjerana melioracionim sistemima, odre|ivat }e se u skla-du sa finanasijskim mogu}nostima, a na osnovu sto-pe rentabiliteta (benefit-cost analiza i sl.). Analizamaobuhvatiti: vodne gra|evine za{tite od vanjskih voda,unutarnjih voda, mogu}nost kori{tenja sistema kana-la za navodnjavanje, interes uklju~ivanja vlasnika ze-mlji{ta u realizaciju projekta i, ...

Rje{avanje problema nedostatka vode: Su{e,odnosno nedostatak vode, je danas najve}i problems kojim se susre}e regije i imaju tendenciju porasta.Uticj su{a na okoli{ i njezine posljedice na socioeko-nomska i politi~ka kretanja rezultiraju razaranjem ra-vnote`e, krizom produktivnosti sistema, posebnoproizvodnjom hrane, te neminovnim nemirima, (zatose s pravom ubrajaju u katastrofe sa najte`im poslje-dicama). Pitanje rje{avanja problema su{a zahtijevainterdisciplinaran pristup. Upravljanje rizikom od su-{a, zahtijeva prognoziranje su{a (lead-time), odre|i-vanje i monitoring su{a, te procjenu posljedica su{ei dr. etape. Odre|ivanje stanja i monitoring su{eobavlja se pra}enjem mre`e meteorolo{kih, hidrolo-{kih i hidrogeolo{kih stanica u regiji, analizom sate-litskih snimaka i inspekcijom na licu mjesta prven-stveno stanja vegetacije. Odluke vezane za su{e tre-ba donositi na bazi upore|enja stanja sistema uuslovima vla`nog stanja i uslovima su{a. Cilj procje-ne uticaja su{a je razumjevanje nivoa do koga su{amo`e ugroziti funkcionisanje dru{tva, ekonomije iokoli{a. Pri planiranju upravljanja su{ama neopho-dno je: organizacijski oja~ati za borbu protiv su{a;utvrditi ciljeve plana borbe protiv su{a; uraditi planborbe protiv su{a; razviti obrazovne programeitd...Uspostava novog koncepta „`ivjeti sa su{ama“(living with droughts“), koji }e priznati nemogu}nostpotpunog otklanjanja su{a, ali istovremeno upozora-va na trajnu potrebu borbe protiv negativnih poslje-dica su{a.

Uspostava i jedinstveno upravljanje vodama izemlji{tem: Uspostava i jedinstveno upravljanje vo-dama i zemlji{tem: (poljoprivrednim i {umskim), ~u-vanje i racionalno kori{tenje istog kao dragocjenihresursa je postalo neminovnost i jedan od va`nijih ci-ljeva. Osobito je va`no organizirati zajedni~ko uprav-ljanje tlom i vodama unutar sliva, radi pobolj{anja ko-ri{tenja zemlji{ta i smanjenja poplava. Bitno je sprije-~iti mogu}nost brzog oticanja po terenu kori{tenjem

retencionih kapaciteta vla`nih podru~ja, u uzvodnimdijelovima sliva i plavljenih podru~ja u nizvodnim di-jelovima sliva8.

Bitnu ulogu pri tome imaju vla`na i plavljena po-dru~ja, jer mogu vrlo u~inkovito uticati na smanjenje{teta od poplava, a istodobno dati potporu okoli{u ibiolo{koj raznolikosti. Kanalisanje rijeka du` cijelogtoka i iklju~ivanje prirodnih plavljenih prostora uzro-kovali su nepredvidive {tete. Za potrebe osiguranjaodr`ive budu}nosti prijeko je potrebna obnova ulogevla`nih i plavljenih podru~ja.

Neophodno je razmotriti mogu}nost i stimulisa-nje transfera upotrebe zemlji{ta, kako bi se pospije-{io njegov prijenos u kori{tenju konkurentnijih gaz-dinstava. Transfer mo`e biti kupovinom, zakupom9, ikoncesijama, uz napomenu da je zakup potrebno an-

9VODA I MI BROJ 63

7 Strate{ki plan (2009. - 2019.) - vizija BiH 2019 bez mina, jeujedno i uslov za mogu}i pristup melioracinim povr{inama

8 Katastrofalne poplave posljednih destlje}a u Evropi upozo-ravaju da se hitno moramo pozabaviti stvaranjem novihstrategija koje zna~e saradnju s prirodom, a ne vladati pri-rodom!

9 Concept koji `ivi u Holandiji desetlje}ima

Nabujala voda rijeke Trstionice uni{tila je most Bre`ani u Brezi

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 64

ga`ovati manje sredstava, ali je neophodna pravnasigurnost. Poljoprivrednu politiku definitivno uskladi-ti sa CAP.10

Uspostavljanje sistema prognoze hidromete-orolo{kih pojava: Upravljanje poplavama je vrlo slo-`en zadatak, jer vodotoci slu`e za mno{tvo razli~itihfunkcija, a povremeno i suprostavljenih funkcija. Utrenucima de{avanja plavljenja prioriteteni zadaci suspa{avanje ljudskih `ivota, a zatim slijedi smanjenje{teta. Uloga ranog uzbunjivanja tada je od neprocje-nivog zna~aja. Sistem ranog uzbunjivanja od popla-va treba: prikupiti podatke sa terena, izvr{iti procjenuopasnosti na licu mjesta, dati ta~nu prognozu11.

Radi {to efikasnije odbrane od poplava potre-bno je stalno unapre|ivati sisteme za pra}enje i pro-gnozu hidrometeorolo{kih pojava i postoje}e komu-nikacijske sisteme, te definisati operativne mjereupravljanja poplavama.

Operativne mjere upravljanja poplavama ~inesve one mjere ura|ene u preventivnoj fazi upravlja-nja poplavama, a koje ~ine osnovu operativnog pro-vo|enja upravlja~kih mjera u periodu trajanja popla-va, a naro~ito:

uspostavljena baza podataka uspostavljen fleksibilni sistem monitoringa kojimo`e dostavljati podatke o vodostajima, proticaji-ma i padavinama kako sa klju~nih stanica u rije-~nom bazenu - slivu tako i sa svih stanica koji kon-troli{u doticaj vode u akumulacije i retencije, sta-nje nivoa vode u njima i ispu{tanje vode iz njih,(uklju~uju}i i manevre sa objektima-ustavama i za-tvara~nicama) i to u realnom vremenu;uspostavljene i istestirane modele prognoze proti-caja i modele upravljanja sa akumulacijama i re-tencijama;definisan na~in obavje{tavanja i uzbunjivanja;osposobljen ISV

Koordinacija nadle`nosti i uloga „ostalih“ uodbrani od poplava: Za koordinaciju aktivnosti uupravljanju okoli{em i vodama me|u entitetimauspostavljaju se odgovaraju}a tijela. Koordinirani radna rje{avanju problema i unapre|enju za{tite od po-plava zahtijeva primjenu niza integriranih sistemskih,u~inkovitih preventih gra|evinskih i negra|evinskihmjera. Neophodan preduslov za implementaciju mje-ra je aktivno i koordinirano u~e{}e svih relevantnih

faktora vodoprivrede i slu`bi: hidrometeorolo{ke, ko-risnika hidroakumulacijama, prostornih planera, slu-`bi za za{titu i spa{avanje ljudi i materijalnih dobara,jedinica kantonalne i lokalne samouprave, poljopri-vrednika, za{titara prirode, {umara, nevladinih orga-nizacija, poduzetnika i gra|ana, medija na potenci-jalno ugro`enim podru~jima.

Adekvatna za{tita potencijalno ugro`enih podru-~ja se ostvaruje primjenom gra|evinskih mjera, dokse provo|enjem negra|evinskih mjera stanje sigur-nosti od poplava znatno pobolj{ava.

Uloga „ostalih“ faktora u za{titi od poplava: Naosnovu ~lana IV .b. 7. Ustava Federacije donesen jei Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih do-bara od prirodnih i drugih nesre}a12, sa osnovnimodredbama kao {to su:

sistem za{tite i spa{avanja ljudi, biljnog i `ivotinj-skog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih idrugih dobara i okoli{a (ljudi i materijalna dobra)od prirodnih nepogoda, tehni~ko- tehnolo{kih,ekolo{kih i drugih nesre}a ili ratnih opasnosti (uprirodne i druge nesre}e - poplave, su{e, po`ari isl.), prava i du`nosti gra|ana i organa Federacije,

10VODA I MI BROJ 63

Prije nekoliko godina rijeka Bila u selu Mehuri}i je uni{tila most

Snimio: M. Lon~arevi}

10 Common Agricultral Policy - zajedni~ka poljoprivredna pli-tika

11 U svijetu su razvijeni razni sistemi ranog uzbunjivanja,na`alost pokazali su se neu~inkoviti u kriti~nim trenucimaekstremnih poplava, posebno kod prognoze naglih popla-va u urbanim podru~jima.

12 Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara odprirodnih i drugih nesre}a – FBiH („Sl. Novine F BiH“, br.39/03, od 08. 08. 2003. g.)

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 65

kantona i op{tina, privrednih dru{tava i drugih pra-vnih lica, te druga pitanja od zna~aja za oblast za-{tite i spa{avanja od prirodnih i drugih nesre}a uFederaciji. Za{tita i spa{avanje od prirodnih i drugih nesre}aobuhvata: programiranje, planiranje, organizira-nje, obu~avanje i osposobljavanje, provo|enje,nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za za{titu ispa{avanje od prirodnih i drugih nesre}a s ciljemspre~avanja opasnosti, smanjenja broja nesre}a i`rtava, te otklanjanja i ubla`avanja {tetnih djelova-nja i posljedica prirodnih i drugih nesre}a.Slu`be za za{titu trebaju osigurati dobro funkcioni-sanje (kantonalnih i lokalnih) centara za uzbunji-vanje stanovni{tva, organizirati rad civilne za{tite,izraditi operativne planove djelovanja u katastrofa-ma, organizirati povremeno vje`be, organiziratievakuaciju stanovni{tva u slu~aju potrebe, ograni-zirati hitnu medicinsku pomo}, organizirati sanaci-ju terena nakon poplava.Znanstveno-istra`iva~ke institucije trebaju intezivi-rati izradu projekata vezanih za unapre|enje me-teorolo{ko-hidrolo{kih prognoza oborina (i toplje-nja snijega), za regionalne hidrolo{ke analize veli-kih voda, za zadr`avanja oborina u slivu (poljopri-vredna i {umska proizvodnja), unaprije|enje za{ti-te podru~ja, analizu potencijalnih {teta, uklju~iti ja-vnost i medije, te blagovremeno dati relevantnepodatke o poplavama, su{ama, uklju~uju}i i pret-hodnu edukaciju stanovni{tva, uklju~iti nevladineorganizacije u procese planske dokumentacije.

Uklju~ivanje Institucija i blagovremena edu-kacija stanovni{tva na koje se problem odnosi, teuklju~ivanje javnosti u proces integriranog upra-ljana vodnim resursima: Odr`ivi razvoj vodnih re-sursa zahtijeva poznavanje hidrolo{kog ciklusa, pro-cjenu vodnih resursa, upravljanje i planiranje vodnihresursa, prilago|avanje planova realnim situacijama,za{titu i o~uvanje vodnih resursa, kori{tenje obnovlji-vih vodnih resursa, pri ~emu se ne}e uticati na sma-njenje i ugro`avanje vodnih koli~ina u budu}nosti.Odr`ivost mora, pored fizikalne i ekolo{ke dimenzije,obuhvatiti i socio-ekonomsku dimenziju i procesekako bi se postigli cjelovitiji dru{tveni ciljevi, ujednozahtijeva i transformiranje dru{tva, kapitala, poduze-tni{tva i ... u koordinirane djelatnosti usmjerene kaboljitku dru{venih cijeva budu}ih pokoljenja. Strate-{ki koncept IWRM, je vi{enamjensko upravljanje(smanjenje poplava i drugih vodnih katastrofa, vodo-snabdijevanje, navodnjavanje, ribnjaci, hidroenergi-ja, stani{ta divljih `ivotinja...) ispunjenjem vi{ena-mjenskih ciljeva 8ljudski `ivoti i zdravlje, ekonomskiboljitak, kvalitet okoli{a, socijalna jednakost ...) kori-{tenjem strukturnih i nestrukturnih mjera i objekata.IWRM, bez obzira {to strate{ki i operativni ciljevi ni

do danas nisu jasno definisani, name}e se kao obe-}avaju}e rje{enje za sve slo`enije, te`e i brojnije pro-bleme vezane za vode. Svaka zajednica mora {to hi-tnije pristupiti dono{enju strate{kih i operativnih cilje-va po{tuju}i op}a na~ela IWRM, kao osnove za du-goro~ni razvoj.

Svjetska iskustva, u upravljanju poplavama upu-}uju na posebnu va`nost pripreme za vanrednu situ-aciju, na formiranje informacionog ra~unarskog cen-tra, zasnovanog na kori{tenju GIS-a. Posebnu pa`-nju neophodno je posvetiti edukaciji, uvje`bavanjustanovni{tva i komunukaciji sa javno{}u. Neopho-dno je pobolj{ati mjere provjere sigurnosti nasipa ibrana, zatvara~nica i ustava, raditi na novom pristu-pu upravljanju akumulacijama. Poplave su katastro-fa, koja se mo`e razumjeti samo interdisciplinarnimpristupom, kombinovanjem iskustva iz razli~itih po-dru~ja: hidrologije, hidrogeologije, hidraulike, in`e-njerske geologije, biologije, ekologije... O~ito je nop-hodan novi pristup poplavama kao katastrofama uzistovremeno kori{tenje njihovih pozitivnih uticaja naokoli{, jer posbno uti~u na varijabilnost i plodnost tla,na izmjenu hraniva i organizama me|u udaljenimstani{tima, te kao takve imaju klju~nu ulogu u odre-|ivanju biolo{ke produktivnosti i raznolikosti.

11VODA I MI BROJ 63

Kad rijeka Kre{evka nabuja, cesta nestane

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 66

Strate{ki cilj 2:Provo|enje obaveza iz me|unarodnih ugovo-

ra iz sektora upravljanja vodama: Cilj {to hitnijegulaska BiH u EU, ostvarit }e se iznala`enjem politi-~kih rje{enja za funkcionalno organizovanje dr`ave.Zakoni i standardi predstavljaju najbitnije podru~jeunutar EU legislative, a {to se sektora voda i za pita-nje za{tite od poplava ti~e osnove su Direktiva2000/60/EC kojom se uspostavlja okvir za djelova-nje Zajednice na polju politike voda, i Direktiva2007/60/EC kojom se defini{u procjena i upravljanjepoplavnim rizicima.

Direktiva 2007/60/EC – DIRECTIVE:2007/60/ECOF THE 23 OCTOBER 2007, OF THE EUROPEANPARLIAMENT AND OF THE COUNCIL ON THE AS-SESSMENT AND MANAGEMENT OF FLOOD RIS-KS- generalno: svrha ove direktive je da izradi okvirza procjenu i upravljanje poplavnim rizicima, sa ci-ljem reduciranja {tetnih konsekvenci na ljudko zdrav-lje, okoli{, kulturno naslje|e i ekonomske aktivnostivezanih za poplave u Zajednici. Shodno Direktivi2000/60/EC (~lan 2), za potrebe ove direktive(2007/60/EC), koristi}e se slijede}e definicije:

„poplava – flood“ – zan~i privremeno plavljenje ze-mlji{ta, koje ina~e nije pod vodom,

„poplavni rizik-flood risk“ zna~i kombinaciju vjero-vatno}e doga|anja poplave i potencijalnih {tetnihkonsekvenci na ljudko zdravlje, okoli{, kulturnonaslje|e i ekonomske aktivnosti vezanih za doga-|anje poplavaZa svrsishodnu primjenu ove direktive, Zajednice}e identificirati rije~ne slivove na svojoj teritoriji,obezbijediti odgovaraju}e adminisrativne nadle-`nosti, odrediti odgovaraju}eg nadle`nog organa,za primjenu pravila Direktiva 2000/60/EC (formira-ti podru~je me|unarodnog rije~nog sliva- za slu-~aj prostiranja sliva na teritoriji vi{e dr`ava ili obez-bjediti primjenu pravila ove Direktive na svom dije-lu teritorije, obezbijediti nacionalno ili me|unaro-dno tijelo kao organ nadle`an za sprovo|enje po-menutih direktiva).

Za postizanje strate{kog cilja 2. neophodno jedefinisati operativne ciljeve, a to su:

Preliminarna procjena poplavnog rizikaIzrada Mape poplavnog hazarda i mape popla-vnog rizikaIzrada Planova upravljanja poplavnim rizicimaA`uriranja planova upravljanja poplavnim rizi-cima

12VODA I MI BROJ 63

Poplave u Sarajevskom polju su vrlo ~este

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 67

Koordinacija sa Direktivom 2000/60/EC, javniminformacijama i konsultacijamaA`uriranje, izvje{taji i zavr{ne odredbe

Preliminarna procjena poplavnog rizika: Zasvaki rije~ni bazen-sliv (ili drugu jedinicu upravljanja),shodno Direktivi 2000/60/EC (~lanovi 3(1) i 3 (2)), no-sioci izrade planova su obavezni uraditi preliminarnuprocjenu poplavnog rizika, baziranu na postoje}im ibrzo dostupnim informacijama (kao {to su razvojnestudije, sa planskim pragovima i sl), uklju~uju}i uti-caje klimatskih promjena na doga|anja poplava.Preliminarna procjena poplavnog rizika, }e obezbije-diti procjenu potencijalnih rizika, te kao takva obave-zno sadr`i: mape rije~nog sliva, sa granicama sliva(podsliva), obalnog pojasa (ukoliko postoji), prikaztopografije i kori{tenja zemlji{ta (prostorno ure|enje,poljoprivredne svrhe, infrastrukturu i sl); opis popla-va koje su se desile u pro{losti, a imale su {tetan uti-caj na ljudsko zdravlje, okoli{, kulturno naslje|e i

ekonomske aktivnosti, sa vjerovatno}om da }e sedesiti u budu}nosti, uklju~uju}i obim poplava i pro-cjenu {tetnih uticaja koje poplave nose za sobom;opis bitnih poplava iz pro{losti, ~ije se za~ajne po-sljedice u skoroj budu}nosti mogu predvidjeti; teprocjenu {tetnih konsekvenci od budu}ih poplava naljudsko zdravlje, okoli{, kulturno naslje|e i ekonom-ske aktivnosti, uklju~uju}i pitanje topografije, rije-~nog korita, generalne hidrolo{ko i geomorfolo{kekarakteristika, prirodne retenzija, efektivnost izgra|e-nih objekata odbrane od poplava, polo`aj naseljenihprostora, prostora namijenjenih za ekonomske akti-vnosti itd, a sve u sladu sa Direktivom 2007/60/EC.

Mape poplavnog hazarda i mape poplavnogrizika: Shodno Direktivi 2007/60/EC, (~lanovima 3)2) b i 5(1)) obaveze (dr`ava ~lanica) su uraditi mapepoplavnog hazarda- mape ugro`enih podru~ja imape polavnog rizika - mape rizika. Mape hazarda- opasnosti od poplava, pripremane za podru~ja (de-finisana ~lanom 5 Direktive), uklju~uju prioritetnu raz-mjenu informacija (me|u ^lanicama). Mape hazardaprekrivaju podru~ja koja mogu biti plavljena, premaslijede}im scenarijima: poplave sa manjom vjerova-tno}om ili poplave vanrednog doga|anja; poplavesa srednjom vjerovatno}om (povratni period ≥ 100godina); poplave sa visokom vjerovatno}om (odgo-varaju}a). Za svaki scenario prikazuje se: obim po-plava, dubina vode ili nivo; brzina te~enja (ili relevan-tno te~enje).

Mape polavnog rizika: Mape rizika pokazuju po-tencijalne {tetne konsekvence (za gore navedenescenarije) izra`ene kroz: indikativan broj potencijal-no ugro`enih stanovnika, vrsta ekonomskih akti-vnosti na potencijalno ugro`enom podru~ju, instala-cijama koje mogu dovesti do akcidentnih zaga|enjapri poplavama, druge informacije koje se smatrajukorisnim, kao prikaz povr{ina sa transportovanim se-dimentima, otpacima koji voda nosi pri poplavama,ili sli~nih izvora zaga|enja13.

Planovi upravljanja poplavnim rizicima: Nabazi mapa hazarda i mapa poplavnog rizika , dono-se se za rije~ni sliv planovi upravljanja poplavnim ri-zikom. Donose se odgovaraju}i ciljevi za upravljanjepoplavnim rizikom, fokusirani na smanjenje potenci-jalnih {tetnih konsekvenci na ljudko zdravlje, okoli{,kulturno naslje|e, ekonomske aktivnosti i nkonstru-ktivne inicijative za smanjenje mogu}nosti poplava.Planovi upravljanja poplavnim rizicima moraju se fo-kusirati na aspekte kao {to su „benefit and cost“ , {i-renje poplava, zadr`avanje vode, uklju~uju}i progno-zu i sistem ranog uzbunjivanja.

13VODA I MI BROJ 63

Izlivena voda rijeke Kru{nice kod Bosanske Krupe

Snimio: M. Lon~arevi}

13 Direktive 96/61/EC od 24. septembra 1996. g.

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 68

Komponente prvog plana upravljanja poplavnimrizicima su:

Zaklju~ci iz „Preliminarne procjene poplavnog rizi-ka“ dati u formi sumarnih mapa rije~nog sliva (ilidruge jedinice upravljanja poplavama),Zaklju~ci iz hazard mapa i mapa rizikaSa`et prikaz (opis) odgovaraju}ih ciljeva upravlja-nja poplavnim rizikom, fokusiranih na aspekte kao{to su „benefit and cost“ , {irenje poplava, zadr`a-vanje vode, uklju~uju}i prognozu i sistem ranoguzbunjivanja.Komunikacija sa upravljanjem poplavnim rizikom:prevencija, za{tita i ubla`avanje poplava.

Pregled mjera i prioriteta za dostizanje ciljevaupravljanja poplavnim rizikom, uklju~uju}i i mjere ,vezane za ~lan 7 Direktive (fokusirati na aspekte kao{to su „benefit and cost“ , {irenje poplava, zadr`ava-nje vode, uklju~uju}i prognozu i sistem ranog uzbu-njivanja) i mjere vezane za poplave vezane za priva-tne projekte, za okoli{ i akcidentna zaga|enja i Dire-ktiva 2000/60/EC. Sa`etak mjera i njihovih prioritetaza postizanje odgovaraju}ih ciljeva upravljanja po-plavnim rizicima, uklju~uje i Direktivu 85/337/EEC(od 27 juna 1985, odnose se na okoli{), Direktivu96/82/EC (od 9 sptem. 1996 godine- kontrola glavnihhazarda, uklju~uji}i opasne supstance), Direktivu2001/42/EC (od 27 juna 2001 – procjena efekataodre|enih planova i programa na okolinu) i naravnoDirektivu 2000/60/EC.

Opis metodologije podijeljenog sliva cost-benefitanaliza koriste}i procjenu mjera sa transnacional-nim efektima

Opis implenentacije plana:

Opis prioriteta i pravaca u kojima }e se vr{iti mo-nitoring progresa implementacije planaSa`et prikaz javnih informacija i konsultacionihmjera/poduzetih aktivnostiPopis kompetentni institucija i opis koordinacionihprocesa izme|u intrenacionalnih rije~nih slivo-va(shodno DIREKTIVA 2000/60/EC).

