Sadr`aj Rije~ dekanamef.unizg.hr/wp-content/uploads/2015/12/MEF.HR-za-prosinac-2002.pdf · tivno slabiji uspjeh na nekim fakulteti-ma doveo je do, nadam se, privreme-nog odustajanja

PROSINAC 2002. GOD. 21., broj 1-2

Rije~dekanaKolegice i kolege,

Dvije su godine iza nas. Sve ono {tosmo napravili, poticali, utvr|ivali kaoprioritete, treba stalno provjeravati ipredo~avati javnosti kako bismo proci-jenili do kuda smo stigli i {to smo ostva-rili. Istodobno takvi istupi trebaju bitipoticaj {to ve}em broju na{ih nastavni-ka na konstruktivnu akciju, pozitivni kri-ti~ni pristup da u neposrednoj budu-}nosti na{i pomaci budu {to primjereni-ji i kvalitetniji.

U dodiplomskoj nastavi provedeno jeili je u tijeku nekoliko akcija. Povjeren-stvo za upis u prvu godinu i test-ispitebilo je vrlo aktivno. Uz iznimno velikibroj radnih sastanaka, uspje{no je pro-veden razredbeni postupak, obnovlje-na su pitanja za razredbeni postupak,centralizirano je «izvla~enje» testova injihova obrada prema prihva}enomPravilniku, a novi PAR-test je na raspo-laganju svim korisnicima. Iznimno pozi-tivnom akcijom smatrali smo Sporazumo provedbi razredbenog postupka nasva ~etiri Medicinska fakulteta u Hrvat-skoj. Ove je godine u ljetnom razdobljuproveden razredbeni postupak na svim

fakultetima istim testom u isto vrijeme.Unato~ pozitivnom ozra~ju i jednakom-jernoj aktivnosti povjerenstava za raz-redbeni postupak svih fakulteta, rela-tivno slabiji uspjeh na nekim fakulteti-ma doveo je do, nadam se, privreme-nog odustajanja pojedinih fakulteta odzajedni~kog postupka. Moramo razum-jeti i biti strpljivi, ali istodobno odlu~ni ipotpuno jasni da se razredbeni postu-pak i nadalje provodi u svim na{im fa-kultetima istodobno. Plan i programdodiplomske nastave nastojali smo uhodu postupno mijenjati. Uvaàvaju}inove trendove suvremene edukacije,pokrenuli smo u suradnji s Harvard Me-dical International {iroku aktivnost i

RIJE^ UREDNIKA • Po{tovani ~itatelji, u velikoj sam nedoumici kako da Vam objasnim {to izlazimo tako neredovito. U jed-nom od pro{lih brojeva napisao sam da razlog nije u nedostatku doga|anja na na{em Fakultetu ve} upravo obratno, tj. pre-vi{e toga se doga|a i to brzinom primjerenom stolje}u u kojem ìvimo. Naàlost kolege zaduèni za slanje priloga i svi Vi kao~itateljstvo ovog na{eg ~asopisa niste brzi u spomenutom smislu. No potpuno Vas razumijem, jer znam kako nam se gomila-ju obveze, a i poo{travaju kriteriji za magisterije, doktorate, izbore i reizbore - opet primjereno stolje}u u kojemu ìvimo.Me|utim upravo zbog priloga u ovom broju ponosan sam na sve nas djelatnike Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.Naime ovaj broj mef.hr je koncipiran tako da se pokaè me|unarodna suradnja i otvorenost na{eg fakulteta prema svijetukao i otvorenost za primjenu svjetskih dostignu}a u na{oj sredini. Naime, ovoga puta smo poku{ali dati saèt prikaz sudjelo-vanja na{ih djelatnika u radu me|unarodnih stru~nih i znanstvenih skupova ili doma}ih skupova s me|unarodnim sudjelo-vanjem u razdoblju od 1. lipnja 2001. godine do 30. rujna 2002. godine Prikaz je o~ito nepotpun, jer naàlost nismo uspjeli"i{~upati" podatke od svih na{ih djelatnika,a tako|er naàlost, zasada se ne vodi slu`bena statistika o sudjelovanju na sastan-cima, simpozijima i kongresima. @elja nam je da s ovako koncipiranim brojem mef.hr pridonesemo proslavi 85. obljetniceosnutka na{eg Fakulteta. Vivat, crescat, floreat Facultas Medica Universitatis Zagrabiensis!

Va{ Marko Pe}ina

Sadràj

Dodiplomski studij medicine na engle-skom jeziku ve} idu}e godine . . . . 4

Dràvne nagrade za znanost . . . . . 15

Proslava 80. obljetnice Interneklinike KBC-a Zagreb . . . . . . . . . . . . 19

[NZ "A. [tampar" - 75 godinau slu`bi zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . 20

Me|unarodna suradnja . . . . . . . . 21

Saga o [alati . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Prikazi knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

Studenti – skupovi i kongresi . . . . 49

Prof. dr. sc. Boris Labar, dekan

LIST MEDICINSKOG FAKULTETA / www.mef.hrISSN 1332-960X

dekan

2 www.mef.hr

dekan mef.hr

�

provodili edukaciju nastavnika «kakou~iti» u sustavu edukacije problemu us-mjerene nastave. Organizirane su ~etiriinteraktivne radionice za izobrazbu tu-tora. Nakon posjeta vode}e skupine li-je~nika Harvard Medical Internationalau travnju 2001. (Robert Crone, HarveyMakadon, Thomas Aretz i Dimitri Kra-inc), koji je organiziralo Ministarstvozdravstva, zapo~ela je suradnja na{egfakulteta s Harvardom. Provedene sudosada dvije interaktivne radionice uorganizicaciji Harvarda i uz pomo} Lud-wig Maximillian Sveu~ili{ta iz Munche-na. Sastancima je prisustvovalo oko 80nastavnika na{eg fakulteta. Na{i su na-stavnici pokazali iznimno zanimanje iaktivnost, te je vrlo brzo stvorena jezgranastavnika koji su znanjem u potpuno-sti kompetentni da provode edukacijutemeljem na~ela problemu usmjerenenastave. Tijekom rujna su na fakultetuodràne jo{ dvije interaktivne radionicekoje su isklju~ivo organizirali kolege sna{eg fakulteta. Radionice je poha|alo70 nastavnika. U pripremi je novi zajed-ni~ki sastanak s Harvardom dogovorenza studeni 2002. Ovaj tip edukacije na-stavnika aktivno su potpomogli, kako jeve} navedeno, suradnici s Ludwig-Ma-ximillian Sveu~ili{ta iz Munchena. U ti-jeku su dogovori administracija na{ihfakulteta o budu}oj suradnji, koja bi uk-lju~ivala izmjenu nastavnika i nastavnihmodula u problemu usmjerene nasta-ve, suradnju u podru~ju poslijediplom-ske nastave i trajne izobrazbe lije~nika idr.

Po~etkom velja~e 2002. krenuli smou vrlo intenzivne pripreme za uvo|enjestudija na engleskom jeziku. Nakon {i-roke rasprave odredili smo koordinato-re studija (doc. dr D. Jeèk, dr. DimitriKrainc), osnovali smo Savjet studija kojivodi prof. dr. I. Damjanov. Studij je 17.9. 2002. godine prihvatio Senat Sve-u~ili{ta u Zagrebu i u tijeku su sve po-trebne pripremne radnje kako bi studijzapo~eo {kolske godine 2003/04.

Od pro{le {kolske godine djeluje i Po-vjerenstvo za kontrolu provedbe nasta-ve. Nakon {to su ~lanovi povjerenstvadetaljno upoznali razinu problema nasvim radili{tima Fakulteta, predloìli sudokumentaciju za evidenciju provedbenastave, izradili su Pravilnik o kontroliprovedbe nastave, koje je prihvatilo Fa-kultetsko vije}e, i izradili su Anketu okvaliteti izvo|enja nastave. Tijekomidu}e {kolske godine o~ekuje se da }erad ovog povjerenstva primarno biti us-mjeren na procjenu kvalitete sadràja

nastave a ne samo na kontrolu njezineizvedbe.

Dva su temeljna koncepta odredilaaktivnost na podru~ju poslijediplomskeedukacije. Usvajanjem Pravilnika odre-dili smo «pravila igre». Uvo|enjemECTS bodovnog sustava stvorili smopretpostavke za povezivanje svih oblikau~enja u tzv mreù cjeloìvotnog u~e-nja. To se ponajprije odnosi na znan-stveni doktorski studij, stru~ne poslije-diplomske studije i trajnu medicinskuizobrazbu. Sredi{nji predmeti znanstve-nog studija «ocijenjeni» su s 40 ECTSbodova, dok elektivni i svi ostali obliciposlijediplomskog usavr{avanja dono-se pristupniku 20 ECTS bodova. Bitan jenapredak postignut na podru~ju znan-stvenog doktorskog studija. Iako to nijejo{ uvijek njegovo formalno ime, dopu-stite mi da se njime posluìm jer je u ti-jeku postupak izmjene imena na Sve-u~ili{tu. Aktivnosti koje su provedene ilisu u tijeku imale su cilj pobolj{anje kva-litete poslijediplomske nastave. Ovdjenavodim: 1. Utvr|eni su kriteriji za upisu studij (svi pristupnici prolaze struktu-rirani razredbeni postupak); 2. U tijekuje usvajanje nekoliko novih smjerovaznanstvenog doktorskog studija i 3.Svjesni globalizacije u znanosti kao traj-nog na~ela, okrenuti smo s jedne straneprepoznatljivim sveu~ili{tima i fakulte-tima, èljni konkretne suradnje kako bi-smo pobolj{ali kvalitetu i razinu na{ihstudija. Ova se suradnja ogleda i u re-gionalnoj suradnji srednje i zapadneEurope. Istodobno «prepoznajemo» ipoti~emo Zagreb kao Centar jugoisto-~ne Europe, koji mora imati ulogu koor-dinatora i nositelja prijenosa znanja umanje razvijene regije.

U podru~ju trajne izobrazbe lije~nikapostoji zna~ajan pomak. Jasno odre|e-nim postupkom i na~inom provo|enja,u posljednje dvije godine do{lo je dozna~ajnog porasta broja te~ajeva (od34 organiziranih tijekom 1999/2000 na102 tijekom 2001/02 i vjerojatno 163 ti-jekom 2001/02). U neposrednoj budu-}nosti aktivnosti na podru~ju cjeloì-votnog u~enja treba usmjeriti u dvasmjera: treba organizirati te~ajeve odjavnozdravstvenog prioriteta na lokal-nim razinama diljem Hrvatske gdje zato postoji interes i potreba, te poticatiorganizaciju te~ajeva prve kategorije nastranim jezicima.

U proteklom razdoblju na na{em jefakultetu doktoriralo 65 lije~nika, temagistriralo njih 95. Tijekom ove godi-ne zavr{en je natje~aj Ministarstva zna-nost za znanstvene projekte. Nastavnici

Medicinskog fakulteta voditelji su 98projekata. Usto se na Medicinskom fa-kultetu provodi i 13 me|unarodnihznanstvenih projekata. Ministarstvoznanosti je tijekom 2001. godine osigu-ralo 2.891.000 kuna za potrebe znan-stvene opreme. Ove godine su financij-ska sredstva za znanstvenu opremu go-tovo udvostru~ena. Iako to ne zadovo-ljava niti 30% na{ih potreba, ipak ohra-bruje jer se postupno iz dràvnih izvorapo~elo s ulaganjem u kapitalnu znan-stvenu opremu.

Kada se govori o kadrovima, treba na-glasiti nekoliko zna~ajnih pomaka, ali iprobleme koje jo{ uvijek nismo rije{ili nazadovoljavaju}i na~in. Sistematizacija,kao temeljni akt koji odre|uje broj na-stavnika na fakultetu i na~elne okviremogu}nosti i brzine napredovanja, nijepoticajna. Ona je ponajprije odrazskromnih financijskih mogu}nosti. Pro-vode}i striktno «pravila igre» temeljenana sistematizaciji i Statutu, te Pravilnikuo izboru i napredovanju, morali smo sodre|enim brojem nastavnika raskinutiradni odnos jer nisu zadovoljavali uvjeteza napredovanje. Nastavnici koji ispun-javaju uvjete za napredovanje ~esto nisubili birani u zvanja za koja ispunjavajuuvjete (npr. asistent u zvanje docenta),ve} je zbog «prenapu}ene» sistematiza-cije njihovo napredovanje je usporeno,{to je razlog nezadovoljstvu i djeluje de-stimulativno na najproduktivnije kadro-ve Medicinskog fakulteta. Posljednjih jegodina znatno smanjen broj nastavnikau naslovnim zvanjima. Potreba za {tove}im brojem nastavnika zbog znatnogpove}anja obima poslijediplomske na-stave i trajne izobrazbe lije~nika te uvo-|enja studija na engleskom jeziku, vi{eje nego o~ita, pa je u nadolaze}em raz-doblju, uz jasno odre|ena na~ela primit-ka i postupka primitka, nu`no pove}atibroj nastavnika i u naslovnim zvanjima.Poku{aj na~elnog pristupa mla|im na-stavnicima kroz sintagmu – do znan-stvenog asistenta/docenta svi su znan-stveni novaci, u nekim podru~jima pret-klini~ke medicine doima se logi~nom iopravdanom. Me|utim, lije~nici sazavr{enom specijalizacijom koji ne po-sjeduju odgovaraju}e znanstveno zvan-je, morali bi se i nadalje birati u zvanjeasistenta. U tijeku je razgovor s Ministar-stvom da se ova kadrovska specifi~nostna{eg fakulteta i dalje ostvaruje. Izrazitopozitivan pomak predstavlja primitakznanstvenih novaka – najboljih studena-ta u katedre i na specijalizacije iz kli-ni~kih struka, ~ime se poti~e primitaknajbolje skupine studenata na fakultet.

dekan

U tijeku je priprema novog pravilnika zaIzbor i napredovanje nastavnika. Ciljpravilnika je doraditi i unaprijediti krite-rije za izbor i napredovanje nastavnikana na{em fakultetu, ~ime se bitno pri-bliàvamo europskim standardima.

Osnivanjem Zaklade Miroslava â~ko-vi}a nastojali smo otvoriti mogu}nost da{to ve}i broj mladih znanstvenihistraìva~a odlazi na stru~na, znanstve-na i nastavna usavr{avanja u vode}e me-dicinske ustanove u svijetu. I ovom prili-kom èlim potaknuti {to ve}i broj mla-dih nastavnika da ulaù u svoje znanje, aZaklada }e mo}i sudjelovati i potpoma-gati izobrazbu svojih nastavnika.

Hrvatski institut za istraìvanje moz-ga u zgradi temeljnih medicinskih zna-nosti posljednjih je godina usmjerio ak-tivnost prema nabavci kapitalne opre-me uz napore i nastojanja da Institutbude {to je mogu}e vi{e me|unarodnoprepoznat. Nabavljena je oprema zamolekularnu biologiju, ure|ena je u~io-nica s ra~unalima, a u tijeku je nabavkakonfokalnog mikroskopa. U Institutu seprovodi 36 projekata i 4 poticajna pro-jekta mladih istraìva~a. Institut sudje-

luje u 4 europske mreè izvrsnosti iz po-dru~ja neuroznanosti. Na podru~juznanstvenog doktorskog studija u tije-ku je postupak prihva}anja novog smje-ra poslijediplomske nastave iz neuroz-nanosti.

Posljednjih je godina [kola narodnogzdravlja «Andrija [tampar», pokrenulaniz javnozdravstvenih akcija (npr. Recida nepu{enju) me|unarodne programeedukacije i poslijediplomske studije.Upravo kre}e tehnolo{ka i gra|evinskaobnova [kole, uz izgradnju Centra zaZdravstveni magnagement u Dubrovni-ku. Za ovaj projekt osigurana su sred-stva u visini od 42.000.000 kn. U pro-teklom je razdoblju u [kolu primljeno11 znanstvenih novaka.

Centar za razmjenu me|unarodnihprograma i novih tehnologija pokrenuoje i vodio niz akcija od kojih navodimosamo najva`nije: Prijava Tempus pro-jekta poslijediplomske regionalne mre-è, suradnja s Harvard Medical Interna-tional i Sveu~ili{tem Ludwig Maximil-lian iz Münchena. Izra|ena je mono-grafija o fakultetu te osnovan Ured pro-blemu usmjerene nastave. Odjel za iz-

dava~ku djelatnost pri Centru izdao je20 knjiga, 3 broja na{eg ~asopisaMef.hr, a Odjel za organizaciju simpozi-ja i kongresa sudjelovao je u organizaci-ja 2 kongresa, 3 me|unarodna skupa ijedne iteraktivne radionice za izobraz-bu tutora.

U proteklom dvogodi{njem razdobljuje za opremu utro{eno 12.200.000 kn,a za investicijsko odràvanje 12.500.000kuna. Usvojeno je ili dopunjeno 27 Pra-vilnika, a u tijeku su postupci oko utvr-|ivanja statusa imovinsko-pravnih od-nosa zgrade u Demetrovoj i stanova ufakultetskim zgradama na [alati. U tije-ku je izrada idejnog projekta [alate kaobiomedicinskog kampusa.

Na{e sutra bit }e i dalje usmjerenoponajprije na kadrove, njihovu kvalitetui osposobljenost, jer je to pokreta~kasnaga stru~ne, znanstvene i nastavneprepoznatljivosti. Temeljni strate{kipravac je {to brà i kvalitetnija tranzicijau moderni fakultet na temeljima vlasti-te pro{losti i tradicije u europskomokruènju.

Boris Labar

www.mef.hr 3

mef.hr dekan

�

INTERAKTIVNA RADIONICA IZ NASTAVNIH VJE[TINA CASE-BASED TEACHING AND ASSESSMENT • Program edukacije tutora,

Zagreb, 21. - 24. studeni 2002. • Voditelji radionice Tom Aretz , Dimitri Krainc, Frank Christ, Vesna Degoricija, Robert Liki},

Martina Lovri}-Ben~i}, Gordana Pavlekovi}, Mladenka Vrci} Keglevi}, Adriana Vince, s koordinatorima programa i polaznicima.

nastava

4 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

Dodiplomski studij medi-cine na engleskom jezikuve} idu}e godine

Na sjednici Senata Sveu~ili{ta u Zagre-bu odrànoj 16. i 17. rujna 2002. godineprihva}en je prijedlog nastavnog pro-grama dodiplomskog Studija medicinena engleskom jeziku koji je predloìona{ Fakultet. Radi se o prvom cjelokup-nom programu dodiplomskog studijana stranom jeziku koji }e se odvijati uokrilju Sveu~ili{ta u Zagrebu. Po~etakStudija bit }e u akademskoj godini2003./2004. Prijedlog spomenutog Stu-dija rezultat je dvaju usporednih procesakoji su se u posljednje dvije godine odvi-jali (i jo{ se odvijaju) u podru~ju osnovnedjelatnosti Fakulteta, a to je dodiplom-ska nastava. Prvi proces je reforma na-stavnog plana i programa na hrvatskomjeziku, a drugi je uvo|enje novijih pro-grama i oblika nastave (izme|u ostalog,putem dodiplomskog Studija na engle-skom jeziku i «radionica» koje se odvija-ju u suradnji s Harvard Medical Inter-nationalom i Hrvatskim dru{tvom zamedicinsku edukaciju).

Dodiplomski Studij medicine na en-gleskom jeziku po~iva na 85.-godi{njojme|unarodnoj tradiciji koju ima na{ Fa-kultet jo{ od svojih osniva~a-profeso-ra, koji su studirali u Be~u, Pragu i Bu-dimpe{ti. Osim toga, Studij je imao svo-je «prethodnike» u pojedinim oblicima

poslijediplomske nastave (npr. «Diabe-tology», «Ultrasound in Clinical Medici-ne» i dr.) koji se ve} godinama odvijajuna engleskom jeziku. Tu su tako|er ibrojna iskustva dodiplomske i poslijedi-plomske izobrazbe studenata - pripad-nika na{e hrvatske dijaspore te stranihstudenata iz SAD, Europe, Afrike i Azije.

Tijekom stvaranja dodiplomskog Stu-dija medicine na engleskom jeziku kate-dre Medicinskog fakulteta mogle supredloìti neka nova rje{enja i oblikenastave koji nisu bili prisutni u tzv.«hrvatskom» curriculumu. Tako je je-dan broj katedri ukazao na neprimjeren(i ~esto nelogi~an) poloàj svojih pred-meta u starom nastavnom planu i pro-gramu, {to je studentima znatnooteàvalo savladavanje nastavnog gra-diva. Neki predmeti (kao npr. Fizika) supodijeljeni na dva dijela kako bi {to bol-je i uspje{nije prenijeli studentima ne-ophodna znanja i vje{tine, dok su poje-dini srodni predmeti objedinjeni u inte-griranim turnusima (npr. integriraniturnusi iz interne medicine, zaraznihbolesti ili kirurgije). Svi ovi gore spome-nuti turnusi imaju u sebi ugra|ene mo-dule kao oblik problemu usmjerene na-stave (Problem Based Learinig, PBL) kojise po~eo intenzivno razvijati na na{em

Fakultetu. Predloèni su i neki novi ko-legiji koji su svoje mjesto preteìto na{liu 6. godini Studija (npr. «End of LifeCare», «Geriatrics», «Problems ofAddiction», «Back to Basic»). Ovi pred-meti su dio nastojanja da se dodiplom-ski studij medicine osuvremeni novim,aktualnim sadràjima koji su rezultatsuvremenog na~ina ìvota i problemakoji on nosi kao i populacijskih trendo-va s kojima se suo~ava i na{a zemlja.Osim toga, predmeti kao «Back to Ba-sic», «Geriatrics» te moduli su izrazitopogodni za me|usobno proìmanjetemeljnih, klini~kih i javno zdravstve-nih medicinskih struka i disciplina.