Komponente slijede}ih a`uriranja planova up-ravljanja poplavnim rizicima:

Svaka promjena ili a`uriranje poslije publikovanjaprethodne verzije plana, uklju~uju}i i pregled sho-dno ~lanu 14 – (a`uriranje do 22 decembra 2018,i svake 6-te godina poslije).Procjena progresa ostvarenja ciljeva iz ~lana 7(2)(3(2)b i 13(1)b.Opis i obja{njenje mjera datih u ranijoj verziji pla-na, a koje nisu ispunjene

Opis dodatnih mjera od kada je publikovan pret-hodni plan

Sinhronizacija i koordinacija sa Direktivom 2000/60/EC, javnim informacijama i konsultacijama:

Neophodno je poduzeti odgovaraju}e korake zakoordiniranu primjenu Direktive 2007/60/EC i Dire-ktive 2000/60/EC, fokusiraju}i se na pobolj{anjedjelotvornosti, razmjene informacija, te za postizanjezajedni~kih sinergija i koristi, imaju}i u vidu okoli-{ne ciljeve date u ~lanu 4 Direktive 2000/60/EC(ciljevi za{tite `ivotne sredine za povr{inske vode,za podzemne vode, te za za{ti}ena podru~ja).Prve hazard mape i prve mape poplavnog rizika,te njihovo a`uriranje po uputama datim u ~lano-vim 6 i 14 Direktive 2007/60/EC mora se provestina na~in da sadr`aj u skladu sa relevantnim infor-macijama prikazanim u Direktivi 2000/60/EC. Onimoraju biti koordinirane i integrirane u pregledpredvi|en ~lanom 5(2) Direktive 2000/60/EC.(analize i pregledi iz paragrafa 1. bi}e preispitani iako je potrebno a`urirani najkasnije u roku od 13godina od dana stupanja na snagu Direktive2000/60/EC-oktobar 2000).Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima, te nji-hovo a`uriranje po uputama datim u ~lanovim 7 i14 Direktive 2007/60/EC, moraju biti koordinirani iintegrirani u planove upravljanja rije~nim slivompredvi|en ~lanom 13(7) Direktive 2000/60/EC.(Planovi upravljanja rije~nim slivom preispituju sei a`uriraju najkasnije u roku od 15 godina, od da-na stupanja Direktive na snagu-23 oktobar 2000),a poslije toga svakih 6 godina).Aktivno uklju~ivanje zainteresiranih grupa – ~lan10 ove Direktive, mora biti koordinirano na odgo-varaju}i na~in sa aktivnim uklju~ivanjem zaintere-siranih grupa – ~lan 14 Direktive 2000/60/EC, a od-nose se na:

a. informisanje javnosti i konsultacije – vremen-ski raspored i program rada plana,

b. izjave o konsultacijama, koje se obavlja naj-manje 3 godine prije po~etka perioda na kojise odnosi plan,

c. prethodni pregled zna~ajnih pitanja upravlja-nja vodama, koja su identifikovana u rije~nomslivu, najmanje dvije godine prije po~etka pe-rioda na koji se plan odnosi

d. nacrt plana upravljanja rije~nim slivom, naj-manje godinu dana prije po~etka perioda nakoji se plan odnosi

e. Radi obezbije|enja aktivnog u~e{}a i konsul-tacija mora se omogu}iti najmanje {est mje-seci za pismene primjedbe na navedene do-kumentea.

14VODA I MI BROJ 63

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 69

f. Pomenuti zahtijevi se primjenjuju i kod a`urira-nja planova upravljanja rije~nim slivom.

Implementacione mjere i amandmani: EC, mo-`e u skladu sa procedurom propisati i tehni~ke for-mate za procesuiranje i transmisiju podataka, uklju-~uji}i statisti~ke i kartografske podatke. Tehni~ke for-me, moraju se prilagoditi najkasnije dvije godine pri-je izdavanja preliminarne procjene poplavnih rizika,hazard mapa i mapa rizika, te planova upravljnja po-plavnim rizikom. Mjere su date u ~lanu 12(3) (Odlu-ka 1999/468/EC, a posebno ~lan 8, odluke)...

A`uriranje, izvje{taji i zavr{ne odredbe : Preli-minarna procjena poplavnog rizika ( procjena veza-na za ~lan 13(1), mora biti preispitana i a`urirana do22 decembra 2018, a poslije svake {este godine; ha-zard mape i mape rizika moraju biti preispitana i a`u-rirana do 22 decebra 2019, a poslije svake {este go-dine; planovi upravljanja poplavnim rizicima morajubiti preispitani i a`urirani do 22 decebra 2021, a po-slije svake {este godine; mogu}i uticaj klimatskihpromjena na doga|anje poplava treba dati u pregle-du navedenom uparagrafima 1 i 3....

Zemlje ~lanice }e komunicirati sa EC, kako biglavne odredbe nacionalnih zakona u polju za{titeod poplava prilagodila Direktivi 2007/60/EC.

Prioriteti za postizanje ciljeva upravljanja vo-dama: Svrha Direktive 2000/60/EC je uspostavljavlja-nje okvira za za{titu unutra{njih povr{inskih voda,prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih vo-da ~ime se, pored za{tite akvati~nih sistema, unapre-|uje odr`ivo kori{}enje voda na osnovu dugoro~neza{tite raspolo`ivih vodnih resursa, unapre|enje za-{tite akvati~ne sredine, smanjenje zaga|enja podze-mnih voda, „doprinosi ubla`avanju posljedica popla-va i su{a i tme doprinosi“: obezbje|enju dovoljnihkoli~ina povr{inskih i podzemnih vodadobrog kvali-teta potrebnog za odr`ivo, uravnote`eno i pravi~nokori{tenje voda; zna~ajnom smanjenju zaga|enjapodzemnih voda; za{titi teritorijalnih i morskih voda ipostizanju ciljeva utvr|enim odgovaraju}im me|una-rodnim sporazumima i Direktivama. Shodno Direktivi2000/60/EC (~lan 13) i Zakonu o vodama (~lan 25),za provo|enje Strategije upravljanja vodama (~lan24 zakona o vodama), neophodno je dono{enje Pla-nova upravljanja vodama za Vodno podru~je Save iVodno podru~je Jadranskog mora, koji pored osta-log sadr`e i ciljeve upravljanja vodama, a naro~ito:ciljeve za postizanje dobrog statusa stanja i ekolo-{kog potencijala vodnih tijela; ciljeve u vezi sa ure|e-njem voda i za{tite od {tetnog djelovanja voda; cilje-ve za odr`ivo kori{tenje voda; rokove za postizanjenavedenih ciljeva, ... prikaz programa mjera i na~inaza dostizanje ciljeva, ........ uklju~uju}i i procjenu po-trebnih sredstava za provo|enje programa mjera i

kao i utvr|ivanje na~ina osiguranja tih sredstava;pregled me|unarodnih obaveza koje je preuzelaBiH, koje se odnose na upravljanje vodamna i na~innjihovog izvr{avanja. Detaljan sadr`aj i na~in dono-{enja plana propisuje se posebnim aktom, koji naprijedlog Federalnog ministra donosi, donosi VladaFederacije.

Januara 2005. (HFA)14 usvojen je plan za odr`i-vo reduciranje gubitaka do 2015.g. u ljudskim `ivoti-ma, soco-ekonomskim i okololi{nim dobrima pri po-javi katastrofa.

Prioritetne akcije uklju~uju:

Osigurati da umanjenje katastrofalnih rizika pred-stavlja nacionalni i lokalni prioritet sa jakom insti-tucionalnom bazom za primjenu; Identificirati procjenu i monitoring katastrofalnih ri-zika i pobolj{ati rano upozorenjeKoristiti znanje, inovaciju i edukaciju za izgradnjukulture sigurnosti i „bu|enja“ na svim nivoimaRedukovanje temeljnih faktora rizikaJa~anje spremnosti za djelotvorne odgovore nasvim nivoima, pri pojavi katastrofa.

15VODA I MI BROJ 63

Velika voda rijeke Une u Bosanskoj Krupi

Snimio: M. Lon~arevi}

14 HFA- Hyogo Framework for Action

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 70

Odre|ivanje prioritetnih podru~ja djelovanja:Shodno Zakonu o vodama15 Fedralni ministar poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva donosi Pravil-nik16 o na~inu odre|ivanja podru~ja ugro`enih po-plavama i razvrstavanju njihovih dijelova na kategori-je ugro`enosti. Cilj dono{enja Pravilnika je da se, poZakonu o vodama i Direktivi 2007/60/EC, utvrdi pos-tupak odre|ivanja ugro`enih poplavnih podru~ja, te(poplavnih rizika) stepen ugro`enosti podru~ja. Nataj na~in bi se uradila operativna osnova (mapeugro`enih podru~ja - mape hazarda i mape popla-vnog rizika) za postupak odlu~ivanja i stvaranja mo-gu}nosti uklju~ivanja svih zainteresovanih strana uproces odlu~ivanja. Osnovni kriteriji za odre|ivanjeugro`enih podru~ja su: prora~un mjerodavnih aspe-kata kao {to su: „costs and benefit17“, prirodni uslo-vi za nastanak poplava, broj potencijalno ugro`enihstanovnika, veli~ina {tete na stanovni{tvu i dobrima(shodno Zakonu o vodama), te frekvencija javljanja

poplava (sa utvr|enom vjerovatno}om), dubine vo-da (za razne vjerovatno}e), trajanje poplava i ocjena{tetnih uticaja na zdravlje ljudi, okoli{, kulturno na-slje|e, infrastrukturne objekte, ekonomske aktivnos-ti i dr., (shodno Direktivi 2007/60/EC),

Polaze}i od sigurnosnih, okoli{nih, zdravstvenihi dr. aspekata prioritet prvog reda u preventivnoj za-{titi od polava su podru~ja velikih i ve}ih gadova savi{e od 30.000 stanovnika, a potencijalno ih ugro`a-vaju rijeke. Uz velike rijeke postupno }e se dograditiili izgraditi za{titni objekti, a u Posavini i (drugim po-dru~jima), }e se realizirati preostali radovi vezani zasanaciju i dalji razvoj sistema poldera (ukoliko polde-ri egzistiraju, kod novih objekata treba u analizeuklju~iti sve mogu}e varijante, pa ukoliko ne postojidrugo ekonomski opravdanije i svrsishodnije rje{e-nje, i}i na izgradnju poldera.

LITERATURA1. Dokumentacija ZZV Sarajevo2. Direktiva 2000/60/EC i Direktiva 2007/60/EC Evro-

pskog Parlamenta i Savjeta (oktobra 2000. i 2007.godina)

3. Floodsite

16VODA I MI BROJ 63

15 ^l. 86. st. 4. Zakona o vodama („Sl. Novine FBiH“, 70/06)16 Izrada Pravilnika je u toku17 „Ko{tanja i koristi“

Una kod Kulen Vakufa

Snimio: M. Lon~arevi}

Dil.qxd 29.12.2008 12:45 Page 71

roizvodnja fla{irane vode posljednjih godi-na raste zapanjuju}om brzinom; bo~icevode dostupne su na svakom }o{ku, uve-liko se slu`e u restoranima, voda se „use-

lila“ na menije. Kao {to postoji vinska, tako postoji ivodena karta. U restoranima voda se cijenom pribli-`ila pivu, sve vi{e i vinu, a poslu`ivanje vode iz slavi-ne postaje “out”. Dok restorani na vinu zara|uju uprosjeku oko 100-150 posto, zarada na vodi, recimo,jednog od najve}ih proizvo|a~a Nestle, s markamaPerrier, Poland Spring, Buxton..., dose`e i 300-500posto. Agresivna reklama koja promi~e po zdravljekorisne dodatke kojima je oboga}ena fla{irana voda,postigla je pun pogodak: prodaja fla{irane H20 ras-te, uz istovremeno opadanje prodaje umjetno oboje-nih gaziranih pi}a. U Americi je najpopularnija Ice-berg Water, koju “donose brojni ledenjaci i ledenja-~ki komadi}i”. Kanada je me|unarodno priznata ukategoriji pro~i{}ene pitke vode. Sve te plakete, me-dalje i reklame podi`u rejting vodama u boci. Psiho-lozi ka`u kako voda u boci simbolizira na{u `elju zaboljim zdravljem, `elju za izgubljenom ~isto}om,osim toga, djelujemo profinjeno, {to je jo{ jedna sa-svim obi~na ljudska te`nja. Procjenjuje se da su

Evropljani samo u toku 2006. popili 50,3 milijarde li-tara vode u bocama. Tako|e, procjene govore da }eu sljede}ih pet godina u Poljskoj i balti~kim dr`ava-ma tr`i{te vode u bocama prosje~no rasti po stopiod sedam posto godi{nje, a industrije u nekim ze-mljama su i ispred, s rastom od 12 posto, poput onihu Britaniji i [paniji. Italija je vode}a po konzumacijifla{irane vode; svaki Italijan godi{nje popije 136 lita-ra. U vrhu su i Nijemci sa 133 litre, te Francuzi sa 100litara... Evropljani se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi,kako bi bili „bli`i prirodi“... No, upravo zbog negati-vnog u~inka na okoli{, taj trend sve vi{e izaziva za-brinutost. Jesu li vitamini, antioksidansi i ostali “zdra-vi” dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu zaista„zdravlje“ u boci?! Da li je takva voda u pravilu ~i{}a

VODAIZ SLAVINE ILIVODA IZ BOCE

17VODA I MI BROJ 63

P

AMIRA PE]ANAC

Kori{tenje voda

^ista izvorska voda - iz slavine!Bilijarderu Tedu Turneru u jednom intervjuu postavljeno je pitanje gdje bi danas investirao no-

vac kada bi ga `elio uve}ati. Njegov odgovor bio je jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnolo-giju: “U vodu”! Svijet i Evropa se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi, kako bi bili „bli`i prirodi“... No,upravo zbog negativnog u~inka na okoli{, taj trend sve vi{e izaziva zabrinutost. Jesu li vitamini,antioksidansi i ostali „zdravi” dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu zaista „zdravlje u boci?! Dali je takva voda u pravilu ~i{}a od one iz slavine? [ta je sa ogromnom koli~inom plasti~nog otpa-da? Da li zaista vrijedi deset hiljada puta vi{e platiti vodu iz boce od one iz slavine, kako su pre-cizno izra~unali stru~njaci instituta Earth Policy iz Washingtona? Kona~no, nije li vrijeme za boljina~in razmi{ljanja, odnosno, pijenja. Za{to platiti ne{to {to ionako mo`ete dobiti besplatno, glasimanifest nove newyor{ke firme Tap’dNY, koja prodaje vodu iz gradskog javnog vodovoda, dakleiz slavine - u bocama!

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 59

od one iz slavine? [ta je sa ogromnom koli~inomplasti~nog otpada? Da li zaista vrijedi deset hiljadaputa vi{e platiti vodu iz boce od one iz slavine, kakosu precizno izra~unali stru~njaci instituta Earth Policyiz Washingtona? Kako „~itati“ studiju britanske agen-cije za istra`ivanje tr`i{ta Mintel koja pokazuje da jetr`i{te koje uklju~uje prodaju fla{irane vode poslje-dnjih pet godina poraslo za oko 30 posto, a da velikizamah diktiraju mladi potro{a~i koji najvi{e usvajajupravila o va`nosti prehrane u o~uvanju zdravlja? Ni-je li, zapravo, sve to samo privla~an marketin{ki trikiza kojeg stoje milijarde dolara potro{enih na marke-ting?! Za{to javnost malo ili nikako ne zna da voda svitaminskim dodacima nije zdrava koliko je reklami-raju: sadr`i premalo vitamina, a ne sadr`i elektrolitekoji se gube znojenjem, pa ne}e vratiti energiju na-kon napornog treninga, okusi se posti`u dodava-njem {tetnih sladila i {e}era, pa voda u trenu posta-je namirnica koja deblja, {to pokazuje nutricionisti-~ka studija sveu~ili{ta u New Yorku. [ta sa tvrdnjomjednog ~asopisa u Londonu prema kojoj je voda iz ri-jeke Temze mnogo boljeg okusa nego neke vode uboci koje slove kao svjetski brendovi?! U Italiji sukrajem pro{le godine nau~nici dokazali da se kance-rogeni spoj (DEHP) nalazi u vodi koja se ~uva uplasti~nim bocama na policama trgovina du`e vri-jeme. To je spoj koji uzrokuje rak jetre. Stru~njacitvrde da nakon devet mjeseci ~uvanja vode u PETambala`i taj spoj jednostavno migrira iz PET amba-la`e i nakuplja se u vodi. Za tih devet mjeseci naku-pi se po litri vode 3 miligrama kancerogenog spojataratogena. No, nije taratogen jedini spoj koji migriraiz PET ambala`e, nego je tu ~itav arsenal hemikalija.Oni koji zagovaraju najprihvatljiviju tezu da iza svegastoji samo profit, kapu skidaju profiterima: svijet jezaista „pao“ na pomodne marketin{ke trikove, a vo-deni brendovi su postali statusni simboli. Me|u nji-ma su i ~lanovi nove newyor{ke firme Tap’dNY, kojaprodaje vodu iz gradskog javnog vodovoda, dakle izslavine - u bocama! Vrijeme je za bolji na~in razmi{-ljanja... ovaj... pijenja.”, tako glasi manifest ove nove

firme. „Utro{ene su milijarde dolara na marketing ko-ji }e nas natjerati da povjerujemo da nam treba egzo-ti~na voda u primamljivom pakovanju, s dalekih arti-~kih ledenjaka, tropskih otoka ili evropskih vulkana.Ali, mi smo Newyor~ani i spremni smo za ~asne pro-mjene“. “Uli~ni tim” Tap’dNY svakodnevno odlazi uCentral Park kako bi ljudima napunio prazne boce s„dobrom starom vodom iz slavine“, a voda se mo`ekupiti na nekoliko mjesta u gradu. Ta voda je postup-kom reverzne osmoze pro~i{}ena i buteljirana lokal-no. Ili kako stoji na blogu Truth in Hydration, “mi nemoramo obi}i svijet od Fid`ija do Francuske kako bi-smo tra`ili vodu ili nudili obi~ne fla{irane smicalice”.@edni stanovnici New Yorka tako od ovog ljeta imajualternativu da mogu kupiti vodu koja dolazi iz egzoti-~nih krajeva i koja je zbog transporta lo{ija za okoli{,ili doma}u vodu iz slavine, koju ionako mogu dobitibesplatno. [tavi{e, putem PayPala vodu mo`ete na-ru~iti bilo gdje u svijetu, a cijena za karton od 24 bo-ce je 36 dolara.

Obra|ena voda iz slavine!Eklatantan je pro{logodi{nji incident sa korpora-

cijom Pepsi koja je, ra~unaju}i na ve} uvrije`enouvjerenje miliona potro{a~a da je fla{irana voda ~i{-}a, zdravija i da dolazi sa planinskih izvora, na tr`i{teplasirala vodu Aquafina. Ova voda na tr`i{te sti`e uboci na kojoj su nacrtane planine pod snijegom, a nanjoj stoji slogan “^ista voda, savr{en okus”, bez na-vedenog izvora, ali sa dovoljno vizuelnih podataka

18VODA I MI BROJ 63

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 60

da kupce uvjeri kako je rije~ o mineralnoj vodi punje-noj na planinskom izvoru. Istina je ipak druga~ija,odnosno, korporaciji znatno isplativija od ulaganja ufla{iranje na nekom od izvora. Nakon pritiska udru-`enja za za{titu potro{a~a, koja je organizirala maso-vne pozive na potro{a~ki telefon ove kompanije (ko-ji je nakon toga ukinut), Pepsi je odlu~io otkriti istinui priznati da se radi o obra|enoj vodi iz slavine. Sadaboce Aquafine planiraju ozna~avati natpisom “javniizvor vode”, koji }e, vjerovatno, biti jedva primjetan,pa ostaje nejasno puni li se voda iz slavine ili ne. Usvakom slu~aju, na ruku su im i{le i Me|unarodnaudruga fla{irane vode (IBWA) i Ameri~ka agencija zahranu i lijekove (FDA) koje podilaze velikim proizvo-|a~ima, i ne propisuju obavezu posebnog ozna~a-vanja pune li se boce vodom iz slavine ili ne. Stoga,ako se do sada niste zapitali da li je ne{to uistinu“zdravo, ~isto, prirodno” kao {to ka`e etiketa, vrije-me je da to po~nete ~initi. - Preko 25 posto fla{iranevode zapravo je obi~na voda - samo upakovana uljep{u ambala`u - smatra Sintija Sas, sportska nutri-cionistkinja sa Floride. Fla{irana voda ne predstavljazdraviju alternativu obi~noj vodi koju pijemo sa ~e-sme.

– Fla{irana voda ne zaslu`uje sve pozitivne zdrav-stvene hvalospjeve koje joj mnogi ljudi upu}ujuzbog njene ~isto}e. Ukoliko niste navikli da pijeteisklju~ivo fla{iranu vodu, prelazak na filtriranje obi-~ne vode sa slavine mo`e se pokazati kao mnogoisplativije rje{enje u svakom pogledu - poja{njavaSas. Tako je u svijetu, za kojim ni mi u ovom pogle-du, ne kaskamo. Sjetimo se, ne tako davno svi gra-dovi biv{e Jugoslavije bili su prepoznatljivi po fon-tanama I javnim ~esmama na kojima ste se mogli

napiti vode do mile volje. Danas je slika druga~ija;pipa vi{e nema, ili ih je sve manje, a po gradu {e-}u ljudi koji u jednoj ruci nose kupljenu robu, a udrugoj plasti~nu bocu vode. Prve dileme o kvalite-tu fla{iranih voda na na{im prostorima na~ete sukada su nakon inspekcijskih nalaza iz prodaje po-vu~ene fla{irane vode poznatih brendova. U majuove godine u RS iz prometa je povu~ena fla{iranavoda iz Subotice i Aran|elovca. Naime, analize supokazale da je mikrobiolo{ki neispravna, odnosnoda sadr`i bakterije. Glavni zdravstveno-sanitarni in-spektor RS Desimir Milji} nakon obavljenih analizaizjavio je da }e uslijediti akcija uzorkovanja fla{ira-nih voda koje se proizvode u RS i Federaciji BiH.Kako pravila nala`u da se kona~na ispravnost defi-nira tek nakon superanalize, ona je obavljena i ut-vr|eno je da su sve uzorkovane vode ispravne,odnosno, da ne mogu negativno utjecati na zdrav-lje konzumenata. No, prema mi{ljenju udru`enja

19VODA I MI BROJ 63

PPPP EEEE TTTT RRRR AAAA ZZZZ LLLLOOOO GGGG AAAA ZZZZ AAAA [[[[ TTTT OOOO NNNN EEEE PPPP IIII TTTT IIII FFFF LLLL AAAA [[[[ IIII RRRR AAAA NNNN UUUU VVVV OOOO DDDD UUUU ????

1. Fla{irana voda je preskupa. Uporedite ra~un za vodu s par decilitara koje ste upravo platili. Ni nafta nije tako skupa.

2. Nije zdravija od vode iz slavine. Vrlo je malo dokaza koji bi mogli potvrditi da je voda iz bo~ice ~i{}a ili zdravija od one iz slavine.

3. Stvara sme}e. Godi{nje se za proizvodnju novih boca potro{i 47 miliona galona nafte. Iako se mogu reciklirati, oko80 posto ipak zavr{i u nesortiranom sme}u. Hiljade i hiljade se nalaze u morima gdje ugro`avaju `ivi svijet - ubijaju ptice i ribe koji ih zamjeneza hranu.

4. Indirektno dovodi do zanemarivanja javnog vodovodnog sistema. Ljudi ne vole okus vode iz slavine, pa piju onu iz bo~ice. [to se vi{e ljudi navikne na kupovinu fla{i-rane vode, manje se ula`e u pobolj{anje vodovoda - koji je zapravo efikasniji i bolji izvor pitke vode.

5. Korporacije prisvajaju vodu. U dokumentarnom filmu Thirst, ukazuje se na masovnu privatizaciju vodovodnih i efekte koje to imana lokalnu ekonomiju. Prodaja fla{irane vode bitan je dio ovog posla.

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 61

“Kupujmo i koristimo doma}e-kvalitetno proizvede-no u BiH”, lo{a poruka cijele ove pri~e je {to su do-ma}e vlasti priznale analizu iz druge dr`ave (Srbi-je) i {to su te vode jo{ na policama prodavnica. I{to, nama, smatraju u Udru`enju, uop}e nije potre-ban uvoz mnogih voda kada je poznato da vode izBiH na me|unarodnim takmi~enjima stalno pobje-|uju. Tako|er, aktivisti ovog udru`enja istakli su da}e se zalagati da se zakonski uredi da se u trgovin-skim lancima u BiH na|e najmanje 30 posto bh.voda.

Prema rije~ima Silvia Pantnera, predstavnika bh.sekcije proizvo|a~a vode i bezalkoholnih pi}a, dr`a-va BiH je u 2007. uvezla vode i sokova u vrijednostiod 133 miliona KM, a izvezla svega 11 miliona KM ,dok je samo iz Srbije uvezeno vode u vrijednosti od7,5 miliona KM. U septembru ove godine, nedugonakon incidenta sa prodajom fla{irane vode u RS,uznemiruju}i rezultati laboratorijske analize ponovlje-ni su i na podru~ju FBiH: test ispravnosti nije pro{lojo{ nekoliko najpoznatijih i najprodavanijih brandovafla{irane vode, bakterije opasne za zdravlje su otkri-vene u vodi “jana” iz Jamnice, “te{anjskom dijaman-tu”, vodi “akva viva”, “vivija” i “vitinka”, “K+” i “bistri-ca”. U sarajevskom kantonu na analizu je poslato 18uzoraka vode u bocama, a u Unsko-sanskom kanto-nu devet uzoraka. U pojedinim uzorcima utvr|en jepove}an broj aerobnih mezofilnih bakterija, te se po-kazalo da ta voda nije bakteriolo{ki ispravna, pot-

vrdio je za bh.medije Anis Ajdinovi} iz Ureda zaodnose s javno{}u Federalne uprave za inspekcijskeposlove. Prisustvo bakterija utvr|eno je u poznatomhrvatskom brandu“jana” iz Jamnice, u punjenju od1,5 l i roka trajanja do 21. maja 2009. godine, “te{anj-skom dijamantu”, u punjenju od 0,5 l, vodi “akva vi-va”, punjenju od pet i 1,5 litara, srbijanskog proizvo-|a~a Knjaz Milo{, te u petlitarskom punjenju “bijelevode”, s rokom trajanja do 16. aprila 2009. Iste rezul-tate pokazali su i nalazi vode “vivija” i “vitinka”, “K+”proizvo|a~a Gala Mostar i “bistrica” uskopaljskogproizvo|a~a. Inspekcija je nalo`ila povla~enje s tr`i-{ta svih navedenih voda, a Federalna uprava za in-spekcijske poslove zatra`ila od mjerodavnih inspe-kcija analizu uzoraka vode u bocama i u drugim kan-tonima BiH. O rezultatima laboratorijske analize in-formirana je i Agencija za sigurnost hrane BiH. No, izte agencije stigle su umiruju}e vijesti: „Izolirane ba-kterije identificirane su kao saprofitni koki i bakterijeroda bacillus i ne kvalificiraju se kao opasne zazdravlje potro{a~a, ali su indikator odre|enih pro-pusta za tehnolo{kog procesa proizvodnje“, stajaloje u obja{njenju direktora Agencije mr. sc. SejadaMa~ki}a. Da pri~a o tome kakvu vodu u bocama pi-ju stanovnici BiH „dr`i vodu“, u oktobru je pokazala iakcija inspektora na podru~ju Tuzlanskog kantona.Utvr|eno je da su ~etiri uzorka vode “vivija” i “jana”bakteriolo{ki neispravna i ta voda je povu~ena iz pro-daje, saop}eno je iz Ureda za inspekcijske posloveTuzlanskog kantona. Predstavnici Vitinke iz Kozluka,~iju je vodu tuzlanska inspekcija povukla iz prodajezbog bakteriolo{ke neispravnosti, optu`ili su za lobi-ranje proizvo|a~e iz Srbije i Hrvatske. Vitinka tvrdi dase njihova voda na{la na udaru jer je jedna od vode-}ih na tr`i{tu. U Te{anjskom dijamantu smatraju dase ne radi samo o me|udr`avnim nego i me|ukan-tonalnim lobijima.

– Inspektori trebaju biti na{i partneri i djelovati pre-ventivno, a ne da ~ekaju da im neko namigne dapodr`e nekog proizvo|a~a. Smatram da nije u re-du da rezultate analiza saznajemo putem medija -ka`e direktor Husein Omerba{i}.

S druge strane, Federalna uprava za inspekcij-ske poslove tvrdi da nema govora o lobiranju, jer jekontrola nalo`ena nakon {to su prona|eni neispra-vni uzorci u RS. - Rezultate analize objavljujemo teknakon nekoliko analiza, upravo zato da ne bismo ne-koga o{tetili. Proizvo|a~ima voda, naro~ito doma-}im, preporu~ujem da vode vi{e ra~una o proizvo-dnji i higijeni i problema ne}e biti - kazao je direktorUprave Ibrahim Tirak. Glavni inspektor TK Ned`adBe{li} isti~e da su u posljednjoj kontroli uzeli dvade-setak uzoraka voda, a da se ljute samo oni ~ije se vo-de poka`u neispravnim.

20VODA I MI BROJ 63

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 62

[ta ka`u stru~njaciDr. David. G. Williams u studiji “Alternativa za

zdravu i svjesnu osobu” isti~e:

– Svaki put kad govorim o opasnosti pijenja vode,uslijede reakcije da je na{a hlorisana pitka voda je-dna od najboljih na svijetu. Dozvolite mi osvrt potom pitanju. Prvo, hlor ne pru`a nikakvu za{titu odpesticida, virusa i drugih nebakterijskih zaga|enja.Drugo, hlor se dijeli u spoj zvani trihalometan kojise povezuje s pove}anjem broja raka i ve}eg rizikaod mrtvoro|ene djece. Jedina korist dodavanjahlora pitkoj vodi je eliminiranje {tetnih bakterija po-put e-coli i salamonele.

Nova istra`ivanja sugeri{z da hlor nije 100 postou~inkovit niti na bakterije. Preporu~ujem obrnutuosmozu vi{e od 15 godina, a danas sam uvjerenijinego ikad da je to jedini na~in pro~i{}avanja vode.Ne postoji nijedna druga metoda koja odstranjujesve vrste kontaminata i ostavlja vodu koju vam je na-mjeravala dati majka priroda: dva dijela vodika i je-dan dio kisika. Ne mo`ete dobiti ni{ta ~i{}e od toga.Abdulah Ba{i}, dekan Rudarsko-gra|evinsko-ge-olo{kog fakulteta Univerziteta u Tuzli: - BiH je bogati-ja vodom, nego cijela srednja Evropa, ali se, uprkostolikom bogatstvu, jo{ ni{ta ne radi na eksploatacijivelikih prirodnih potencijala i umjesto da izvozi, BiHza ogroman novac uvozi vodu. BiH ima sre}u da imai ogromne podzemne i povr{inske rezerve pitke vo-de. Taj resurs je, mo`da, jedna druga nafta koja }ese eksploatisati i prodavati u svijetu.

Sarajevska voda zdrava, a u 10 bh. gradova nije za pi}e Vitamini, bilje bogato antioksidansima i ostali

“zdravi” dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu sa-mo su trik kojima proizvo|a~i privla~e kupce. Vitami-na ima premalo, da bi se postigao bilo kakav u~inakna zdravlje, a i obi~na kupovna voda ne mora biti nu-`no iz prirodnih izvora ili ~istih ledenjaka. Ameri~koistra`ivanje je pokazalo da proizvo|a~i nerijetko pro-daju vodu iz slavine, filtriraju je i dodaju minerale teje prodaju kao izvorsku. Neugodan okus vodi iz sla-vine daje hlor, koji lako mo`ete ukloniti ako je ostavi-te preko no}i u hladnjaku. Ipak, prema mi{ljenjustru~njaka, treba razlikovati pojedine vode iz slavine.

Prije dvije godine Sarajevo je bilo preplavljenomedijskim napisima o problemati~nom kvalitetu vo-de za pi}e u Kantonu Sarajevo. Me|utim, naknadneanalize Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevopokazale su da je na{a voda gotovo savr{ena za pi-}e. Ipak, zbog katastrofalne ekolo{ke situacije, cijelaBiH u budu}nosti mo`e o~ekivati probleme sa kvali-tetom vode za pi}e. U velikom broju bh. gradova po-sljednjih godina zabilje`eno je pogor{anje fizi~kohe-mijske kvalitete vode. Na listi gradova u kojima sevoda iz gradskog vodovoda nikada ili povremeno nekonzumira, ali ne zbog upozorenja ustanova ve}vlastite odluke gra|ana (izuzev Prnjavora) su: Kalesi-ja, Kiseljak, Rakovica, Br~ko, Lukavac, Nezuci (Vi{e-grad), Kostajnica, Bosanska Krupa, Maglaj, Prnjavor.Iako susjedna Hrvatska, uglavnom, ima kvalitetnupitku vodu iz lokalnih vodovoda, agresivnom rekla-mom proizvo|a~i voda ve} su naveli 30 posto stano-vni{tva da pije vodu iz boca. Kvalitetna voda iz slavi-ne ponos je hrvatske turisti~ke ponude, za razliku odTurske, gdje se mo`ete ozbiljno razboljeti ako samooperete zube vodom iz vodovoda. Hotelijeri ka`u da

21VODA I MI BROJ 63

Be~lije piju izvorsku voduProsje~na dnevna potro{nja vode po sta-

novniku u Be~u iznosi 150 litara. Prosje~nadnevna potro{nja pitke vode u 2007. godiniiznosila je 380.000 kubika, {to ne predstavljaproblem, zahvaljuju}i vodovima sa izvora vi{ihpodru~ja. Oba voda crpe 95 posto godi{nje po-tro{nje sa izvora Rax iz snje`nih Alpi, kao i i pla-ninskog masiva Hochschwab. Be~ki gradskiustav je be~ku vodu i izvore u {umama staviopod za{titu, pa je svako be~kom doma}instvuuvijek zagarantovana svje`a, ~ista voda zapi}e. Be~ podzemne vode koristi samo u slu-~aju popravki na vodovima sa izvora vi{ih po-dru~ja, u slu~aju kvara na cijevima, ili kod ek-stremno velikog kori{tenja vode u periodimavelikih vru}ina. Voda u grad dospijeva prekotunela slobodnim padom, bez kori{tenja ijednepumpe i bez pro~i{}avanja, tako da se naosnovu gtavitacione energije koristi i za proi-zvodnju struje.

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 63

turisti iz Izraela i Austrije najbolje znaju da Hrvatskaima kvalitetnu vodu, i da im ne pada napamet da ku-puju onu u bocama. Ipak, ve}ina stranih gostiju,uklju~uju}i Nijemce i Italijane, Engleze i Amerikance,vjeruje jedino u vodu iz boce.

Ku}no filtriranje - prirodna evolucijaNedavno je na naslovnici U.S News and World

Report, najdistriburanijeg magazina vijesti u svijetu,osvanuo napis: Budu}nost vode.....cijene, zaga|e-nje i oskudica i opisano da sve vi{e ljudi brine o bo-ljem kvalitetu vode. U sljede}ih deset godina ljudi}e potro{iti bilijarde dolara tragaju}i za boljimkvalitetom pitke vode. 86% Amerikanaca je zabri-nuto zbog slabog kvaliteta vode iz slavine, a stanje}e postajati gore, a ne bolje. ”Osvije{teni ljudi {iromsvijeta razmi{ljaju o tome. Uskoro }e svako morati

koristiti ku}ni filter za vodu, oni }e biti standardna ku-}na oprema. Bilijarderu Tedu Turneru u jednom inter-vjuu postavljeno je pitanje gdje bi danas investiraonovac kada bi ga `elio uve}ati. Njegov je odgovorbio jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnologiju,“U vodu”. Industrijski eksperti isti~u da }e do 2010.Godine 70 posto doma}instava koristiti neki na~in fil-triranja vode, a danas to ~ini 10 posto. Potreba je re-alna, interes potro{a~a velik, a ku}no filtriranje, pre-ma mnogima, nudi najbolje rje{enje. I londonski Gar-dian nedavno je promovirao ku}ne sisteme za po-bolj{anje teku}e vode, kao bolje od bilo koje fla{ira-ne vode. I FDA - Food and Drug Administration je ne-davno objavila: Ku}no filtriranje vode je prirodnaevolucija. ^ak i ako zanemarimo pitanje zdravljafla{irane vode, ostaje upitno {ta sa vodom za ku-hanje, pripremu pi}a, tu{iranje, te mnoge drugeku}anske stvari koje ovise o vodi.

22VODA I MI BROJ 63

Pecanac.qxd 27.12.2008 13:35 Page 64

1. Izvori nesigurnostiavr{eno mjerenje ne postoji. Koliko godnadgledali mjerni proces, uvijek postojeneke promjene okoline ili mjernog postup-ka koje }e uticati na variranje mjernog re-

zultata. Obzirom da se na osnovu rezultata mjerenjadonose mnoge va`ne odluke, ta~nost tih rezultata jeod velikog zna~aja. Zbog toga se rezultatu pripisujemjerna nesigurnost (pro{irena mjerna nesigurnost),koja ne zna~i da je mjerni rezultat nepouzdan ili su-mnjive kvalitete, ve} kao (prema VIM 3, definicija2.27) parametar koji ozna~ava rasipanje vrijednostiveli~ine koje se pridru`uju mjernoj veli~ini, a temeljise na upotrijebljenim informacijama. VIM – Internaci-onal Vocabulary of Metrology, Me|unarodni rje~nikza mjeriteljstvo.

Kao putokaz za izra~unavanje mjerne nesigur-nosti koristi se GUM – Guide to the Expression of Un-certainty in Measurement (Uputa za iskazivanje mjer-ne nesigurnosti).

Izvori nesigurnosti mogu nastati u svim fazamaispitivanja, odnosno mjerenja. Po`eljno je ~itav ana-liti~ki postupak ra{~laniti na pojedina~ne korake, tepoznavati sam analiti~ki postupak da bi se lak{e do-bio uvid o mogu}im izvorima nesigurnosti. Neki odkoraka u analiti~kom procesu su uzorkovanje, pri-prema uzorka, uvo|enje CRM-ova, kalibracija, izvo-

|enje analize, prikazivanje rezultata, te samo tuma-~enje rezultata.

2. DefinicijeIako nema sumnje da postoji prava ili ta~na vri-

jednost veli~ine, nikada se ne dobija potpuno ta~navrijednost µ, ve} neka vrijednost optere}ena gre{-kom xi-µ, koja je apsolutna gre{ka, a relativna gre{kaizra`ena u procentima je (xi-µ)*100/µ. Veli~ina gre{-ke odre|uje ta~nost ili ispravnost dobijenog rezultata.

Mo`e se re}i da ta~nost nekog rezultata ozna~a-va blizinu tog rezultata njegovoj pravoj vrijednosti.Po{to prava vrijednost nije nikada apsolutno pozna-ta, samim tim, ta~nost mjerene veli~ine ne mo`e bitipoznata. Jedino se mo`e kao pravu vrijednost “pri-hvatiti” neka najvjerovatnija vrijednost. Prema VIM-u,ta~nost je bliskost slaganja izme|u izmjerenih vrije-dnosti veli~ine koje su pridodjeljene odre|enoj mjer-noj veli~ini (VIM 3, definicija 2.14).

Preciznost se defini{e kao slaganje vrijednostiizme|u dva ili vi{e mjerenja izvedenih na isti na~in.Za izra`avanje preciznosti koriste se devijacija odsrednje vrijednosti, podru~je variranja, standardnadevijacija (odstupanje). Prema VIM-u, preciznost jebliskost slaganja izme|u pokazivanja dobijenih po-navljanjem mjerenja na istom ili sli~nom objektu podutvr|enim uvjetima (VIM 3, definicija 2.16).

IZVORI NESIGURNOSTI PRI ODRE\IVANJU SADR@AJAMETALA U UZORCIMA VODE- METODA ATOMSKE APSORPCIONE SPEKTROMETRIJE ELEKTROTERMALNOMTEHNIKOM -

23VODA I MI BROJ 63

S

DANIJELA SEDI], dipl. in`. hemije

Za{tita voda

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 59

Dakle, razlika izme|u ta~nosti i preciznosti je tada je ta~nost upore|ivanje jedne vrijednosti s pra-vom vrijedno{}u ili prihva}enom pravom vrijedno{-}u, a preciznost podrazumijeva upore|ivanje jednogrezultata sa drugim mjerenjima izvedenim na isti na-~in.

Mjerenje je postupak eksperimentalnog odre|i-vanja vrijednosti neke veli~ine, a ta se veli~ina zovemjerna veli~ina (koncentracija, temperatura, ma-sa,..). Mjerni rezultat je procjena vrijednosti mjerneveli~ine i da bi bio kompletan, mora imati pridodanumjernu nesigurnost.

Prema VIM-u, mjerna veli~ina je veli~ina koja senamjerava mjeriti (VIM 3, definicija 2.3), mjerni rezul-tat je niz vrijednosti veli~ine koja se pridru`uje nekojmjernoj veli~ini zajedno sa ostalim dostupnim bitniminformacijama (VIM 3, definicija 2.9), prava vrijednost(veli~ine) je vrijednost veli~ine utvr|ena definicijomte veli~ine (VIM 3, definicija 2.11), referentna vrije-dnost veli~ine, vrijednost veli~ine za koju se op}eni-to prihvata da ima prikladno malu mjernu nesigur-nost da bi se mogla koristiti kao osnova za uspore-dbu vrijednosti veli~ina iste vrste (VIM 3, definicija5.18), mjerna gre{ka je razlika izmjerene vrijednostiveli~ine i referentne vrijednosti veli~ine (VIM 3, defini-cija 2.17).

Mjerna nesigurnost je kvantitativni pokazateljkvaliteta nekog mjernog rezultata. Defini{e se (VIM 3,definicija 2.27) kao parametar koji ozna~ava rasipa-nje vrijednosti veli~ina koje se pridru`uju mjernoj ve-li~ini, a temelji se na upotrijebljenim informacijama.

To je parametar koji se iz opravdanih razloga pripajarezultatu i predstavlja rasipanje vrijednosti oko rezul-tata (mjerene veli~ine).

Standardna mjerna nesigurnost predstavlja mjer-nu nesigurnost izra`enu kao standardno odstupanje(VIM 3, definicija 2.31). Postoje dvije vrste procjenastandardne mjerne nesigurnosti, procjena tipa A iprocjena tipa B. Procjene tipa A zasnivaju se na sta-tisti~koj metodi obrade eksperimentalnih podataka,vjerovatnosna razdioba, stepeni slobode dobijeni izeksperimenta, dok procjene tipa B koristimo kadanemamo nikakvih podataka za statisti~ku obradu, itu spadaju

podaci iz drugih laboratorija, podaci sa certifika-ta, podaci od proizvo|a~a, podaci iz priru~nika.

Razdiobe koje se koriste u procjenama tipa A sunormalna ili Gausova razdioba, po kojoj }e se rezul-tati raspodijeliti zbog slu~ajnih gre{aka, i studentovaili t-razdioba koja se primjenjuje kod manjeg brojamjerenja. Kod procjena tipa B se koriste pravokutna,trokutasta, normalna ili Gausova i U razdioba. Pravo-kutna se koristi kada nemamo nikakve druge infor-macije o veli~ini osim gornje i donje grani~ne vrije-dnosti, trokutasta kada imamo informaciju da su vri-jednosti u sredini raspona vjerovatnije od vrijednostina granicama.

Kombinovana standardna nesigurnost predstav-lja procijenjeno standardno odstupanje rezultata.Odre|uje se iz procijenjenih standardnih odstupanja(standardnih nesigurnosti) svih ulaznih veli~ina, ne-ovisno jesu li one odre|ene procjenama tipa A ili B.

24VODA I MI BROJ 63

Vrelo Bosne

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 60

Pro{irena nesigurnost predstavlja raspon okomjernog rezultata koji obuhvata veliki dio vrijednosti(definiran obuhvatnom vrijedno{}u p) koje se mogupripisati mjernoj veli~ini. Ozna~ava se sa U i dobijase mno`enjem kombinovane mjerne nesigurnostiuc(y) sa obuhvatnim faktorom k.

Gre{ke prema njihovom karakteru dijelimo u dvi-je osnovne grupe:

Odre|ene (sistematske) gre{ke ~ija se pojava mo-`e predvidjeti, njihova veli~ina se mo`e mjeriti,mogu se uvesti korekcije, i one su samo pozitivneili samo negativne. Neke od njih su gre{ke instru-mentatora, gre{ke metode, gre{ke aparature i re-agenasa. Prema VIM-u, to je dio (sastavnica) mjer-ne gre{ke koja kod ponovljenih mjerenja ostajestalna ili se mijenja na predvidiv na~in (VIM 3, de-finicija 2.17).Neodre|ene (slu~ajne) gre{ke, ~iji uzrok ne zna-mo, jednako mogu biti i pozitivne i negativne. Tosu na primjer gre{ke nastale usljed potro{nje re-agenasa od strane indikatora (konstantne) ili akorecimo uzorak sadr`i neki sastojak koji smetaodre|ivanju analita (proporcionalne) pa se pro-porcionalno pove}avaju ili smanjuju u ovisnostiod koli~ine uzorka. Prema VIM-u , to je dio (sasta-vnica) mjerne gre{ke koja se kod ponovljenih mje-renja mijenja na nepredvidiv na~in (VIM 3, defini-cija 2.20).

3. Koraci prema GUM-u1. Izraditi mjerni model2. Izraditi statisti~ki model za svaku ulaznu veli~inu

Izra~unati mjerni rezultat iz procijenjenih vrije-dnosti ulaznih veli~inaProcijeniti standardne nesigurnosti ulaznih ve-li~ina, te njihove stepene slobode

3. Izra~unati kombinovanu standardnu nesigurnost4. Izra~unati pro{irenu nesigurnost5. Iskazati mjerni rezultat sa pro{irenom nesigurnos-

ti.

4. Procjena mjerne nesigurnosti priodre|ivanju sadr`aja metala u uzor-cima vode metodom atomske apsor-pcione spektroskopije elektrotermal-nom tehnikom

4.1 Koraci procjene:Definiranje mjerne veli~inePrepoznavanje i kvantificiranje izvora mjerne nesi-gurnostiRa~unanje kombinovane standardne nesigurnostiRa~unanje pro{irene nesigurnostiIskazivanje rezultata

4.1.1 Definiranje mjerne veli~ineOdre|uje se koncentracija metala u uzorcima

vode. Koncentracija metala se odre|uje iz kalibracij-skog pravca, a rezultat se izra`ava u µg/L.

PostupakUzorci vode se stavljaju u automatski uzorkiva~ i

modifikator se dodaje automatski. Ukupni volumenje 20 µL, a uzorkiva~ uzima 18 µL uzorka i 2 µL mo-difikatora, pa je faktor razbla`enja za uzorak 1,1111.Uzorak se uvodi u grafitnu kivetu atomskog apsor-pcionog spektrometra, te se mjeri apsorbanca uzor-ka i upore|uje se sa apsorbancama kalibracionihotopina poznate koncentracije metala.

Gdje je:

A = apsorbanca u uzorkua = nagib kalibracijskog pravcab = odsje~ak kalibracijskog pravcac0 = koncentracija metala odre|ena iz kalibra-

cijskog pravcaf = faktor razbla`enja uzorka.

25VODA I MI BROJ 63

Tu{ilova~ka rijeka na Bjela{nici

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 61

4.1.2 Prepoznavanje i kvantificiranje izvoramjerne nesigurnosti

Postoje dvije vrste procjena standardne mjernenesigurnosti, procjena tipa A i procjena tipa B. Pro-cjene tipa A zasnivaju se na statisti~koj metodi obra-de eksperimentalnih podataka, vjerovatnosna razdi-oba, stepeni slobode dobijeni iz eksperimenta, dokprocjene tipa B koristimo kada nemamo nikakvih po-dataka za statisti~ku obradu, i tu spadaju podaci izdrugih laboratorija, podaci sa certifikata, podaci odproizvo|a~a, podaci iz priru~nika.

Razdiobe koje se koriste u procjenama tipa A sunormalna ili Gausova razdioba, po kojoj }e se rezul-tati raspodijeliti zbog slu~ajnih gre{aka, i studentova

ili t-razdioba koja se primjenjuje kod manjeg brojamjerenja. Kod procjena tipa B se koriste pravokutna,trokutasta, normalna ili Gausova i U razdioba. Pravo-kutna se koristi kada nemamo nikakve druge infor-macije o veli~ini osim gornje i donje grani~ne vrije-dnosti, trokutasta kada imamo informaciju da su vri-jednosti u sredini raspona vjerovatnije od vrijednostina granicama.