Velika novost u curriculumu dodiplom-skog Studija na engleskom jeziku je pola-ganje ameri~kog nostrifikacijskog ispita(USMLE) na kraju 3. i 6. godine Studija.Svaki kolegij u pojedinoj godini Studijanosi odgovaraju}i broj ECTS bodova teima propisanu satnicu predavanja, semi-nara, razli~itih oblika vje`bi te na~in pola-ganja. U prve dvije godine predvi|ena je inastava iz hrvatskog jezika kako bi stranistudenti {to bolje mogli komunicirati spacijentima i savladati klini~ki i javnozdravstveni dio Studija. Treba naglasitida je dodiplomski Studij medicine na en-gleskom jeziku u skladu sa zahtjevima ikriterijima Europske Unije vezanim uzizobrazbu lije~nika te sadrì {est godinaorganizirane nastave s ukupno 5946 sati.Od toga na izborne predmete (kojih jeprijavljeno vi{e od 40!) otpada 540 satinastave i 36 ECTS bodova. Studij ukupnonosi 386 ECTS bodova (najmanji mogu}ibroj ECTS bodova u EU je 360). Tijekomrada na prijedlogu nastavnog programaStudija, odre|eni su voditelji Studija (uHrvatskoj i SAD) te koordinatori pojedi-nih godina. Na~injen je popis gostuju}ihnastavnika koji }e se nastojati pro{iritina{im istaknutim stru~njacima iz dijaspo-re ali i sveu~ili{nim nastavnicima iz ugled-nih inozemnih sveu~ili{ta. Ustrojena je iWEB stranica Studija koja je pridruènaglavnoj WEB stranici na{eg Fakulteta(www.mef.hr). U tijeku je izrada prigod-ne promid`bene knjiìce kao i niz aktiv-nosti vezane za boravak stranih studena-ta, polaznika Studija (npr. pitanje zdrav-stvenog osiguranja, smje{taja, prehrane,boravi{ne dozvole i dr.). Osniva se i stu-dentska referada Studija u okviru Centraza me|unarodnu suradnju Fakulteta.

Na kraju treba re}i ono najva`nije:dodiplomski Studij medicine na engle-skom jeziku je prilika za daljnju inter-nacionalizaciju i me|unarodnu afir-maciju na{eg Fakulteta. To je prilika daMedicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagre-bu prigrli studente medicine iz ~itavogsvijeta kao i brojne sveu~ili{ne nastavni-ke svjetskog ugleda.

Davor JeèkOsnovne obavijesti o studiju medicine na engleskome jeziku ve} su istaknute na

fakultetskoj web-stranici

nastava

www.mef.hr 5

mef.hr nastava

�

REFORMA MEDICINSKE IZOBRAZBE

Interaktivna radionica iznastavnih vje{tinaProgram edukacije tutoraZagreb, 16. - 18. rujna 2002.Zagreb, 23. - 25. rujna 2002.

Interaktivna radionice iz nastavnihvje{tina odràna je u Zagrebu u dva ter-mina, od 16.-18. i 23.- 25. rujna, na crtiprovedbe projekta reforme medicinskeedukacije i razvoja novih modula.

Radionica je odràna u organizacijiPBL ureda Medicinskog fakulteta (Dra-go Horvat - organizacijski voditelj), doksu za stru~nu provedbu i koordinacijunastavnih jedinica bili zaduèni doc.dr.Gordana Pavlekovi}, doc.dr. MladenkaVrci}-Keglevi}, dr.sc. Adrijana Vince,dr.sc. Martina Lovri}-Ben~i}, mr.sc. Ve-sna Degoricija, mr.sc. Radovan Radoni}i dr. Fran Borove~ki. Premda se po glav-nini svojih sadràjnih elemenata na-stavlja na radionicu odrànu u Dubrov-niku od 13. - 16. svibnja 2002. koju suvodili Tom Aretz i Dimitri Krianc s Har-vard Medical Internmtional i OrsolyaGenzel i Frank Christ s Ludwig Maximi-lians Sevu~ili{ta u Münchenu, va`no jenapumenuti da je zagreba~ka interak-tivna radionica predstavlja i samostalni

uradak zagreba~kih voditelja koji sukreativno nadogradili harvardski modelte proveli vlastitu ekstenzivnu evaluaci-ju prilago|enu specifi~nim uvjetima iprojekcijama na provo|enje reformecurriculuma na Medicinskom fakultetuu Zagrebu.

Osnovni cilj ove radionice bio je da sekroz rad u malim grupama osposobi{to ve}i broj nastavnika za izvo|enjeproblemski orijentirane nastave, koji bipotom preuzeli ulogu tutora u novomobliku izvo|enja nastave (tutorijal), ve-zanom za provedbu novokoncipiranihmodula (Muskuloskeletalne bolesti, Ra-cionalna farmakoterapija, Urgentnamedicina).

Trodnevni program izobrazbe bio jekoncipiran tako da se polaznici uvodnoupoznaju s temeljnim na~elima u~enjautemeljenog na rje{avanju problema. Usvom teoretskom uvodu Gordana Pa-vlekovi} je kriti~ki prikazala PBL kao jed-nu od inovativnih nastavnih metoda, ane kao panaceu za sve nastavne proble-me. Polaznici su dobili uvid u osnovnerazlike izme|u tradicionalnog i inova-tivnog curriculuma, s posebnim nagla-skom na uo~avanje razlike izme|u pro-

blem-based learning i problem-solvingmetode. Osnovni cilj uvodnog izlaganjabio je razviti pozitivan stav prema PBLmetodi i motovirtati polaznike na prim-jenu nau~enoga u vlastitom radu.

U sljede}oj nastavnoj jedinici Tutorijalu praksi polaznici su imali prilike, mnogipo prvi puta, doìvjeti rad u maloj grupi ito iz studentske, ali i iz perspektivebudu}ih tutora - moderatora. Svakagrupa dobila je identi~ni klini~ki slu~aj,koji je ovisno o njenoj specifi~noj dina-mici, uspjela u odre|enoj mjeri rije{iti,odnosno proìvjeti proces postavljanjaproblema i njegovog postupnogrje{avanja. Kroz rad u tutorijalu polazni-ci su stekli iskustvo o ulozi tutora u pro-vo|enju PBL tutorijala, a razvili su i osjet-ljivost za prepoznavanje naj~e{}ih pro-blema te na~ine njihovog rje{avanja u si-tuacijama razli~ite grupne dinamike.

Prvi dan radionice zavr{io je Uvodomu OSCE (Objective Structured ClinicalExam) koji su koncipirali Vesna Degori-cija i Radovan Radoni}. Ta je tematskajedinica bila posve}ena problemu ob-jektivnog vrednovanja klini~kih vje{tina(koji dakako pretpostavljaju i specifi~naznanja i izgra|ene stavove) studenatamedicine koji se poku{ava rije{iti orga-niziranjem objektivnog strukturiranogklini~kog ispita. Svi polaznici/studentimorali su rije{iti iste probleme, a uspjehna ispitu ovisi o tome u kojoj su mjerizadovoljeni unaprijed definirani bitni

•

Promjene u nastavnom planu uakademskoj godini 2002./03.

Medicinski fakultet Sveu~ili{ta u Za-grebu, u suradnji sa Harvard MedicalInternationalom i Medicinskim fakulte-tom Slita Ludwig Maximilians u Mun-chenu zapo~eo je projekt reforme me-dicinske edukacije prije dvije godinekao rezultat te suradnje odràno je ne-koliko zajedni~kih radnih sastanaka,kako bi se {to ve}i broj nastavnikaupoznao s novim modelom nastave,koji se zasniva na metodi problemskiorijentirane nastave (PBL). Bit te nasta-ve svodi se na rad u malenim skupina-ma od 8-10 studenata i kroz edukacijskiformat osmi{ljenih klini~kih slu~ajeva.Uvo|enjem novih interkatedarskih mo-dula predstavlja model integracije me-

dicinskog curriculuma na na~elima ho-rizontalne i vertikalne povezanosti na-stavnih sadràja kroz koje studenti po-staju svjesni relevantnosti usvojenihznanja, vje{tina i stavova.

Kao preduvjet za uvo|enja tog tipanastave u akademskoj godini 2002/03uveden je turnusni tip provo|enja na-stave u prve dvije godine studija. Tepromjene prihvatilo je Fakultetsko vije}ei ve} su se po~ele primjenjivati u praksi.Uvo|enje tog tipa nastave preduvjet jeda bi se kasnije, u tim godinama moglaprimijeniti modulska nastava.

U teku}oj akademskoj godini uvede-na su ~etiri modula, dva u zimskom idva u ljetnom semestru. U zimskom se-

mestru odvijat }e se modul Anatomija,biologija i klini~ka medicina bolesti mu-skulo-skeletnog sustava (koordinatormodula prof. dr. sc. SlobodanVuki~evi}).

Koordinator drugog modula je prof.dr. sc. Nada îke{, koja je s prof. dr. sc.Boìdarom ]urkovi}em pripremila mo-dul Muskuloskeletne bolesti.

U ljetnom semestru odràt }e setako|er dva modula, prvi pod nazivomHitna stanja u medicini s koordinato-rom prof. dr sc.Vladimirom Ga{paro-vi}em, te modul Racionalna frarmako-terapija, s koordinatorom prof. dr. sc.Igorom Franceti}em.

Smatramo da }e ovaj tip nastave po-taknuti timski rad, ali i osobnu odgo-vornost i inicijativu pri u~enju, te jeujedno i odli~na simulacija stvarne kli-ni~ke situacije.

Nikola [prem

nastava

6 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

elementi koje treba sadràvati odgovorstudenta ili njegova demonstracijaodre|ene prakti~ne vje{tine. Za tu prili-ku voditelji ove nastavne jedinice konci-pirali su pet OSCE postaja od po 20 mi-nuta koje su svi polaznici pro{li premaunaprijed definiranom vremenskom sli-jedu i rasporedu prema grupama. Po-laznici su po grupama pro{li sljede}eOSCI postaje: Oìvljavanje, Lije~enjearitmija, Glavobolja, Hipertenzija i Po-stavljanje venskog puta.

Nakon OSCE postaja u nastavku na-rednog dana voditeljice nastavne temeUmije}e pisanja klini~kog slu~aja, Mar-tina Lovri} Ben~i} i Adriana Vince nasto-je polaznicima izloìti osnovne postav-ke i na~ela pisanja klini~kog scenarija(slu~aja) koji sluì kao okosnica u susta-vu PBL-a. Osnovni princip je smjestitizadani medicinski sadràj (ovisno o se-mestru) u zanimljiv i poticajan literarniokvir kratke pri~e. Kroz sadràj pri~estudenti moraju razraditi i savladatiprecizno definirane i unaprijed planira-ne edukativne ciljeve: upoznavanje,

razrada i usvajanje odre|enih sadràjaiz temeljnih znanosti, razrada patofi-ziolo{kih mehanizama, te upoznavanjei povezivanja fabularnih elemenata sklini~kom slikom. Va`no je da pri~a dje-

luje stimulativno na grupu u smislu po-ticanja zajedni~kih upita, odluka i zak-lju~aka. Pri tome cilj dobre pri~e-scena-rija nije {to prije do}i do to~ne dijagno-ze, ve} kroz zajedni~ki rad u grupi ela-borirati sve prethodno postavljene edu-kativne zadatke. Osnovni zadatak do-bre pri~e je zainteresirati studenta zau~enje u grupi, kao i poticati dodatniindividualni rad i usvajanje znanja veza-nog uz konkretne klini~ke primjere i en-titete, {to sve stimulira razvoj dugotraj-nog pam}enja. Neobi~no je va`noistaknuti da svaki dobro razra|en sce-narij mora biti popra}en s preciznimuputama za tutore u kojima moraju bitijasno definirani obrazovni ciljevi s popi-som osnovne i priru~ne literature, te damora sadràvati i dodatne materijalerelevantne za rje{avanje specifi~nog kli-ni~kog problema (rentgenogrami, EKGsnimke, separati i sl.).

Na kraju drugog dana radionice po-laznici dobivaju zadatak koncipirati vla-stiti klini~ki scenarij, dakako samo unjegovom uvodnom dijelu, ali s jasnodefiniranim edukativnim ciljevima ~ita-ve pri~e.

Naredni dan donosi promjenu per-spektive i autori pri~e postaju tutori zasvoj scenarij, te imaju priliku ispitatikako njihov slu~aj funkcionira u okru`jumale grupe. Tako|er se diskutira i oulozi studenata i tutora u rje{avanjuslu~aja, da bi na kraju grupa dala ocje-nu o svom zajedni~kom radu.

Tematska jedinica Nastavnik pod lu-pom - Microteching (voditeljica Mla-denka Vrci} Keglevi}) predstavlja po-sljednju grupnu aktivnost ove interak-tivne radionice i u neku je ruku ogledalorada svakog polaznika u kojem domini-raju teme autopercepcije, autorefleksijei samokritike s jedne strane, kao i grup-ne percepcije i kritika grupe - peer su-pervision s druge strane. Microtea-chiong ili slikovito re~eno Nastavnikpod lupom je evaluativna aktivnost

Zajedni~ka fotografija sudionika radionice na kraju bogatog i napornog programa

Program edukacije tutora:

Voditelji: Fran Borove~ki,Vesna Degoricija, Martina Lovri} Ben~i}, GordanaPavlekovi}, Radovan Radoni}, Adriana Vince, Mladenka Vrci}-Keglevi}

16. - 18. rujna 2002.Baudoin TomislavBeader Nata{aBedekovi} VladimirBedeni} BrankaCrn~evi}-Urek MarijaDolanski Babi} SanjaFeren~ak GoranGamulin OzrenJovanov Nata{aKaradà VjekoslavKeki} BrankoKogler JanaKordi} RajkoKos MarinaKu{an MarijaLetilovi} TomislavLuki}-Grli} AmarelaLukinovi} [kudar VesnaMarinovi} BrankaMarti} Kre{imirMer~ep IvetaMlinari}-Galinovi} GordanaMua~evi}-Katanec DianaMujki}-Klari} AidaO`va~i} ZlataPetrove~ki VedranaSonicki Zdenko[iri} Franjo

23. - 25. rujna 2002.Bilu{i} MarinkoBolan~a IvanBosni} DubravkaBrumen VlatkaCerove~ki Neki} Venija]oru{i} AnteDoko-Jelini} JagodaJakovina Vida~ak SanjaJelu{i} MarijaJuri}-Leki} GordanaKlinar IgorKolak JurankoKujundì}-Tiljak MirjanaKupe{i} SanjaLuki} Kre{imirMari}-Be{i} KristinaMayer DavorMorovi}-Vergles JadrankaOre{kovi} SlavkoPa{ali} DariaPjeva~ NedaPo~ani} DarkoPucarin JasnaRaji} LjubicaSenta AnkicaStar~evi} Boris[eparovi} Hanèva~ki Jadranka[imi} Goran[imunjak BorisTroskot Rosana@erjavi}-Lakta{i} Nadica

nastava

www.mef.hr 7

mef.hr nastava

�

koja pripada grupi aktivnosti ~iji je ciljunapre|enje kvalitete rada nastavnika,u ovom slu~aju unapre|enje kvaliteteplaniranja i izvo|enja nastavnog preda-vanja. Svaki sudionik radionice imao jepriliku prezentirati jedno predavanje nabilo koju temu u duìni od 7 minuta,koje se snima na video zapis u prisustvusvih ~lanova grupe. Prema unaprijedpripremljenom upitniku svaki ~lan gru-pe ima priliku evaluirati predavanje,analizirati rezultate evaluacije unutargrupe i ukazati kolegi predava~u kojesu pozitivne strane njegovog izlaganja,te {to bi eventualno trebalo izmijeniti sto~no preciziranim prijedlozima po-bolj{anja. I sam predava~ dobiva priliku

vidjeti video zapis predavanja i samoe-valuirati svoje izlaganje. Ukratko, su-dionici radionice imaju priliku primije-niti elemente metode vrednovanja sastrane parnjaka - peer supervision naprimjeru nastavnog predavanja.

Od Iznimne va`nosti za aktivnopra}enje i snalaènje unutar specifi~nihtematskih cjelina bio je i opseàn Pri-ru~nik kojeg su osmislili voditelji i orga-nizatori radionice. Priru~nik je koncipi-ran na na~in da svaka tematska jedinicasadrì saètak rada i jasne edukativneciljeve, dok se na kraju navodi i daje po-pratna literatura zna~ajna za razumije-vanje i pra}enje odre|enih sadràja. Pri-ru~nik zavr{ava s opse`nim pojmovni-

kom Glossary of Medical EducationTerms koji sa svojim jasnim definicijamadoprinosi {to boljem razumijevanjuosnovnih pojmova iz podru~ja medicin-ske edukacije.

Trodnevni program edukcacije tutorauspje{no je zavr{ilo 59 nastavnika izraznih temeljnih i klini~kih podru~jamedicine kao i iz podru~ja javnogzdravstva. Ovom prilikom zahvaljujemopro~elnicima katedara i predstojnicimazavoda koji su polaznicima radioniceomogu}ili nesmetano poha|anje i oslo-bodili ih od svih obaveza u terminimapredvi|enim za odràvanje radionice.

Drago Horvat

EvaluacijaNa kraju Interaktivne radionice pro-

vedena je usmena i pismena evaluacija(upitnikom s otvorenim i zatvorenim ti-pom pitanja). Prema odgovorima, po-laznici su sadràj i ciljeve rada radioniceocijenili vrlo korisnim, poticajnim zarazmi{ljanje i rad, s jasno odre|enimciljevima te zanimljivim, pou~nim i zave}inu relativno novim sadràjem. Iz-vedbu nastavnika ocijenili su vrlo viso-kim ocjenama, isti~u}i njihovu stru~nupripremljenost, komunikativnost i en-tuzijazam koji su prenijeli i na polazni-ke. Odli~no je ocijenjena i organizacijaprograma, uz preporuke kako je ovak-vom edukacijom potrebno obuhvatitisve nastavnike te osigurati nastavakedukacije onima koji su sad uspje{nozavr{ili ovu trodnevnu interaktivnu ra-dionicu specifi~no – ovisno o moduli-ma, i uz dodatnu edukaciju iz drugihumije}a medicinske nastave.

Primjenom upitnika dobiveno jetako|er i mi{ljenje polaznika o potrebipromjene kurikuluma, postoje}ih oblikanastave i potrebama uvo|enja inovativ-nih na~ina rada kao {to je PBL, mogu}no-stima tih promjena u nastavi na Medicin-skom fakultetu u Zagrebu i osobnojspremnosti na aktivno sudjelovanje u timpromjenama (tablice 1, 2 i 3). Za refor-mu nastave potrebno je osigurati pre-duvjete. Prema mi{ljenju polaznika, utome je va`nije osiguranje vrijeme zanastavni rad. To su osobito izrazili onikoji rade na klinikama. Va`nija je i moti-vacija mla|ih nastavnika i njihova edu-kacija, nego li poduzimanje administra-tivnih mjera kao {to su kontrola nastaveili formalne odluke na Fakultetu (tablica4). To su jasne poruke mladih i perspek-tivnih nastavnika, spremnih na inovaci-je i nov kvalitetan nastavni rad.

Gordana Pavlekovi}

•

Tablica 1. Mi{ljenje polaznika o potrebi provo|enja promjena u kurikulumu,dosada{njem na~inu izvo|enja nastave i uvo|enju novih nastavnih oblika (PBL) (N= 58))

Promjene potrebnoprovesti

Kurikulum(% odgovora)

Pobolj{anje dosada{njih oblika na-stave (% odgovora)

Uvo|enje novih oblikanastave (PBL)

Nepotrebno 3,7 - -Djelomi~no 20,3 13,0 29,6Potrebno 75,0 87,0 70,4

Tablica 2. Mi{ljenje polaznika o mogu}nostima provo|enja promjena u kurikulumu, dosa-da{njem na~inu izvo|enja nastave i uvo|enju novih nastavnih oblika (PBL) (N=58)

Promjene potrebnoprovesti



Uvo|enje novih oblikanastave (PBL)

Te{ko 16,7 14,8 25,9Djelomi~no 66,6 68,5 48,2Lako 16,7 16,7 25,9

Tablica 3. Mi{ljenje polaznika o osobnoj spremnosti za sudjelovanje u provedbi promjenau kurikulumu, dosada{njem na~inu izvo|enja nastave i uvo|enju novih nastavnih oblika(PBL) (N=58)

Osobna spremnost naprovo|enje promjena



Uvo|enje novih oblikanastave (PBL)(% odgovora)

Malo 22,3 7,4 11,1Djelomi~no 24,0 27,8 31,5Mnogo 53,7 64,8 57,4

Tablica 4. Mi{ljenje polaznika o preduvjetima koje bi trebalo poduzeti kako bi se promjenemogle provesti (rang od 1 – najva`nije do 10 – najmanje va`no)

Preduvjet Rangva`nosti

% odgovora"Vrlo va`no"

Osiguranje uvjeta za provedbu (vrijeme - optere}enje poslom) 1 83.3

Edukacija nastavnika iz inovativnih oblika nastave i nastavnih metoda 2/3 79,6

Motivacija mla|ih suradnika u nastavi 2/3 79,6

Stimuliranje nastavnika kroz odgovaraju}e nastavne kriterije za napredovanje 4 77,7

Motivacija predstojnika katedara 5/6 75,9

Osiguranje uvjeta za provedbu (prostor, priru~nici, AV sredstva) 5/6 75,9

Pove}anje broja nastavnika (sistematizacija) 7 73,6

Podr{ka Uprave Fakulteta 8 72,2

Kontrola kvalitete nastave 9 57,4

Odluka Fakultetskog vije}a 10 46,2

nastava

8 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

Zaklada Miroslava â~kovi}aZaklada Miroslav â~kovi}, nazvana

po prvom dekanu Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu koji je tudu`nost obna{ao u dva navrata (1917 –1919 i 1924 – 1925), osnovana je s cil-jem nastavnog, znanstvenog i stru~nogusavr{avanja znanstvenih novaka,istraìva~a i asistenata.