Primjer analize izvora mjerne nesigurnosti za od-re|ivanje metala metodom atomske apsorpcione spek-trometrije elektrotermalnom tehnikom slijedi ispod.Ovo je primjer “Ishikawa” dijagrama ili “riblja kost”, ko-ji nam daje slikovit prikaz kvantificiranih izvora mjer-ne nesigurnosti.

26VODA I MI BROJ 63

Detalj sa rje~ice Bio{tice

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 62

Kvantificirani izvori nesigurnosti za odre|ivanjekoncentracije metala bi bile sljede}e:

Nesigurnost CRM-a (ucrm) (1,000 ± 0,002 g/L)Nesigurnost pipetora za alikvot (uV1) (0,1 mL)Nesigurnost volumena normalnog suda (uV2)(100 mL)Nesigurnost pipetora za alikvot (uV3) (0,01 mL)Nesigurnost volumena normalnog suda (uV4) (10 mL)Nesigurnost kalibracijske krive c0 (uco)

Matemati~ki model bi izgledao ovako:

c = co * dcrm * dv1 * dv2 * dv3 * dv4

Gdje bi

c0 odgovaralo nesigurnosti kalibracijske krive;dcrm odgovaralo nesigurnosti CRM-a;dv1 odgovaralo nesigurnosti pipetora za alikvot

(0,1 mL);dv2 odgovaralo nesigurnosti volumena normal-

nog suda (100 mL);dv3 odgovaralo nesigurnosti pipetora za alikvot

(0,01 mL);dv4 odgovaralo nesigurnosti volumena normal-

nog suda (10 mL);

Kao {to vidimo iz gornjeg grafika, nesigurnostvolumena za normalne sudove od 100 mL i 10 mL, tenesigurnost za pipetore za alikvote se sastoje od tri

nesigurnosti i to nesigurnost zbog ekspanzije volu-mena (temperatura), nesigurnost kalibracije (od proi-zvo|a~a, bilo sa certifikata ili sa samom laboratorij-skog posu|a) i nesigurnost kalibracije suda u labo-ratoriji (ponovljivosti punjenja).

Nesigurnost zbog ekspanzije volumena se uzi-ma u obzir jer radna temperatura i temperatura nakojoj je normalni sud i pipetor kalibrisan ne mora uvi-jek biti ista, pa se treba uzeti u obzir ta vrijednost.

Nesigurnost kalibracije se uzima u obzir zbognesavr{ene kalibracije normalnog suda i pipetora injena vrijednost nam je poznata sa samog normal-nog suda.

Nesigurnost kalibracije suda u laboratoriji uzimase u obzir jer i sami analiti~ari imaju uticaj, pa je i tuodre|ena vrijednost nesigurnosti, te ju treba uzeti uobzir.

4.1.3. Ra~unanje kombinovane standardne nesigurnosti

Kombinovana standardna nesigurnost predstav-lja procijenjeno standardno odstupanje rezultata. Od-re|uje se iz procijenjenih standardnih odstupanja(standardnih nesigurnosti) svih ulaznih veli~ina, ne-ovisno jesu li one odre|ene procjenama tipa A ili B.

U nekim slu~ajevima se mogu koristiti pojednos-tavljene jednad`be tipa

Pravilo sabiranja ili oduzimanjaPravilo mno`enja ili dijeljenja.

27VODA I MI BROJ 63

Zimski ugo|aj na rijeci Jezernici kod Fojnice

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 63

Ra~unanje kombinovane standardne nesigur-nosti za navedeni primjer izra~unavanja koncentraci-je metala bi bilo:

28VODA I MI BROJ 63

4.1.4 Ra~unanje pro{irene nesigurnostiPro{irena nesigurnost predstavlja raspon oko

mjernog rezultata koji obuhvata veliki dio vrijednosti(definiran obuhvatnom vrijedno{}u p) koje se mogupripisati mjernoj veli~ini. Ozna~ava se sa U i dobijase mno`enjem sastavljene mjerne nesigurnosti uc(y)sa obuhvatnim faktorom k:

U = k * uc(y)

Stepen slobode „ν“ je pokazatelj nesigurnosti sakojom je procijenjen neki izvor nesigurnosti. Dogo-vorno je uzeto da kod procjene nesigurnosti tipa A,stepen slobode je jednak

ν = n – 1 gdje je n broj mjerenja,

a kod procjene nesigurnosti tipa B, stepen slo-bode je

ν = ∞.

Faktor k je povezan sa stepenima slobode na sli-jede}i na~in:

ν = 2..................k = 4,3ν = 4..................k = 2,78ν = 9..................k = 2,26ν = 19................k = 2,09ν = 50................k = 2,01.

Ra~unanje pro{irene nesigurnosti za navedeniprimjer izra~unavanja koncentracije metala se dobijamno`enjem sastavljene kombinovane mjerne nesi-gurnosti uc(y) i obuhvatnog faktora k:

U(cmetala) = uc(cmetala) * k

Obuhvatni faktor k je 2 (uz vjerovatnost od 95%).

4.1.5. Iskazivanje mjernog rezultata s pro{irenom nesigurnosti

Unutar EA (European co-operation for Accredi-tation) dogovoreno je iskazivanje pro{irene nesigur-nosti y ± U uz vjerovatnost nala`enja od 95%. Kodiskazivanja pro{irene nesigurnosti i rezultata morajuse dati jedinice. Ove vrijednosti se izra`avaju sa dvi-je zna~ajne cifre, mada se nekad mo`e dodati i tre}ada bi se izbjegle gre{ke kod zaokru`ivanja.

5. Izvori nesigurnosti pri odre|ivanjusadr`aja kadmija u uzorcima vode meto-dom atomske apsorpcione spektrometrijeelektrotermalnom tehnikom

A. Definiranje mjerne veli~ine

Za kadmij se pravi standard koncentracije 1 ppbkoji razbla`uje autosampler da se dobiju standardikoncentracija 0,1, 0,3, 0,5 i 0,7 ppb. Kao modifikatorse koristi paladij nitrat uz dodatak citratne kiseline 1-2%. Koncentracija modifikatora je 10 g Pd/L, a auto-sampler svaki put uzima po 2 µL modifikatora uz do-datak koncentrovanog standarda (20 ppb) i slijepeprobe (HNO3 ultra~ista, koncentrovana) da se nakraju dobije ukupni volumen od 20 µL.

Uzorci se odre|uju u triplikatima uz gornju gra-nicu RSD od 7%. Ukupni volumen uzorka je isti kao iza standarde (20 µL), a uzima se po 18 µL uzorka i 2µL rastvora modifikatora, tako da se dobivena kon-centracija mno`i sa 1,1111 (faktor razbla`enja) da bise uzelo u obzir razbla`enje modifikatorom.

Rijeka Una

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 64

Sam postupak se mo`e prikaziti na slijede}i na~in:

29VODA I MI BROJ 63

B. Kvantificiranje dijelova (sastavnica) nesigurno-sti za odre|ivanje koncentracije hroma bi bilesljede}e:

Kvantificirani izvori nesigurnosti za odre|ivanjekoncentracije hroma bi bile sljede}e:

Nesigurnost CRM-a (ucrm) (1,000 ± 0,002 g/L)Nesigurnost pipetora za alikvot (uV1) (0,1 mL)Nesigurnost volumena normalnog suda (uV2)(100 mL)Nesigurnost pipetora za alikvot (uV3) (0,01 mL)Nesigurnost volumena normalnog suda (uV4) (10mL)Nesigurnost kalibracijske krive c0 (uco)

Nesigurnost CRM-a

Sa certifikata standarda je ta vrijednost 1,000 ±0,002 g/L, pa je

Nesigurnost pipetora za alikvot (uV1) (0,1 mL)

Nesigurnost pipetora za alikvot od 0,1 mL sesastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ek-spanzije volumena (temperatura), nesigurnost kali-bracije (od proizvo|a~a, bilo sa certifikata ili sa sa-

mom laboratorijskog posu|a) i nesigurnost kalibraci-je pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja).

a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (tem-peratura): Pipetor je kalibrisan na 20oC, a ra-dna temperatura je bila 22oC, pa slijedi:

Gdje je:

ΔT = temperaturni raspon u laboratorijiα = koeficijent termi~ke ekspanzije vodeV = volumen od 0,1 mL.

b. Nesigurnost zbog kalibracije: Sa certifikata tavrijednost iznosi 0,80% za volumen od 0,1 mL.

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 65

c. Nesigurnost zbog kalibracije pipetora u labo-ratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10odvaga volumena vode dobijamo slijede}uvrijednost nesigurnosti (standardnu devijacijuod deset ponavljanja):

s = 2e-3 mL

Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sasta-viti u nesigurnost pipetora za alikvot prema formuli:

uV1 = 0,0021 mLuV1 = 0,002 mL.

Nesigurnost volumena normalnog suda (uV2)(100 mL)

Nesigurnost volumena za normalni sud od 100mL se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnostzbog ekspanzije volumena (temperatura), nesigur-nost kalibracije (od proizvo|a~a, bilo sa certifikata ilisa samom laboratorijskog posu|a) i nesigurnost ka-libracije suda u laboratoriji (ponovljivosti punjenja).

a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (tem-peratura): Normalni sud je kalibrisan na 20oC,a radna temperatura je bila 22oC, pa slijedi:

Gdje je

ΔT = temperaturni raspon u laboratorijiα = koeficijent termi~ke ekspanzije vodeV = volumen od 100 mL.

b. Nesigurnost zbog kalibracije: Normalni sudklase A je kalibrisan i nesigurnost volumenana 20oC je 100 ±0,1 mL, pa slijedi:

c. Nesigurnost zbog kalibracije suda u laborato-riji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10odvaga volumena vode 100 mL dobijamo sli-jede}u vrijednost nesigurnosti (standardnudevijaciju od deset ponavljanja):

s = 0,0296 mLs = 0,03 mL

Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sasta-viti u nesigurnost volumena normalnog suda premaformuli:

Nesigurnost pipetora za alikvot (uV3) (0,01 mL)

Nesigurnost pipetora za alikvot od 0,01 mL sesastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ek-spanzije volumena (temperatura), nesigurnost kali-bracije (od proizvo|a~a, bilo sa certifikata ili sa sa-mom laboratorijskog posu|a) i nesigurnost kalibraci-je pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja).

a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (tem-peratura): Pipetor je kalibrisan na 20oC, a ra-dna temperatura je bila 22oC, pa slijedi:

Gdje je

ΔT = temperaturni raspon u laboratorijiα = koeficijent termi~ke ekspanzije vodeV = volumen od 0,01 mL.

b. Nesigurnost zbog kalibracije: Sa certifikata tavrijednost iznosi 0,80% za volumen od 0,01mL.

30VODA I MI BROJ 63

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 66

c. Nesigurnost zbog kalibracije pipetora u labo-ratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10odvaga volumena vode dobijamo slijede}uvrijednost nesigurnosti (standardnu devijacijuod deset ponavljanja):

s = 2,32e-4 mL

Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sasta-viti u nesigurnost pipetora za alikvot prema formuli:

Nesigurnost volumena normalnog suda (uV4)(10 mL)

Nesigurnost volumena za normalni sud od 10mL se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost tem-perature, nesigurnost kalibracije i nesigurnost po-novljivosti punjenja.

a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (tem-peratura): Normalni sud je kalibrisan na 20oC,a radna temperatura je bila 22oC, pa slijedi:

Gdje je

ΔT = temperaturni raspon u laboratorijiα = koeficijent termi~ke ekspanzije vodeV = volumen od 10 mL.

b. Nesigurnost zbog kalibracije: Normalni sudklase A je kalibrisan i nesigurnost volumenana 20oC je 10±0,04 ml, pa slijedi:

c. Nesigurnost zbog kalibracije suda u laborato-riji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10odvaga volumena vode 10 mL dobijamo slije-

de}u vrijednost nesigurnosti (standardnu de-vijaciju od deset ponavljanja):

s = 0,028 mL

Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sasta-viti u nesigurnost volumena normalnog suda premaformuli:

Nesigurnost kalibracijske krive

Za izra~unavanje koncentracije c0 treba nam ka-libracijski pravac. Na osnovu podataka iz kalibracije,izra~unavamo nesigurnost koncentracije.

31VODA I MI BROJ 63

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 67

Jedna~ina pravca je:

A = 0,3367*c0 + 0,0193

c(Cr) = c0 * 1,1111

1,1111 je faktor razbla`enja, jer automatski uzor-kiva~ uzima 18 µL uzorka i razbla`uje ga na 20 µL, jerje to ukupni volumen.

Za ovaj primjer imamo o~itanu slijede}u vrije-dnost koncentracije hroma u uzorku:

c0 = 0,2759 ppb, pa je c = 0,2759 * 1,1111 = 0,3065 ppb

Rezidualno standardno odstupanje „s“ se ra~u-na prema formuli:

Gdje je

s = rezidualna standardna devijacija (rezidual-no standardno odstupanje)

uc0 = standardna nesigurnost kalibracijskogpravca

c = koncentracija u ispitivanom uzorku

n = broj mjerenja s kalibracijskim otopinamada bi se dobio kalibracijski pravac

p = broj ponovljenih mjerenja na ispitnomuzorku

a = nagib kalibracijskog pravcab = odsje~ak kalibracijskog pravca Ai = pojedina~na vrijednost apsorbance za sva-

ku koncentraciju

32VODA I MI BROJ 63

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 68

33VODA I MI BROJ 63

C. Ra~unanje kombinovane nesigurnosti

U slijede}oj tabeli navedeni su svi izvori mjerne nesigurnosti:

Udio svakog izvora mjerne nesigurnosti mo`emo prikazati i na slijede}i na~in:

Ili:

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 69

Kombinovana mjerna nesigurnost se ra~una poslijede}oj formuli:

pa slijedi da je

uc(cCd) =0,015 ppb

D. Ra~unanje pro{irene nesigurnosti

Pro{irena nesigurnost ozna~ava se sa U i dobijase mno`enjem kombinovane nesigurnosti uc(y) saobuhvatnim faktorom k:

U(cCd) = k * uc(cCr) k = 2 (vjerovatnost 95%)

pa slijedi da je

U(cCd) = 0,03 ppb

E. Rezultat

cCd = (0,3065 ± 0,03) ppb uz k = 2 (vjerovatnost 95%)

cCd = (0,31 ± 0,03) ppb uz k = 2 (vjerovatnost 95%)

6. Umjesto zaklju~kaEN ISO/IEC 17025, u ta~ki 5.4.6 “Procjena mjer-

ne nesigurnosti”, ima zahtjev da laboratorija moraimati i primjenjivati proceduru za procjenu mjernenesigurnosti.

Osnova za procjenu mjerne nesigurnosti su kon-trolne karte, validacijski postupci, medjulaboratorij-

ska ispitivanja, upotreba CRM-ova, sistematska ana-liza (LOD, LOQ).

Otkrivanje izvora mjerne nesigurnosti je najzahti-jevniji dio posla.

Procjena mjerne nesigurnosti je postupak kojitraje, a samom procjenom, pored saznanja o kvalite-ti rezultata, dobijamo alat za pobolj{anje mjerenja.

7. LiteraturaGuide to the Expression of Uncertainty in Measure-

ment (Uputa za iskazivanje mjerne nesigurnosti)– GUM, 1995.

International Vocabulary of Metrology – Basic andGeneral Concepts and Associated Terms (Me-|unarodni mjeriteljski rje~nik) – VIM, 3rd Edition,Final draft 2006-08-01

Quantifying Uncertainty in Analytical Measurement(Kvantificiranje nesigurnosti u analiti~kom mjere-nju) – EURACHEM/CITAC Guide CG 4, SecondEdition

Jelena Savi}, Momir Savi}, Osnovi analiti~ke hemije:Klasi~ne metode, IP “Svjetlost”, Zavod za ud`-benike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1990.

EN ISO/IEC 17025:2005, General requirements forthe competence of testing and calibration labo-ratories (Op}i zahtjevi za kompetentnost ispitnihi kalibracionih laboratorija)

BAS ISO 8466-1:2002, Water quality – Calibrationand evaluation of analytical methods and esti-mation of performance characteristics – Part 1:Statistical evaluation of the linear calibration fun-ction (Kvalitet vode – Kalibracija i procjena anali-ti~kih metoda i ispitivanje karakteristika izvo|e-nja – Dio 1: Statisti~ka procjena linearne funkci-je kalibracije)

34VODA I MI BROJ 63

Stari mlin na rijeci Uni

Snimio: M. Lon~arevi}

Danijela.qxd 27.12.2008 14:35 Page 70

skla|ivanje doma}eg zakonodavstva saevropskom pravnom ste~evinom (acquiscommunautaire), a posebno sa dijelom ko-ji se ti~e za{tite okoli{a, te naknadna pro-

vedba evropskih propisa u toj oblasti obi~no se ve-zuje za iznimno velike finansijske tro{kove po zemljekandidate. Me|utim, ~injenica je da se malo govori okoristima, bilo po okoli{ ali i onim ekonomskim, koje}e proizi}i iz provedbe evropskih okolinskih direkti-va. Evropska unija naru~ila je svojedobno istra`iva-nje o koristima koje proizilaze iz pribli`avanja (eng.approximation) i provedbe evropskih okolinskih pro-pisa. Rezultati tog istra`ivanja objavljeni su 2001. go-dine u izvje{taju kojeg je pripremila kompanija ECO-TEC Research and Consulting Limited i objavila podnaslovom „Koristi od uskla|ivanja okolinskogacquisa po zemlje kandidate (eng. The Benefits ofCompliance with the Environmental Acquis for theCandidate Countries)1. Upravo oni skriveni tro{koviprouzrokovani ni`im okolinskim standardima i neefi-kasnom proizvodnjom do sada nisu adekvatno ra-

KORISTI ODUSKLA\IVANJA I PROVEDBE OKOLINSKIH PROPISAEVROPSKE UNIJE

35VODA I MI BROJ 63

U

ALMA MIRVI], magistrica interdisciplinarnih nauka

1 Istra`ivanje je obuhvatila svih tada{njih 13 zemalja kandida-ta: Bugarsku, Kipar, ^e{ku Republiku, Estoniju, Ma|arsku,Latviju/Litvu, Litvaniju, Maltu, Poljsku, Rumuniju, Sloveniju,Slova~ku Republiku i Tursku. Obale Bosne u Maglaju zaogrnute snijegom

Snimila: D. Hrka{

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 59

zmotreni. Stoga ovaj prvi izvje{taj, te mnogi koji sukasnije uslijedili, predstavlja sastavni dio slike ostvarnim u~incima pristupanja Evropskoj uniji, kadse to ti~e za{tite okoli{a. Iako precizna procjenau~inka date direktive EU predstavlja zna~ajne pote-{ko}e, jednako je te{ko procijeniti ekonomsku vrije-dnost tog u~inka ili koristi od provedbe date direkti-ve. Na primjer, koristi predstavljaju dio prihoda koji biodre|ena osoba bila spremna odvojiti za u`ivanjeodre|ene pogodnosti, ~iste vode za pi}e ili izbjega-vanje oboljenja, te kolika je vrijednost po cijelo dru{-tvo izbjegavanja odre|enog broja slu~ajeva prijevre-mene smrti. Na preko 500 stranica izvje{taja, deta-ljno su prikazani ciljevi istra`ivanja, metodologija,kvantitativne i kvalitativne „koristi“, te nov~ana vrije-dnost koristi uz preporuke na podru~ju daljeg razvo-ja evropske okolinske politike. Ovakvo istra`ivanjemotivirano je stalno prisutnim pitanjima i konkretnimpreprekama sa kojima se susre}u pristupaju}e i ze-mlje ~lanice, s obzirom na ogromna finansijska ula-ganja potrebna za puno pribli`avanje i uskla|ivanjedoma}ih propisa sa evropskim te naknadno provo-|enje istih u praksi. U to vrijeme, procjenjivalo se da}e deset zemalja Srednje i Isto~ne Evrope moratiulo`iti izme|u 79 i 110 milijardi eura za transponira-nje i provedbu preko 300 evropskih okolinskih propi-sa2. U to vrijeme, kao i danas, Evropska komisija do-nosi nove propise, mijenja ili dopunjuje ve} postoje-}e, time pove}avaju}i finansijski teret za zemlje kan-didate. Za tada{nje zemlje kandidate, Evropska jekomisija, kroz instrument predpristupne pomo}i zastrukturalne politike (eng. Instrument for StructuralPolicies for Pre-Accession - ISPA) obezbijedila 500miliona eura godi{nje u periodu od 2000. do 2006.godine. Sva sredstva namijenjena su ulaganjima uokoli{.

Ovim se izvje{tajem `eljela skrenuti pa`nja nasve one kvantitativne, kvalitativne pa i finansijske ko-risti koje proizilaze iz provedbe evropskih okolinskihpropisa u svim okolinskim medijima (voda, zrak, ze-mlji{te, priroda), a o kojima se jako malo zna ili se uprocesu pribli`avanja ignoriraju. Pri tom se kvantita-tivne koristi definiraju kao opseg koristi tj. naprimjeru kojoj su mjeri smanjene emisije {tetnih gasova;kvalitativne koristi definiraju se kao vrste koristi kojeproizilaze iz provedbe evropskih okolinskih propisate primjeri takvih koristi u zemljama kandidatatima(npr. u~inci po poljoprivredu) te vrijednost koristi kaoekonomska vrijednost izbjegnutih tro{kova tj. kolikovrijede smanjene emisije i {tete izbjegnute prove-dbom evropskih okolinskih propisa?

Op}i rezultati istra`ivanjaUkupni rezultati istra`ivanja ukazuju da }e sve

obuhva}ene zemlje kandidati imati vi{estruke koristiod provedbe everopskih okoli{nih direktiva. Pa tako,naprimjer, potpuna provedba evropskih direktiva okvaliteti zraka rezultirat }e manjim brojem prijevre-menih smrtnih slu~ajeva na godi{njem nivou od izlo-`enosti zaga|enom zraku u rasponu od 15,000 do34,000, te izme|u 43,000 i 180,000 manje slu~ajevahroni~nog bronhitisa. Nov~ana vrijednost svih koristina godi{njem nivou iznosi izme|u 12 i 69 milijardieura. ^ak ako uzmemo donju vrijednost kao referen-tnu vrijednost, ipak se mo`e zaklju~iti da su koristizna~ajne te da se i takvi parametri moraju razmotritipri dono{enju klju~nih odluka u zemljama kandidati-ma. Indikativno je da na direktive koje se odnose naza{titu zraka otpada nekih 55% ukupne koristi. To seblisko povezuje sa smanjenjem broja respiratornihbolesti i prijevremenih smrtnih slu~ajeva. Jednako jezanimljivo da se koristi od provedbe okolinskih dire-ktiva EU ne zaustavljaju samo na teritoriju zemlje ko-ja ih provodi, ve} i susjedne zemlje imaju indirektnekoristi od njihove provedbe. Ilustracije radi, procje-njuje se da zemlje ~lanice EU imaju 6,5 milijardi euragodi{nje vrijednosti koristi dok druge zemlje, poput

36VODA I MI BROJ 63

2 Saop}enje za {tampu Evropske komisije od 8. juna 2001.godine (potpuni tekst saop}enja dostupan je na:http://europa.eu/rapid Vodopad Skakavac kod Sarajeva

Snimila: D. Hrka{

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 60

Ukrajine, Bjelorusije i Rusije imaju nekih 9,5 milijardieura vrijednosti.

Koristi od provedbe evropskih direktiva o otpaduuklju~uju smanjenje emisija metana, koje opet za po-sljedicu imaju pozitivan u~inak na javno zdravstvo tesmanjen pritisak na okoli{ pove}anom stopom reci-kliranja i smanjenom upotrebom primarnih materija-la. ^ak se procjenjuje da bi se provedbom Direktiveo ambala`i, stopa recikliranja u prosjeku pove}ala zaoko 22 kg po glavi stanovnika na godi{njem nivou.Kad se to ti~e za{tite prirode, puna provedba evrop-skih direktiva osiguala bi za{titu ve}ih podru~ja iugro`enih vrsta.

Ne smije se zanemariti ni tro{enje na dobra iusluge u ovom sektoru privrede. I tu je istra`ivanjepokazalo da bi u ovom sektoru privrede mogloegzistirati nekih 1,8 miliona radnih mjesta, od kojih binekih pola miliona proiza{lo iz kapitalnih tro{kova, apreostalih 1,3 miliona iz pru`anja okolinskih uslugate funkcionisanja i odr`avanja infrastrukture u oblas-ti okoli{a.

Koristi od provedbe evropskih direktiva za za{titu vodaU okviru ovog istra`ivanja, deset3 evropskih di-

rektiva uzeto je u razmatranje u smislu procjene ra-znih kategorija koristi. Prije svega, koristi od puneprovedbe takozvanih evropskih „vodnih“ direktivaodnose se na pobolj{an pristup ~istoj vodi, vodi zakupanje i rijekama. Prema procjenama istra`iva~a,samo od provedbe Okvirne direktive o vodama, o~e-kuje se zna~ajno pove}anje kvalitete vodenih eko-sistema u svim zemljama ~lanicama. Posebno u se-gmentu takozvanih dru{tvenih koristi, kao mogu}i re-

37VODA I MI BROJ 63

Tabela br. 1: Prikaz sheme koristi mo`e se vidjeti dole u tabeli:

3 To su: Okvirna direktiva o kvaliteti voda, Direktiva o opas-nim materijama za vodni okoli{, Direktiva o urbanim otpad-nim vodama, Direktiva o nitratima, Direktiva o vodi zakupanje, Direktiva o vodi za pi}e, Direktiva o povr{inskojvodi za pi}e, Direktiva o podzemnim vodama, Direktiva ovodi za ribe, Direktiva o vodi za {koljka{e.

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 61

zultati navode se ja~anje lokalne demokratije, po-bolj{anje kohezije civilnog dru{tva jer }e se u pripre-mi planova upravljanja rije~nim slivovima moratiuklju~iti ne samo {ira javnost ve} se poja~ati i preko-grani~na saradnja i sa zemljama koje nu`no nisu ~la-nice Evropske unije (time sprije~avaju}i potencijalnenesuglasice u oblasti vodnih resursa). Nije nikakvatajna da ispunjenje evropskih standarda u oblasti vo-da donosi i ekonomske koristi, posebno u turisti-~kom i sektoru poljoprivrede. Procijenjuje se da binekih 59 miliona doma}instava imalo koristi od po-bolj{ane kvalitete vode za pi}e, a o~ekuje se da binekih 10 miliona doma}instava dobilo novi priklju~akvodi za pi}e. Samo u Bugarskoj se procjenjuje da }ese „dobar“4 kvalitet rijeka udvostru~iti provedbomevropskih propisa. Sveukupna nov~ana vrijednostkoristi od provedbe propisa u ovoj oblasti iznosi oko5 do 14 milijardi eura godi{nje.

[ta je sa jugoisto~nom Evropom?Oslanjaju}i se na ranija istra`ivanja (gorepome-

nuti izvje{taj), kao i na izvje{taj o procjeni koristi zaHrvatsku, u oktobru pro{le godine, objavljen je takavizvje{taj i za Makedoniju i druge zemlje jugoisto~neEvrope (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Koso-vo (prema Rezoluciji Vije}a sigurnosti 1244, i CrnaGora)5. Istra`ivanje je pokazalo da }e se u pogledu

kvantitativne procjene benefits, popraviti stanje kadse to ti~e vode za pi}e i to: 1) u doma}instvima kojeimaju novi priklju~ak (new connection) na izvor vodei 2) u doma}instvima koja ve} imaju obezbije|enovodosnabdijevanje, a koja }e imati pristup boljoj kva-liteti vode. Procjenjuje se da je 32% stanovni{tva uBosni i Hercegovini, naspram 89% u Makedoniji,snabdijeveno sigurnom vodom za pi}e. U nedostat-ku preciznije procjene o broju novih priklju~aka navodovodnu mre`u, stru~njaci anga`irani na ovom is-tra`ivanju primjenili su procjenu od 5% pove}anja, tezaklju~ili da se mo`e pretpostaviti kako }e nekih 55%stanovni{tva u Bosni i Hercegovini i 94% u Makedo-niji imati koristi od kvalitatitivnog pobolj{anja pitkevode. Istra`ivanjem je utvr|eno kako, na primjer, uCrnoj Gori, obalne vode u mnogim slu~ajevima to-kom ljetnog perioda ne ispunjavaju bakteriolo{kestandarde za vodu za kupanje. [to se ti~e Bosne iHercegovine, navodi se da u BiH ne postoje standar-di kvaliteta vode za pla`e, a BiH se pridru`uju i Srbi-ja i Kosovo kad se ti~e nepostojanja standarda kvali-tete vode za kupanje, kao ni podataka iz programapra}enja kvalitete. Iako u svim zemljama obuhva}e-nim ovim istra`ivanjem otpadne vode u gradskim po-dru~jima predstavljaju zna~ajan izvor one~i{}enjapovr{inskih voda, zbog nepostojanja sistemati~nogmonitoringa, nisu raspolo`ivi podaci o kvaliteti takvihvoda. Provedba Direktive o otpadnim vodama ugradskim podru~jima imat }e pozitivan u~inak nakvalitet i unutra{njih rije~nih tokova i obalnih voda, au nekim slu~ajevima i podzemnih voda. Procjene suda }e sveukupno stanovni{tvo svih obuhva}enih ze-malja imati koristi prvenstveno od pobolj{ane kvalite-te vode za kupanje iz unutra{njih rije~nih tokova,

38VODA I MI BROJ 63

4 Okvirna direktiva o vodama propisuje dobar ekolo{ki statuskao kona~ni cilj za sve vode, i povr{inske i podzemne.

5 Hrvatska je izuzeta iz ovog istra`ivanja jer je obuhva}enazasebnim.

Zimski ugo|aj na rijeci Plivi u Jajcu

Snimio: M. Lon~arevi}

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 62

uzev{i u obzir o~ekivano smanjenje prisustva nitratai fosfata u otpadnim vodama.

[to se ti~e klase kvaliteta rije~nih voda, danas tipodaci nisu raspolo`ivi u slu~aju Crne Gore, Srbije iBosne i Hercegovine. Ilustracije radi, distribucija sa-da{nje kvalitete povr{niskih voda u Makedoniji proci-jenjena je prema sljede}em: 5% pripada klasi I, 50%klasi II, 40% posto klasi II, 5% klasi IV i 0% klasi V, {toukazuje da sada{nje stanje povr{inskih voda ne za-dovoljava zahtjeve sekundarne legislative (propisa iliuredbi). U izvje{taju se navodi da informacije o kla-sama sada{nje kvalitete rije~nih voda u Bosnia i Her-cegovini nisu bile dostupne. Stoga su autori pretpos-tavili da je 80% rijeka u klasi IV i V (slabog i lo{egkvaliteta), a da je tek 10% rijeka u klasi III (umjerenodobrog kvaliteta). Iako nije bilo mogu}e precizirati

u~inak provedbe raznih „vodnih direktiva“, poput Di-rektive o otpadnim vodama u gradskim podru~jima,Direktiva o nitratima i Direktive o opasnim materija-ma, na kvalitet rijeka, pretpostavlja se da }e putpunaprovedba ovih direktiva dovesti do pove}anja kvalite-te u svim vodnim tokovima do nivoa klase I ili II. Pro-cjenjuje se da }e sveukupna korist od ~iste pitke vo-de u obuhva}enim zemljama Jugoisto~ne Evrope(uklju~uju~i i Hrvatsku) iznositi oko 851 milion euragodi{nje. Svakako se ne mo`e isklju~iti ni dodatnakorist u smislu pristupa kvalitetnoj vodi za kupanje ikvalitetnim povr{inskim vodama. Procjenjuje se da}e stanovni{tvo obuhva}enih zemalja imati koristi uiznosu od 114 miliona eura godi{nje kad se to ti~ekvalitete povr{nskih voda, uzev{i u obzir ni`u vrije-dnost volje za pla}anjem6 (eng. willingness to pay7).Ukupna godi{nja korist od provedbe okolinskih dire-ktiva u obuhva}enim zemljama (i Hrvatskoj) iznosilabi 811 miliona eura (donja procjena) ili 1,272 milionaeura (gornja procjena).

Predvi|anja za Bosnu i HercegovinuZaseban izvje{taj o procjeni koristi za Bosnu i

Hercegovinu objavljen je tako|er u oktobru pro{legodine. Ovdje se iznosi tek nekoliko op}ih zaklju~a-ka do kojih se do{lo ovim istra`ivanjem8. Pa tako,naprimjer tek je 32% stanovni{tva u gradovima sna-bdjeveno sigurnom i tretiranom vodom. S tim u vezi,

39VODA I MI BROJ 63

Tabela br. 2: Procenat stanovni{ta u zemljama regije, koji }e imati koristi od kvalitativnog pobolj{anja kvalitete vode

6 Ukoliko ukalkuli{emo gornji prag, potpuna provedbadovela bi do 389 miliona eura godi{nje.

7 Volja za pla}anjem ili spremnost na pla}anje definira se kaonavedena cijena koju bi pojedinac prihvatio platiti radi izb-jegavanja gubitka ili umanjenja odre|ene usluge iz okoli-{nog sektora (zajedni~ka definicija Ujedinjenih naroda, Ev-ropske komisije, Me|unarodnog monetarnog fonda, Svjet-ske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).

8 Cjelokupni tekst izvje{taja za Bosnu i Hercegovinu dostu-pan je na stranici:

8 http://ec.europa.eu/environment/enlarg/pdf/report_bos_herz.pdfDetalj sa Une

Snimio: M. Lon~arevi}

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 63

navodi se da je daleko manje od 32% stanovni{tva useoskim podru~jima snabdjeveno vodom sigurnomza pi}e. Kao i u drugim zemljama regije, procjenjujese da }e provedba Direktive o gradskim otpadnimvodama imati pozitivan u~inak na kvalitet unutra{njihvoda, a u nekim slu~ajevima, i podzemnih voda.Autori navode da u Bosni i Hercegovini ne postojestandardi kvalitete vode na pla`ama, niti su dostupnipodaci o kvaliteti vode na pla`ama. Primje}eno je ka-ko se u slu`benim izvje{tajima o stanju okoli{a nenavode podaci o kvaliteti vode za kupanje. S stim uvezi, nisu dostupni ni podaci o pra}enju stanja vodeza kupanje niti su odre|ene zone sa vodom za kupa-nje. Iako za podru~je Bosne i Hercegovine nisu dos-tupni podaci o ispu{tanju fosfata i nitrata, procjenju-je se da }e sveukupno stanovni{tvo imati koristi, jer}e se provedbom srodnih vodnih direktiva smanjitiispu{tanje ovih materija, a time i pobolj{ati kvalitetvode za kupanje unutar unutra{njih tokova. U tomsmislu, procjenjuje se da }e stanovni{tvo op}ine Ne-um imati koristi od pobolj{anja kvalitete obalne vodeza kupanje.

Procjenjuje se da }e ukupna monetarna koristod ~iste vode za pi}e iznositi 57 miliona eura godi{-nje po potpunoj provedbi evropskih propisa. Tako-

40VODA I MI BROJ 63

Tabela br. 3: Procjena monetarne vrijednosti provedbe „vodnih direktiva“ EU u zemljama regije

Napomena: Sve vrijednosti izra`ene su u milionima eura godi{nje, po potpunoj provedbi srodnih direktiva.

Odvodni kanal Svilaj - Poto~ani

Snimio: M. Lon~arevi}

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 64

|er se procjenjuje da }e sveukupno pobolj{anje kva-litete povr{inskih voda za doma}e stanovni{tvo izno-siti 12,86 miliona eura godi{nje, uzev{i u obzir donjiprag vrijednosti volje za pla}anjem, te 33,35 milionaeura godi{nje ukoliko je gornji prag uzet kao polaznavrijednost. Procjenjuje se da }e koristi od ~i{}e obal-ne iznositi nekih 0,01 do 0,04 miliona eura godi{nje.Taj opseg, u slu~aju unutra{njih povr{inskih voda,iznosi od 12,85 do 33,31 miliona eura godi{nje. To-kom istra`ivanja nije se moglo procijeniti kakve }e bi-ti koristi po turiste u obalnim podru~jima, zbog ne-dostatka podataka. Time su i koristi u tom dijelu ze-mlje potcijenjene. Autori procjenjuju da, pored rekre-ativne vrijednosti povr{inskih voda, mnogi su spre-mni platiti za pobolj{anje kvalitete rije~nog eko-siste-ma, ~ak iako to podru~je rijeke nikada i ne posje}u-ju. Procijenjuje se da }e ukupna neupotrebna vrije-dnost pobolj{anja kvalitete rije~nog eko-sistema do-se}i iznos of 5,2 miliona eura godi{nje, po potpunojprovedbi vezanih propisa.

Provedbom vodnih direktiva Evropske unije,ukupna eskontirana korist za doma}e stanovni{tvoiznosila bi oko 117 miliona eura (donji prag) ili 172miliona eura (gornji prag). To je jednako 53 ili 78 eurapo osobi.

Umjesto zaklju~kaSigurno je da Bosnu i Hercegovinu, na putu ka

Evropi, o~ekuju jo{ mnogobrojni zadaci, a u oblasti

okoli{ne legislative oni nisu nimalo zanemarivi. Va-`no je napomenuti da jo{ uvijek nije usvojen (okvirni)zakon o okoli{u na dr`avnom nivou, niti zakon oagenciji za za{titu okoli{a, iako je do sada pripre-mljeno nekoliko verzija oba nacrta zakona. Trebat }epremostiti i ovu i mnoge druge institucionalne pre-preke prije nego {to se Bosna i Hercegovina istinskiuhvati uko{tac sa uskla|ivanjem zakona, transponi-ranjem direktiva i pra}enjem provedbe okolinskihpropisa.

41VODA I MI

Tabela br. 4: Op}i prikaz koristi za Bosnu i Hercegovinu u oblasti za{tite voda

BROJ 63

“Skriveni” pogled na rijeku Savu

Snimio: M. Lon~arevi}

Mirvic.qxd 29.12.2008 10:26 Page 65

Op}e informacijeperiodu od 27.10.-29.10.2008. godine, uBeogradu je odr`an trening seminar zaobuku rada na modelu MONERIS 2.14Software, koji slu`i za MOdeliranje Nutri-

jentske Emisije u RIje~nom Sistemu. Model je ra-zvijen na berlinskom IGB Institutu (Leibniz Institute ofFreshwater Ecology and Inland Fisheries), a najza-slu`niji za njegov razvoj je Dr. Horst Behrendt, koji jekao predstavnik IGB Instituta u sklopu trening semi-nara za ~lanove Radne grupe za nutrijente (ICPDR-Me|unarodna komisija za za{titu rijeke Dunav), pre-zentirao mogu}nosti, postupke i rezultate analiza naMONERIS modelu. Seminaru su prisustvovali pred-stavnici: ICPDR Be~, Austrija; Sektora voda RepublikeSrbije (Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodopri-vrede Republike Srbije, Institut za vodoprivredu „Ja-roslav ^erni“ A.D. i JVP„Srbija Vode“, Beograd; JVP„Vode Vojvodine“, Novi Sad); Sektora voda Bosne iHercegovine (Republi~ka direkcija za vode, Bijeljina;Agencija za vodno podru~je rijeke Save, Sarajevo).

Nutrijenti-problematika i mogu}a rje{enjaZaga|enje nutrijentima podrazumijeva zaga|e-

nje povr{inskih i podzemnih vodnih tokova preko-mjernom koli~inom hranjivih materija, ukupnog nitro-gena i fosfora. Prirodni unos nutrijenata predstavlja

preduslov za razvoj i rast organizama (prirodni lanacishrane) i s tim u vezi rije~ne plavne oblasti mogu po-dnijeti velike koli~ine nutrijenata. Me|utim, zaga|e-nje je obi~no uzrokovano ljudskim djelatnostima i toputem ta~kastih izvora zaga|enja (npr. gradski kana-lizacioni sistem i industrijske emisije) i difuznih izvo-ra zaga|enja (kultivisanje poljoprivrednih povr{inavje{ta~kim i stajskim |ubrivom), te prodorom istih upodzemne i povr{inske vodne tokove.

Za razliku od ta~kastih zaga|enja koja poti~u izispusta otpadnih voda naselja, industrije i postroje-nja za pre~i{}avanje otpadnih voda, difuzno zaga|e-nje poti~e iz rasutih izvora, koji su prostorno {irokorasprostranjeni i samim tim ih je mnogo te`e defini-sati i okarakterisati. Do sada je analiza emisije difu-znih zaga`enja vr{ena najvi{e putem ekspertskihprocjena, te je iz tih razloga u okviru ICPDR-a, Radnagrupa za nutrijente, ustanovljena potreba za ra~unar-skim alatom koji bi slu`io prilikom analize i odre|iva-nja ukupne emisije nutrijenata (ta~kastog i difuznogzaga|enja) u rije~nom slivu.

Paraleno sa ustanovljenom potrebom ICPDR-a,za definisanjem emisije nutrijenata, putem ta~kastogi difuznog zaga|enja, na IGB Institutu je razvijan vi-{enamjenski modelski sistem za sliv rijeke Dunav,MONERIS. Svrha ovog modela ogleda se kroz triosnovna cilja:

MMOODELIRANJE NNUTRIJENTSKE EEMISIJE U RRIIJE^NOM SSISTEMU MMOONNEERRIISS 2.14 Software

42VODA I MI BROJ 63

U

MIRZA SARA^, dipl. in`. gra|.

Sarac.qxd 29.12.2008 10:48 Page 59

1. Identifikacija izvora emisije nutrijenata na regional-noj osnovi;

2. Analiza transporta i zadr`avanja nutrijenata u rije-~nom sistemu;

3. Priprema okvira za razmatranje upravlja~kih alter-nativa.

Predvi|eno je da se u po~etku model koristi pri-likom predstavljanja kvaliteta voda u okviru ICPDRProjekta, dakle za ukupni sliv Dunava, vodnih podru-~ja na regionalnom, dr`avnom i lokalnom nivou. MO-NERIS je pode{en upravo kao podr{ka izradi naci-onalnih studija za okoli{ i ekologiju vodnih podru~ja{to je du`nost i Bosne i Hercegovine kao ~lanice IC-PDR-a u cilju provo|enja zahtjeva Okvirne Direktiveo vodama Europske Unije (ODV EU).

Modeliranje pomo}u MONERIS 2.14 Sofware-aMONERIS model se bazira na podacima koji se

odnose na kvalitet vode i tla kao i {irokom obuhvatustatisti~kih podataka, a oslanja se na Geografski In-formacijski Sistem (GIS) za prora~un, prostornu ana-lizu i prezentaciju rezultata. Model, kao rezultat, dajeprostornu raspodjelu i procjenu emisije ukupnog ni-trogena i fosfora na vodnom podru~ju.

Orijentisan prema GIS-u MONERIS model je da-kle razvijen kao podr{ka procjeni emisije nutrijenata

iz ta~kastih i difuznih izvora zaga|enja sa slivnih po-vr{ina, te je u toku perioda svog razvijanja kori{tenza analize na mnogim europskim i svjetskim vodnimpodru~jima rijeka kao {to su Elba, Po, Rajna, Odra idruge u Europi, te za vodna podru~ja u Kanadi, Bra-zilu, Kini, a model je kori{ten i za analizu emisije nu-trijenata na ukupnoj povr{ini Njema~ke.

Model kao ulazne podatke za prora~un zahtijevaslijede}e slojnice podataka sa njihovom prostornomraspodjelom:

- Hidrografsku mre`u sliva;- Granice slivnog podru~ja;- Digitalni elevacioni model;- Kartu kori{tenja zemlji{ta;- Pedolo{ku kartu;- Hidrogeolo{ku kartu;- Klimatske karakteristike sliva;- Kartu erozije tla;- Kartu administrativnih povr{ina;- Demografske podatke;- Prostorni raspored aktivnosti u slivnom podru~ju

koje emituju nutrijente.

Osnovni radni prostor modela je Microsoft Excel,a od 2007. godine vizualni prikaz i analize je mogu-}e vr{titi na Basic–VBA zaslonu, iako je i dalje za-dr`ana mogu}nost analize i kroz Excel. Osim toga uzadnjem periodu razvoja modela ostvarena je mogu-

43VODA I MI BROJ 63

Slika 1.: U~esnici trening seminara u Beogradu

Sarac.qxd 29.12.2008 10:48 Page 60

}nost generisanja i analize putem upravlja~kih sce-narija–Senario manager opcije. Ova funkcija modelaomogu}ava analizu efekata preventivno poduzetihmjera na ulaznu emisiju nutrijenata u rije~ni sliv, naprimjer:

SCENARIO: Kako bi se priklju~ivanje na postrojenjeza pre~i{}avanje otpadnih voda, uku-pnog broja potro{a~a vode na jednoj sli-vnoj povr{ini (analiti~ka jedinica), odrazi-lo na ukupnu emisiju nutrijenata sa pre-dmetne slivne povr{ine?

SCENARIO: Kako bi se kori{tenje deterd`enata bezfosfata u doma}instvima, na jednoj sli-vnoj povr{ini (analiti~ka jedinica) odrazi-lo na ukupnu emisiju nutrijenata sa pre-dmetne slivne povr{ine?

Osnova prostorne predstave u predmetnom mo-delu su dakle analiti~ke jedinice–Analytical units, ko-je u realnosti predstavljaju slivne povr{ine jednog vo-dnog podru~ja. Izvorno u modelu, prostorna raspo-djela je dizajnirana za slivne povr{ine reda veli~inepreko 500 km2. Matemati~ki, teoretski je mogu}evr{iti analizu u modelu za prostornu raspodjelu do 1km2, ali u skladu sa potrebama kalibracije usvojenaje grani~na povr{ina od 50 km2. Vremenska raspo-djela emisije nutrijenata u modelu je mogu}a u inter-valima od godinu i od mjesec dana, u zavisnosti odkonceptualne postavke problema, a smjerovi te~enjasu, za opisane prora~unske elemente, definisani pre-ko hidrolo{kih podataka i topografije rije~nog sliva.

Koli~ina nutrijenata koji se emituju iz rasutih izvo-ra dobija se uzimaju}i u obzir sumarne koli~ine uku-pnog nitrogena i fosfora uvr{tene u slijede}u jedna-~inu:

Emisija vi{ka nutrijenata = = Ulaz nutrijenata – Izlaz nutrijenata

Ova na izgled trivijalna formulacija se u modelurazra|uje putem bilansa nutrijenata u povr{inskomsloju tla kroz niz razli~itih ulaznih parametara, Slika 2.Bilansna analiza se prema njema~kom terminu nazi-va „gross balance“ i predstavlja informaciju o uku-pnom vi{ku, odnosno nedostatku nutrijenata u tlu,vodi i zraku u poljoprivrednoj zoni.

Analiza bilansa nutrijenata je raznolika na naci-onalnim i internacionalnim nivoima, a u MONERISmodelu je definisana putem statisti~kih podataka osto~arstvu i poljoprivrednim usjevima. Za procjenugodi{nje koli~ine ulaza nutrijenata, ta~nije za bilansnitrogena i fosfora u povr{inskom sloju tla, u modeluse pored podataka o sto~arstvu i usjevima koriste idodatni statisti~ki podaci (podaci o kori{tenju anor-ganskih i vje{ta}kih |ubriva, podaci o produkciji nu-trijenata putem sto~nog |ubriva i dr.), a s druge stra-

ne za procjenu izlaza nutrijenta se koristi koli~inaubranih hranjivih usjeva.

Slika 2.: Shema procesa rasprostiranja zaga|enja prema MONERIS modelu (IGB Institut)

Zavr{ne napomeneMONERIS model je dizajniran za razli~ite nivoe

kori{tenja u zavisnosti od preduslova i ciljeva upotre-be i u skladu s tim omogu}ava modeliranje kroz triverzije modela:

VIEWER VERZIJA (odabir, kombinacija i primjenapredefinisanih scenarija kao i posmatranje i ekspor-tovanje rezultata analiza bez mogu}nosti promjena uosnovnim jedna~inama);

MODELLER VERZIJA (pristup svim opcijamaVIEWER okru`enja, te mogu}nost dodavanja novihpodataka, modifikacija konturnih uslova upravlja~kihscenarija, modifikacija i kori{tenje parametara koji seupotrebljavaju prilikom prikaza podataka);

MODIFIER VERZIJA (pristup svim opcijamaVIEWER i MODELLER okru`enja, te mogu}nost mo-

44VODA I MI BROJ 63

Sarac.qxd 29.12.2008 10:48 Page 61

difikacije osnovnih jedna~ina, te promjena i spa{ava-nje modificiranih vrijednosti kao osnovnih, standar-dnih);

Trenutno je kao nekomercijonalna verzija za {iruupotrebu dostupna Viewer verzija i na raspolaganjuje institucijama iz sektora voda u BiH: Agenciji za vo-dno podru~je rijeke Save, Sarajevo i Republi~koj di-rekciji za vode, Bijeljina, kao ~lanicama ICPDR-a.