Svoju djelatnost Zaklada zapo~inje 3.rujna 2001. godine nakon dobivenogRje{enja Ministarstva pravosu|a, upra-ve i lokalne samouprave kojim se odo-brava Statut Zaklade i postavljaju Zak-ladne tijela. Upravitelj Zaklade je prof.dr. sc. Boris Labar, a Zakladnu upravu~ine mr. sc. @eljko ôvi}, dr. sc. Zvoni-mir Mari}, prof. dr. sc. Marko Mesari}(predsjednik Zakladne uprave), prof. dr.sc. Stjepan Ore{kovi}, prof. dr. sc. JosipPaladino, prof. dr. sc. Marko Pe}ina, dr.Sani Pogorili}, mr. Boò Prka, prof. dr.sc. Mihajlo Virag i Darko Bo{njak, dipl.iur. Prva sjednica Zakladne upraveodràna je 4. listopada 2001. godine,kad je i donesena odluka o raspisu nat-je~aja temeljem Pravilnika o mjerilima ipostupku za dodjelu nov~ane potpore.Kao sje}anje na prvu sjednicu donesenaje odluka da se taj dan obiljeàva kaoDan Zaklade Miroslav â~kovi}. Odlukao odobrenoj nov~anoj potpori donese-na je na 2. sjednici Zakladne uprave,kad je odobreno 11 zahtijeva u ukup-nom iznosu od 180.180,00 kn. Tada jetako|er odlu~eno da se trajno raspi{eJavni poziv za dodjelu nov~anih potpo-ra, da }e Zakladna uprava sastajati pre-ma potrebi, a najmanje dva putagodi{nje.

Naàlost, zbog iznena|uju}e slabogodaziva, sljede}a sjednica Zakladneuprave odràna je tek 11. rujna 2002.godine, kad je donesena odluka o dod-jeli 5 nov~anih potpora u ukupnom iz-nosu od 42.446,50 kn.

Svoj prvi ro|endan Zaklada je prosla-vila 4. listopada 2002. godine skupomu dvorani Miroslava â~kovi}a, na koje-mu su korisnici nov~ane potpore ukrat-ko prikazali {to su nau~ili za vrijemeusavr{avanja. Naàlost njihovoj prezen-taciji prisustvovao je mali broj nastavni-ka i suradnika Medicinskog fakulteta.

Dosada{nji korisnici nov~ane potporeiz sredstava Zaklade Miroslav â~kovi}:1. dr. sc. Danka Gr~evi}, asistent na Ka-

tedri za fiziologiju. Potporu je dobilaza znanstveno usavr{avanje u Oxfor-du, Velika Britanija.

2. dr. sc. Vedran Katavi}, asistent naKatedri za anatomiju. Potporu je do-bio za sudjelovanje na Me|unarod-

noj konferenciji o ìvotinjskim mo-delima ljudskih bolesti u Dublinu,Irska.

3. dr. sc. Goran [imi}, vi{i asistent naZavodu za neuroznanost na Hrvat-skom institutu za istraìvanje moz-ga. Potporu je dobio za sudjelovanjena 7. Europskom kongresu iz neuro-patologije u Helsinkiju, Finska.

4. mr. sc. Nata{a Jovanov Milo{evi},asistent na Katedri za biologiju. Pot-poru je dobila za sudjelovanje name|unarodnom skupu INMED Con-ferences u La Ciotatu, Francuska.

5. mr. sc. Gordana Juri}, asistent naKatedri za patologiju, zaposlena naZavodu za neuropatologiju na Re-bru. Potporu je dobila za sudjelo-vanje na 7. Europskom neuropato-lo{kom kongresu u Helsinkiju, Fin-ska.

6. mr. sc. Nata{a Kova~i}, asistent naKatedri za anatomiju. Potporu je do-bila za znanstveno usavr{avanje naOdsjeku za patofiziologiju Medicin-skog centra Sveu~ili{ta u Be~u, Au-strija.

7. mr. sc. @eljka Krsnik, asistent naHrvatskom institutu za istraìvanjemozga, s radnim mjestom na Zavo-du za neuroznanost. Potporu je do-bila za sudjelovanje na Me|unarod-nom skupu INMED Conferences u LaCiotatu, Francuska.

8. mr. sc. Milan Rado{, znanstveni no-vak na Hrvatskom institutu zaistraìvanje mozga, na projektuprof. dr. sc. Ivice Kostovi}a. Potporuje dobio za stru~no usavr{avanje izneurofiziologije na Sveu~ili{tu McGill u Montrealu, Kanada.

9. Zrinka Biloglav, dr. med., znanstveninovak na Katedri za medicinski stati-stiku, epidemiologiju i medicinskuinformatiku ([NZ) na projektu prof.dr. sc. Ariane Vorko Jovi}. Potporu jedobila za te~aj geneti~ke epidemio-logije na Medicinskom fakultetu uEdinburgu, Velika Britanija.

10. Ana Borove~ki, dr. med., znanstveninovak na Katedri za medicinsku so-ciologiju i ekonomiku zdravstva

([NZ) na projektu prof. dr. sc. Slave-na Letice. Potporu je dobila za puto-vanje na 7. Me|unarodni bioeti~kiskup u Tsukubi, Japan.

11. Nadira Durakovi}, dr. med., znan-stveni novak prof. dr. sc. Borisa La-bara na Zavodu za hematologijuInterne Klinike (KBC Zagreb). Potpo-ru je dobila za putovanje na JohnsHopkins Medical Institutions uSAD-u gdje se jo{ uvijek nalazi naistraìva~koj stipendiji.

12. Aleksandar Dàkula, dr. med., znan-stveni novak na Katedri za socijalnumedicinu i organizaciju zdravstveneza{tite ([NZ) na projektu prof. dr. sc.Luke Kova~i}a. Potporu je dobio zasudjelovanje na 11. ETC-PHHP Cour-se Evidence Based Practice ina PublicHealth and Health Promotion u Va-lenciji, [panjolska.

13. Goran Feren~ak, dip. ing., znanstve-ni novak na Katedri za medicinskukemiju, biokemiju i klini~ku kemijuna projektu prof. dr. sc. Ane Stavlje-ni} – Rukavina, zaposlen na Kli-ni~kom zavodu za klini~ku laborato-rijsku dijagnostiku na Rebru. Potpo-ru je dobio za sudjelovanje na znan-stvenom skupu «From Genetic varia-tions to Risk Prediction and Pharma-cogenomics» na Santoriniju, Gr~kate za sudjelovanje na 18. Me|una-rodnom kongresu klini~ke kemije ilaboratorijske medicine u Kyotu, Ja-pan.

14. Ivan Kre{imir Luki}, dr. med., mla|iasistent na Katedri za anatomiju,potporu je dobio za znanstvenousavr{avanje u Farmingtonu, SAD.

15. Astrid Mili}, dipl. ing., znanstveninovak na Katedri za neurologiju naprojektu prof. dr. sc. Nine Canki –Klain. Potporu je dobila za studijskiboravak u Marseillu, Francuska.

16. Matija Prka, dr. med., znanstveninovak na Katedri za ginekologiju naprojektu prof. dr. sc. Asima Kurjaka.Potporu je dobio za jednomjese~niboravak na Klinici za ginekologiju uLondonu, Velika Britanija.

I na kraju, ~estitaju}i jo{ jednom do-sada{njim dobitnicima nov~ane potpo-re, pozivam sve znanstvene novake,istraìva~e i asistente Medicinskog fa-kulteta mla|e od 40 godina, da se nat-je~u za dodjelu sredstava, jer Zaklada jei osnovana zbog Vas i promicanjaVa{eg znanja.

Marko Mesari}

nastava

www.mef.hr 9

mef.hr nastava

�

Dojmovi korisnika ZakladeUz nov~anu pomo} Zaklade Mirosla-

va â~kovi}a (hvala!) od 13-16. srpnja2002. sudjelovao sam na 7. Europskomkongresu iz Neuropatologije u Helsinki-ju. Na kongresu su s na{eg fakultetatako|er bili nazo~ni dr. Gordana Juri},dr. Leo Paànin, te dr. Danijela Kolenc.Skup se sastojao od predavanja pozva-nih predava~a, te kratkih usmenih izla-ganja i postera blizu tisu}u europskihneuropatologa. Moto skupa bila je fin-ska poslovica “Opin sauna autuas aina”ili “Sauna u~enja uvijek biva na-gra|ena”. Tridesetak tema oko kojih sugrupirana izlaganja obuhva}ala su go-tovo sva podru~ja neuropatologije, odnove klasifikacije tumora mozga doprionskih bolesti, a naslov mog posterabio je “Hippocampal atrophy in normalaging and Alzheimer’s disease”.

Od 21. srpnja do 3. kolovoza 2002.boravio sam kao pozvani sudionik tradi-cionalne Ljetne {kole neuroznanosti uRIKEN Brain Science Institute u Tokyju.Pro{le godine je na ovom skupu boraviodoc. dr. Sre}ko Gajovi}, koji mi je i pre-poru~io prijavu (hvala Sre}ko!). Na{esudjelovanje na ovom skupu smatramvelikim uspjehom fakulteta, jer se 30 su-dionika {kole izabire prema znanstvenojkvaliteti, a svake godine ima vi{e od 350kandidata iz cijeloga svijeta. Ovogo-di{nja tematika {kole bila je obuhva}ena

naslovom “Seeing the brain in action”, apredavanja su dràli Winfried Denk, izu-mitelj vi{efotonske mikroskopije, JamesFujimoto, izumitelj opti~ke koherentnetomografije, Rudolf Oldenburg, izumi-telj dvopolarizacijskog rotacijskog mik-roskopa, Toshio Yanagida, utemeljiteljnanobiologije, Amiram Grinvald, pioniropti~kog snimanja mo`dane aktivnosti,Thomas Knopfel, vode}i znanstvenik zagenetski programirane opti~ke pokaza-telje aktivnosti neurona, Peter Bandetti-ni, voditelj fMRI instituta pri NationalInstitute of Mental Health, Atsushi Mya-waki, izumitelj yellow-GFP i drugih fluo-rescentnih markera kontroliranih speci-fi~nim promotorima, Edward Kallaway iDaniel Storm, vode}i svjetski neurofizio-lozi, Masahiro Sokabe, Antoine Triller,

Kang Cheng i mnogi drugi, kao i ured-nik ~asopisa “Neuron” Kenneth Blum.

Pored trosatnih i {estosatnih izlagan-ja vode}ih svjetskih istraìva~a iz oda-branih podru~ja, {kola se sastojala i odsvakodnevnog poslijepodnevnog bo-ravka u laboratorijima instituta premaizboru polaznika, te prikaza vlastitihistraìvanja drugim polaznicima. Na-slov mog izlaganja bio je “The pathoge-nesis of spinal muscular atrophy in hu-mans is based on an inappropriate per-sistence of normally occuring motorneuron apoptosis”. Zbog jedinstveneprilike da zajedno s vr{njacima iz cijelogsvijeta doìve pravu znanost na njenimizvorima uz istovremeni dobar provodu no}nim klubovima Tokyja, te potpu-nog pokri}a svih tro{kova putovanja ismje{taja od strane RIKEN instituta, po-zivam na{e mlade znanstvenike da seprijave za sudjelovanje za sljede}u go-dinu. Informacije se nalaze na webadresi summer.brain.riken.go.jp, a pri-jave se primaju do konca velja~e. Uslu~aju da poèlite ostati kao mladi po-stdoc na RIKEN-u, mogu jo{ spomenutida se u sklopu instituta nalaze tri resto-rana, veliki vanjski bazen, nekoliko par-kova, kao i teniska, ko{arka{ka i base-ball igrali{ta, a godi{nja pla}a iznosine{to vi{e od 6 milijuna jena, {to je oko39000 kuna mjese~no. Puno sre}e!

Goran [imi}

•

Novi doktori medicinePromocija 29. studenoga 2001.

Ante Bili}An|elina Boki}Draèn Ciglar

Jasmina ]ehi}Ana FabrisInes GrafElmedin Hadìavdi}mislav hermanPetar-Kre{imir Hodì}Irena I{tvani}Antonia Jakov~evi}Edita KondàHelena KroloMartina KronjaIgor Lon~arTomas Mati}Marija Poli}Stela Popovi}Lorka PoropatIvica Premuì}Domagoj Ivan Ra{i}[oipi [oip

Frano VrdoljakMojca @idanik

Promocija 31. sije~nja 2002.Marina Bolan~aIgor ErcegMartina GorgijevZvonimir Katu{i}Pavo Kostope~Valentina Loli}Sanja Mate{aMate Musta}Renata Po{taIvan RakovacRino Ran~i}Robert SelmaniFerdinand Sli{uri}Ranko Smiljani}Vesna [emberIvan [opfSandra TelebarHelena TesariAnica Vincek

Leon Vrtari}Jurica Vukovi}Jasmina ZlataracNikica Zoki}Sanja @ivanovi}

Promocija 25. travnja 2002.Jadranka Bi{kupJasmina BulatBojan FanfaniAnamarija Guli}Mario Jelavi}Dubravko Kova~Julijana LebecBiserka Musta~Ivan Oti}Mario Pir{i}Diana PrskaloMa{a Relji}Boèna Sankovi}Ivica SkrozaTomislav Smoljanovi}Ivica [kvorcMartina [turli}Josip Tadi}Tomislav VugerNikolina Zduni}

nastava

10 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

Promocija 04. srpnja 2002.Ivana AcanAntun Ba~i}Vladimir Banovi}Matija Belavi}Goran BenkoMarko BergovecVide Bili}Ana BobanLidija Bogdanovi}@eljana Bu~anGabrijela BudanecDraèn CurmanKsenija DlakaTrvtko Doli}Vedran \uki}@eljko \uri}Ina Filipovi}-Gr~i}Dalibor Fran}eskiAnita Galovi}Ma{a Gnjidi} (Malenica)Vesna Goraj{~anIgor Go{evOzren Grgi}Aljo{a Ho~evarMaja HrabakTanja Jagodi}Tomislav Kr~marMaja Svetli}

Promocija 04. srpnja 2002.Dalibor Crvenkovi}Karlo HouraRenata IvanacDorijan Jaga~i}Blanka Jak{i}Bernarda Jeli~i}Marija Jer{ek@eljka Jurekovi}Maja Juri~i}Hana Juri}Jamin KashwaJelena Ka{nar [amprecTomislav KiferDarko Kljaji}Sonja Krsti}Ivana Kudeli}Vlatka Kupini}Tomislav Kuzman@eljko Latkovi}

Agata Makovi}Nata{a Matijevi}Marija MedlobiIvana Mika~i}Marija Milkovi}Jelena Mio~i}Daniela NovoselAndreja Or{uli}Martina Rojni}Mirko [eb

Promocija 05. srpnja 2002.Daniela Blagojevi}Mirela Kova~i}Renata Nikoli}Giorgie Petkovi}Iva Popovi}Sanja Pravdi}Vjekoslav Radelji}Zurap RaifiHrvoje SilovskiTajana Stan~eri}Vi{nja Toki}Nikolina ToljRadmila Topi}Jasminka TopolnjakVjera TrutinDraèn Tufekovi}Helena Vickovi}Marina Viteli}Valentina VrabecOzren VrdoljakAnte Vukovi}Ana WilhelmTajana ZahNino Zdeli~anZrinka @deri}Antonio @ili}

Promocija 18. srpnja 2002.Martina Ani}Andrea Bo}anJelena Bo{njakJadranka Bratani}Ljiljana CebaloKatarina CelovecAlma-Martina CepikaKsenija ^rnjevi}Tina Du{ekMarijana Galovi}Ljiljana GrbacIvana Hir{

Sanda Jankovi}Verica Klasni}Stjepan Lackovi}Marko Ljubkovi}Jasna Marinovi}Mihael Mi{irSamir Mujki}Jure Murgi}Dubravka Petra{evi}Sanja Poljarevi}

Promocija 18. srpnja 2002.Mirjana Jane{Branimir Murkovi}Kre{imir Musi}Zvonimir Naki}Nata{a PaklarSini{a Pe{i}Pavao Planini}Tanja Radivojevi}Tamara Rado{evi}Mijo Repu{i}Kristina SelthoferDragan SoldoNikolina Stojanovi} (Rijavec)Iva [egoti}Berislav [u{njarHelena To{ajGoran Vartu{ekIvana VucoBranka Vu~ini}Dalibor Zden~arLana Zlodi

Promocija 26. rujna 2002.Nata{a Andrija{evi}Irina CazinVedran Cesarec@eljko Djakovi}Blanka DokoMartina ElezIgor Gavri}Margareta Glasnovi}Andrea HorvatRuìca Juraki}Kristina Kati}Martina Koli}Lana Kova~Aida KriàjIvan LehmanIvan Leroti}Ljubica Lueti}Du{ka MitarMladen Roko Ra{inMaja Stan~i}

Promocija 26. rujna 2002.Jadranka BelanMihaela CarAna Didovi}Ivana MarinacZdravko Mitrovi}Martina Mori}Matej Mustapi}Iva Paldi@eljka PalekaMarko Pavlovi}Petar Peki}Branka Petri~evi}Silva Puk{i}Lana Radau{Iva Ran~i}Lana RnjakIva [eparovi}Nenad Vuceli}Anamarija Vukasovi}Mirta ZekanDanijela @ani}

Promociju novih doktora medicine vode dekan prof. dr. Boris Labar (u sredini) te

prodekani prof. dr. Mara Dominis i prof. dr. Marko Mesar}

nastava

www.mef.hr 11

mef.hr nastava

�

IZ FAKULTETSKOG VIJE]A ZA PITANJA POSLIJEDIPLOMSKE NASTAVE

Pove}ani zahtjevi za znanstvenomaktivno{}u radi zavr{etka doktorskogstudija (tzv. III. bodovna skupina)Fakultetsko vije}e zapitanja poslijediplomskenastave na svojoj sjedniciodrànoj 9. listopada 2002.usvojilo je nekoliko va`nihzaklju~aka koji se odnosena Znanstveniposlijediplomski studij i nauvjete za zavr{etak ovogstudija, posebno na uvjeteznanstvene aktivnosti kojesvaki pristupnik morazadovoljiti u znanstvenojdjelatnosti.

1) Magistarski studij postajeDOKTORSKI STUDIJ «BIOMEDICINA IZDRAVSTVO» (na engleskome: Ph.D.PROGRAM BIOMEDICINE AND HEALTHSCIENCES jer je predvi|eno da se studijodvija i na engleskome jeziku), o ~emutreba hitno zatraìti odobrenjeSveu~ili{ta u Zagrebu.

2) Dosada{nji Magistarski studij, dokgod ga Zakon dopu{ta, u dokumentu ostudiju treba tretirati ne kao posebanstudij, ve} kao dopu{teni prekid studijada bi se umjesto doktorata izradio ma-gisterij znanosti.

3) Sukladno zaklju~ku ad. 1. izjed-na~ava se bodovanje III. bodovne sku-pine u magistarskom i doktorskom stu-diju (Magistarski vi{e ne postoji). Ukida-ju se uvjeti za upis u III. godinu studija.

4) odluka se primjenjuje na studentekoji upisuju I. godinu u {kolskoj godini2002/03. i na sve ne-redovite studente.

Promjene u III. bodovnoj skupini neodnose se na studente koji su predalizahtjev prije odluke Vije}a, niti na redo-vite studente koji predaju zahtjev dokraja teku}e akademske godine.

Redoviti studenti, u smislu ovih zak-lju~aka, jesu oni studenti koji su upisaniu II. godinu poslijediplomskog studija,a prethodne {kolske godine su upisaliprvu godinu poslijediplomskog studija.

Promjene se primjenjuju na sve ostalestudente bez obzira pod kojim su uvje-tima upisali studij, ako im nije pozitivnoocijenjena III. bodovna skupina, jer sera~una da su redoviti studij prekinuli, aIII. bodovna studija je dio redovitog

studija i redoviti studenti podnose zah-tjev za bodovanje najkasnije na krajuakademske godine kad zavr{avaju stu-dija.

U doktorskom studiju treba najmanje60 bodova (3x20 kad bi bili ravnomjer-

III. bodovna skupina

BODOVNE PODSKUPINE:

Skupina 1

Ukupni brojautora

CC ~asopis Drugi me|unarodniindeksi

Nezavisnicitati

Prvi autor Koautor Prvi autor Koautor Prvi autorKoautor

Skupina 1a1-2 30 20 15 13

13-6 20 15 13 8

7-12 12 8 8 5

>12 8 2 5 1

Skupina 2

Ukupnibroj autora

Recenzirani~asopis/knjiga/zbornik

Saètak na me|unarod-nom znanstvenom skupu

Saètak na doma}emznanstvenom skupu

Prvi autor Koautor Prvi autor Koautor Prvi autor Koautor

1-2 10 6 6 4 4 3

3-6 8 5 5 3 3 2

7-12 5 3 3 2 2 1

>12 3 1 2 1 1 0

Skupina 3 – Pasivni bodovi

Broj bodova

Sudjelovanje u istraìva~kom radu visokog u~ili{ta ili znanstvenoi-straìva~kog instituta u trajanju od najmanje godinu dana, uz potvrduvoditelja (dok se uspje{nost toga rada odraàva aktivnim bodovima)

4

Nazo~nost na:

- me|unarodnom znanstvenom skupu 2

- doma}em znanstvenom skupu 1

- te~ajevima trajnog usavr{avanja I. kategorije 0,1 bod po satu

- unaprijed najavljenim, evaluiranim znanstvenim predavanjima 0,5

nastava

12 www.mef.hr

nastava mef.hr

�

no raspore|eni tijekom tri godine stu-dija), od ~ega najmanje 40 iz skupine 1a(radovi indeksirani u me|unarodnimindeksnim ~asopisima i nezavisni cita-ti). Od tih 40 bodova najmanje 20 bo-dova mora biti na temelju radova u CCili nezavisnih citata. Pristupnik morabiti prvi autor najmanje jednog rada uCC-u koji je u vezi s temom doktorskedisertacije. Kumulativni faktor utjecaja(impact factor) svih ~asopisa u kojimasu radovi objavljeni mora iznositi naj-manje 1,2 (otprilike kao tri rada u Croa-tian Medical Journal, dok jedan rad npr.u ve}ini ~asopisa s nazivom Euro-pen…ili American…. donosi vi{e odtoga). Najvi{e 10 od preostalih 20 bo-dova moè se nadomjestiti bodovima izskupine 3 (pasivnim bodovima).