Konkretni zadaci i ciljevi kori{tenja MONERISmodela od strane ovih institucija trenutno su, po pi-tanju emisije nutrijenata, orijentirani, a ujedno i ogra-ni~eni na uticaj vodnog podru~ja rijeke Save na uku-pni sliv rijeke Dunav. Prema tome, sve analize koje jemogu}e obavljati u trenutno dostupnoj verziji mode-la ujedno su ograni~ene na ulazne podatke koje jeprikupio IGB Institut, te je stoga trenutna uloga po-menutih institucija revizorska i korisni~ka, a u ciljubudu}eg razvoja modela. Krajnji cilj ovakvog stepe-na kori{tenja modela je dobijanje ra~unarskog alatapomo}u kojeg bi se mogle vr{iti analize ukupne em-sije vi{ka nutrijenata i na nivou slivova i podslivovaunutar vodnog podru~ja rijeke Save.

45VODA I MI BROJ 63

Otpad u koritu Grabovog potoka kod Tuzle

Snimio: M. Lon~arevi}

Rijeka Miljacka u Azi}ima kod Sarajeva

Snimio: M. Lon~arevi}

Sarac.qxd 29.12.2008 10:48 Page 62

irekcija za saradnju sa Afrikom, Azijom i Is-to~nom Evropom (CAAEO) [panske agen-cije za me|unarodnu razvojnu saradnju iAndalu`anska agencija za me|unarodnu

razvojnu saradnju (Agencia Española de Coopera-ci?n Internacional para el Desarrollo, AECID) Pred-sjedni{tva Autonomne oblasti Andaluzija, u okviruprograma Azahar su u periodu od 20. do 31.oktobra2008. godine organizovali napredni seminar na temu„Pre~i{}avanje otpadnih voda u malim zajednica-ma“. Ovom seminaru su prisustvovale dvije predsta-vnice Bosne i Hercegovine.

[panska agencija za me|unarodnu razvojnu sa-radnju (AECID) je bazirana na zajedni~koj koordina-ciji svih javnih i privatnih sektora i inicijator je progra-ma Azahar. Cilj Azahar programa je o~uvanje priro-dnih resursa i za{tita okoli{a u zemljama Mediterana,koja se zasniva na iskustvu i znanstvenim dostignu-}ima [panije.

Provo|enje organizacije seminara i uloga doma-}ina je dodijeljena Centru za nove tehnologije ?CEN-TA? u ~ijim prostorijama u Sevilji su se odr`avala pre-davanja. Saradnja Vlade, univerziteta i privatnog se-ktora je izvedena na najbolji mogu}i na~in. Predava-~i na seminaru su bili iz sva tri spomenuta sektora.

Na ovom seminaru svoje predstavnike je imalo dva-nest zemalja (Albanija, Al`ir, Bosna i Hercegovina, Egi-

PROGRAM AZAHARNAPREDNI SEMINAR NA TEMU“PRE^I[]AVANJE OTPADNIHVODA U MALIM ZAJEDNICAMA”

46VODA I MI BROJ 63

D

AMILA HOD@I], dipl. ing. gra|.

Prezentacija Bosne i Hercegovine

Amila.qxd 29.12.2008 11:00 Page 59

pat, Jordan, Libanon, Mauritanija, Palestina, Sirija, Sr-bija, Tunis, Turska). U okviru programa seminara, svipredstavnici su imali termine za prezentaciju vezanuza trenutno stanje ure|aja za pre~i{}avanje otpadnihvoda u zemaljama iz kojih dolaze.

Predstavnice Bosne i Hercegovine odr`ale suprezentaciju o pre~i{}avanju gradskih otpadnih vodau Bosni i Hercegovini. Trenutno je u Bosni i Hercego-vini osam aktivnih postrojenja za pre~i{}avanje grad-skih otpadnih voda (Grada~ac, ^elinac, Grude, Lju-bu{ki, Neum, Trebinje, Srebrenik i @ep~e). Osim na-brojanih, izgra|eno je jo{ pet postrojenja (Sarajevo,Trnovo, [iroki Brijeg, Od`ak, Bosansko Grahovo) zapre~i{}avanje gradskih otpadnih voda koja su vanfunkcije i koje o~ekuje rekonstrukcija.

Na seminaru su prezentirane i obra|ivane temevezane za me|unarodnu politiku pre~i{}avanja, ka-rakteristike gradskih otpadnih voda, nekonvencio-nalne tehnologije, pre~i{}avanje otpadnih voda ma-lih zajednica i kanalizacione sisteme.

Iznesena su i prakti~na iskustva i rje{enja za ra-zli~ite probleme u oblasti nekonvencionalnog pre~i{-}avanja otpadnih voda kao i dostignu}a [panije uprovo|enju Evropske direktive o vodama u segmen-tu otpadnih voda. U~esnici seminara su upoznati i saop}im stanjem pre~i{}avanja otpadnih voda u zem-ljama EU kao i sa situacijom vezanom za pre~i{}ava-nje otpadnih voda u [paniji, i posebno u Andaluziji.

Na seminaru su pored predavanja i prezentacijabile organizirane i stru~ne posjete ure|ajima za ne-konvencionalno pre~i{}avanje otpadnih voda:

• Eksperimentalno postrojenje za pre~i{}avanjeotpadnih voda Carrion de los Cespedes (2.500ES);

• Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda ?l Pe-droso (2.000 ES);

• Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierrade Cadiz (12.000 ES);

• Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Zafar-raya (3.000 ES) i

• Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Bacor– Olivar (1.000 ES).

47VODA I MI BROJ 63

Eksperimentalno postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Carrion de los Cespedes

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda El Pedroso

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierra de Cadiz

Amila.qxd 29.12.2008 11:00 Page 60

Na kraju seminara u~esnicima su uru~ene diplo-me – certifikati za usvojena nova saznanja iz oblastinekonvencionalnih tretmana otpadnih voda.

48VODA I MI BROJ 63

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierra de Cadiz

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Bacor - Olivar

Predstavnice Bosne i Hercegovine i Srbije sa prevodiocimakoji su svaku priliku koristili za dobru {alu

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Zafarraya

Uru~ivanje diploma - certifikata

Amila.qxd 29.12.2008 11:01 Page 61

Cilj seminara je postignut – u~esnici su upozna-ti sa novim teorijskim i prakti~nim znanjima o pre~i{-}avanju otpadnih voda u malim zajednicama, kao isa trenutnom situacijom vezanom za pre~i{}avanjeotpadnih voda svih zemalja u~esnica. U~esnici sustekli i posebna znanja u primjeni nekonvencionalnihtehnologija kao i u iskustvenim nedostacima i pre-dnostima ovakvih sistema, te u zajedni~kim raspra-vama izvr{ili razmjenu podataka vezanih za pojedinaiskustva u primjeni ovih tehnologija u zemljama iz ko-jih dolaze.

U~esnici naprednog seminara

49VODA I MI BROJ 63

Vodopad rijeke Blihe kod Sanskog Mosta (slika gore) i prirodni prag na rijeci Sani (slika dolje)

Snimio: M. Lon~arevi}

Amila.qxd 29.12.2008 11:01 Page 62

arakteristika buji~nih tokova je da su to pri-rodni vodotoci koji se odlikuju specifi~nimhidrolo{kim, hidrauli~kim i psamolo{kimkarakteirstikama. Re`im hidrauli~ki, buji-

~nih vodotoka je izrazito turbulentan sa izra`enomprostornom neravnomjerno{}u strujanja. Hidrolo{kekarakteristike njihove su velike hronolo{ke varijacijevodostaja i proticaja, kao i velika sezonska kolebanjaovih parametara. Buji~ni tokovi se prema psamolo-{kim karakteristikama mogu definisati kao dvofaznitokovi. Oni pored te~ne faze imaju i ~vrstu fazu (na-nos) ~ija koncentracija mo`e da bude i tolika da sepretvara u buji~nu lavu, tako da buji~ni tok gubi sveosobine fluida. Nanos sadr`an u buji~nom toku imazna~ajnu ulogu u definisanju hidrauli~kog re`ima ihidrauli~kog otpora u koritu vodotoka koji ima buji~nikarakter. Krupno}a vu~nog nanosa, kao i koncentra-cija i krupno}a suspendovanog nanosa imaju u tomenajve}i zna~aj.

Koeficijent trenja i njegova veli~ina najvi{e zavi-se od odnosa hidrauli~kog radijusa korita (R) i pre-~nika zrna nanosa na 50% u~e{}a, sa granulometrij-ske krive za nanos sa dna korita buji~nog vodotoka.

Hidrauli~ke otpore Herheulidze tretira preko ko-eficijenta rapavosti (n) po Maningu. Tu on polazi odhipoteze da hidrauli~ki otpori prvenstveno zavise odsrednje krupno}e nanosa u buji~nom koritu (dsr).Analizu hidrau~kih otpora povezuje sa transportnimkapacitetom toka za suspendovani nanos. Uvijet utome je da vertikalna komponenta turbulentne brzinepri dnu toka, mora biti ve}a od srednje hidrauli~kekrupno}e suspendovanog nanosa. Hidrauli~ka kru-pno}a predstavlja brzinu padanja ~estica nanosa (umirnoj vodi) i srazmjerna je njihovoj krupno}i. Herhe-

ulidze uspostavlja relaciju srednje krupno~e nanosau buji~nom koritu (dsr), srednje hidrauli~ke krupno}esuspendovanog nanosa (ω) i brzine pri dnu toka (V’)sa koeficijentom rapavosti (n), a na osnovu mehani-zama podizanja ~estica nanosa sa rije~nog dna u su-spenziju, preko turbulentnih pulzacija toka.

PAD IZJEDNA^ENJA I PAD RAVNOTE@E U BUJI^NIM TOKOVIMA

50VODA I MI BROJ 63

K

^AVAR BO[KO, dipl. in`.

Za{tita od voda

O{te}ena obala rijeke Jale u Slavinovi}ima kod Tuzle

Snimio: M. Lon~arevi}

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 59

1. PAD IZJEDNA^ENJAPri datoj srednjoj profilskoj brzini kojoj odgovara

odre|ena brzina vode pri dnu koria, voda u buji~nomkoritu, je u stanju da pokrene sa dna korita nanosodre|ene krupno}e. Dio kineti~ke energije toka setro{i na pokretanje nanosa sa dna i tako se smanju-je njegova srednja brzina. Smanjenje brzine vodemo`e da bude toliko da vrijednost njoj odgovaraju}ebrzine vode pri dnu bude manja od grani~ne brzinaza pokretanje vu~nog nanosa, koji voda u momentunosi, {to proizvodi talo`enje ve} pokrenutog i no{e-nog nanosa u buji~nom koritu.

Vodotok }e nositi maksimalnu mogu}u koli~inunanosa i nalazi}e se u stanju punog zasi}enja nano-som, u trenutku talo`enja tih najkrupnijih komada na-nosa uz odgovaraju}e uvjete te~enja vode, kao {tosu odre|eni protok i odgovaraju}a brzina toka vode.

Dio transportnog kapaciteta toka osloba|a setalo`enjem najkrupnijih komada vu~enog nanosa,{to dovodi do ponovnog pokretanja sa dna i no{enjenovih koli~ina nanosa. Ovo proizvodi novo smanje-nje brzine (i vu~ne sile) vode, kao i novo talo`enjenanosa odgovaraju}ih dimenzija (najkrupnijih). Sveod izvori{ta pa do u{}a buji~nog toka u recipijent,odvija se ovaj prenos neprekidno, a veli~ina buji~nogpoplavnog talasa odre|uje intenzitet ovoga procesa.Ovakvim pona{anjem buji~ne vode, stvaraju}i i po-kre~u}i nove koli~ine nanosa, voda mijenja oblik ipad korita i prilago|ava ga novom stanju koje odgo-vara toj zasi~enosti vode materijalom.

Buji~ni tokovi, u momentu njihovg punog zasi}e-nja nanosom, po~inju talo`iti nanos i tako se dolazi ustanje neprekidnog izjedna~avanja brzine vode pridnu korita sa grani~nom brzinom pokretanja najkru-pnijih komada vu~enog nanosa u buji~nom vodoto-ku. Brethon, taj pad korita koji se formira pri talo`e-nju nanosa naziva pad izjedna~enja, a Surel ga zovegrani~ni pad. Pad izjedna~enja je prakti~no takav

pad korita buji~nog toka pri kome buji~na voda uodnosu na dati sklop i sastav obala i dna korita, vi-dnije promjere njegove ne vr{i. Pad izjedna~enja seizra`ava stanjem nepromjenjenosti obala i dna kori-ta, {to proizlazi otuda da zapremine materijala, kojiodla`e nizvodno sa neke dionice (voda ih odnosi) je-dnako je zapremini materijala (nanosa) koji dolazi sauzvodne dionice toka buji~nog vodotoka. Prakti~noto zna~i koliko nanosa se odnese, toliko se i donesena datu dionicu, tako da nema talo`enja nanosa, alini potkopavanja obala i dna buji~nog vodotoka. Dabi pad korita buji~nog vodotoka ostao nepromje-njen, podrazumjeva da brzina vode zasi}ena nano-som mora biti jedanko grani~noj brzini.

Pad izjedna~enja nije stalna veli~ina, on se mijenjasa otporno{}u dna i obala korita kao i sa mutno~ombuji~ne vode. U koritima buji~nih tokova, ima me|u-tim redovno dionica na kojima se za du`i period vre-mena ne primje}uju promjene u padu korita tj. u uz-du`nom profilu, a ni u popre~nim profilima ~esto ta-kvih promjena nema. Tu je u datom periodu vremena,na tim dionicama stvoren uslov ravnote`e, tako da natim dionicama buji~na voda ne kopa korito niti nano-se talo`i. Linija pada izjedna~enja ima osnovni oblikparabolidne krive linije, a tangens njenog ugla rasteod u{}a ka izvori{tu, {to je u vezi sa prira{tajem bu-ji~ne vode od izovri{ta ka u{}u u buji~nom vodotoku.

Me|utim, ostvarenje pravilne linije pada izjedna-~enja u koritima vodotoka koji imaju buji~ni karakter,nije mogu}e za du`i period, ~ak ni na relativno krat-kim dionicama buji~nog korita.

Ako se u navedenim tokovima stvaraju tolikebrzine da voda vr{i eroziju korita, to mora neminovnodovesti do smanjenja pada. U samom obrazovanjupadova postoji izvjesna postupnost. Tako, ako uzme-mo cijelu du`inu vodotoka dolazi do obrazovanja pa-da izjedna~enja, odnosno padova izjedna~enja.

51VODA I MI BROJ 63

Sl. 1. Usova~ki potok kod Tjenti{ta, Kineta izgra|ena 1969. godine

Sl. 2. Jablani~ko jezero – lijeva pritoka bujica Idbar - Preljev vode preko lu~ne brane Idbar -

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 60

Na jednoj dionici buji~nog toka imamo pad izje-dna~enja onda, kada teku}a voda prenosi ~vrste}estice nanosa tim dijelom korita ne mijenjaju}i mupad, a da se ipak vr{i izmjena pojedinih frakcija na-nosa pri tom. Da bi tako voda proticala mora da vla-da stanje izjedna~enja u uzvodnom toku. To zna~ida mora biti iskori{tena sva energija vodenog tokatako da bude osjetljiv na najmanje promjene. Reci-mo da je vodeni mlaz u{ao u konkretnu dionicu vo-denog korita sa potpunim optere~enjemm, njegovenajkrupnije frakcije kre~u se po dnu i nailaze naj~e{-}e na prepreke. ^im neki od krupnijih komada nano-sa zastane dolazi do pove~anja brzine vodenog tokai njegova energija se usmjerava na produbljavanjedna korita. I ukoliko u koritu ima sitnijih frakcija odzaustavljenog komada nanosa, one }e u~i u mlaz nara~un zaustavljenog, zaustavljeni zauze}e praznomjesto i ostati ugra|en u dno korita. Na ovom pote-zu korito se je ipak izmjenilo, ali je pod korita ostaoisti. Tako da ovdje mo`emo govoriti o kvalitativnompopravljanju korita, dobijanjem krupnijih komada namjesto sitnijih.

Pad pri kojem na cijeloj du`ini buji~nog toka nebi bilo erozije dna korita i obala, niti bi voda nosilananos je idealan pad izjedna~enja i naziva se nor-malni pad, za koji se mo`e re~i da je idealizovanamatemati~ka veli~ina. Thiéry je dao obrazac pomo~ukoga se mo`e za svaku dimenziju buji~nog nanosada odredi normalni pad i on glasi:

Gdje su:

ρn = zapreminska masa buji~nog nanosa ukg/m3;

ρo = zapreminska masa buji~ne vode u kg/m3;d = najdu`a dimenzija komada nanosa za koji

se ra~una normalni pad u m;R = hidrauli~ki radijus u m;C = koeficijent brzine tako po obrazcu Chezy-a;f = koeficijent trenja, koji se na osnovu istra`i-

vanja uzima sa f = 0,76;β = recipro~na vrijednost koeficijenta trenja

pomno`ena sa 10 – tj. β = 1/0,076;

Obrazac Thiéry-a, koji je naveden, mogao bi dadovede do rezultata samo za slu~aj, kada bi buji~ninanos bio od zrna potpuno istih dimenzija. Me|utim,u prirodi je vrlo rijedak takav slu~aj. U buji~nim toko-vima obi~no se pored vrlo krupnih komada razli~itihdimenzija, pronosi i vrlo sitan nanos.

Iz tih razloga se u praksi pre{lo na istra`ivanjerelativno kratkih dionica u koritima buji~nih tokova,

gdje je mogu}e za odre|ene dimenzije buji~nog na-nosa i za odre|eni period vremena izna}i pad izje-dna~enja.

1.1. Osnove za izra~unavanje pada izjedna~enja i njegov prora~un

Za odre|ivanje pada izjedna~enja osnovu ~inikretanje vu~enog nanosa po dnu korita buji~nog to-ka koji se odvija pod uticajem minimalne brzine(Vmin) vodotoka, odnosno brzine vode pri dnu kori-ta. Minimalna brzina vode pri dnu vodotoka, naosnovu istra`ivanja koje su vr{ile Grover i Press,iznosi:

gdje je:

Vmin = minimalna brzina pri dnu toka izra`ena um’/sek;

Vsr = srednje profilska brzina vodotoka um’/sek;

Ako preko formule Chezy-a izrazimo Vsr koja glasi:

gdje je:

K = koeficijent buji~nosti;C = koeficijent brzine toka;R = hidrauli~ki radijus u m’/;J = pad korita u decimalnom obliku;

Dolazimo do minimalne brzine da je:

52VODA I MI BROJ 63

( )2

n oiz

o

f dJ

C Rβ ρ ρ

ρ− ⋅ ⋅

=⋅ ⋅

Sl. 3. Sistem pregrada u kombinaciji drvo-kamen u buji~nomkoritu Orahovi~ke rijeke u slivu Jablani~kog jezera

'min 0,625 . . . /srV V m sek= ⋅

'. . . /srV K C R J m sek= ⋅ ⋅ ⋅

'min 0,625 . . . /V K C R J m sek= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 61

Pokretanje vu~enog nanosa sa dna nastaje prigrani~noj brzini vode za pokretanje nanosa (Vgr).Francuski nau~nik Thyéry predlo`io je formulu zaprora~un grani~ne brzine vode za pokretanje nansoasa dna korita koja glasi:

u gornjoj formuli je:

d = najve}a dimenzija vu~enog nanosa u m;f = koeficijent trenja (f = 0,7 – 0,8);ρn = zapreminska masa nanosa u t/m3;ρ = zapreminska masa buji~ne vode u t/m3;α = ugao nagiba dna korita u stepenima;

Tako da za Vmin = Vgr imamo:

Pad korita J, tj. sada pad izjedna~enja Jiz, odatle}e biti:

Ovo je poznata Thiéry-eva formula za odre|iva-nje pada izjedna~enja. Tu je dat pad izjedna~enjakao sin a, a ako formulu preuredimo kao – tg a, for-mula }e glasiti:

Po{to koeficijent trenja, koeficijent buji~avosti,dimenzije nanosa, zapreminska masa nanosa i za-preminska masa vode su povezani u kombinaciji, tooni odre|uju stanje buji~nosti toka za odre|eni po-plavni val u buji~nom vodotoku. U toku trajanja je-dnog poplavnog vala, jasno je da se stanje buji~nos-ti u velikoj mjeri mijenja i u toku trajanja tog popla-vnog vala. Me|utim, uzima se kao mjerodavno sta-nje buji~nosti u {picu poplavnog vala, onda kada jemaksimalni protok vode u poplavnom valu, tj. kadaje i najve}a brzina vode.

Ukoliko sve faktore stanja buji~nosti (d, f, ρn, ρo,k) izdvojimo i obilje`imo sa T, tada }e on glasiti:

Tada formula Thiery-a za pad izjedna~enja glasi:

Odre|ivanje pada izjedna~enja po Thiéry-u te-oretski je korektno. Ali kod prakti~nog rje{avanja togzadatka nastaje problem, radi kompleksnosti i slo`e-nosti kretanja buji~nih tokova, zato {to je vrlo te{koodrediti parametre koji ulaze u obrazac za prora~unpada izjedna~enja.

Stru~njaci, koji su se kasnije bavili problemati-kom ure|enja buji~nih tokova dali su vi{e prakti~nihrje{enja za odre|ivanje pada izjedna~enja u buji~nimvodotocima.

Iz prednje formule za odre|ivanje pada izjedna-~enja (Jiz) vidimo da ona pokazuje vrlo veliku pro-mjenjivost veli~ina, koje zavise opet od velike pro-mjenjivosti parametara koji ulaze u formulu. Parame-tri se nalaze u slo`enoj me|usobnoj zavisnosti i nji-hov pojedina~an utjecaj nije jednak. Ako bi vr{ili ana-lizu Thiéry-evog obrazca do{li bi do zaklju~ka kakopromjena pojedinih parametara utje~e na promjenupada izjedna~enja korita buji~nih tokova.

Pad izjedna~enje }e se pove~avati ukoliko sepove~ava koeficijent trenja. Kako koeficijent trenjazavisi od rapavosti korita, tj. povr{ine nanosa na nje-mu, to nanos sa ve}om rapavo{}u }e uve}ati podizjedna~enje dionice buji~nog toka za koju se ra~u-na. Vrijednost koeficijenta trenja se kre}e od 0,70 –0,80 i njegove promjene su bezna~ajne, te su stogai promjene pada izjedna~enja radi koeficijenta trenjatako|er bezna~ajne.

Zapreminska masa nanosa ima direktan utjecajna pad izjedna~enja. Ako pri istoj zapremini imamonanos sa ve}om masom, imat ~emo i ve}i pad izje-dna~enja, tako da posredno i od geolo{ko-petrograf-skog sastava nanosa u slivu buji~nog vodotoka zavi-si i pad izjedna~enja.

53VODA I MI BROJ 63

( ) cos0,076

ngr

n

d fV

ρ ρ αρ

⋅ ⋅ − ⋅=

⋅

( ) 'cos0,625 . . . /

0,076n

o

d fK C R J m sek

ρ ρ αρ

⋅ ⋅ − ⋅⋅ ⋅ ⋅ ⋅ =

⋅

( )2 2

cos0,03

n oiz iz

o

d fJ J

K C Rρ ρ αρ

⋅ ⋅ − ⋅= =

⋅ ⋅ ⋅ ⋅

( )2 20,03n o

izo

d fJ tg

K C Rρ ρ

αρ

⋅ ⋅ −= =

⋅ ⋅ ⋅ ⋅

Sl. 4. Ure|enje korita buji~nog toka po francuskom sistemu

( )20,03

n o

o

fT

Kα ρ ρ

ρ⋅ ⋅ −

=⋅ ⋅

2izTJ

C R=

⋅

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 62

Zapreminske mase buji~ne vode tako|e utje}una pad izjedna~enja. Pad izjedna~enja }e se smanji-vati ukoliko se pvoe}ava zapreminska masa buji~nevode, i obratno.