Potrebno je dakle:• ukupno 60 bodova• od toga najmanje 40 bodova iz

skupine 1a• unutar skupine 1a najmanje 20 bo-

dova mora biti iz ~asopisa u CC-u ilinezavisnih citata.

• Kumulativni “impact factor” svih~asopisia u kojima su radovi objav-ljeni mora iznositi najmanje 1,2

• barem jedan rad iz skupine 1a ko-jem je pristupnik prvi autor a u vezije s temom doktorske disertacije,mora biti u CC-u

• najvi{e 10 bodova smije biti iz sku-pine 3 (pasivni bodovi).

Ako se doktorski studij zavr{ava s ma-gisterijem znanosti (dok Zakon todopu{ta), pristupnik mora imati naj-manje 40 bodova (2x20), od ~ega ba-rem jedan rad s najvi{e 6 koautora in-deksiran u me|unarodnom indeksnom~asopisu kojem je pristupnik prvi autora u vezi je s temom magisterija. Najvi{e10 bodova smije biti iz skupine 3 (pasiv-ni bodovi).

Do obrane magisterija potrebno jedakle:

• ukupno 40 bodova• barem jedan rad iz skupine 1a ko-

jem je pristupnik prvi autor a u vezije s temom magisterija

• najvi{e 10 bodova smije biti iz sku-pine 3 (pasivni bodovi).

Proces pripreme novog bodovanja iz-vannastavne znanstvene aktivnosti(tzv. III. bodovna skupina) pro{ao je dioneformalne rasprave putem E-maila svoditeljima predmeta na Studiju. Po-jednostavljeno, prvi prijedlog je krenuood toga da je pojedincu za zavr{etakdoktorskog studija potreban jedan radu CC-u s manje od 5 autora, u kojem jepristupnik prvi autor i koji je povezan s

temom doktorske disertacije, a da jekroz bodovni sustav prakti~no prijekopotrebno da bude koautor na jo{ jed-nom ili ~ak 2 rada u CC-u. U desetak od-govora voditelji predmeta su ovaj prije-dlog poduprli. Bilo je, me|utim, i punousmenih primjedbi - kako je to nerealnoi sl. Iako voditeljstvo studija, Povjeren-stvo i prodekan za poslijediplomsku na-stavu smatraju kako je to cilj prema ko-jemu moramo teìti - ti su kriterijiublaèni. Iz prijedloga koji slijedi proiz-lazi da }e za zavr{etak doktorskog stu-dija nekima trebati 1 rad u CC-u, a neki-ma 2 (izme|u Slovenije i Ma|arske).Pritom rad u kojem je pristupnik prviautor, moè biti i u drugim me|una-rodnim indeksima (me|utim, tada }ebodove u CC-u biti teè zaraditi).Tako|er, broj koautora pove}an je sa 5na 6, a uvedena je i posebna kategorijaradova s 1-2 autora. Temeljem uvida ukriterije Medicinskog fakulteta u Szege-tu (kumulativni impact factor minimal-no 6,5) uvedena je i ta kategorija kaokumulativni impact factor najmanje1,5.

Obrazloènje bodovanja

U nas je znanstveni poslijediplomskistudij ustrojen kao jedinstven za cijelo-kupno podru~je biomedicine i zdrav-stva. Takav ustroj studija nu`no name-}e i potrebu njegove «internacionaliza-cije», ne samo u smislu pozivanja na-stavnika izvan Hrvatske da odrè poje-dina predavanja, nego, na temelju Eu-ropskog sustava prijenosa bodova(ECTS), i suradnju sa sli~nim studijima ubliìm ili udaljenijim zemljama. Ono {toje ve} u~injeno jest to da su su znan-stveni poslijediplomski studiji svih me-dicinskih fakulteta u Hrvatskoj uklju~eniu neformalnu mreù koja omogu}avada polaznici mogu pojedine (me|usob-no dogovorene) predmete odslu{ati ubilo kojem od na{ih medicinskih sre-di{ta. Dosad su studenti ~esto iskoristilitu mogu}nost. Takvu bi mreù bilopoèljno stvoriti i sa bliskim zemljama.Razlog je jednostavan: medicinske zna-nosti tako su {iroke da ni jedna zemlja(osim mo`da najve}ih) ne moè pokritisva podru~ja znanstvenog istraìvanja.U tim naporima za «internacionalizaci-ju» studija uspostavljeni su kontakti sfakultetima u Ljubljani, Szegedu, Gra-zu, pripremaju se kontakti i s drugim fa-kultetima, a skupljene su barem djelo-mi~ne informacije o organizaciji takvihstudija, uvjetima zavr{etka itd. O~ito jeme|usobno uskla|ivanje tih uvjeta uv-

jet ravnopravne suradnje. Ono {to jebilo najprije vidljivo jest da pojedine su-sjedne zemlje imaju puno zahtjevnijeuvjete doktoriranja. Tako je, primjerice,u Szegedu potrebno da pristupnik ima,vezano uz temu doktorata, tri rada uCC-u. U jednome od tih radova morabiti prvi autor, a minimalni kumulativniimpakt faktor (aritmeti~ki zbroj ~imbe-nika utjecaja svih ~asopisa u kojima suradovi objavljeni) iznosi 1,5. U ECTS su-stavu nije mogu}e jednostavno prepi-sati takve stroge, ali jednostavne kriteri-je, ve} ih treba pretvoriti u bodovni su-stav. Usto smatra se da bi uvo|enjekonkretno navedenih kriterija bilosuvi{e naglo i te{ko premostivo. Stogaje kroz rasprave, prvo neformalne pu-tem E-maila izme|u voditelja predme-ta, zatim na Odboru za bodovanjeznanstvenog studija, Odboru za plano-ve i programe i na Dekanskom kolegijudonijeta odluka da se promjenama pri-stupi «srednjim koracima», koji }e bitite{ki, ali ne i nesavladivi.

[to je autorstvo (prema Internatio-nal Committee of Medical Journals Edi-tors) (sastavljeno uz pomo} doc. dr. sc.Jelke Petrak)

1. bitan doprinos koncepciji i nacrtu,prikupljanju, analizi ili interpreta-ciji podataka,

2. oblikovanje ~lanka ili kriti~ka revi-zija sadràja ~lanka,

3. rad na kona~noj verziji ~lanka koja}e se objaviti.

Nabava financija ili nadzor nad pro-vedbom istraìvanja ne moè se sma-trati autorstvom.

Svi koji su pridonijeli nastanku rada,ali na koje se ne odnose gornje triodredbe, mogu se spomenuti u zahvali.

Sve se vi{e autorstvo multicentri~nihistraìvanja pripisuje cijeloj skupini.Me|utim, svi ~lanovi skupine koji se na-vode kao autori, moraju zadovoljitispomenuta 3 kriterija. Sve ostale morase, s njihovim doobrenjem, navesti uzahvali ili u posebnom dodatku(Acknowledgments).

Redoslijed autora mora biti zajed-ni~ka odluka svih autora. Autori morajubiti spremni objasniti glavnom uredni-ku redoslijed navo|enja autora. (U pra-vilu u ve}ini razvijenih zemalja prvi au-tor je onaj koji je najvi{e radio, a zadnjiautor je voditelj istraìvanja)

Broj autora. Prema analizi broja au-tora svih radova koje je tijekom razdob-lja 1995.-1999. indeksirao Science Cita-tion Index, prosje~an broj autora po in-deksiranom radu (average number of

nastava

www.mef.hr 13

mef.hr nastava

�

authors per source item) bio je 3,67(1995.), 3,75 (1996.), 3,84 (1977.),3,89 (1998.) i 3,92 (1999.). Prema anliziradova koje je u razdoblju od 1975. do1995. objavio British Medical Journal(JAMA 1998; 280(3):219-21) prosje~anje broj autora 1975. iznosio 3,21 po~lanku, a 1995. godine 4,46. Broj ~lana-ka s jednim autorom u istom se razdob-lju smanjio s 1,22 u 1975. godini na0,18 u 1995. godini. Samo po sebi je ra-zumljivo da je jedan istraìva~ u pravilunapravio vi{e posla ako je sam izradioneko istraìvanje i napisao rad negoliako je to u~inilo 10 ljudi. Me|utim, pre-ma navedenim podacima o svjetskimprosjecima broja autora u medicini i sve~e{}oj potrebi multidisciplinarnihna~inu istraìvanja u medicini, te premaizmi{ljenom primjeru takvog sloènogmutidisciplinarnog klini~kog istraìvan-ja: 2 klini~ara (znanstveni pripravnik imentor) + 1 citolog ili patolog + 1 me-dicinski biokemi~ar + 1 molekularnibiolog ili + 1 statisti~ar = 5 i tome je uovoj verziji dodan jo{ 1 koji se ne moèunaprijed predvidjeti. Dakako u medici-ni ima istraìvanja u kojima je potrebnosudjelovanje velikog broja istraìva~a,npr. velika epidemiolo{ka istraìvanja ilimulticentri~ni multinacionalni pokusi isl. U takvim se istraìvanjima, me|utim,postavlja pitanje do koje mjere svi auto-ri zadovoljavaju navedene kriterije. Na-dalje u takvim istraìvanjima su autoriza svoje sudjelovanje ~esto nagra|enina drugi na~in (nov~ano). Me|utim,ako je ne~iji znanstveni doprinos tak-vom istraìvanju doista posebno velik,on }e biti prvi autor, pa }e temeljemtoga i dobiti bodove.

Navedeni je sustav bodovanja radniprijedlog za raspravu. On je dosta re-striktivan, posebno prema koautorima(kojima se s jednim autorom vi{e brojbodova umanjuje na pola). Ta restrik-tivnost proizlazi iz spoznaje da je odnosprema autorstvu naj~e{}i oblik znan-stvene nekorektnosti. Rije~ o politi~kojodluci kojom se èli destimulirati znan-stvena nekorektnost u pogledu koau-torstva («koautori duhovi», «kautorigosti» i sl., u nas poznato kao dopisi-vanje autora) i sve negativne posljedicekoje ona proizvodi.

Patenti. (1) Patentni dokumentivrednovani su razmjerno malo (ili ni{ta)jer se u akademskoj zajednici o~ekujeda }e iz njih ili njihovom primjenom bitiobjavljeni znanstveni radovi. Usto, je-dan te isti izum se ~esto patentira neko-liko puta radi za{tite na razli~itimtrì{tima (2) Prosudba patentnih doku-menata prepu{tena je Odboru jer pa-

tenti ne jam~e znanstvenu utemelje-nost onoga {to se u njima navodi. Nai-me, patentni uredi evaluiraju isklju~ivoje li netko ranije za{titio takav ili sli~anizum, a ne i njegovu utemeljenost. Teo-rijski je dakle mogu}e patentirati i «per-petum mobile», ako takav ve} nije pa-tentiran. Da se u medicini patentnoza{ti}uju i znanstveno potpuno neute-meljene tvrdnje, sredstva alternativnemedicine itd., moè se provjeriti naweb-stranicama Europskog ili Ame-ri~kog patentnog ureda. Zbog toga sepatentni dokumenti mogu priznatisamo nakon znanstvene recenzije ~ijetro{kove, kao posebnog postupka, sno-si pristupnik.

Primjedbe tijekomrasprave

U tijeku rasprave izneseno je nekolikobitnih primjedaba

1. Ponudu da, zbog mogu}ih speci-fi~nosti, uvjeti mogu biti ne{todruga~iji u podru~ju javnogazdravstva i mentalnog zdravlja de-cidirano su pismeno (e-mailom)odbili prof. dr. Stipe Ore{kovi},prof. dr. Vera Folnegovi}- [malc iprof. dr. Rudolf Gregurek.

2. Na sjednici Odbora za planove iprograme prof. dr. Luka Kova~i} jeupitao kakve }e to posljedice imatina potreban istraìva~ki rad u ma-lim sredinama. Profesor Lackovi}je iznio svoja iskustva iz skandinav-skih zemalja, u kojima su uvjetidoktoriranja jo{ puno stroì i u ko-jima male sredine intenzivno parti-cipiraju u znanstvenim istraìvanji-ma u podru~ju medicine i zdrav-stva, {to se moè i scientometrijskiprovjeriti.

3. Na Vije}u za pitanja poslijediplom-ske nastave postavljeno je pitanjeda li se time destimuliraju doma}imedicinski ~asopisi. Odgovor namizgleda jasan – ne samo pojedincinego i ~asopisi moraju se boriti zame|unarodnu afirmaciju. Me|u-tim, zada}a pojedinih ~asopisanije samo znanstvena, ve} u malimsredinama uklju~uje i druge va`nezada}e, kao {to su transfer znanjau na{u sredinu te izradu i njego-vanje hrvatske medicinske termi-nologije. U doktorskom studiju, pai u izborima za zvanja radovi u tim~asopisima se tako|er vrednuju.Dapa~e, zbog tih va`nih nacional-nih interesa moglo bi se predvidje-ti me|u uvjetima za izbore u zvan-

ja i obvezu postojanja radova nahrvatskome jeziku

4. Prof. dr. Ivica Kostovi} je na Vije}uiznio da s time prakti~no prestajevrijeme masovnih magisterija idoktorata, da }e biti te{ko doktori-rati izvan velikih ustanova, te da }eto imati i financijske posljedice zaFakultet. Replicirao je prof. Lacko-vi} podsjetiv{i na 1986. ili 1987.godinu, kad su donijeti prakti~nodana{nji kriteriji za izbor nastavni-ka. Tada je bilo velikih strahova iprotivljenja. Danas, me|utim, su-de}i prema broju izbora u znan-stvena i nastavna zvanja, ti kriterijivi{e nisu problem, dapa~e vi{e ni-su diskriminativni.

5. Prof. dr. Marko Pe}ina je podsjetionazo~ne na staru dilemu - je li dok-torat znanosti po~etak znanstve-nog rada ili njegova kruna.

Nitko nije replicirao na jednostavno,ali vrlo va`no pitanje profesora Pe}ine.Me|utim, izgleda nam da su na{i zako-ni i propisi jasno odgovorili na to pitan-je. Osoba s doktoratom osposobljena jeza samostalni znanstveni rad, moè sa-mostalno aplicirati za znanstvene pro-jekte, uz stjecanje znanstvenog zvanjaznanstvenih suradnika (ta je stepenicaod uvo|enja novih kriterija Doktorskogstudija vrlo mala) – moè samostalnopredavati u dodiplomskoj i poslijedi-plomskoj nastavi, dràti ispite itd. Pre-ma tome, ne radi se ni o po~etku ni okruni – ve} o dokazima koje netko trebapruìti da je sposoban biti samostalniznanstveni djelatnik i nastavnik (igromrije~i mogli bi kazati «po~etak na viso-koj razini»). Odluka pak o tome je pri-marno stru~no-politi~ko pitanje: u ko-jem smjeru i kojom brzinom èlimo daide razvoj na{e medicinske znanosti (a stime povezano i prakse). Kao predla-ga~i bili smo svjesni svih pote{ko}a okotoga, o ~emu je detaljno raspravljano,posebice na Odboru za bodovanjeZnanstvenog poslijediplomskog studi-ja, i odlu~ili smo se da idemo u smjeruznanstveno razvijenijih zemalja (uk-lju~ivo Sloveniju i Ma|arsku), korakomkoji nije prevelik (kao {to bi bilo da seodmah izjedna~imo sa Szegedom), alije velik i bit }e za dio pristupnika i njiho-vih mentora i vrlo teàk. Vjerujemo,me|utim, da }e, uz odre|eni predvidivizastoj, tijekom vremena ambiciozni po-jedinci iz na{e sredine biti u stanju svla-dati ono {to mogu i moraju savladatinjihovi kolege u susjednim zemljama.

Zdravko Lackovi}, Mara Dominis

nastavanastava mef.hr

�

www.mef.hr 14

STALNO MEDICINSKO USAVR[AVANJE

Pogled na uspje{norazdobljeAkademska godina 2000/01

U prvom periodu zacrtani su planovida se u razmjerno kratkom vremenunadopune postoje}i okviri koji odre|u-ju broj i kvalitetu te~ajeva stalnog medi-cinskog usavr{avanja i drugih oblikatrajne izobrazbe te utvrde na~ini njiho-va odvijanja i stimulacije. Cilj je bio kva-litativno i kvantitativno unaprijediti su-stav stalnog medicinskog usavr{avanjana Medicinskom fakultetu.• formirano je novo Povjerenstvo za

stalno medicinsko usavr{avanje• izra|en je novi Pravilnik o stalnom

medicinskom usavr{avanju i novi Pra-vilnik o mjerilima i na~inu iskori{ta-vanja posebnih prihoda u kojem suregulirani na~in financiranja i raspod-jela sredstava ostvarenih odràvan-jem te~ajeva.

• financijsko pra}enje poslovanja te~a-jeva odvija se putem Financijsko-ra~u-novodstvenog odsjeka Fakulteta uzdodatak da je slu`ba za SMU du`naosigurati pravilno i transparentno fi-nancijsko pra}enje svakog te~aja.

• svi te~ajevi odnosno prijedlozi te~aje-va do svoga prihva}anja prolaze po-stupak recenzije, evaluiranja od stra-ne Povjerenstva za stalno medicinskousavr{avanje Fakulteta te odobrenjeFakultetskog vije}a u sastavu za pi-tanja poslijediplomske nastave.

• dogovorom s Hrvatskom lije~ni~komkomorom rije{en je na~in priznavanjabodova polaznicima te~ajeva Medi-cinskog fakulteta te povoljnijepla}anje pristojbe Komori za evalui-ranje i bodovanje te~ajeva

• Iste godine pove}an je broj te~ajevastalnog usavr{avanja od prethodnegodine sa 34 na 47 te utrostru~enbroj polaznika (sa 207 prethodne go-dine na 713)

Akademska godina 2001/02

• za razliku od 30-ak te~ajeva godi{njeu prija{njim godinama, u akademskugodinu 2001/02. krenulo se s realiza-cijom 112 te~aja (106 poslijediplom-skih te~ajeva prve i druge kategorijete 6 te~ajeva individualne edukacije.),

• 2001. godine je po prvi puta pri-premljen i Program stalnog medicin-skog usavr{avanja Medicinskog fa-kulteta, sa sadràjem te~ajeva. Pro-gram je tiskan u posebnoj knjiìci iupu}en na oko 12000 adresalije~nika (Pliva je sponzorirala otpre-mu), potencijalnih polaznika, prika-zan je na web-stranicama Fakultetate u skra}enom obliku distribuiranputem Lije~ni~kih novina. Od 112te~ajeva 58 je “klasi~nih” koje orga-niziraju katedre, zavodi i klinike Fa-kulteta, a prvi puta je u ve}em obuj-mu ostvarena zamisao o plasiranjugranskih predmeta znanstvenog po-slijediplomskog studija kao te~ajevastalnog usavr{avanja. Ukupno jeponu|eno 48 kolegija, koji su timeotvoreni i za polaznike izvan redovi-tog znanstvenog poslijediplomskogstudija.

• Program je imao velik odjek, {to go-vori i podatak da je primljeno oko3000 zahtjeva za detaljnijim informa-cijama i prijavama te~ajeva.

• realizacija planiranih te~ajeva u aka-demskoj godini 2001/02.; od planira-nih 112 te~ajeva realiziran 102 (91%) s oko 2.273 polaznika.

• u te~ajeve je involvirano oko 200 vo-ditelja/nastavnika Medicinskog fa-kulteta

• izra|en je poseban kompjuterski pro-gram za sortiranje i sre|ivanje prijavaza te~ajeve kako bi se svi potencijalnipolaznici na vrijeme mogli izvijestiti ote~ajevima za koje su izrazili interes.

• kao sastavni dio poslijediplomske na-stave, sustav stalnog medicinskogusavr{avanja uklju~en je i u tzv.“mreù” znanstvenog i stru~nog po-slijediplomskog studija, s ciljem da sestudentima i drugim polaznicimaomogu}i nesmetano kretanje krozsve oblike poslijediplomske edukacije

• organizirani su i prvi Web-te~ajevistalnog medicinskog usavr{avanja izgastroenterologije i oftalmologijekoji }e se prezentirati putem Interne-ta na web-stranicama Fakulteta.

• Povjerenstvo za stalno medicinskousavr{avanje imenovano na sjedniciFakultetskog vije}a odrànoj 30.sije~nja 2001. godine, svoju je prvusjednicu odràlo 21. velja~e 2001.Povjerenstvo broji 17 ~lanova i u pra-vilu se sastaje jednom mjese~no.

Akademska godina2002/03.

• ove godine ponovo tiskan Programstalnog medicinskog usavr{avanjaMedicinskog fakulteta za akademskugodinu 2002/03., uz osjetnopove}anu ponudu te~ajeva, tako dasu ponu|ena/planirana 163 te~aja.Od toga je 149 poslijediplomskihte~ajeva prve i druge kategorije (47predmeta znanstvenog poslijedi-plomskog studija ponu|enih kaote~ajevi stalnog usavr{avanja) te 14te~ajeva individualne edukacije.

Damir Nemet

Te~ajevi stalnog usavr{avanja lije~nika - broj~ani pokazatelji

1999/2000 2000/2001 2001/2002 2002/2003(program)

Broj te~ajeva 34 47 102 163

Broj polaznika 207 713 2273

Novosti u perinatalnoj medici-ni, te~aj obnove znanja, odrànpovodom 100. godi{njice Op}ebolnice Virovitica. Medicinskifakultet po prvi puta organizirate~aj stalnog medicinskog usa-vr{avanja izvan Zagreba. Savprihod od te~aja poklonjen jeOB Virovitica za obnovu gine-kolo{ke sale odnosno kupovinurashladnih ure|aja za operacij-sku salu. Posebna je ~ast u~inje-na polaznicima {to je uz vodi-telja te~aja prof. dr. Josipa Djel-mi{a nazo~io i odrào preda-vanje o anemijama u trudno}i idekan MF prof. dr. Boris Labar.Tijekom te~aja odràna je poprvi puta izvan Sabora RH isjednica Odbora za rad, zdrav-stvo i socijalnu skrb, kojoj jepredsjedavala Snjeàna BigaFriganovi}, {to je jo{ pove}alozna~enje ovog doga|aja.

znanost

www.mef.hr 15

mef.hr znanost

�

Dràvne nagrade zaznanost 2002.godine za podru~jebiomedicinskih znanosti

Svake godine nakon provedenog nat-je~aja Ministarstva znanosti i tehnolo-gije Republike Hrvatske,a povodomDana dràvnosti Republike Hrvatske,dodjeljuju se nagrade znanstvenim dje-latnicima u {est podru~ja, i to: prirod-nih znanosti, biomedicinskih znanosti,tehni~kih znanosti, biotehni~kih znano-sti, dru{tvenih znanosti i humanisti~kihznanosti. Mogu se iz svakog podru~jadodijeliti jedna nagrada za cjelokupniznanstvenoistraìva~ki rad (za ìvotnodjelo), do tri godi{nje nagrade zazna~ajno znanstveno dostignu}e ili ot-kri}e, jedna nagrada za znanstvenognovaka odnosno mladog istraìva~a iukupno na svih {est podru~ja tri nagra-de za popularizaciju i promid`bu zna-nosti. Sve~ana podjela dràvnih nagra-da za znanost odràna je 2. srpnja2002. godine u Pala~i Dverce na Kata-rinskom trgu u Zagrebu.

Iz podru~ja biomedicinskih znanostinagradeni su:

1. Nagrada za ìvotno djelo

• Akademik [ime Spaventi, za cjelo-kupni znanstvenoistraìva~ki rad, po-sebice za zna~ajan doprinos ustru~nom, znanstvenom i nastavnomradu u podru~ju onkologije, radiote-rapije i nuklearne medeicine.

2. Godi{nja nagrada

• dr. sc. Jasminka Paveli}, znanstvenasavjetnica Instituta "Ruder Bo{kovi}",za zna~ajno znanstveno dostignu}e,posebice za molekularno-geneti~kaobja{njenja patogeneze raka i razvojgenskog lije~enja.

• dr. sc. Danka Peri~i}, znanstvenasavjetnica Instituta "Ruder Bo{kovi}",za zna~ajno znanstveno dostignu}e,posebice za istraìvanja mehanizmadjelovanja neuropsihofarmaka s po-sebnim osvrtom na utjecaj spola istresa.

• dr. sc. Ita Samarìja, redovita profe-sorica Farmaceutsko-biokemijskogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu, zazna~ajno znanstveno dostignu}e,posebice za uspje{na istraìvanja izpodru~ja eksperimentalne nefrologi-je i renalne farmakologije.

3. Nagrada za popularizaciju ipromid`bu znanosti

• dr. sc. Miljenko [impraga, docentVeterinarskog fakulteta Sveu~ili{ta uZagrebu, za {irenje spoznaja iz po-dru~ja veterinarske medicine, posebi-ce za autorstvo znanstveno popular-nih emisija u elektronskim medijima.

4. Nagrada znanstvenom novaku

• dr. sc. Jerka Dumi} Belamari}, mla-da znanstvenica Farmaceutsko-bio-kemijskog fakulteta Sveu~iuli{ta uZagrebu, za doprinos u istraìvanjuvarijabilnosti glikozilacije i lektina uzdravlju i bolestima.Nakon {to je predsjednik Hrvatskog

sabora gospodin Zlatko Tom~i}, uz pri-sutnost ministra znanosti i tehnologijeprof. dr. Hrvoja Kraljevi}a i predsjedni-ka svih {est Podru~nih povjerenstavapodijelio nagrade u ime svih na-gra|enih zahvalio se akademik [imeSpaventi, ~iji govor u cijelosti objavlju-jemo.

Marko Pe}ina

Govor akademika [imeSpaventija

Dopustite mi da se u svoje ime i u imesvih dobitinka ovih visokih priznanjazahvalim na va{em izboru. Dràvna na-grada za znanost ima posebnozna~enje i teìnu medu brojnim nagra-dama u Republici Hrvatskoj, jer se dodi-jeljuje za podru~ja djelatnosti ~iji kriteri-ji vrijednosti imaju izrazito globalni ka-rakter.

Vjerujem da u ime svih nas mogu iz-raziti nadu da se ovaj izbor odvija u go-dini koja bi trebala biti po~etak dru-ga~ijeg poimanja va`nosti visokogobrazovanja i znanosti u Hrvatskoj kao iuloge ova dva povezana segmentadru{tva u strategiji za njenu budu}nost.

Unato~ svojoj maloj populaciji i tur-bulentnoj povijesti Hrvatska znanost ihrvatski znanstvenici ostavili su sraz-mjerno zna~ajan trag u bliòj i daljojpovijesti ~ovje}anstva. To, prije svega,moèmo zahvaliti ~injenici {to je naovim prostorima kroz dugo vremenapostojao relativno velik broj Ijudi otvo-renih novim idejama i spoznajama.Zahvaljuju}i tome {to su kroz povijestvlasti, bez obzira da li tudinske ili hrvat-ske, crkva, pa ~ak i imu~niji pojedinci ilikompanije prepoznavali va`nost znanjaza sveukupni napredak dru{tva, talenti-rani pojedinci ili grupe su vrlo ~esto nai-lazile na otvorena vrata kreiraju}i na taj

na~in «kriti~nu masu» koja je stalnoHrvatskoj omogu~avala odràvanjepriklju~ka s razvijenim svijetom.

Danas, kada razmi{ljamo o tome nakoji na~in pozicionirati Hrvatsku, kakobi se na ravnopravan na~in integrirala urazvijeni svijet, nalazimo se pred dile-mom koja to ne bi smjela niti biti.Moèmo biti prepoznati kao zemljakoja svijetu nudi ili prodaje prirodnabogatstva (bez obzira na to radi li se ona{im {umama, obali ili Ijudskim po-tencijalima) ili moèmo biti prepoznatikao partner koji sa svijetom razmijenju-je znanje, ideje i tehnologije. S obziromna to da Hrvatska obiluje svim oblicimaprirodnih bogatstava, ova opcija bi mo-glakratkoro~no izgledati atraktivno.Problem je, medutim, {to su prirodniresursi ograni~enog trajanja i u trenut-ku kada vi{e ne budemo bili u situacijiponuditi vrijednosti koje danas posje-dujemo, kada na{a obala vi{e ne budedjevi~anski ~ista, ili kada najtalentiranji-

•

znanost

16 www.mef.hr

znanost mef.hr

�

ji pojedinci napuste zemlju, svijet }e seokrenuti drugima, a mi }emo pasti u za-borav.

U danana{njem svijetu, a pogotovo usvijetu budu}nosti, znanje i inovativ-nost biti }e klju~ni ~imbenik razlikovan-

ja uspje{nih od neuspje{nih. Ne treba-mo previ{e traìti kako bismo na{li ja-sne primjere zemalja poput Irske, Tajva-na, Ju`ne Koreje ili Finske, koje su ovu~injenicu prepoznale na vrijeme i usamo deceniju ili dvije se uzdigle iz zao-

stalosti do nezaobilaznih tehnolo{kihsila. Hrvatska je prije desetak ili petna-est godina bila u boljoj poziciji negoove dràve u trenutcima kada su onedonosile strate{ke odluke o svojojbudu}nosti. Na àlost, zbog raznih raz-loga, na{a je krivulja od tada krenula nadolje i dovela nas u opasnu zonu sveu-kupne nekonkurentnosti.

Sasvim je sigurno da u Hrvatskoj jo{uvijek postoje sredi{ta izvrsnosti koja suu stanju ravnopravno se nositi s na-prednim svijetom. Kona~no, i dosti-gnu}a dana{njih laureata dokaz su uprilog ovoj tvrdnji. Pitanje je samo, radili se o «posljednjim Mohikancima» iznekog biv{eg doba ili nagovje{tajimabolje budu}nosti.

Vjerujem da izraàvam mi{ljenje svihprisutnih da ulaganje u znanje i zna-nost nema alternative i èlim vjerovatida je i kreatorima strategije razvojaHrvatske jasno da ulaganje u ova po-dru~ja Ijudske djelatnosti jedina garan-cija da }e Hrvatska u budu}nosti klju~svoje sudbine imati u svojim rukama.Svaka druga opcija pretvorila bi nassamo u modernu koloniju potpuno ovi-snu o drugima, koji puta i lo{ijima odnas.

Akademik [ime Spaventi, dobitnik nagrade za cjelokupni znanstvenoistraìva~ki rad

•

Popis magistara imagistara znanosti

Davor Dobutovi}, dr.med. – 16.11.01Karlo Koùl, dr.med. – 20.12.01Nata{a Boban, dr.med. – 20.12.01Marko Velimir Grgi}, dr.med. – 21.12.01Franka Jelavi}-Koji}, dr.med. – 21.01.02Nenad Horvat, dr.med. – 25.01.02prof. Aleksandra Mindoljevi} – 11.02.02Nadica Buzina, dr.med. – 12.02.02Ivan Kneèvi}, dr.med. – 14.02.02Zdenko Katavi}, dr.med. – 15.02.02Nada Blagojevi}-Dama{ek, dr.med. – 18.02.02Vinko Markovi}, dr.med. – 20.02.02Ivan Vladika, dr.med. – 20.02.02Vesna â~inovi} Mati}, dr.med. – 20.02.02Miroslav Ragu`, dr.med. – 21.02.02Majda Vu~i}, dr.med. – 21.02.02Zoran Zori~i}, dr.med. – 21.02.02Sanja Klenkar, dr.med. – 22.02.02Aleksandra Einfalt [omen, dr.med. – 25.02.02Martin Jurlina, dr.med. – 06.03.02Ivo Mati}, dr.med. – 12.03.02Boris Ruì}, dr.med. – 19.03.02Sanda Anton, dr.med. – 19.03.02Vesna Perekovi}, dr.med. – 19.03.02

Enio Ami}, dr.med. – 27.03.02Dubravka Golub, dr.med. – 28.03.02Lu~i Gole{, dr.med. – 05.04.02Marija Jelu{i}, dr.med. – 08.04.02Draènka Vadla, dr.med. – 09.04.02Vilka Hre{i} Kr{ulovi}, dr.med. – 12.04.02Ljiljana Valen~ak-Tonkovi}, dr.med. – 17.04.02Vanja Radi}, dr.med. – 22.04.02Marko Lov{in, dr.med. – 23.04.02Ankica Smoljanovi}, dr.med. – 03.05.02Sanja Ple{ko, dr.med. – 05.05.02Zoran Raku{i}, dr.med. – 06.05.02Branka Gr{kovi}, dipl. ing. – 07.05.02Jadranka ûlav Sumi}, dr.med. – 10.05.02Vesna Stepani}, dr.med. – 10.05.02Romana Gjergja Mateji}, dr.med. – 10.05.02Boris Brki}, dr.med. – 10.05.02Mario Vuk{i}, dr.med. – 13.05.02Dalibor Karlovi}, dr.med. – 14.05.02Silvana Kara~i}, dipl. defektolo – 21.05.02Dragan Kurtovi}, dr.med. – 22.05.02Breda Jesen{ek-Pape`, dr.med. – 28.05.02Marijana Luburi} Milas, dr.med. – 28.05.02Dunja Zukanovi}, dr.med. – 05.06.02

\ur|ica Lazi}, dr.med. – 07.06.02Sr|ana Telarovi}, dr.med. – 10.06.02Josip Bara}, dr.med. – 10.06.02Jasminka Dlesk Boì}, dipl.ing.soc.ra – 10.06.02Sanja Kusa~i}-Kuna, dr.med. – 10.06.02Darko Horvat, dr.med. – 12.06.02Zdravko Kolundì}, dipl. defektolo – 12.06.02Marija Luki}, dr.med. – 13.06.02Aleksandar Milenovi}, dr.med. – 14.06.02Stjepan Kranj~evi}, dr.med. – 20.06.02@eljko [undov, dr.med. – 20.06.02Ivan Kre{imir Luki}, dr.med. – 20.06.02Tomislav Mareti}, dr.med. – 21.06.02@eljko Nin~evi}, dr.med. – 28.06.02Iva Lon~ari}, dipl. ing. – 28.06.02Lada Zibar, dr.med. – 05.07.02Zdravko Ivankovi}, dr.med. – 10.07.02Igor Bori}, dr.med. – 15.07.02Zlatka Kani~, dr.med. – 30.08.02Hrvoje Klobu~ar, dr.med. – 03.09.02Da{a Poredo{, dipl. soc. radn – 03.09.02Milan Rimac, dr.med. – 06.09.02Vlasta Vukovi}, dr.med. – 06.09.02Branislava Resanovi}, dr.med. – 06.09.02Zlata Ilekovi}-Peji}, dr.med. – 06.09.02Martina [uni}-Omejc, dr.med. – 10.09.02Ljubinka Frlan-Vrgo~, dr.med. – 13.09.02Petra Margeti}, dr.med. – 16.09.02Igor Pro{ev, dr.med. – 18.09.02Ljerka Pinoti}, dr.med. – 19.09.02Milena Pe{a-Moroìn, dr.med. – 30.09.02

znanost

www.mef.hr 17

mef.hr znanost

�

NA SVEUÎLI[TU PROGLA[ENI

Novi doktori medicinskih znanosti@eljko Bu{i}: Utjecaj polyglactina 910 na

postoperacijski oìljak, 21.11. 2001.Ivan Fistoni}: Usporedba na~ina ìvota,

kakvo}e ìvota i prihva}anja hormonskognadomjesnog lije~enja: nacionalna studijaèna tre}e ìvotne dobi u hrvatskoj,22.11.2001.

Ratko Matijevi}: Karakteristike uteropla-centarne cirkulacije kod trudno}e za zasto-jem rasta i eph gestazom pra}ene konven-cionalnim trodimenzionalnim doplreskimmetodama, 23.11.2001.

Ivan Po`gain: Odnos poreme}aja li~nosti iposttraumatskog stresnog poreme}aja,23.11.2001.

Branka Maru{i} Della Marina: Doprinosklasifikacije primarno generaliziranih nekon-vulzivnih epilepsija dje~je dobi u odnosu naciklus budnost-spavanje 27.11.2001.

Vedrana Petrove~ki: Odre|ivanje visineljudskog tijela mjerenjem duljine dugih ko-stiju na rengenskim snimkama, 10.12.2001.

Maja Sirotkovi}-Skerlev: Ekspresija c-myc,erbb-2, nm23 i mutiranog p53 gena u mali-gnim i benignim bolestima dojke,12.12.2001.

Andrija Stanimirovi}: Usporedba izraàj-nosti onkoproteina bcl-2, gena prigu{iva~araka p53 i receptora hormona rasta kod akti-ni~ke keratoze i karcinoma plo~astih stancakoè, 21.12.2001.

Darko @upanc: Antitumorska aktivnost ke-moradioterapije i radioterapije u inoperabil-nog lokalno uznapredovalog raka jednjaka,21.12.2001.

Branko Troskot: Zna~aj tkivne dinamikekoncentracije cinka u stijenci dvanaesnika{takora i cisteaminskom eksperimentalnommodelu, 11.01.2002.

Dra{ko Boljkovac: Procjena stabilnostimodificirane konstrukcije hibridne formevanjskog fiksatora po ilizatoru elektroni~kimteodolitom, 23.01.2002.

Marija Pajtler: Dijagnosti~ka vrijednost ci-tologije u odnosu na komplementarne me-tode detekcije i dijagnostike preklini~kogkarcinoma vrata maternice i njegovih pred-stadija, 13.02.2002.

Diana Mua~evi}-Katanec: odnos razine se-rumskih esteraza, hdl i ldl kolesterola tije-kom lije~enja hipolipemicima, 14.02.2002.

Lana Muìni} Masle: Forenzi~no-psihija-trijski zna~aj ljubomore pri po~injenju kazne-nih djela ubojstva i poku{aja ubojstva,15.02.2002.

Jasminka Stepan Giljevi}: Vrijednostodre|ivanja ekspresije proliferacijskih obil-jeìva~a pcna i ki-67, te bcl-2, bax i p53 u ne-uroblastomima, 15.02.2002.

Draèn [vagelj: Zna~enje metastaza u re-gionalne limfne ~vorove za mogu}u promje-nu figo stadija novotvorina vrata maternice,21.02.2002.

Vesna Elve|i-Ga{parovi}: Endometrijskadebljina, morfologija i doplerski parametri u

predskazivanju uspje{nosti postupaka izvan-tjelesne oplodnje, 26.02.2002.

Zlatko Pehnec: Vrijednost mjerenja relativ-nog volumena srca, sistoli~kih vremenskihintervala i plu}nih ventilacijskih testova uprocjeni sr~ane insuficijencije, 27.02.2002.

Vladimir [parac: Uloga trodimenzional-nog ultrazvuka s doplerom u dijagnosticiraka jajnika, 27.02.2002.

Neira Puizina-Ivi}: Programirana stani~nasmrt i ekspresija bcl-2 proteina u naj~e{}imprekancerozama, dobro}udnim i zlo}udnimtumorima koè, 01.03.2002.

Danica Ljubanovi}: Uloga epstein-barr vi-rusa (ebv) i npm/alk proteina u morfolo{kojdiferencijalnoj dijagnostici izme|u hodgki-nove bolesti (mh) i anaplasti~nog velikosta-ni~nog limfoma (alcl), 18.03.2002.

Stipo Jur~evi}: Interakcija peptida m.tu-berculosis s molekulama hla i mogu}nostiprimjene peptida u dijagnostici tuberkuloze,04.04.2002.

Darko Ani}: Utjecaj kortikosteroida naupalni odgovor nakon operacija uz izvantje-lesni krvotok u normotermiji, 26.04.2002.

Jurica Vukovi}: Rast djece nakon pre-sa|ivanja jetre, 26.04.2002.

LJubica Raji}: Pra}enje citoliti~ke aktivno-sti nk-stanica u djece s akutnom limfati~nomleukemijom (all) tijekom bolesti,30.04.2002.

Tomislav Lueti}: Patofiziolo{ki mehanizmisepse u modelu splenektomirnaih mi{eva,13.05.2002.

Jelena Macan: Senzibilizacija di{nog su-stava i biolo{ke karakteristike pra{inskih

grinja u op}em i radnom okoli{u,14.05.2002.

Damir Kova~i}: Tijek i ishod lije~enja per-formacijskih ozljeda debelog crijeva zavisnoo zna~ajkama ozljede i primjenjenom ki-rur{kom zahvatu, 23.05.2002.

LJubica Milanovi}: Utjecaj para organskihotapala na vi{e funkcije mozga u profesio-nalno izloènih radnika, 24.05.2002.

Zdenko Sonicki: Prepoznavanje profilacd4+ limfocita t i koli~ine ribonukleinske ki-seline virusa humane imunodeficijencije tije-kom razvoja infekcije kao temelj za klasifika-ciju bolesnika, 04.06.2002.

@eljko Vu~i~evi}: Nove dijagnosti~ke i pro-gnosti~ke mogu}nosti u akutnom pankerati-tisu, 10.06.2002.

Danijela Bejuk: U~estalost tipova beta-he-moliti~kih streptokoka grupe a u bolesnikalije~enih u klinici za infektivne bolesti Dr.Fran Mihaljevi} od 1990.-1996.godine,11.06.2002.

Maja So~an: Zna~ajke upale plu}a dobive-ne u doma}em okoli{u koju prouzro~ujechlamydia pneumoniae kod hospitaliziranihbolesnika, 20.06.2002.

Toni Kolak: Inzulinu sli~an ~imbenik rastaII u karcinomima èluca, 24.06.2002.

Stanislav Lecphammer: Suodnos akumu-lacije radiojoda, stani~nog sadràja DNK i kli-ni~kog tijeka bolesti u diferenciranog karci-noma {titnja~e, 27.06.2002.

Zorana Kli{mani}: epidemiolo{ke zna~ajkemediteranske pjegave groznice na {iremsplitskom podru~ju, 27.06.2002.

Promocija doktora znanosti 7. lipnja 2002. u auli Sveu~ili{ta. Uz rektoricu prof. dr.

Helenu Jasnu Mencer nazo~ni su slijeva dekan prof. dr. Boris Labar i prodekan za

znanost prof. dr. Marko Pe}ina

znanost

18 www.mef.hr

znanost mef.hr

�

Jagoda Sumajstor~i}: U~inak novog pen-tadekapeptida bpc 157 na bronhokonstruk-ciju u zamor~eta izazvanu razli~itim spazmo-genima, 27.06.2002.

Branko Tripkovi}: Analiza opravdanostiprimjene postoperacijske autotransfuzijenakon ugradnje totalne endoproteze zglobakuka, 02.07.2002.

Boris [imunjak: Audiogram razgovjetnostigovora - ocjena komunikacijske sposobnostinakon parcijalnih zahvata na larinksu,15.07.2002.

Silva Burja: Procjena vrijednosti ultraz-vu~ne pretrage u dijagnostici i pra}enjuishoda ranog o{te}enja mozga s naro~itimosvrtom na pra}enje procesa plasti~nostimozga, 17.07.2002.

Branko Keki}: Multifaktorijalna analizaprediktora uspjeha kohlearne implantacije irehabilitacije slu{anja pacijenata s umjet-nom pu`nicom verbotonalnom metodom,17.07.2002.

Igor Stipan~i}: Djelovanje kirur{ke traumena pokazatelje oksidativnog stresa u bole-snika kolecistektomiranih laparoskopskimodnosno laparotomijskim zahvatom,19.07.2002.

Veda Marija Varnai: Postupci sniènja ap-sopcije i pospje{enja eliminacije olova u mla-dih {takora, 25.07.2002.

Igor Muzlovi~: me|usobni utjecaj ~imbe-nika rizika za kolonizaciju traheje i bolni~kupneumoniju u bolesnika u jedinici intezivneterapije, 09.09.2002.