Krupno}a nanosa koji se nalazi u buji~nom tokuima posebno veliki tujecaj na pad izjedna~enja. Raditoga pad izjedna~enja }e se smanjivati idu}i od izvo-ri{ta ka u{}u buji~nog toka, jer tako i opada krupno-}a nanosa na dnu korita buji~nog vodotoka.

Hidrauli~ki radijus djeluje na pad izjedna~enjana taj na~in, {to ukoliko se pove~ava hidrauli~ki radi-jus dolazi do smanjenja pada izjedna~enja, odnosnoukoliko smanjuje hidrauli~ki radijus, pad izjedna~e-nja }e se pove}avati. Hidrauli~ki radijus, kako znamoiz hidraulike, zavisi od dubine vode u buji~nom vodo-toku, tako da postoji me|u njima pravo- proporci-onalna zavisnost – hidrauli~ki radijus je ve}i, ukolikoje ve}a dubina buji~nog toka. Tako mo`emo sa utje-cajem dubine vode djelovati na pad izjedna~enja,umjesto hidrauli~kog radijusa. Do promjene dubinevode u toku mo`e da do|e u sljede}im slu~ajevima:

1. Za nepromjenjeni profil korita, do pove~anja dubi-ne vode dolazi radi pove}anja protoka vode u vo-dotoku;

2. Ukoliko protok vode ostaje nepromjenjen, do pro-mjene dubine vode dolazi radi promjene popre-~nog profila korita du` toka;

Vidjeli smo da se pad izjedna~enja pove~ava,ako do|e do smanjenja hidrauli~kog radijusa, odno-sno dubine vode u buji~nom vodotoku. Me|utim, ov-dje dolazi i do drugih promjna. Tako, ako se smanju-je dubina vode u vodotoku, ako svi ostali parametriostaju nepromjenjeni, do}i }e i do smanjenja srednjebrzine toka, {to izaziva i smanjuje koli~ine vu~enognanosa koji vodotok transportuje, {to }e izazvati po-ve}anje koeficijenta buji~nosti, a to }e dovesti do od-govaraju}eg smanjenja dimenzija vu~enog nanosa.Zna~i, smanjenje dubine vode istovremeno }e iza-

zvati i smanjenje pada izjedna~enja u buji~nom vo-dotoku.

Istra`ivanjima koja su vr{ena, pokazuju da u sva-kom slu~aju kada do|e do trajnog smanjenja dubinevode, koja je nastala radi pobolj{anja stanja u slivu,dolazi do smanjenja pada izjedna~enja u buji~nomvodotoku. Tako proizilazi, da je utjecaj smanjenja du-bine vode preko hidrauli~kog radijusa za uve}anjepada izjedna~enja manji od njenog utjecaja prekokoeficijenta buji~nosti i dimenzija nanosa za njegovosmanjenje.

Obrazovanju pada izjedna~enja (pente de com-pensation) pridavala se je ranije velika va`nost zaure|enje bujica. (Rosi} S.) Pad izjedna~enja je takoimao potpunu afirmaciju radova gra|evinsko-tehni-~kog tipa za primjenu u borbi sa jaru`astom erozijomi u buji~nom koritu.

Kod klasi~nog evropskog sistema za borbu pro-tiv erozije i buji~nih tokova odre|ivanje pada izjedna-~enja ima prilikom izgradnje popre~nih gra|evina ubuji~nom koritu glavnu ulogu. Pristupanje projekto-vanju popre~nih objekata, pregrada u buji~nom kori-tu, vr{i se kada se na jedan ili vi{e na~ina sra~una iliusvoji za pojedine dionice buji~nog korita pad izje-dna~enja. Ukupan broj pregrada i njihova korisna vi-sina, koje treba izgraditi u buji~nom vodotoku za sva-ku izdvojenu dionicu buji~nog korita, odre|uje se ka-da utvrdimo pad izjedna~enja.

Ra~unanje ukupne korisne visine pregrada u bu-ji~nom koritu vr{i se po sljede}oj formuli:

gdje je:

Hk = ukupna korisna visina projektovanih pre-grada na odre|enoj dionici buji~nog kori-ta izra`ena u metrima;

L = odre|ena dionica na kojoj se vr{i projekto-vanje pregrada izra`eno u m;

Jt = prosje~ni prirodni pad buji~nog korita di-onice (L) izra`eno u m;

Jzj = pad izjedna~enja buji~nog korita dionice(L) izra`en u metrima.

Kako ra~unanje pada izjedna~enja vr{imo po di-onicama u buji~nom koritu, to je on sve manji ukoli-ko se iz gornjih dijelova korita buji~nog toka pribli`a-vamo u{}u, tako da se pribli`avamo horizontali u ne-kim slu~ajevima. Tako dolazimo do toga da njegovakona~na profilna kriva, dobiva pribli`an oblik parabo-loidne krive, koja se sastoji iz niza pravih, za svakudionicu korita buji~nog toka. Idealna paraboloidalnakriva linija odra`avala bi isklju~ivo «normalni pad»korita buji~nog toka.

54VODA I MI BROJ 63

Sl. 5. Deponijska pregrada u bujici Voluj~ica (tijelo pregradeod KCM sa lu~nim armirano-betonskim svodom)

pritoka rijeke Rame

( ). . . 'k t zjH L J J m= ⋅ −

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 63

55VODA I MI BROJ 63

Izgra|ene pregrade, pragovi i sli~no (popre~niobjekti) u buji~nom koritu, koji imaju svoju odre|enukorisnu visinu, u njihovom zaplovu sa uzvodne stra-ne zadr`avaju nadolaze}i buji~ni nanos, tako da sva-ki izgra|eni popre~ni objekt u buji~nom koritu uzvo-dno i nizvodno mijenja re`im proticanja vode i nano-sa.

Prirodni pad buji~nog korita uzvodno od izgra-|enog popre~nog objekta se smanjuje i na tom po-tezu dolazi do novih talo`enja nanosa. Naprotiv, ni-zvodno od izgra|enih objekata, po{to je voda oslo-bo|ena naro~ito od krupnog vu~enog nanosa, ona

pove~ava svoju energiju, a time pove~ava i svojuerozionu snagu, ~im izaziva nizvodna podkopavanjadna korita i obala buji~nog toka. Takvo podkopava-nje, ~esto mo`e da ima i vrlo nezgodne posljedice,jer mo`e da izazove aktiviranje odrona, klizi{ta i po-puzina, koje su na tim potezima ranije postojali, alisu nizom godina uspostavili ravnote`u i smirili se.

Sve to dovodi i do promjena u padu buji~nog ko-rita i sra~unatom i rpojektovanom padu izjedna~enja,prema kojem su pregrade i drugi popre~ni objekti ubuji~nom vodotoku izgra|eni, tako da gubi potpunoili djelimi~no svoju vrijednost. Ovo izaziva obi~no po-trebu da se grade novi, tzv. sekundarni popre~niobjekti, i da se prora~una nova vrijednost pada izje-dna~enja, prema novim dimenzijama nanosa i uvjeti-ma u buji~nom koritu.

Ovakvo stanje vodi nas teoretski u nedogled.Jer, poslije izgradnje primarnih pregrada (i drugihpopre~nih objekata), slijedi izgradnja sekundarsnihpopre~nih objekata, poslije ovih tercijarnih i tako re-dom. Ovo se smatra jednom od najslabijih stranaure|enja buji~nih korita po klasi~nom evropskomsistemu.

Cijeli sistem mo`e da bude razoren prilikom ve-}eg nedolaska buji~nog vodotoka, ako do|e do po-dlokavanja samo jednog popre~nog objekta u siste-mu izgra|enih popre~nih gra|evina. Radi toga klasi-~ni evropski sistem za ure|enje buji~nih korita zah-tjeva stalna i velika finansijska ulaganja i obimne ra-

Sl. 6. Pregrada sa zubom u bujici Crima (desna pritoka r. Rame)

Sl. 7. Izgra|eni popre~ni objekat u buji~nom koritu koji mijenja re`im proticanja vode i nanosa i uzvodno i nizvodno

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 64

56VODA I MI BROJ 63

dove za odr`avanja i popravku i davno podignutihpregrada i drugih popre~nih objekata, kao i izgra-dnja niza sekundarnih i tercijranih objekata za kojimse poka`e potreba.

Formula Thiéry-a daje teoretski pad izjedna~enjakoji ima male vrijednosti, stoga se za prakti~ne potre-be koriste manje strogi kriteriji za ra~unanje padaizjedna~enja, i onda se govori o projektovanom pa-du. Pad koji se formira od talo`enja nanosa uzvodnood izgra|enih pregrada, stvaraju}i deponiju nanosa,nazivamo zaplov a povr{ina tog zaplova ima odre|e-ni pad koga nazivamo pad zaplova. Pad zaplova sepratki~no mo`e tretirati kao specifi~an slu~aj padaizjedna~enja.

Projektovani pad je osnova kod francuskog sis-tema regulacije korita buji~nih tokova, za razliku odklasi~nog evropskog sistema koji koristi pad izjedna-~enja kao osnovu za ure|enje korita u buji~nom vo-dotoku. Taj projektovani pad je razli~it za svaku odje-ljenu dionicu korita buji~nog toka. Redovno se usva-ja kao pad projektovanja 1/3 do 1/2 vrijednosti priro-dnog pada korita buji~nog toka.

Pad projektovanja daje ekonomi~nija rje{enja,me|utim, za njega ne postoji teoretski osnov, negoon ima samo prakti~nu vrijednost.

Kod projektovanja i izgradnje regulacija buji~nihtokova od prirodnog materijala, bez oblaganja koritanekim materijlom, kao {to su kamen, beton, gabionii drugo, vrlo zna~ajan je prora~un pada izjedna~enja.

1.2. Odre|ivanje pada izjedna~enja – pada stabilnog korita –

Postoji vi{e metoda za prakti~no dore|ivanje pa-da izjedna~enja koji }e obezbijediti stabilan uzdu`niprofil korita buji~nog vodotoka, te se u tom kontek-

stu taj pad mo`e smatrati kao pad stabilnog koritabuji~nog vodotoka.

Prilikom odre|ivanja pada izjedna~enja dna ko-rita buji~nog vodotoka, koristi se sve {to je poznatou teoriji o pokretanju vu~enog nanosa sa dna korita.Tu se polazi od neerodiraju}e, tj. od nerazlokovaju}ebrzine vode ili od kriti~nog tangencijalnog naponavode u vodotoku.

1.2.1. Na~in odre|ivanja pre~nika efektivnog zrna nanosa

Radi lak{eg prora~una pada korita buji~nog to-ka, koji }e obezbijediti stabilnost korita, potrebno jesmje{u nanosa koja se nalazi na dnu korita i koja seodlikuje velikom raznoliko{}u pre~nika pojedinihzrna, zamjeniti takozvanim efektivnim pre~nikomzrna nanosa (de), ~ime }e se olak{ati sam prora~un.Za iste hidrauli~ke odnose, efektivni pre~nik se istopona{a kao data smjesa nanosa.

Metodom Kramer-a mo`e se odrediti pre~nik efe-ktivnog zrna nanosa. Formula za prora~un je slijede-}a:

gdje su:

de = veli~ina pre~nika efektivnog zrna u cm;di = pre~nik zrna pojedina~ne frakcije nanosa

u cm;pi = zastupljenost pojedinih frakcija, izra`eno u

procentima;

__________________Izvor: S.Kostadinov__________________

Skica br. 1. [ema za odre|ivanje efektivnog pre~nika zrna za cijeli profil

Da bi do{li do veli~ine pre~nika efektivnog zrnananosa (de), potrebno je na granulometrijskoj krivipovu}i crtu tako da povr{ina Fa i Fb budu jednake(Fa = Fb). To mo`emo u~initi planimetrisanjem gra-nulometrijske krive (skica 2).

Odre|ivanje pre~nika efektivnog zrna nanosa zacijelu smje{u koja se nalazi u profilu buji~nog toka,potrebno je izvr{iti ukoliko se po dnu korita javljajuizuzetno krupni komadi nanosa, odnosno treba treti-rati cijeli povr{inski sloj nanosa, zajedno sa krupnimkomadima nanosa u profilu.

Sl. 8. Pogled na korito buji~nog toka nizvodno od izgra|enepregrade u buji~nom vodotoku, gdje je voda dobrim dijelom

oslobo|ena od nanosa izvr{ila jako kopanje i podrivanje, {to izaziva velike {tete na nizvodnim dijelovima

. . .100i i

e

d pd cm

⋅= ∑

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 65

__________________Izvor: S.Kostadinov__________________

Skica br. 2. Grafi~ko odre|ivanje pre~nika efektivnog zrna nanosa

Odre|ivanje pre~nika zrna nanosa za cijeli profil(skica 1) mo`e se izvr{iti po sljede}oj jedna~ini:

gdje su:

dei = srednja vrijednost pre~nika efektivnogzrna u profilu u cm;

dk = vrijednost pre~nika efektivnog zrna sloja ucm;

dv = vrijednost pre~nika efektivnog zrna pojedi-na~nih krupnih komada nanosa (samaca)u cm;

bk = odsjek (dio profila) kotira koji zauzima slojnanosa u cm;

bv = odsjek (dio profila) korita koji zauzimajukrupni komadi nanosa (samci) u sm;

b = cjelokupna {irina dna u posmatranomprofilu u cm.

Veli~inu efektivnog zrna, mjerodavnog za cijelu di-onicu toka koji se posmatra, odre|ujemo kao sred-nju vrijednost pre~nika efektivnog zrna za sve pos-matrane profile u buji~nom vodotoku.

1.2.2. Sila impulsa i grani~na brzina za kretanje nanosa

Za pokretanje nanosa u prirodnom vodotoku po-trebno je da se stvore odre|eni uvjeti, jer buji~ni ma-terijal koji le`i na dnu korita opire se da ga voda nepokrene, svojom masom i trenjem, koje ono ~ini sadnom korita prirodnog vodotoka. Opiranje pokreta-

nju nanosa ne vr{i se cijelom masom nanosa negosamo svojom uspravnom komponentom. To mo`e-mo posmatrati kroz jedan primjer u kome tijelo kojetreba da se pokrene ima prizmati~an oblik sa ivicom“a-b-c” koje imaju zapreminsku masu “ρn” i nalazi seu koritu sa nagibom prema horizontalnoj ravni “α”(skica br. 3).

_______________Izvor: S.Lazarev_______________

Skica br. 3. Predpostavljeno tijelo u koritu prizmati~nog oblika

Otpornost prema djelovanju vode da pokrene ti-jelo iz stanja mirovanja jednako je:

gdje je

P = otpornost prema djelovanju vode da po-krene promatrano tijelo iz stanja mirovanja;

G = predpostavljeno tijelo prizmati~nog oblika~ija masa iznosi G=axbxcxrn

a,b,c = dimenzije promatranog tijela;ρn = zapreminska masa promatranog tijela;f = koeficijent trenja izme|u promatranog tije-

la i dna korita;α = nagib korita prema horizontalnoj ravni;

Masa promatranog tijela iznosi:

gdje je

ρ = zapreminska masa vode;

Sila kojom se tijelo u vodi opire da bude pokre-nuto prema tome iznosi:

57VODA I MI BROJ 63

. . . cmk vei

d bk dv bd

b⋅ + ⋅

= ∑ ∑

cosP G fα= ⋅ ⋅

( ) cosnP a b c fρ ρ α= ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅

( )nG a b c ρ ρ= ⋅ ⋅ ⋅ −

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 66

G sin α (skica br. 3) je sila koja te`i da pokrenetijelo. Obzirom da je ta sila vrlo mala to nju zanema-rujemo.

Sila koja gura tijelo (sila pritiska struje vode) i te-`i da ga pokrene jednaka je:

gdje je

F = povr{ina na koju djeluje sila pritiska F = a . c;V = brzina vode;g = ubrzanje zemljine te`e;K + k1 = koeficijenti koji zavise od oblika tijela izlo-

`enog djelovanju vode i od povr{ine tijelakoju voda napada. Kod rije~nog {ljunkaobi~no iznosi k + k1 = 1,5;

Uvrstimo li u gornje obrazce brojne vrijednsoti izamjenimo F = a . c dobijemo da je sila pritiska stru-ji vode jednaka:

Da bi se tijelo pokrenulo, mora biti S > P ili

Iz ovog odnosa slijedi da je brzina, koju vodamora da ima da bi mogla tijelo (nanos) pokrenuti:

odnosno,

Sila koja djeluje na tijelo (nanos) moraju tako daporastu da bi mogle savladati otpor tijela (nanosa),tj. da brzina dobije takvu veli~inu koja }e biti malo ve-}a od brzine (V).

Prema tome formula za grani~nu brzinu glasi

gdje je

b = najve}a dimenzija vu~enog nanosa u m;

Pri gornjoj brzini tijelo }e ostati u stanju mirova-nja, i ~im brzina pro|e tu granicu tijelo (nanos) }e bi-ti pokrenuto.

Na osnovu prednjeg mogu se postaviti pravila okretanju nanosa koja bi se mogla svesti na:

1. Tijela koja imaju ve}u specifi~nu masu te`e se po-kre~u i voda ih te`e gura i pokre}e, isto tako tijelakoja su okrenuta sili pritiska (napada vode) svo-jom najmanjom povr{inom te`e se pokre~u i nose.

2. Gdje je ve}i pad korita, voda lak{e pokre}e nanoskoji u njemu le`i.

3. Lak{e se pokre~e nanosa na koje djeluje mutnavoda ~ija je specifi~na masa ve}a, nego ako na ti-jelo djeluje bistra voda.

4. U vodi koja nosi nanos, najsitniji dijelovi nanosasu u gornjem sloju vode, malo dublje kre}u se kru-pniji dijelovi itd. A po dnu kotrljaju se najkrupniji di-jelovi nanosa.

1.2.3. Odre|ivanje pada izjedna~enja preko neerodiraju}ih brzina vode

Brzina vode pri dnu buji~nog toka zna~ajna je zapokretanje nanosa. Ta brzina je uvijek manja od sre-dnje profilske brzine. Radi toga je neophodno prvoodrediti odnos izme|u brzine vode pri dnu buji~nogvodotoka i njegove srednje profilske brzine:

Vvd = n . Vsr

gdje su:

Vvd = brzina vode pri dnu korita u m/sek;Vsr = srednja profilska brzina vode u m/sek;n = odnos brzine vode pri dnu prema srednjoj

profilskoj brzini;

Istra`ivanjima koja su u tom pravcu vr{ena, upu}u-ju na to da bi se moglo usvojiti da je n = 0,66. Koris-te}i Strickler-ovu formulu za srednju brzinu dobivamo:

58VODA I MI BROJ 63

( )2

1 2VS k k Fg

ρ= + ⋅ ⋅ ⋅

2

2

1,52 9,81

0,076

VS a c

a c V

ρ

ρ

= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ =⋅

= ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

( )20,076 cosna c V a b c fρ ρ ρ α⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⟩ ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅

( )2 cos0,076

na b c fV

a cρ ρ α

ρ⋅ ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅

⟩⋅ ⋅ ⋅

( ) cos0,076nb f

Vρ ρ α

ρ⋅ − ⋅ ⋅

⟩⋅

( ) cos0,076n

gr

b fV

ρ ρ αρ

⋅ − ⋅ ⋅=

⋅

Sl. 9. Pregrada sa uzvodnim procjednim organima sistema prof. S. Rosi}a

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 67

Vsr = k . (R . i)2/3 . . . m/sek

gdje je:

Vsr = srednja brzina vode u m/sek;R = hidrauli~ki radius u m;i = uzdu`ni pad dna u decimalnom obliku;k = brzinski koeficijent koga mo`emo izraziti

preko efektivnog pre~nika zrna nanosa(de) na sljede}i na~in:

gdje je:

a1 = konstanta koja, prema Stricker-u, ima vrije-dnost A1 = 21,1;

U buji~nom vodotoku sa prosje~nim pronosomvu~enog nanosa M. Pirkovsky predlo`io je vrijednostza a1 = 19,4. Prosje~na vrijdnost ove konstante pre-ma Novaku za buji~ne tokove sa de > 0,05 m iznosia1 = 17,081.

Polaze}i od formule za erodiraju}e brzine vode ubuji~nom vodotoku koja glasi:

gdje su:

λ = ~inilac obima zrna;de = pre~nik efektivnog zrna u cm;ρn = zapreminska masa zrna nanosa u kg/m3;ρ = zapreminska masa vode u kg/m3;f = ~inilac otpora (on obuhvata sve utjecaje ko-

ji djeluju protiv kretanja nanosa);g = ubrzanje zemljine te`e u m/sek2;ε = ~inilac povr{ine zrna;

tako|er i formule za srednju brzinu, koja je napri-jed navedena. Njihovom izjedna~avanju (Vvd = Vsr),bi}e:

Na osnovu ove jedna~ine dobijamo formulu zapad izjedna~enja koji glasi:

Odbilje`imo li sa C1 sljede}i izraz:

dobivamo jedna~inu za pad izjedna~enja dnakorita u buji~nom vodotoku, koja glasi:

Istra`ivanjima dosada{njim utvr|ene su vrije-dnosti konstante C1, koje zavise od vrste nanosa ubuji~nom vodotoku. Za vrijednost konstante C1, pre-poru~uju se one koje su date u tabeli br. 1, a one suu zavisnosti od geolo{kog sastava nanosa i njegovejednoradnosti.

Valentini je za prora~un pada izjedna~enja po-{ao od Thiéry-eve formule za prora~un grani~ne brzi-ne vode pri dnu buji~nog vodotoka (Vgr) koga je da-ta naprijed. Srednja profilska brzina vode za dobija-nje pada izjedna~enja, smatra Thiéry, smije najvi{eda bude jednaka erodiraju}oj brzini vode pri dnu pri-rodnog buji~nog toka. Valentini je na osnovu togadao formulu za prora~un pada izjedna~enja koja gla-si:

gdje su:

b = najve}a dimenzija nanosa za koji se ra~u-na pad izjedna~enja;

C = koeficijent brzine toka;

Ostale oznake su kao naprijed.

Daljom obradom Valentini je ovu formuli sveo naslijede}i oblik:

gdje su:

V = zapremina svih zrna nanosa na povr{inidna korita u m3;

N = broj zrna nanosa;

59VODA I MI BROJ 63

11/6e

akd

=

( )3

2

2. . . /e n o

vde

d f gV m sek

dλ ρ ρ

ε ρ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅

=⋅ ⋅

( )32/3 1/21

2 1/6

2e n

e e

d f g an R id d

λ ρ ρε ρ

⋅ ⋅ − ⋅ ⋅= ⋅ ⋅ ⋅

⋅ ⋅

( )4/3

2 2 4/3

2e niz

d f gi J

n a Rλ ρ ρ

ε ρ⋅ ⋅ − ⋅ ⋅

=⋅ ⋅ ⋅ ⋅

( )1 2 2

2n f gC

n aλ ρ ρ

ε ρ⋅ − ⋅ ⋅

=⋅ ⋅ ⋅

4/3

1e

izdi J CR

⎛ ⎞= = ⋅⎜ ⎟⎝ ⎠

( )2

20,076

niz

b f gi J

C Rρ ρ

ρ⋅ − ⋅ ⋅

= =⋅ ⋅ ⋅

2 0,093iza aJ CR R

= ⋅ = ⋅

( )2 2

3

20,076n f g

CC

Va bn

ρ ρρ

− ⋅ ⋅=

⋅ ⋅

⋅ =

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 68

Tabela br. 1. Vrijednost konstante C1 u zavisnosti od geolo-{kog sastava nanosa

Veli~inu zrna nanosa je najjednostavnije iskazatipreko efektivnog pre~nika de, stoga je najbolje da separametar “a” u jedna~ini Valentinija zamjeni sa efe-ktivnim pre~nikom zrna nanosa “de”. U cilju o~uva-nja dalje valjanosti Valentinijeve formule utvr|en jeodnos izme|u a i de. On je to u~inio za vu~eni nanosod kre~njaka i dolomita u iznosu

a = 0,57 . de

^e{ki nau~nik L.Novak je na osnovu svojih istra-`ivanja utvrdio da taj odnos iznosi

a = 0,594 . de

Za jednoredan nanos po krupno}i razli~itog ge-olo{kog sastava, odnos izme|u a i de, dat je u tabe-li br. 2.