Aleksandar Kneèvi}: Procjena uloge me-hanoreceptora srca u vazovagalnoj sinkopitilt-table testom, 19.09.2002.

Irena Peri}: Retrospektivna analiza epide-miolo{kih, funkcionalnih i radiolo{kih poda-taka kod azbestoze plu}a i plu}ne maramice,23.09.2002.

Marica Jandri}: slobodni radikali, antioksi-dativni status i kroni~ne komplikacije u{e}erne bolesti, 25.09.2002.

Marina [prem: Dijagnosti~ko i progno-sti~ko zna~enje glutationa, glutationa tran-sferaze, katepsina d, plazminogen aktivato-ra, inhibitora plazminogen aktivatora tip 1,p53 i bcl-2 u bolesnica s karcinomom jajnika,30.09.2002.

Sa{a Jankovi}: Novi pristup u odre|ivanjuanaerobnog praga treniranih osoba,30.09.2002.

Znanstvenetribine• NOVI NAÎN UGRADNJE UMJETNE

PU@NICEu ~etvrtak, 6. prosinca 2001. godine u14:00 satiPredava~: prof. dr. NIKOLA [PREM, Klini-ka za ORL [alata, Medicinski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu

• PREGNANCY AND BONEu ~etvrtak, 7. velja~e 2002. godine u14:00 satiPredava~: prof. dr. DAVID HOSKING, Uni-versity Hospital of Nottingham, Great Bri-tainUvodni~ar: prof. dr. MIRKO KOR[I], Me-dicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

• RAZVOJNA PLASTI^NOST LJUDSKOGMOZGAu ~etvrtak, 7. oùjka 2002. godine u14:00 satiPredava~i: prof. dr.sc. IVICA KOSTOVI],doc. dr. sc. MILO[ JUDA[ i dr. MARKORADO[, Hrvatski institut za istraìvanjemozga Medicinskog fakulteta Sveu~ili{tau Zagrebu

• OCJENA OZLJEDA POTKOLJENICE I NA-ÎNI KIRUR[KE REKONSTRUKCIJEu ~etvrtak, 9. svibnja 2002. godine u14:00 satiPredava~i: prof. dr. sc. ZDENKO STANEC isuradnici, Klinika za kirurgiju Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu i Kli-ni~ke bolnica Dubrava, Zagreb

• ROUTINE USE OF NEW TECHNOLOGIESIN PATHOLOGY - FLOW CYTOMETRY,FISH AND PCRu srijedu, 22. svibnja 2002. godine u13:00 satiPredava~: CHARLES L. HITCHCOCK, M.D.,Ph.D., Director, Telepathology, UpperArlington, Ohio, USA

• INTRAKRANIJSKA HIPERTENZIJA I PA-TOFIZIOLOGIJA LIKVORAu utorak, 5. studenog 2002. godine u14:00 satiPredava~i: MARIN BULAT i MARIJAN KLA-RICA, Zavod za farmakologiju, Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

U trenutku zaklju~enja lista u najavi jetema:

• DANA[NJE STANJE I MOGU]NOSTI KI-RUR[KOG LIJEÊNJA SRCA NA KLINICIZA KARDIJALNU KIRURGIJU KBC REBRO- NA[A SVAKODNEVNICA I @ELJA ZAISKORAKOMu utorak, 3. prosinca 2002. godine u14:00 satiPredava~: prof. dr. sc. Ivan Jeli}, Klinika zakardijalnu kirurgiju Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu i KBC Rebro

Odràne javne rasprave o pri-javi teme doktorske disertacijeJavna rasprava 21. velja~e 2002.

mr. sc. Branka Golubi} ]epuli}: «Izvorigre{aka i njihova kontrola: Model upravljan-ja neèljenim doga|ajima u klini~koj tran-sfuziologiji»

mr. sc. Ton~i Stipi}: «Izraìvanje mutacijau novootkrivenom putu prijenosa signala usporadi~nih i nasljednih bazeocelularnih kar-cinoma koè»

Javna rasprava 9. travnja 2002.mr.sc. Veljko \or|evi}: «Zna~ajnost psi-

hosocijalnih ~imbenika u odràvanju apsti-nencije u pu{a~a polaznika {kole nepu{enja»

mr. sc. Vinko Vidjak: «Angiografske osobi-tosti supraaortalnih arterija u dijabeti~kihbolesnika»

Javna rasprava 21. svibnja 2002.mr. sc. Aleksandra Sin|i}: «Mehanizam

djelovanja guanilinskih peptida u bubregu»mr. sc. Fedor [antek: «Spontana tumorska

apoptoza i preìvljenje u bolesnika s medu-loblastomom lije~enih postoperativnom ra-dioterapijom i kemoterapijom»

mr. sc. Jovan Miljkovi}: «Genetsko-epide-miolo{ko istraìvanje Dyskeratosis follicula-ris i difuznih palmoplantarnih keratodermijau Sloveniji»

Javna rasprava 11. lipnja 2002.mr. sc. Ljiljana Hlupi}: «Mogu}nost ranog

otkrivanja adenokarcinoma vrata materni-ce»

mr. sc. Ivica Sjekavica: «Uloga obojenog ipulsiraju}eg tripleks doplera u procjeni ak-

tivnosti Crohnove bolesti mjerenjem mezen-terijskog arterijskog protoka»

mr. sc. Mirko [arlija: «Resekcija gastroin-testinalnog trakta i homeostaza serotoninau krvi {takora»

Javna rasprava 9. srpnja 2002.mr. sc. Irena Drmi}: «Analiza povezanosti

haplogrupa i haplotipova bialelnih i multia-lelnih biljega na kromosomu y s mu{kom ne-plodno{}u»

Javna rasprava 1. listopada 2002.mr. sc. @eljko Orihovac: «Procjena poveza-

nosti spontanog abortusa i rascjepa usne i/ilinepca»

mr. sc. Lana Ruì}: «Razlike izme|u izvor-nih i dirigiranih taksona karakteristika i spo-sobnosti sporta{a razli~itih sportova»

mr. sc. Feodora Stipoljev: «Zna~aj genoti-pizacije polimorfizma angiotenzin-konverti-raju}eg enzima kao molekularnog biljegatrudno}om potaknute hipertenzije»

Javna rasprava 8. studenog 2002.mr. sc. Tibor Toth: «Elektri~na aktivnost

materni~nog mi{i}a tijekom indukcije poro-da oksitocinom i preparatima prostaglandi-na»

mr. sc. Mihajlo Strelec: «Usporedba dvijuizvornih tehnika rekonstrukcije maternice prilaparoskopskoj enukleaciji intramuralnogmioma»

mr. sc. Damir Petravi}: «Teletermografskaanaliza kontralateralnih u~inaka funkcijskogbloka perifernog osjetnog ìvca u ljudi»

•

sve~anosti

www.mef.hr 19

mef.hr sve~anosti

�

Proslava 80. obljetniceKlinike za unutarnjebolesti Klini~kogbolni~kog centra Zagreb

U prepunoj dvorani “Miroslavâ~kovi}” na{eg Fakulteta odràn je 30.studenog 2001. godine glavni dio pro-slave obiljeàvanja 80. obljetnice Klini-ke za unutarnje bolesti KBC Zagreb.înjenica da je odabran upravo Medi-cinski fakultet kao mjesto odràvanjatog zna~ajnog doga|aja ne treba ~uditijer je ova Klinika od svog osnutka bilava`ni dio Fakulteta. Ona je bila i ostalaglavna i najve}a nastavna baza za Inter-nu medicinu, a vi{e ~lanova Klinike bilisu ili jo{ uvijek jesu klju~ne osobe Fakul-teta, dekani, prodekani i ~lanovi Upra-ve. I danas je ~lan ove Klinike prof. B.Labar - dekan Fakulteta, a predstojnikKlinike, prof. dr. @. Reiner, pro~elnik jenjegove najve}e katedre – Katedre zainternu medicinu.

Prigodom obiljeàvanja ove obljetni-ce najprije je prof. Reiner ukratko govo-rio o povijesti Klinike, te njezinusada{njem trenutku, kao i o planovimaza razvitak Klinike u budu}nosti. Poseb-no je istaknuo ulogu koju su imali nje-govi prethodnici, raniji predstojnici Kli-nike (prof. K.Radoni~i}, prof. I.H. Botte-ri, prof. A. Hahn, prof. Z. Rado{evi},prof. N. Hadì} i prof. Z. Durakovi}) urazvitku zagreba~ke i hrvatske internemedicine, kao i niz drugih korifeja na{emedicine koji su u ovoj Klinici radili (odprof. V. Vuleti}a, prof. E. Hauptmana,

akademika R. Ivan~i}a, prof. J. Matovi-novi}a, prof. L. Kallai-a, prof. I. [imono-vi}a, akademika T. Beriti}a, prof. D.Su~i}a, prof. S. êrleka, do prof. S.Kneèvi}a, prof. M.Radoni}a, prof. D.Tepav~evi}a, prof. V. Mikuli~i}a, prof. Z.Horvata, prof. M. Marinkovi}a, doc. Z.Grgi}a, prof. B. Vrhovca, prof. M. Gju-ra{ina i mnogih drugih). Ova je Klinikabila prva klinika za unutarnje bolesti uHrvatskoj, a i danas se u mnogimaspektima moè smatrati vrhom pira-mide internisti~ke struke u nas. Svjetskizapaèni znanstveni doprinosi nastalisu u ovoj Klinici na podru~ju istraìvan-ja endemske nefropatije i hipertenzije,hematologije (osobito zlo}udnih hema-tolo{kih bolesti i presa|ivanja ko{tanesrì), gastroenterologije s prvom i jo{uvijek najve}om jedinicom interventnegastroenterologije u nas, te zna~ajnimcentrom presa|ivanja jetre i lije~enjaupalnih bolesti crijeva, endokrinologijeu sklopu koje je sredi{nje mjesto dija-gnosticiranja i lije~enja osteoporoze, hi-perlipidemija i debljine u nas, Zavodaza hitnu internu medicinu, koji je biomodel za razvitak takvih jedinica u dru-gim hrvatskim bolnicama, te klini~kefarmakologije i klini~ke imunologije sreumatologijom koje su donedavnobile jedine takve klini~ke jedinice u nas i

u kojima su se educirali gotovo svistru~njaci iz tih podru~ja u Hrvatskoj.

Nakon prof. Reinera skup je pozdra-vio ravnatelj KBC-a prof. dr. Josip Pala-dino, a potom i dekan Medicinskog fa-kulteta prof. dr. Boris Labar, koji su sva-ki iz svog aspekta naglasili dugu i boga-tu stru~nu i znanstvenu tradiciju oveKlinike i njezin dugogodi{nji velikiugled u nas pa i u svijetu, a posebnonjezinu va`nost za dodiplomsku i posli-jediplomsku nastavu.

Ministar zdravstva mr.sc. Andro Vla-hu{i} spomenuo je zna~enje ove Klinikeza svekoliko hrvatsko zdravstvo, teujedno i evocirao svoje veze s njom.

I predsjednik Republike Hrvatske Stje-pan Mesi} u kratkom je govoru ~estitaoovu zna~ajnu obljetnicu ne samo djelat-nicima Klinike ve} i KBC-u i Medicin-skom fakultetu.

Budu}i da je Klinika organizirana takoda ~ini zajednicu klini~kih zavoda kojiimaju veliku stru~nu i znanstvenu samo-stalnost, ali je osigurana bliska suradnjai ~vrsto proìmanje razli~itih uìh inter-nisti~kih specijalnosti, svi pro~elnici po-jedinih zavoda Klinike (prof. M. Kor{i},doc. R. Pulani} umjesto prof. B. Vuceli}a,prof. B. Labar, prof. D. Kuzmani}, prof.B. Vrhovac, prof. Nada îke{ i prof. M.Gjura{in), ukratko su upoznali okupljeneuglednike sa stru~nim i znanstvenim do-stignu}ima svojih zavoda. Zajedni~kacrta koja je istaknuta jest da je na Klinici,usprkos vrlo uspje{nom razvitku uìhspecijalizacija i visokom stupnju zaok-ruènosti radnog procesa unutar pojedi-nih zavoda, odràno jedinstvo internemedicine, te kako se trajno promi~e svi-jest da treba lije~iti bolesnu osobu i da usredi{tu zanimanja uvijek treba biti bole-snik, a ne samo jedna njegova bolest ilibolesni organ, odnosno organski sustav.

@eljko Reiner

Dekan prof. dr. Boris Labar pozdravlja sve~ani skup Me|u uzvanicima bio je i predsjednik Republike g. Stjepan Mesi}

sve~anosti

20 www.mef.hr

sve~anosti mef.hr

�

suradnja

www.mef.hr 21

mef.hr suradnja

�

CENTAR ZA ME\UNARODNU SURADNJU I TRANSFER TEHNOLOGIJA

Me|unarodna suradnja: preglednajzna~ajnijih aktivnosti i inicijativaRazdoblje: listopad 2000. –lipanj 2002.

• Tijekom velja~e 2001. zapo~inje or-ganizacija pripreme posjeta HarvardMedical International planirana za 9.– 11. travnja 2001. Posjet har-vardskog tima bio je pripremljenuvaàvaju}i èlju HMI da obave raz-govore sa svim odgovornim ~imbeni-cima za gotovo sve razine funkcioni-ranja sustava zdravstva i medicinskeedukacije. Shodno tome formiraju seradnih grupe koje pokrivaju sve seg-mente zna~ajne za organizaciju po-sjete HMI.Centar koordinira izradu sloènog iti-nerera HMI tima koji namjerava para-lelno skupiti informacije na razinifunkcioniranja sustava zdravstveneza{tite kao i sustava medicinske edu-kacije.

• 9. – 11. travnja 2001. Harvard Medi-cal International Site Visit to the Mi-nistry of Health of the Republic ofCroatia and the University of ZagrebMedical School (Robert Crone, Har-vey Makadon, Thomas Aretz i DimitriKrainc)

• Izrada analize posjeta HMI i defini-ranje smjernica razvoja. (Svi materija-li i analize nalaze se u Centru zame|unarodnu suradnju i dostupni susvim nastavnicima Medicinskog fa-kulteta.)

• Priprema radnog sastanka na Plit-vi~kim Jezerima Projekt reforme me-dicinske edukacije HMI-ZMS

• 21. – 23. svibnja 2001. Projekt refor-me medicinske edukacije HMI-ZMS,Plitvi~ka Jezera. Radni sastanak dajezna~ajan poticaj promi{ljanju refor-me dodiplomskog studija na MF-u, teidentificira zna~ajan broj nastavnika– nositelja reformskih procesa. Izradaprvih skica za reformu curriculuma iprvi poku{aji sustavnog povezivanjahorizontalnih i vertikalnih sadràjaunutar jedne studijske godine krozimenovanje {est koordinatora godi-na, te koordinatora za umije}e medi-cinske edukacije.

• Tijekom lipnja vr{e se pripreme za re-alizaciju inicijative osnivanja studijana engleskom jeziku (analiza stanja ujugoisto~noj Europi, promi{ljanje

marketinga, problemi registracije,itd.); u suradnji s prodekanom za na-stavu i njegovim pomo}nikomizra|uje se prijedlog curriculuma stu-dija na engleskom jeziku.

• 13. srpnja 2001. na sastanku koordi-natora za uvo|enje studija na engle-skom jeziku prezentira se prijedlogcurriculuma studija na engleskom je-ziku; tom se prilikom definiraju i pri-premne radnje za osnivanje studija.

• Koncem kolovoza 2001. dogovara seWorkshop on Curriculum Innovationand Development planiran za stude-ni.

• 27. – 28. studeni 2001. WorkshopCurriculum Innovation and Develop-ment (Elizabeth Armstrong, ThomasGlick - HMI, i Franck Christ - LMU)

• Da je workshop imao zna~ajan odjekgovori ~injenica da je, iako planiranza tridesetak sudionika od straneZMS, u njegovom radu aktivno sudje-lovalo preko 60 nastavnika i 10 stu-denata MF-a.

• Kao rezultat workshopa dogovorenoje da tro~lani tim sa MF-a (G. Pavleko-vi}, D. Jeèk i D. Horvat) posjeti Medi-cinski fakultet u MünchenuSveu~ili{ta Ludwig Maximilians(LMU) i prisustvuje po~etku integrira-nih modula iz ìv~anog i muskuloske-letalnog sustava.

• O svojoj posjeti LMU München, 14. -15. sije~nja, tro~lani je tim podnio iz-vje{}e upravi Medicinskog fakulteta spreporukama kako prenijeti minhen-ska iskustva u uvjete odvijanja nasta-ve na Medicinskom fakultetu..

• 6. – 7. velja~e 2002. organizacijame|unarodne radionice o studiju naengleskom jeziku uz sudjelovanje go-stiju iz inozemstva (Ivan Damjanov,Mislav Gjuri}, Frank Christ i HeikoBaschnegger)

• Izrada strategije dugoro~ne suradnjes HMI i LMU na podru~ju reforme do-diplomske nastave i studija na engle-skom jeziku - Action Plan for FurtherCollaboration Between ZMS/HMI andLMU.

• 6. 9. oùjka sudjelovanje Medicin-skog fakulteta na Me|unarodnomsajmu sveu~ili{ta u Be~u - BeSt 2002.,gdje je na{ Fakultet propagirao svojbudu}i studij na engleskom jeziku.Tom su prilikom ostvareni zna~ajni

kontakti s predstavnicima sveu~ili{taiz srednje Europe koji ve} imaju znat-na iskustva u organizaciji i pro-vo|enju studija na engleskom jezikuza strane studente.

• Ostale aktivnosti: izrada informativ-ne bro{ure o Medicinskom fakultetuu Zagrebu na engleskom jeziku,pomo} u izradi web stranica MF-a naengleskom jeziku, izrada bro{ure Me-dical Studies in English - Project Pro-posal, analiza trì{ta susjednih ze-malja koje nude studij na engleskomjeziku Medical Programs in English -Schools in Europe, izrada aplikacij-skog formulara za studij na engle-skom jeziku.

• Nastavak suradnje s Harvard MedicalInternationalom na projektu reformemedicinske edukacije: odràvanje na-stavne Case Based Teaching andAssessment, Dubrovnik, 13. - 16.svibnja 2002. u suradnji s HMI i Medi-cinskim fakultetom u MünchenuSveu~ili{ta Ludwig Maximilians. Cilj jeradionice upoznavanje nastavnikaMedicinskog fakulteta s novim aktiv-nim nastavnim metodama kao {to suproblemu usmjereno u~enje (PBL) inastava koja se temelji na analizi kon-kretnih klini~kih slu~ajeva (case-ba-sed teaching).

• Studijski boravak Drage Horvata naMedicinskom fakultetu LMUMünchen od 30. svibnja do 1. lipnja2002. radi preno{enja organizaci-sjkih iskustava LMU-Harvard uredana zagreba~ki Ured za unapre|enjenastave.

• Formiranje Ureda za unapre|enje na-stave (PBL ured) koji bi trebao datipodr{ku implementaciji novim edu-kacijskim metodama na kojima bi setemeljili novo koncipirani moduli(Muskuloskeletalne bolesti, Anemijai ùtica, Racionalna farmakoterapija,Urgentna medicina, Imam visok krvnitlak). Programski koordinatori Ureda:Fran Borove~ki, Radovan Radoni} iKsenija Vitale; administrativni vodi-telj: Drago Horvat. Zadatak je Uredada poti~e, koordinira i provodi sveradnje i poslove vezane za uvo|enjeinovativnih edukacijskih formata(PBL i sl.) kroz koje bi se realiziralanova kultura izvo|enja nastave iu~enja na Medicinskom fakultetu.

suradnja

22 www.mef.hr

suradnja mef.hr

�

Novi me|unarodni ugovoriSuradnja Medicinskog fakulteta u Mosta-ru i Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Sredinom mjeseca lipnja 2002. godine, u prisutnosti deka-na Medicinskog fakulteta u Mostaru prof. dr. Filipa ûle, rav-natelja Klini~ke bolnice Mostar doc. dr. Ante Kvesi}, dekanaMedicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Borisa Labara i rav-natelja Klini~kog bolni~kog centra Zagreb prof. dr. Josipa Pa-ladina, potpisani su bilateralni ugovori o suradnji ustru~nom, nastavnom i znanstvenom radu.

Samom ~inu sve~anog potpisivanja ugovora doprinijela jei prisutnost potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske go-spo|e @eljke Antunovi} i predsjednika Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje doc. dr. sc. Nikice Gabri}a.

Potpisanim ugovorom Fakulteti su se dogovorili da dosa-da{nju suradnju prodube i pro{ire na sve oblike nastavne iznanstvene suradnje, posebno stavljaju}i teì{te nausavr{avanju nastavnika i znanstvenih novaka Medicinskogfakulteta u Mostaru na projektima nastavnika Medicinskogfakulteta u Zagrebu, poslijediplomskim usavr{avanjima te nastudijima i te~ajevima stalnog usavr{avanja.

Ugovorom je tako|er dogovorena pomo} Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu u izvo|enju nastave nastavnih predmetana Medicinskom fakultetu u Mostaru na kojima nema dovol-jan broj nastavnika.

Posjet predstavnika LMU Sveu~ili{ta uMünchenu

U organizaciji Klini~kog bolni~kog centra Zagreb boravilisu predstavnici sveu~ili{ta Ludwig Maximilians iz Munchena.

Prilikom boravka na na{em Fakultetu predstavnici su upoz-nati s radom na{eg Fakulteta iz podru~ja dodiplomske, posli-jediplomske nastave, trajnog usavr{avanja i obavljanja znan-stvenoistraìva~ke djelatnosti.

Zajedni~ki je bila izraèna èlja da se dosada{nja uspje{nasuradnja potvrdi potpisivanjem ugovora o suradnji, a dogo-vorene su i stpendije za mlade znanstvenike.

Posjet predstavnika Sveu~ili{ne klini~kebolnice i Medicinskog fakultetaSveu~ili{ta u Grazu

U godini proslave 90-obljetnice postojanja Sveu~ili{ne kli-ni~ke bolnice u Grazu, predstavnici bolnice i Medicinskog fa-kulteta, èljeli su se upoznati s radom i organizacijom medi-cinskih fakulteta u njima bliòj okolici. U ostvarenju zacrta-nog plana delegacija je posjetila Medicinski fakultet u Zagre-bu i Ljubljani.

Prilikom posjeta delegacije u Zagrebu uru~eni su pozivi zauzvratni posjet kao i prijedlozi da se uspostavi ugovorna su-radnja oba Fakulteta.

Suradnja Medicinskog fakulteta u Tirani iMedicinskog fakulteta u Zagrebu

Potpisivanjem ugovora o suradnji, Medicinski fakultet u Ti-rani i Medicinski fakultet u Zagrebu dogovorili su se o tje{njojsuradnji u predmetima obostranog interesa.

Posebno je dogovorena suradnja u:– razmjeni nastavnika u cilju znanstvenih istraìvanja, na-

stave i stalnog usavr{avanja,– razmjeni studenata na razini dodiplomskog studija i po-

slijediplomskih studija u cilju studiranja i bavljenja znan-stvenoistraìva~kim radom,

– promociji zajedni~kih znanstvenoistraìva~kih projekatai programa,

– razmjeni informacija iz podru~ja od obostranog interesa.

Suradnja Medicinskog fakulteta u Pri{tinii Medicinskog fakulteta u Zagrebu

U mjesecu studenom 2002. godine potpisan je bilateralniugovor s Medicinskim fakultetom u Pri{tini u kojem su seodredili zajedni~ki interesi u suradnji u podru~ju obavljanjanastave, znanstvenoistraìva~kih projekata i programa terazmjeni nastavnika i studenata.

Darko Bo{njak

• Pripreme za organizaciju Interaktivneradionice za edukacije tutora (PBL,OSCE, Microteaching) 16. - 18., od-nosno, 23. - 25. rujna 2002.

• Organizacija Interaktivne radionice iznastavnih vje{tina u sklopu progra-ma edukacije tutora, Zagreb 16. -18./23. - 25. rujna 2002. Programizobrazbe uspje{no je zavr{ilo 59 na-stavnika. Voditelji radionice bili suFran Borove~ki, Vesna Degoricija,Martina Lovri} Ben~i}, Gordana Pa-vlekovi}, Radovan Radoni}, AdrianaVince i Mladenka Vrci}-Keglevi}. Po-laznici radionice upoznali su se s te-

meljnim na~elima problemski orijen-tirane nastave, doìvjeli su rad u ma-lim grupama (tutorials) iz studentskei iz nastavni~ke perspektive, upoznalisu se s problemima organizacijeOSCE postaje za ispitivanje klini~kihvje{tina, znanja i stavova, dobili suuvid u problematiku pisanja klini~kihslu~ajeva, te su probno sami koncipi-rali uvodni dio vlastitog slu~aja. U te-matskom bloku nastavnik pod lupom(Microteaching) odràno na kraju ra-dionice polaznici su se podvrgnuli sa-moanalizi vlastitog nastavni~kog na-

stupa, te nau~ili objektivno evaluiratirad ostalih kolega.

• Svakodnevne aktivnosti: raznolikspektar poslova vezan za podru~jepublic relations, pomo} na{im diplo-mantima (uklju~uju}i i lije~nike iz Osi-jeka i Splita) koji izravno ili neizravnokontaktiraju Medicinski fakultet radi~esto vrlo sloène procedure dobi-vanja licence u nekoj od saveznihdràva SAD (verification of educatio-nal credentials), te svi poslovi vezaniza predstavljanje Medicinskog fakul-teta u inozemstvu.

Drago Horvat

•

skupovi

www.mef.hr 23

mef.hr skupovi

�

2nd European Conference on BoneMorphogenetic Proteins

Zagreb, 22. – 25. 5. 2002.

Najnovija dostignu}a na podru~ju ge-nomike i proteomike postavila su predznanstvenike {irom svijeta potpunonovi cilj – biolo{ku regenraciju tkiva i or-gana. I dok je za regeneraciju ve}ine or-gana taj cilj te{ko dostiàn, kost je napo~etku 21. stolje}a prvi organ kojimoèmo u potpunosti biolo{ki regene-rirati kada zataje ostali mehanizmi nor-malnog cijeljenja. To dostignu}e omo-gu}ilo je otkri}e ko{tanih morfogenet-skih bjelan~evina (bone morphogeneticproteins – BMP), u ~emu je zna~ajnuulogu odigrao prof. dr. SlobodanVuki~evi} i znanstvenici iz Laboratrorijaza molekulranu biologiju mineralizira-nih tkiva.

Brojna laboratorijska i pretklini~kaistraìvanja dovela su ko{tane morfo-genetske bjelan~evine danas do kli-ni~ke primjene. Dva ~lana BMP obiteljiodobrena su za klini~ku primjenu,BMP-7 i BMP-2. BMP-7 je slu`beno odo-bren za klini~ku uporabu u SAD-u, EU-ui Australiji u obliku osteogenog priprav-ka kao nadomjestak za ko{tani autolo-gni implantat u lije~enju ortopedskihdefekata. BMP-2 je nedavno odobren uSAD-u za operacije spinalnih fuzija. Naj-novija istraìvanja regeneracije mo`da-nog tkiva, hrskavice, zubi, bubrega i te-tiva ukazuju na potencijalnu {irokuprimjenu BMP-a u regeneraciji tkiva teukazuju na to da je podru~je istraìvan-ja ko{tanih morfogenetskih bjelan~evi-

na danas jedno od najpropulzivnijih uznanstvenom svijetu. Stoga je velikopriznanje ne samo za znastvenike iz La-boratorija za mineralizirana tkiva, ve} iza cjelokupnu hrvatsku znanstvenu za-jednicu da se najzna~ajniji znanstveniskup o ko{tanim morfogenetskim bje-lan~evinama ve} drugi puta zaredomodràva u Zagrebu.

Drugi Europski kongres o ko{tanimmorfogenetskim bjelan~evinama odr-àn je u Zagrebu od 22. do 25. svibnja2002. godine u hotelu Esplanade.Organizator ovog zna~ajnog skupa bioje prof. dr. sc. Slobodan Vuki~evi}, kojije bio i organizator prvog ovakvog sku-pa, odrànog pred 3 godine tako|er uZagrebu.

Skup je bio posve}en prof. dr. Mar-shallu Uristu, znanstveniku ~ija istra-ìvanja predstavljaju temelj svih spoz-naja o ko{tanim morfogenetskim pro-teinima te o biolo{koj regeneraciji tkivaop}enito, a koji je preminuo 2001. go-dine. Po~asni predsjedatelj kongresabio je prof. Harri A. Reddi, koji je ujednoi predvodio sve~anu ceremoniju otvo-renja. Kongres su sve~ano otvorili mr.sc. dr. Andro Vlahu{i}, ministar zdrav-stva Republike Hrvatske, te prof. dr. Bo-ris Labar, dekan Medicinskog fakultetau Zagrebu.

Sve~anoj ceremoniji otvaranja nazo-~ila je i Laura Bratuli}, najmla|a pacije-nitca na svijetu u koje je uspje{no primi-jenjen BMP. Njoj je uru~en prigodni dar.

Na kongresu su sudjelovali istaknutisvjetski istraìva~i iz najpoznatijih svjet-skih {kola, uklju~uju}i sveu~ili{ta JohnHopkins, Harvard, Mayo Clinic, Ham-burg, Rim, Lund, Tokyo itd., te poznatiklini~ari s podru~ja ortopedije, trauma-tologije, stomatologije i nefrologije.Eminentni svjetski znanstvenici poputKubera T. Sampatha (Genzyme, SAD),Koheia Miyazona (Tokyo University, Ja-pan), Thomasa Einhorna (Boston Uni-versity, SAD) i Garya Friedlaendera (YaleUniversity, SAD) predstavili su najnovijaznanstvena otkri}a s podru~ja prijenosasignala, razvojne biologije te klini~keprimjene BMP-a. Posebno bi valjalo is-taknuti izlaganje prof. Freda Kaplana(Philadelphia, SAD), koji je odrào iznim-no nadahnuto predavanje o bolesti fi-brodiplasia ossificans progressiva. Vrlosu zapaèna bila i izlaganja znanstveni-ka iz Hrvatske, posebice prezentacije re-

zultata klini~kih istraìvanja BMP-7, kojasu provedena u Klinici za ortopediju Me-dicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagre-bu, gdje je lije~eno tridesetak bolesnikas razli~itim indikacijama, pseudoartro-zom bedrene, goljeni~ne ili pal~ane ko-sti do pseudoartroza skafoidne kosti.

Rad kongresa pratili su ugledni znan-stveni ~asopisi «Science»i «Lancet», tenovinari svjetskih dnevnih glasila. Tije-kom kongresa prikazana je i knjiga«Bone morphogenetic Proteins: Frombasic discovery to clinical applications»,koju su uredili prof. dr. sc. S. Vuki~evi} iprof. dr. sc. T. K. Sampath, u izdanju Bir-khauser Publishing Ltd. Knjiga predstav-lja prvi sveobuhvatni pregled najnovijihdostignu}a s podru~ja ko{tanih morfo-genetskih bjelan~evina te sadràva po-glavlja ~iji su autori najistaknutiji znan-stvenici iz spomeutog podru~ja.

Fran Borove~ki

Organizator Skupa prof. dr. Slobodan

Vuki~evi} i dekan prof. dr. Boris Labar

na sve~anom otvorenju

Sudionici 17. Svjetskog kongresa za

neurologiju s Klinike za neurologiju

KB Sestara milosrdnica

17th WorldCongress

of NeurologyU Londonu je od 17. do 22. lipnja

2001. godine odràn XVII. WorldCongress of Neurology na kojem supredstavnici Klinike za neurologijuKB "Sestre milosrdnice" pod vod-stvom prof. dr. Vide Demarin aktiv-no sudjelovali s referatima i posteri-ma iz svih podru~ja neurologije.

skupovi

24 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

13th Ljudevit Jurak InternationalSymposium on Comparative Pathology

Zagreb, 7. – 8. 6. 2002.

The 13th Ljudevit Jurak InternationalSymposium on Comparative Pathologyje odràn pod pokroviteljstvom Europ-skog udruènja patologa i Hrvatskeakademije medicinskih znanosti u Za-grebu, od 7-8 lipnja, 2002. godine.

Glavna tema simpozija je bila patolo-gija dojke. Nakon otvaranja simpozijadodijeljene su nagrade prof. dr. JasniTalan-Hranilovi} iz Zagreba i dr. NadiPavleti}, Trst, Italija za doprinos razvojukomparativne patologije. Nagrade jeuru~io Prof. M. [tulhofer, dopredsjed-nik Hrvatske akademije medicinskihznanosti.

Memorijalno predavanje o organiza-ciji Odsjeka za patologiju dojke odràoje Prof. CJ. Bussolati iz Torina koji je na-glasio ulogu patologa kao dijela timakoji se bavi dijagnostilcom, te pre- i po-stoperativnim planiranjem na~inalije~enja bolesnika s karcinomom dojke.Prof~. V. Eusebi, iz Bologne odrào je

drugo memorijalno predavanje o tu-morima mekih tkiva dojke. Pozvani pre-dava~i, Prof. K. Paveli} iz Zagreba i dr.E.A. Blomme, USA odràli su predavay-ja o novijim dostignu}ima molekularnegenetike i primjeni novih genomskihtehnologija uklju~uju}i DNK microarrayi molecular transcription profiling za ra-cionalno odredivanje molekulskih cilje-va za lije~enje karcinoma dojke. Prof. J.Lamovec, Slovenija je govorio 0 mali-gnim limfomima dojke, Prof. J.Jaki}-Razumovi} iz Zagreba o progno-sti~koj vrijednosti HER/neu u karcinomi-ma dojke, a dr. S. Frkovi}-Grazio iz Slo-venije o ~imbenicima koji utje~u na pro-gnozu i preìvljavanje bolesnika s ranimstadijem karcinoma dojke (T1NOM0).Prof. F. Schmitt iz Portugala je predsta-vio novija dostignu}a u citodijagnosticidojke pomo}u aspiracijske pukcijeiglom. Ostali pozvani predava~i prof. H.Denk, Austrija i dr. R.H. Poppenga, USA

odràli su predavanje o bolestima jetreuzrokovanima lijekovima odnosno oprimjeni koncepta jedinstvene medici-ne u humanoj i veterinarskoj toksikolo-giji. Veterinarski patolozi Prof. F. DelPiero, USA i C.M. Bussadori, Italija pre-davali su o tumorima dojke u ma~aka ipasa te ultrazvu~noj dijagnostici tumo-ra srca u ljudi i pasa.

Autori iz [panjolske, Italije, Makedo-nije, Slovenije i Hrvatske predstavili surezultate svojih istraìvanja o dijagno-stici, protokolima i patohistolo{kim iimunohistokemijskim nalazima u raz-li~itim bolestima, poglavito karcinomudojke u obliku postera.

Tijekom simpozija odràn je u sklopuHerman Jurak Round Table on Rheuma-tologic Diseases kratki workshop o reu-matolo{koj patologiji koji je organiziraoprof. W.G. Fassbender, a kojem su pri-sustvovali preteìto specijalizanti.

Tijekom simpozija odràna su i dvaslide seminara. Slide Seminar o citopa-tologiji dojke organizirala je dr. A.Poga~nik, iz Ljubljane, a slu~ajeve supredstavili dr. @. Marin{elc Pohar, Slo-venija, prof. F. Schmitt, Portugal i dr. A.Poga~nik. Slide Seminar o komparativ-noj patologiji tumora dojke organiziralisu profesori S. Lax i F. Moinfar koji suujedno prikazali slu~ajeve humanih, aprof. F. Del Piero i dr. K. Koehler, Nje-ma~ka slu~ajeve animalnih tumora.

Pored toga je organiziran i kviz o pa-tologiji od strane jednog od organiza-tora simpozija prof. G. Mikuza izInnsbrucka, Austrija.

Naposlijetku je odràna prezentacijapostera i rasprava o istima te je nagradaza najbolji poster dodijeljena dr. AniKrvavici i sur. iz Zadra.

U nedjelju, dan poslije simpozija or-ganiziran je za sve pozvane predava~e iostale u~esnike izlet na Plitvi~ka jezera.

Tema slijede}eg simpozija koji }e seodràti od 6-7 lipnja 2003. U Zagrebubit }e dermatopatologij a.

Svi podaci o ovom i pro{lim simpoziji-ma odnosno o slijede}em simpoziju mo-gu se na}i na stranici (http://www.lcbsm.hr/Jurak/symposium.htm).

Kongresni radovi i saèci radova suobjavljeni u Acta clin Croatica i mogu sena}i na web stranici (http://www.acta-clinica.kbsm.hr).

Boò Kru{linSudionici Simpozija na Plitvi~kim jezerima

skupovi

www.mef.hr 25

mef.hr skupovi

�

29th European Symposium on Calcified TissuesZagreb, 25. – 29. 5. 2002.

Bolesti kosti i hrskavice pred-stavljaju danas jedan o dnaj-va`nijih medicinskih i znan-stvenih problema. Svjetskazdravstvena organizacija(World Health Organization;WHO) proglasila je prvo deset-lje}e 21. stolje}a desetlje}emistraìvanja bolesti kostiju ihrskavice. Stoga je od velikogzna~enja ~injenica da je jedanod najve}ih godi{njih znan-stvenih skupova posve}enihtoj tematici odràn 2002. go-dine u Zagrebu.

«European Symposium onCalcified Tissues» je najzna~aj-niji godi{nji skup u organizaciji«European Calcified Tissue So-ciety» (ECTS, Europsko dru{tvoza kalcificirana tkiva) koji setradicionalno odràva {iromEurope. Europsko dru{tvo zakalcificirana tkiva je najzna~aj-nija je europska udruga znan-stvenika koja se bave istraì-vanjima na podru~ju kalcifici-ranih tkiva i srodnim pod-ru~jima.

«29th European Symposiumon Calcified Tissues» odràn jeod 25. do 29. svibnja 2002. uZagrebu, u koncertnoj dvorani«Vatroslav Lisinski». Skup je priprem-ljen u lokalnoj organizaciji Hrvatskogdru{tva za kalcificirana tkiva, a pred-sjednik organizacijskog odbora bio jeprof. dr. Slobodan Vuki~evi}. Znanstve-ni program Kongresa uklju~ivao je pre-davanja vode}ih europskih i svjetskihstru~njaka na podru~ju istraìvanja mi-neraliziranih tkiva, koji su prezentiralisvoje radove iz podru~ja endokrinologi-je, reumatologije, onkologije, ortopedi-je, gerijatrije, ginekologije, stomatolo-gije, molekularne biologije, stani~nebiologije i genetike. Posebno je istaknutveliki problem medicine u 21. stolje}u,a to je dijagnostika i lije~enje osteopo-roze.

Me|u uvaènim predava~ima valjalobi istaknuti Rogera Smitha (Oxford,UK), jednog od vode}ih klini~ara s po-dru~ja metaboli~kih bolesti kosti, Fran-cisa Glorieuxa (Montreal, Kanada),vode}eg klini~kog znanstvenika u po-dru~ju lije~enja osteogenesis imperfec-ta, Freda Kaplana (Philadelphia, SAD),najve}eg svjetskog stru~njaka za bolestfibrodiplasia ossificans progressiva,

Gregory Mundy (San Antonio, SAD),vode}eg znanstvenika u istraìvanjuprimjene malih molekula u lije~enjuosteoporoze, Harry Genant (San Franci-sco, SAD), eminentnog znanstvenika spodru~ja vizualizacije kostiju, StuartRalston (Aberdeen, Velika Britanija) je-dan od vode}ih klini~kih geneti~ara,Ana Teti (Rim, Italija) ekspert zako{tanu razgradnju, Richard Eastel(Sheffield, Velika Britanija) vode}istru~njak za epidemiologiju osteoporo-ze, John Kanis (Sheffield, Velika Britani-ja) vode}i stru~njak za planiranje nacio-nalnih strategija u borbi protiv osteo-poroze, Agamemnon Grigoriadis (Lon-don, Velika Britanija), znanstvenik kojije otkrio funkciju vi{e gena za stani~nuproliferaciju, i mnogi drugi svjetski priz-natih bazi~nih i klini~kih znanstvenika iz~itavog svijeta. Zapaèna predavanjaodràli su i znanstvenici iz Hrvatske, kojisu na simpoziju sudjelovali s vi{e od 40prezentacija. Prof. Mirko Kor{i}, dr.Darko Anti~evi} i prof. SlobodanVuki~evi} predsjedali su sekcijama u ti-jeku kongresa, a prof. Ranko Bili}, dr.Darko Anti~evi}, doc. Ivo Bari}, dr. Ra-

dovan Miheli}, dr. Fran Boro-ve~ki i dr. Boris Brklja~i} prikazalisu svoje radove na podru~juprimjene BMP-a u cijeljenju pri-jeloma skafoidne kosti, potkolje-nice i u cijeljenju rekonstruiraneprednje ukriène sveze, te cijel-jenje dugih kosti uporabom prvemale molekule koja djeluje kaoantagonist prostaglandina, teistraìvanja osteopetroze prim-jenom genetskih i radiolo{kihpostupaka.

Kongresu je prisustvovalo 700sudionika iz cijeloga svijeta uk-lju~uju}i istaknute svjetske istra-ìva~e s najpoznatijih sveu~ili{ta- primjerice Johns Hopkins, Har-vard, National Institute for He-alth, Oxford, Heidelberg, Lund,Tokyo itd., te poznati klini~ari spodru~ja ortopedije, traumato-logije, stomatologije i nefrologi-je.

Posebno valja istaknuti kako jepo prvi puta bilo omogu}enabesplatna prisutnost sjednicamaznanstvenim pripravnicima sbiomedicinskih fakulteta, te jenjima bilo djelomice namijenje-no i vi{e edukativnih simpozija izgenomike i proteomike, gdje suse mogli upoznati s najnovijm

znanstvenim dostignu}ima. Vi{e od 30studenata medicinskog fakulteta sudje-lovalo je u organizaciji kongresa, i nji-hov je doprinos u uspjehu skupa iizvrsnoj atmosferi bio od neprocjenji-vog zna~enja.

U sklopu Kongresa bio je i bogat soci-jalni program, pri ~emu su gosti iz ino-zemstva imali priliku upoznati ljepoteZagreba i Hrvatske. Kongres je imao ve-liko zna~enje za Zagreb kao znanstvenoi turisti~ko odredi{te Europe, te za pro-mociju Hrvatske u svijetu.

Kongres je bio i vaàn poticaj zastru~njake iz cijele Europe i svijeta, kojisu imali priliku razmijeniti najnovijespoznaje i unaprijediti svoja istraìvan-ja. Iznimna va`nost Kongresa je i u poti-canju hrvatske znanosti i njezine glo-balne promid`be.

Program Kongresa kao i saèci svih iz-laganja tiskani su u Calcified TissueInternational 70(4): 209-304, 2002.

Fran Borove~ki

Predsjedavaju}i prve radne sjednice prof. dr. Slobodan

Vuki~evi} i prof. dr. Itai Bab iz Jeruzalema, Izrael

skupovi

26 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

Molecular Biology of the Aging Nervous SystemDubrovnik, 26. – 31. 7. 2002.