Tabela br. 2. Odnos vrijednosti a i de

1.2.4. Odre|ivanje pada izjedna~enja prekomaksimalne neerodiraju}e brzine

Pomo}u maksimalnih neerodiraju}ih profilskihbrzina vode, a pri kojima jo{ uvijek ne dolazi do od-no{enja vu~enog nanosa, mogu}e je odrediti padizjedna~enja. Pri tome se maksimalna neerodiraju}abrzina vode utvr|uje empirijskom metodom. Efekti-vni pre~nik zrna nanosa u buji~nom koritu (de) i du-bina vode u koritu (h) su ~inioci od kojih zavisi vrije-dnost te brzine. Pomo~u dijagrama broj 1 mo`e sedo}i do tra`enih vrijednosti.

Za dublja korita mo`e se tolerisati ve}a dozvolje-na brzina, {to je vidljivo iz dijagrama 1. Za obja{nje-nje toga je ~injenica da za pokretanje zrna nanosa jemjerodavna brzina vode pri dnu, koja je uvijek kodpli}ih vodotoka ve}a, a za jednaku profilsku brzinuvode.

60VODA I MI BROJ 63

Dijagram br. 1. Dijagram za odre|ivanje maksimalne neerodiraju}e brzine vode za nevezane materijale

Izvor: L. Novak po S. Kostadinovu

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 69

Odre|ivanje pada izjedna~enja na osnovu ma-ksimalne neerodiraju}e brzine vode mo`e se odredi-ti pomo}u jedna~ine za srednju profilsku brzinu vodapo sljede}im autorima:

a) Prema Chezy-u

b) Prema Martince-u

1.2.5. Odre|ivanje pada izjedna~enja na osnovu kriti~nog tangencijalnognapona

Prora~un pada izjedna~enja mo`e se vr{iti i po-mo~u formule Mayer-Peter-a za prora~un pronosavu~enog nanosa.

Mayer-Peter-ovu formulu pojednostavio je Stre-lec, na taj na~in {to je predpostavio da je zamprenis-ka masa nanosa ρn = 2600 kg/m3, te za razli~iteuvjete korita buji~nog vodotoka daje slijede}e jedna-~ine

a) neravno dno i po~etak kretanja svih zrna

b) dno ravno, po~etak kretanja svih zrna

c) dno neravno, otkidanje pojedina~nih sitnih zrna

d) dno ravno, otkidanje pojedinih sitnih zrna

Ako se primjenjuju druge formule za kriti~ni tan-gencijalni napon pri prora~unu pada izjedna~enja,mora biti po{tovan uvjet da kriti~ni tangencijalni na-pon mora biti jednak ili ve}i od stvarnog postoje}egtangencijalnog napona, tj.

na osnovu toga dobivamo jedna~inu za pad izje-dna~enja koja glasi:

1.2.6. Odre|ivanje pada izjedna~enja iz poznatog pada izjedna~enja

Odre|ivanje pada izjedna~enja u buji~nom vo-dotoku mo`e se izvr{iti i na osnovu poznatog padaizjedna~enja na jednom potezu u koritu buji~nog to-ka, na osnovu koga pada mo`emo odrediti i pad izje-dna~enja na ostalim potezima u buji~nom koritu.

Prilikom pronala`enja u buji~nom toku, potezana kome je ustaljen pad izjedna~enja, treba po mo-gu}nosti izabrati dionicu koja se nalazi u klisurastomdijelu toka, jer je on ustaljeniji s obzriom na profil ko-rita. Pri ovome valja paziti da se ispod dna pod ta-kvim slojem nanosa ne nalazi ~vrsta stijena koja da-je stabilnost korita. Treba tra`iti ono mjesto koje posistemu obala i dna odgovara ostalim mjestima, takoda zbilja stalnost oblika poti~e od prirode proticanjavode.

61VODA I MI BROJ 63

2

2v

izVJC R

=⋅

2

17,72 log 13,6iz

e

VJR Rd

=⎛ ⎞

⋅ + ⋅⎜ ⎟⎝ ⎠

3/2

1,6 0,047 0,1050,8

e eiz

d d

d dJR R

⋅= ⋅ = ⋅

3/2

1,6 0,047 0,0751

e eiz

d d

d dJR R

⋅= ⋅ = ⋅

3/2

1,6 0,03 0,0670,8

e eiz

d d

d dJR R

⋅= ⋅ = ⋅

3/2

1,6 0,03 0,0481

e eiz

d d

d dJR R

⋅= ⋅ = ⋅

o R i gτ τ ρ≥ = ⋅ ⋅ ⋅

krizJ R g

τρ

=⋅ ⋅

Klizi{te kod G. Vakufa

Snimio: M. Lon~arevi}

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 70

Prilikom ovog prora~una polazi se od poznatogpada izjedna~enja i on je:

Pad izjedna~enja koji se tra`i za srednji profil nadrugom potezu je

Po{to je protoka (Q) ista, a isto je i stanje buji~a-vosto izra`eno sa T, iz toga proizilazi da je:

gdje je:

Jiz = pad izjedna~enja poznat;Jiz1 = pad izjedna~enja koji se tra`i na osnovu

Jiz;b = du`ina tijela u pravcu kretanja vode (du`i-

na nanosa);ρn =zapreminska masa zrna nanosa:ρ = zapreminska masa vodef = koeficijent trenja;K = koeficijent buji~nosti;C = koeficijent brzine;R = hidrauli~ki radijus;

2. PAD RAVNOTE@EU slivnom podru~ju i buji~nim tokovima ako

izvodimo antierozione radove dolazi do smanjenjaprirodnog pada korita i on se postepeno svodi napad izjedna~enja. Dolazak novih koli~ina nanosa sesprije~ava, i stoga voda po~inje da pokre}e u ovomdijelu korita, sve komade nanosa ~ije su dimenzijemanje od “b”. Ako se koli~ina vu~enog nanosa stal-no smanjuje i svede se prakti~no na nulu, tj. kada seuvjeti u slivu i hidrogrfskoj mre`i mjenjaju tako da bu-ji~nim koritom te~e samo ~ista voda, koeficijent buji-~nosti “K” }e se svesti na vrijednost 1,0. Tada dolazido znatnog smanjenja pada izjedna~enja i on dobijasvoju minimalnu vrijednost. Ovog trenutka kada sekorito tako o~isti da voda ne dobije nanos vi{e ni iz

62VODA I MI BROJ 63

2izTJ

C R=

⋅

1 21 1

izTJ

C R=

⋅

2 21 1 1

2

1 21 1

iz iz

iz iz

J C R J C R

C RJ JC R

⋅ ⋅ = ⋅ ⋅

⋅= ⋅

⋅

Sl. 10. Betonska retardaciona pregrada izgra|ena u koritu buji~nog toka

Klizi{te kod G. Vakufa

Snimio: M. Lon~arevi}

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 71

jednog izvora, niti iz sliva niti iz korita, nestaje stanjebuji~nosti. U tom slu~aju vu~eni nanos ostaje nepo-kretan cijelom du`inom toka buji~nog vodotoka ipad izjedna~enja je do{ao do donje granice. Ova mi-nimalna vrijednost pada izjedna~enja zove se padravnote`e za odre|enu dionicu buji~nog toka. Padravnote`e je onaj pad pri kome nema ni odno{enja nitalo`enja nanosa. To je pad koji odgovara stanju ko-rita i protoka vode, tako da korita ostaju stabilna –nepovrije|ena pri proticaju vode buji~nim tokom.

Uspostavom pada ravnote`e na cijeloj du`ini ko-rita buji~nog vodotoka dobija se ravnote`ni uzdu`niprofil buji~nog vodotoka. Za takvo korito buji~nogvodotoka ka`e se da u njemu vlada hidrauli~ka ra-vnote`a. U takvom slu~aju i pri prelasku malih, sre-dnjih i velikih voda ne nastaju nikakva o{te}enja u ta-kvom stanju korita. Cilj ure|ajnih radova u buji~nomslivu i koritu je da se postigne stanje hidrauli~ke ra-vnote`e u koritu vodotoka. Ostvarenje takvog cilja jeprakti~no vrlo te{ko ostvarljivo, jer su za to potrebnavelika finansijska sredstva za izvo|enje antierozionihradova kako u slivu toka i u koritu buji~nog vodoto-ka.

Pad ravnote`e koji smo dobili ima brzinu vodekoja je jednaka grani~noj brzini.

Kako je

Ili kako smo rekli:

Ako uvrstimo da je J = sin α, jer se radi o malomuglu, tada dobivamo da je

odakle proizilazi da je:

odnosno

U ovoj formuli je Jr = pad ravnote`e, a ostaleoznake su iste kao kod pada izjedna~enja.

3. PAD RAZLIVANJAIz formule za pad izjedna~enja Jiz = T/C2 . R vidi-

mo da pad zavisi od hidrauli~kog radijusa ili od du-bine vode. On raste ako se R smanjuje i obratno.

Ukoliko se korito buji~nog vodotoka znatno {iri,tj. kada se izgube obale, {to se doga|a kada buji~nivodotok iza|e iz klisurastog dijela i prelazi u dolinugdje nema obala, dubina vode se radi razlijevanjadrasti~no smanjuje, a pad izjedna~enja dobija svojumaksimalnu vrijednost. Radi toga se na tom dijeluobrazuje drugi pad razli~it od pada izjedna~enja. Ta-kav pad nazivamo pad razlivanja. Na ovaj na~in do-lazi do formiranja plavina pri u{}u buji~nih vodotoko-va recipijent.

LITERATURA1. ^avar B. - Koeficijent buji~nosti i njegov utjecaj

na brzinu kretanja vode, Sarajevo, VODA I MI br.13, 2007. god. i br. 54. 2007. god.

2. \urovi} M. - Regulacija rijeka, Zagreb, 1967.

3. Gavrilovi} S. - In`enjering o buji~nim tokovima ieroziji, Beograd, 1972.

4. Hajdin G. - Osnovi hidrotehnike, Beograd, 1989.

5. Jevti} Lj. - Hidrologija buji~nih tokova, Beograd,1978.

6. Kostadinov S. - Analiza formule za prora~un pa-da zaplova, Beograd, 1989.

7. Kostadinov S. - Pad zaplova u buji~nim vodotoci-ma Jugoisto~ne Srbije, Beograd, 1987.

8. Kostadinov S. - Projektovanje u buji~arstvu, Beo-grad, 1991.

9. Kostadinov S. - Buji~ni tokovi i erozija, Beograd,1996.

10. Lazarev S. - Ure|enje bujica, Sarajevo, 1952.

11. Lazarev S. - Brzina kretanja vode optere}ena na-nosom u buji~nim vodotocima, Sarajevo, 1974.

12. Ne{i} M. - Regulacija rijeke, Beograd, 1960.

13. Rosi} S. - Ure|enje bujica, Beograd, 1948.

14. Rosi} S. - Novi sistemi ure|enja bujica, Beograd,1952.

15. Rosi} S. - Bujice i njihovo ugu{~ivanje, Beograd,1960.

16. Trbojevi} B. - Mikroakumulacije, projektovanje igra|enje, Beograd, 1960.

63VODA I MI BROJ 63

min min0,625 , . 0,625srV V tj V C R J= ⋅ = ⋅ ⋅ ⋅

( ) cos0,6250,076nb f

C R Jρ ρ α

ρ⋅ − ⋅ ⋅

⋅ ⋅ ⋅ =⋅

( )2 2 cos0,625 sin

0,076nb f

C Rρ ρ α

αρ

⋅ − ⋅ ⋅⋅ ⋅ ⋅ =

⋅

( )2 2

sin tgcos 0,076 0,625

nb fC R

ρ ραα

α ρ⋅ − ⋅

= =⋅ ⋅ ⋅ ⋅

( )20,03

nr

b fJ

C Rρ ρ

ρ⋅ − ⋅

=⋅ ⋅ ⋅

Cavar.qxd 29.12.2008 12:00 Page 72

Roterdamu, Holandija, u periodu od 05. –18. 10. 2008. godine odr`ana je radionicana temu “Okvirna direktiva o vodama iPlanovi upravljanja rizicima od popla-

va”.Radionica je odr`ana pod pokroviteljstvom Ho-

landske vlade, a implementirana kroz suradnju tri fir-me iz Holandije: Grontmij, ECORYS – Research andConsulting i Deltares Enabling Delta Life.

U rad radionice su bili uklju~eni predstavnici ze-malja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske, izsektora voda i za{tite okoli{a. Predstavnici Bosne iHercegovine koji su poha|ali ovu radionicu su gosp.Almir Prlja~a iz Agencije za vode i g|a. Sabina Ha-d`iahmetovi} iz Instituta za hidrotehniku, Sarajevo.

Cilj radionice je bio upoznati u~esnike sa Okvir-nom direktivom o vodama, Direktivom o procjeni i

RADIONICA NA TEMU“OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA I PLANOVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA”Rotterdam, Holandija, 5. - 18. 10. 2008.

64VODA I MI BROJ 63

U

ALMIR PRLJA^A, dipl. in`. gra|., SABINA HAD@IAHMETOVI], dipl. in`. gra|.

Kori{tenje voda

Zajedni~ka fotografija u~esnika radionice

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 59

upravljanju rizicima od poplava, kao i prakti~no po-kazati {to je u~injeno u pogledu njihove implementa-cije u Holandiji, te op}inito kako je rije{en problempoplava u Holandiji. Treba istaknuti da su svi u~esni-ci bili uklju~eni u svakodnevni grupni rad, kroz kojisu imali priliku da ono {to su ~uli tijekom predavanjao ovim direktivama i njihovim zahtjevima, prakti~kiprovjere radom na primjeru jednog rije~nog sliva.Kroz grupni rad, u koji su bili uklju~eni predstavnicirazli~itih zemalja, bila je prilika da se razmijene iskus-tva i steknu nova sazananja u implementaciji ovih di-rektiva u zemljama u okru`enju.

Metodologija radionice je bila osmi{ljena kroz:

Edukativna predavanjaPosebna interaktivna predavanjaRad u radnim grupamaStudijske posjete

Putem odli~no osmi{ljene metodologije i organi-zacije radnih dana, obra|ene su teme:

Vode u HolandijiOkvirna direktiva o vodamaDirektiva o upravljanju poplavnim rizicimaGrupni radUpravljanje rizicima od poplava u HolandijiIntegralno upravljanje vodnim resursima u HolandijiRazvoj Planova upravljanja rije~nim slivom – studi-ja slu~aja za rijeku Harju, Prekograni~na suradnja –

studija slu~aja Plan upravljanja rije~nim slivom Raj-neEkolo{ki ciljevi Okvirne direktive o vodamaEkonomski aspekti poplavaKlimatske promjene i poplaveU~e{}e javnosti i strategija komuniciranjaModeli za procjenu rizika od poplava koji se koris-te u HolandijiEkologija i poplaveSistemi ranog upozoravanja od poplavaUpravljanje su{om

Kroz edukativna predavanja, rad u radnim gru-pama, na navedenim temama, svi u~esnici su imalipriliku da pobolj{aju svoja znanja ili steknu nova, darazmi{ljaju i porede praksu iz Holandije i zemlje izkoje dolaze, da prakti~ki vide kako funkcioniraju pri-mjerice Sistemi ranog upozoravanja poplava u Ho-landiji ili da posjete grandiozne objekte izgra|ene ucilju za{tite od poplava kroz realizirane studijske po-sjete.

Radionica je bila osmi{ljena i realizirana odli~no,pa je bila velika {teta {to su samo dva predstavnikaiz BiH bili u~esnici ove radionice, dok je iz drugih ze-malja u~estvovalo i po 10 u~esnika.

U nastavku teksta daje se kratki pregled organi-zacione strukture i na~ina finansiranja upravljanja vo-dama u Holandiji.

65VODA I MI BROJ 63

Pogled na luku Roterdam

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 60

Pregled strukture upravljanja vodama u HolandijiKarakteristika organizacione strukture upravlja-

nja vodama u Holandiji je visok stepen decentraliza-cije i veoma jasna razgrani~enost izme|u vodopri-vrede, upravljanja okoli{em i planiranjem kori{tenjazemlji{ta. Politika voda je definisana na dr`avnom ni-vou od strane Ministarstva transporta, javnih radovai vodoprivrede i Ministarstva stanovanja, prostornogplaniranja i okoli{a. Ova ministarstva su tako|er na-dle`na za planiranje kori{tenja zemlji{ta. Op}ineimaju zna~ajnu ulogu kod izrade vlastitih planova ko-ri{tenja zemlji{ta, jer da su ti planovi jedino pravnova`e}i za njihove stanovnike.

Ostali relevantni sektori su poljoprivreda i za{titaprirode. Ministarstvo poljoprivrede, upravljanja priro-dom i ribolova je nadle`no za ove sektore, a tako|eru podru~ju za{tite prirode zna~ajnu ulogu igraju iprovincije i nevladine organizacije.

Pomenuta tri ministarstva vode brigu na dr`a-vnom nivou o upravljanju vodama. U sklopu Ministar-stva transporta, javnih radova i vodoprivrede, nalazise Rijkwaterstaat (RWS) – Direktorat koji je unutar

ministarstva nadle`an za upravlajnje vodama. RWSje odgovoran za upravljanje dr`avnih vodnih putevai politiku koja se odnosi na njih. Sva ministarstvaimaju svoje regionalne urede.

Provincije su nadle`ne za upravljanje kvantite-tom i kvalitetom podzemnih voda, dok su vodniodbori nadle`ni za upravljanje povr{inskim vodamaizuzev dr`avnih vodnih puteva. Op}ine imaju odre-|ene direktne zadatke u upravljanju vodama, pose-bno u podru~ju prostornog planiranja kroz dono{e-nje lokalnog plana kori{tenja zemlji{ta. Proizvodnju idistribuciju vode za pi}e vr{e privatne kompanije, ko-je su uglavnom u javnom vlasni{tvu.

Zna~ajna karakteristika navedenog sistema jeda su provincije, vodni odbori i op}ine nezavisne uodnosu na svoja zadu`enja i u svojim zonama nadle-`nosti. To zna~i da planski dokumenti izdati od stra-ne ovih organizacija su obvezuju}i za podru~ja nakojima su nadle`ni, uz po{tivanje pravila donesenihdr`avnim planovima. Ove organizacije su tako|er i fi-nansijski nezavisne, sa slobodom da formiraju takseiz kojih se finansira njihov rad.

Glavni u~esnici u upravljanju vodama u Holandi-ji i njihovi osnovni zadaci daju se u narednoj tabeli:

66VODA I MI BROJ 63

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 61

Finansiranje upravljanja vodamaU Holandiji su definisani sljede}i prioriteti u fi-

nansiranju vladinih zadataka (uklju~uju}i i upravlja-nje vodama):

Tro{kovi trebaju biti pla}eni od strane onih na kojese isti odnose ili onih koji su odgovorni za njih;Ako tro{kovi ne mogu biti obezbije|eni individual-no, trebaju se rasporediti u zajednici koja je kori-snik/nadle`na za takse;Ako oba metoda nisu mogu}a, mogu}e je ih jeobezbijediti kroz dr`avni bud`et.

Ovo podrazumijeva da tro{kovi upravljanja vo-dama, odre|eni za ku}evlasnike ili kompanije }e bitipla}ene posebno od ku}evlasnika ili kompanija. Re-gionalno upravljanje vodama npr. odr`avanje regi-onalnih nasipa finansiraju stanovnici regije. To se vr{ishodno principu “korisnik pla}a” {to podrazumijeva

da vrijednost interesa svaki zasebni korisnik iskazujeiznosom upla}ene takse. Tro{kovi izgradnje i odr`a-vanja primarne odbrane od poplava i ostale dr`avneaktivnosti (o kojima se brine Rijeswaterstaat) se pla-}aju iz bud`eta na dr`avnom nivou. Ni`i nivoi vlasti fi-nansiraju dio ovih aktivnosti putem specifi~nih porezaili taksi. Takse mogu biti porezovane od strane dr`a-vne vlade i vodnih odbora. Najva`nija razlika izme|uporeza i taksi je ~injenica da je takse lak{e prikupiti:ukoliko ljudi ne plate, sakuplja~ taksi jednostavno za-plijeni njihovo vlasni{tvo. U slu~aju kada porezi nisupla}eni, mora biti uklju~en prvo nadle`an sud.

ProvincijeJedna od zadataka provincija je upravljanje pod-

zemnim vodama. U cilju finansiranja ovih aktivnostiprovincije mogu nametnuti takse za kori{tenje pod-zemnih voda. Tro{kovi za planiranje ciljeva se pla}a-ju iz bud`eta provincije (koji dolazi iz dr`avnog bu-d`eta kroz fond za provincije).

67VODA I MI BROJ 63

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 62

Vodni odboriVodni odbori su nadle`ni za regionalne sisteme

povr{inskih voda i sami trebaju da finansiraju ove ra-dove. U tom smislu mogu nametnuti posebnu taksuza korisnike na bazi interes-pla}anje-u~e{}e. To po-drazumjeva da korisnici koji imaju interes u zadaci-ma upravljanja vodama }e platiti da bi se taj zadatakrje{io (i bili u mogu}nosti kako taj zadatak rije{iti).Glavni korisnici su stanovnici i vlasnici zemlje.

Takse prikupljene po osnovu kvaliteta voda vo-dnog odbora su takse zaga|iva~a, koje se mogu ko-ristiti samo za upravljanje kvalitetom povr{inskih vo-da. Vodni odbor odre|uje koje zaga|uju}e substan-ce (na osnovu zakona) podlije`u pla}anju taksi.Iznos takse zavisi od koli~ine zaga|enja. Velike kom-panije su obavezne da vr{e monitoring i izvje{tava-

nje o koli~ini zaga|enja koje vr{e, dok manje kompa-nije i ku}evlasnici pla}aju fiksni iznos.

Op}ineOsnovni zadatak op}ina obuhvata izgradnju i

odr`avanje kanalizacije. Za ovaj zadatak op}ine mo-gu nametnuti taksu za kanalizaciju. Zakonom trebadefinisati vidljivu vezu izme|u nametnute takse i ko-ri{tenja kanalizacije od strane pojedinaca. Ima vi{ena~ina prema kojim op}ine mogu ispuniti zahtjev imetoda da nametnu razli~ite takse izme|u op}ina.

Kompanije za snabdijevanje vodomVodosnabdijevanje je generalno u nadle`nosti Ja-

vnih Kompanija, odnosno privatnih kompanija, gdje jevlada ve}inski vlasnik. Kompanije za vodosnabdijeva-nje finansiraju svoje tro{kove kroz cijenu pitke vode.

68VODA I MI BROJ 63

Barijera u Zelandu

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 63

Naredne tabele prikazuju prihod i o~ekivanja ve-zano za upravljanje vodama u Nizozemskoj u 1996.

godini. Ukupni tro{kovi za upravljanje vodama u Ho-landiji su oko 1% nacionalnog dohodka.

69VODA I MI BROJ 63

Obzirom da }e u narednom periodu, na svomputu ka evropskim integracijama, BiH biti u obavezida implementira Direktivu o procjeni i upravljanju po-plavnim rizicima, u~esnici radionice }e iskoristili prili-

ku da ~itateljstvo ~asopisa „Voda i mi“ upoznaju sazahtjevima ove Direktive, kao i nekim temama obra-|enim na Radionici vezanim za njenu implementaci-ju, u nekim od narednih brojeva.

Prljaca.qxd 29.12.2008 12:14 Page 64

Januar Februar Mart April

Maj Juni

Juli Avgust

Septembar Oktobar Novembar Decembar

N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S

N P U S ^ P S N P U S ^ P S

N P U S ^ P S N P U S ^ P S

N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S

Uvodnik.qxd 29.12.2008 13:29 Page 3

Sadrzaj i predzadnja.qxd 29.12.2008 14:27 Page 2