U organizaciji Medicinskog fakulteta iHrvatskog instituta za istraìvanje moz-ga Sveu~ili{ta u Zagrebu odràna je poprvi puta u Hrvatskoj me|unarodnaljetna {kola iz podru~ja neurodegenera-tivnih bolesti “Molecular Biology of theAging Nervous System” u Interuniverzi-tetskom centru u Dubrovniku. Ko-di-rektori {kole su bili:

– Dr. sc. Rajka Li{~i}, dr. med., Insti-tut za medicinska istraìvanja i me-dicinu rada u Zagrebu

– Prof. dr. Sam Gandy, Direktor, Far-ber Institute for Neurosciences,Thomas Jefferson University of Phi-ladelphia, USA

– Prof. dr. Sandro Sorbi, Direktor,Department of Neurological andPsychiatric Sciences, University ofFlorence, Italy

– Prof. dr. Milo{ Juda{, Hrvatski insti-tut za istraìvanje mozga, Medicin-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

Problem starenja uz sve ve}i broj sta-rije populacije postao je zna~ajan pro-blem suvremenog dru{tva. Starenje do-nosi i probleme pam}enja i zaboravno-sti koji rezultiraju progresivnim i irever-zibilnim slabljenjem intelektualnih fun-kcija ~ovjeka. Demencije, od kojih jenaju~estalija Alzheimerova demencija,postale su jedan od najozbiljnijih pro-blema na podru~ju neurologije i psihija-trije.

Ova ljetna {kola slijedila je 8th Inter-national Conference on Alzheimer’s Di-sease and Related Disorders, Stoc-kholm, [vedska od 20-25 srpnja 2002,svjetski skup koji se odràva svake dvijegodine.

Ljetnoj {koli prisustvovala su 32 su-dionika iz SAD, Njema~ke, Belgije, Itali-je, Hrvatske, Slovenije i Makedonije. Su-dionici {kole bili su neurolozi, psihijatrite molekularni biolozi, ~ije podru~jedjelovanja su neurodegenerativne bo-lesti. Slu`beni jezik bio je engleski.

Cilj je bio sudionicima {kole prikazatiprvo klini~ku sliku pojedinih demencija,

a zatim se tijekom predavanja nastojaloodgovoriti na pitanja za{to i kako dola-zi do odumiranja neurona u kroni~nimneurolo{kim bolestima. Koji su moleku-larni i biokemijski znakovi specifi~nihgenetskih lezija u neurodegenaretivnimbolestima. Prikazane su najnovije spoz-naje iz podru~ja dijagnostike i terapijedemencija, napose Alzheimerove de-mencije, fronto-temporalne demencije,Lewy body demencije. Tijekom preda-vanja sudionici {kole su vrlo aktivnosudjelovali u diskusijama, postavljali pi-tanja eminentnim predava~ima iz SAD,Republike Njema~ke, Italije, Slovenije.Sudionici su imali priliku prezentiratisvoj rad u obliku postera ili PowerPointprezentacije. Razvila se vrlo zanimljivadiskusija u kojoj su predava~i pokazaliveliki interes za rad na{ih mladihstru~njaka. Svim sudionicima {kole po-

dijeljeni su CD-i s materijalima svih pre-davanja i potvrdnice o sudjelovanju.Op}e je mi{ljenje bilo da {kolu trebasvakako nastaviti, {to i planiramo.

Sponzori {kole su bili: Ministarstvoznanosti i tehnologije RH, Me|unarod-no dru{tvu za neurokemiju i Njema~kiakademski ured za razmjenu studenatai znanstvenika DAAD iz Bonna, Republi-ka Njema~ka. Ovim putem im se naj-ljep{e zahvaljujem za financijsku pot-poru.

Rajka Li{~i}

Sudionici me|unarnog te~aja ispred ulaza u IUC Dubrovnik /sudionici te~aja uz

predava~e (od lijeva na desno: dr. Schultz, prof. Juda{, dr.sc. Li{~i}, prof.

Soldo-Butkovi}, prof. Prevec, doc. Pirto{ek, prof. Ghiso)

skupovi

www.mef.hr 27

mef.hr skupovi

�

4th Central European OrthopaedicCongress

Cavtat/Dubrovnik 29. 5. – 1. 6. 2002.

U organizaciji Hrvatskog ortoped-skog dru{tva Hrvatskog lije~ni~kog zbo-ra odràn je u hotelu Croatia u Cavtatunavedeni kongres ortopeda i traumato-loga Srednje Europe. Na Kongresu jebilo ukupno preko 700 sudionika iz 36zemalja svijeta. Glavne teme kongresabile su: 1. Bolesti i ozlijede zglobakuka, i to od novoro|ena~ke do naj-starije ìvotne dobi; 2. Artroskopskakirurgija svih zglobova; 3. Slobodneteme. Na Kongresu je odràno 134 pre-

davanja uklju~uju}i i plenarna preda-vanja i pozvana predavanja i izloèna su63 znanstvena postera, a organiziranaje i velika izlo`ba proizvoda~a medicin-ske opreme i farmaceutske industrije.Isto tako odràne su i posebne radioni-ce po pojedinim ortopedskim proble-mima, kao npr. "Artroskopska kirurgijaprednje ukriène sveze koljena" ili"Artroskopska stabilizacija ramena", itd.Na Kongresu je sudjelovalo i stotinjakhrvatskih ortopeda i traumatologa i tove}inom aktivno s predavanjima i znan-stvenim posterima. Predsjednik Kon-gresa prof. dr. Marko Pe}ina, pred-sjednik Hrvatskog ortopedskog dru{tvaHLZ-a i pro~elnik Katedre za ortopedijuMedicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu, kao i tajnik prof. dr. MiroslavHa{pl, tako|er s Klinike za ortopedijuMedicinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Za-grebu, dobili su tijekom odràvanja inakon zavr{etka Kongresa mnogobroj-ne ~estitke i pohvale za dosad najboljeorganizirani sastanak srednjoeuropskihortopeda i traumatologa. Op}e jemi{ljenje da su hrvatski organizatoridali novo zna~enje i podigli na novukvalitetnu razinu srednjoeuropski orto-pedski kongres, a to je velika obveza zakolege iz ê{ke Republike koji su orga-nizatori sljede}eg kongresa u Pragu2004. godine.

Dubravko Orli}

Predsjedni{tvo Kongresa pod vodstvom prof. dr. Marka Pe}ine

19. Perinatalnidani

U Zagrebu su od 18. do 20. travnja2002. godine odràni 19. perinatalnidani, redoviti godi{nji sastanaklije~nika koji se bave perinatalnom me-dicinom. Skup je organizirao Hrvatskilije~ni~ki zbor i Hrvatsko dru{tvo za pe-rinatalnu medicinu. Predsjednik orga-nizacijskog odbora bio je prof. dr. sc.Josip Djelmi{, voditelj Odjela za dijabe-tes i fetalni rast u Klinici za ènske bo-lesti i porode u Zagrebu. Na skupu seokupilo tristotinjak lije~nika iz Hrvat-ske, ali i susjednih zemalja, prije svegaSlovenije, Bosne i Hercegovine i Make-donije, kako bi zajedni~ki raspravljali onajaktualnijim temama iz podru~ja pe-rinatalne medicine. Skup je bio konci-piran u tri dana tako da je svaki danbilo govora o drugoj temi. Prvi dan seraspravljalo o hitnim stanjima u peri-natalnoj medicini, drugi dan je bio re-zerviran za problematiku carskog reza,dok se zadnji dan govorilo o vi{eplod-noj trudno}i. Kvaliteti skupa pridonjelo

je dvadesetak eminentnih stru~njakaopstetri~ara, ginekologa i pedijatarakoji su odràli zanimljiva predavanjana odabrane teme. Skupu je svojimpredavanjima slobodnim priop}enjimapridonio i tim lije~nika s Odjela za dija-betes i fetalni rast Klinike za ènske bo-lesti i porode iz Zagreba. Kao uvertiraskupu 17. travnja odràn je i te~ajsta~nog usavr{avanja lije~nika «Hiper-tenzija i trudno}a», tijekom kojeg je ipredstavljena nova knjiga «Hipertenzi-ja i trudno}a» autora i urednika prof.dr. sc. Josipa Djelmi{a i suradnika. Tre-balo bi istaknuti da je ovaj kongresujedno bio i prvi medicinski kongres uHrvatskoj koji se za cijelo vrijeme tra-janja mogao pratiti putem interneta.Na taj na~in su organizatori, u suradnjis Globalnet d.o.o., internet provide-rom omogu}ili lije~nicima i drugim za-intresiranima diljem Hrvatske, pa i iz-van nje, pra}enje ovog eminentnogskupa.

Lea Tuzovi} i Marcela Iliji}

Prof. dr. Josip Djelmi{ otvara Skup

skupovi

28 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

1. Deutsch-KroatischesOphthalmologisches Symposium

Berlin, 29. 9. – 2. 10. 2001.

U Internacionalnom kongresnomcentru (ICC) u Berlinu, 30. rujna 2001.,odràn je prvi put Njema~ko-hrvatskioftalmolo{ki simpozij. Simpozij se odr-àvao u okviru 99. Godi{njeg kongresaNjema~kog oftalmolo{kog dru{tva od29.09.-2.10.2001. Kako je Deutscheophthalmologische Gesellschaft (DOG)u svijetu najstarije stru~no lije~ni~kodru{tvo, to godi{nji sastanci (kongresi)imaju stoljetnu tradiciju, vrlo su cijenje-ni i okupljaju velik broj u~esnika, ~akvi{e od europskih oftalmolo{kih kon-gresa.

Deutsch-Kroatisches Symposium or-ganizirali su od strane Njema~kog of-talmolo{kog dru{tva, ~lan predsjed-ni{tva Dr. Rolf Grewe i predsjednikdru{tva Proœdr. Rudolf Guthoff, a shrvatske strane Hrvatsko oftalmolo{kodru{tvo i Klinika za o~ne bolesti Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu, odnosnoProf. dr. Zdravko Mandi} i Prof. dr. Vje-koslav Dorn.

Na{a namjera je bila, kroz prezentaci-ju radova na{ih oftalmologa, prikazatiprosjek aktualnog stanja hrvatske of-tahnologije. Moderatori sjednice su biliZ. Mandi} i V. Dorn iz Zagreba, Prof. dr.@. Duànec iz Wurzburga te Dr. R. Gre-we i Dr. R. Guthoff kao predstavniciNjema~kog oftalmolo{kog dru{tva.

Na sjednici su odràna predavanja iz-mjeni~no hrvatskih i njema~kih autora.S Njema~ke strane bili su referenti,predstojnici o~nih klinika, C. Ohrloff(Frankfi.irt am Main),W. Behrens-Bau-mann (Magdeburg), P. Kroll (Mar-burg/Lahn), H. Busse (Munster) te istak-nuti oftalmolozi M. Ulbig (Munchen) iR. Grewe (Munster).

Referenti iz Hrvatske bili su: M. êli},V. Dorn (Operativno lije~enje nistagmu-sa - klini~ka i elektronistagmogrfaskaopaànja kod kongenitalnog nistagmu-sa); R. Ivekovi}, I. Petric, Z. Mandi}(Amnionska membrana u lije~enju neu-roparaliti~kog keratitisa); N. Gabri}, I.

Dekaris, Z. Karaman, I. Mravi~i} (Lions -Hrvatska o~na banka - petogodi{nji pri-kaz rada); Z. Mandi}, R. Ivekovi}, D.[ari} (Nepenetriraju}a duboka sklerek-tomija - prvi rezultati); V. Juvan, I.Juhn-Juvan, iz Vara`dina ( Retrobulbar-ni opti~ki neuritis s atipi~nim ispadomvidnog polja); Lj. Hen~-Petrinovi}, B.Kuzmanovi}, J. Petrinovi}-Dore{i} (Eho-grafska i angiografska procjena nalaza"pit of the optic disc") ; B. [ari}, J. [iki},D. Katu{i}, N. Vukojevi} (Brahiterapijakorioidalne neovaskularizacije kod se-nilne makularne degeneracije primje-nom manjih doza zra~enja) i N. Stig-lmayer, M. Tojagi} i J. Juri (Vi{egodi{njirezultati korekcije ptoze pomo}umi{i}nog re`nja m. frontalisa).

Ovaj medunarodni bilateralni sasta-nak hrvatskih i njema~kih oftalmologapabudio je zapaèn interes internacio-nalnog auditorija i bio poticaj mnogimmladim kolegama, tim vi{e, {to je Nje-ma~ko oftalmolo{ko dru{tvo dodijelilo10 stipendija mladim hrvatskim oftali-nolozima. Na{i mladi kolege, iz cijeleHrvatske, time su dobili besplatan bo-ravak od 10 dana na o~nim klinikamadiljem Njema~ke, a prema predmetuosobnog stru~nog interesa, i to na klini-kama u Miinchenu, Tiibingenu, Erlan-genu, Wiirzburgu, Mainzu, Kolnu, Diis-seldorfu, Essenu, Berlinu i Rostocku.

Potrebno je istaknuti da su svi sudio-nici iz Hrvatske, tijekom boravka u Berli-nu, bili gosti Njema~kog oftahnolo{kogdru{tva, kako na svim stru~nim sjedni-cama kongresa tako i svom dru{tvenomdijelu te na posebnoj, zajedni~koj ve~eris njema~kim kolegama.

Za uspomenu na prvi Hrvatsko-nje-ma~ki oftalmolo{ki simpozij, prilikomsve~anog otvorenja kongresa, hrvatskipredstavnici, profesori Z. Mandi} i V.Dorn, predali su Njema}kom oftalmo-lo{kom dxu{tvu, a na ruke njegovompredsjedniku prof.dr Rudolf Guthoffu,dar, repliku figure Ivana Me{trovi}a"Povijest Hrvata".

Vjekoslav Dorn

Berlin, 29.9. - 2.10.2001. Sudionici Njema~ko - hrvatskog simpozija iz Hrvatske

skupovi

www.mef.hr 29

mef.hr skupovi

�

17th International Congress of theEuropean Federation for Medical

Informatics(MIE 2002, HTTP://WWW.MIE2002.HU)

Budimpe{ta, 25. – 29. 8. 2002.

Sedamnaesti me|u-narodni kongres Eu-ropske Federacije zamedicinsku informati-ku odràn je u Budim-pe{ti, Ma|arska, od 25.do 29. kolovoza 2002.

Europska federacijaza medicinsku informa-tiku (EFMI) redovito or-ganizira kongrese po-sve}ene medicinskojinformatici, jo{ od svogosnutka 1976. godine.Kongresi se odràvajuu zemljama ~lanicamaEFMI-a (http://www.efmi.org/). U EFMIje danas u~lanjeno 27 udruga medicin-skih informati~ara iz 27 europskih ze-malja. Me|u njima je i Hrvatsko dru{tvoza medicinsku informatiku (HDMI)(http://www.snz.hr/wnew/csmi.html).

Kongres MIE 2002 okupio je oko 800sudionika. U Znanstvenom program-skom odboru kongresa nalazio se ihrvatski predstavnik (J.Kern). Kongresje zapo~eo pretkongresnim doga|anji-ma, tutorijalima, koji su bili organizira-ni da pokriju niz interesantnih tema (Si-gurnost u distribuiranim zdravstveniminformacijskim sustavima, Programi-

ranje dinami~kih webstranica, Prijelaz s papir-natog na elektroni~ki me-dicinski zapis, Elektro-ni~ke poruke kao izazov,Informatika u sestrinstvu,Socio-tehni~ki pristup di-zajnu, implementaciji ievaluaciji zdravstvenih in-formacijskih sustava, Ka-ko razvijati projekte infor-macijskih sustava u zdrav-stvu koji obiluju informa-cijama, Od dizajna doevaluacije, Univerzalnialati za pristup podacima

i znanju u okviru e-zdravlja, Informati-zacija op}e prakse).

Otvaranje kongresa je po~elo u ned-jelju 25. kolovoza poslije podne poz-dravnim govorima, zatim je uslijedilakomemoracija za nedavno preminulogbiv{eg predsjednika EFMI-a i osniva~aHON-a (HON znak nosi i web na{eg Me-dicinskog fakulteta) profesora JeanaRaoula Scherrera. Profesor Jan vanBemmel, donedavni predsjednikMe|unarodne asocijacije za medicin-sku informatiku (IMIA), sada{nji rektorSveu~ili{ta Erasmus (Nizozemska), ipoznato ime u svijetu medicinske infor-

matike, odrào je poz-vano predavanje u ko-jem je dao pregledzdravstvenih informa-cijskih sustava, njiho-vog razvoja i smjera raz-vitka, nagla{avaju}i pri-tom ulogu profesoraScherrera koji je svojimentuzijazmom i bezgra-ni~nom energijom daoveliki doprinos tome.

^lanovi HDMI-a redo-vito sudjeluju s radovi-ma na kongresima me-dicinske informatike.Ove godine na{i su ~la-novi samostalno ili u su-radnji sa znanstvenici-ma iz drugih zemaljaprezentirali 7 radova.

Josipa Kern

êtvrti me|unarodni te~aj «SafetyPromotion Research« (Znanstvenoistraìvanje na podru~ju promocije si-gurnosti) odràn je od 17.-28.rujna2001. godine u Karolinska Institutet, De-partment of Public Health Sciences uStockholm-u, [vedska. Bilo je 25 pri-stupnika koji rade na znanstvenimistraìvanjima (izrada doktorata, vodi-telji ili suradnici na projektima) o pre-venciji nesre}a. Zanimanja su nam bilavrlo razli~ita: lije~nici, stomatolozi, eko-nomisti, psiholozi, sociolozi, mena|eri,a po znanstvenom stupnju od PhD.stu-denata do izvanrednih profesora. Do{lismo iz raznih zemalja {irom svijeta: Indi-ja, Banglade{, Kina, Singapur, Korea, Li-banon, Iran, Izrael, Australija, Nigerija,Kenija, USA, Poljska, Hrvatska, Makedo-nija, Finska, Norve{ka i [vedska. Slu{alismo predavanja {vedskih znanstvenika,a najva`nije teme su bile: Uzroci ne-sre}a, njihova prevencija i promocija si-gurnosti – definicije i analiti~ki pristup;

Evaluacija – pristup, modeli i metode zaevaluaciju promocije sigurnosti; Ozljedekao javno-zdravstveni problem i registar(surveillace) za ozlije|ene; Nasilje-anali-za i prevencija; Strategije intervencija zapromociju sigurnosti; Socijalne razlikekao rizici za ozlje|ivanje; Ekonomskiaspekti prevencije nesre}a i promocijesigurnosti; Eti~ka pitanja u vezi sa pro-mocijom sigurnosti. U poslijepodnev-nim terminima svaki ~lan na{e grupeimao je svoje izlaganje iz tog podru~ja.Nakon predavanja i na{ih izlaganja bilaje diskusija, a na poklon smo dobili knji-gu i materijale sa svim tim temama. Pogrupama smo rje{avali zadatke iz pro-blematike organizacije prevencije ne-sre}a na odre|enom podru~ju. Preko vi-kenda razgledavali smo kulturne zname-nitosti Stockholma.

Ariana Vorko-Jovi}

skupovi

30 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

2nd Croatian-Austrian-Slovenian-Hungariangastroenterology meeting

Dubrovnik, 28. – 29. 6. 2002.

U Dubrovniku su 28. i 29. lipnja 2002.godine odràni 2nd Croatian-Au-strian-Slovenian-Hungarian Gastroen-terology Meeting "How to managecommon GI-disorders in the 21st cen-tury?" i EASL Postgraduate Course "Ma-nagement of cirrhosis of the liver". Skupje odràn pod pokroviteljstvom Mini-stra zdravstva mr. sc. Andra Vlahu{i}a,a u organizaciji Hrvatskog gastroente-rolo{kog dru{tva u suradnji s Austrij-skim, Slovenskim i Madàrskim gastro-enterolo{kim dru{tvom te Europskimudruènjem za bolesti jetre (EASL). Na-kon Prvog slovensko-austrijsko-hrvat-skog gastroenterolo{kog sastanka, kojije odràn prije dvije godine u Sloveniji,ove je godina Hrvatska bila doma}inskupa kojem je prisustvovalo preko 300sudionika iz Hrvatske, Austrije, Sloveni-je, Madàrske, Njema~ke, Francuske,Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbi-je, Albanije, te drugih europskih zemal-ja. Me|u predava~ima bila su, uzdoma}e, i 24 vrhunska stru~njaka izinozemstva. Va`nost je ovog skupaupravo u razvijanju suradnje s me|una-rodnim udruènjima i dru{tvima, te nji-hovim istaknutim ~lanovima, ~ime sehrvatska gastroenterologija ravnoprav-no uklju~uje u svjetske medicinske to-kove i primjenu novih dostignu}a napodru~ju dijagnostike i terapije u ga-stroenterologiji i hepatologiji.

U radnom dijelu sastanka sudionicisu upoznati s novostima u dijagnostici iterapiji bolesti jednjaka, upalnih i fun-kcionalnih bolesti crijeva, endoskop-skom lije~enju bolesti bilijarnog stabla ipankreasa, te novostima u terapiji kolo-rektalnog i karcinoma gu{tera~e. U na-stavku je odràn niz izuzetno zanimlji-vih sekcija u obliku Ru~ka s profesorom,

gdje su sudionici skupa imali priliku umalim skupinama izravno raspravljati snajuglednijih europskim stru~njacima ipostavljati im pitanja o problemimava`nim za svakodnevnu klini~ku prak-su, kao {to su zbrinjavanje krvarenja izgornjeg dijela probavnog sustava;obrada kroni~nih proljeva, infekcijaprobavnog sustava, celijakije; muko-zektomija, intestinalni limfomi ili meta-boli~ke bolesti kostiju kod gastroente-rolo{kih bolesnika. Drugi dan bio je po-sve}en lije~enju ciroze jetre, gdje suvrhunski europski hepatolozi govorili o"specifi~nim" terapijama ciroze, kao {tosu antivirusna terapija u cirozi uzroko-vanoj virusnim hepatitisima, lije~enjekolestatskih i nasljednih bolesti jetre teantifibroti~ko lije~enje. U nastavkute~aja govorilo se o lije~enju portalnehipertenzije i njezinih komplikacija, kao{to su ascites, hepati~ka encefalopatija,bakterijske infekcije, hepatocelularnikarcinom, te zbrinjavanju krvarenja izvarikoziteta jednjaka i transjugularnomintrahepati~kom portosistemnomshuntu (TIPS). Tijekom skupa prezenti-rani su i radovi sudionika iz vi{e zemal-ja, {to je sve zajedno doprinijelo raz-mjeni iskustava izme|u kolega iz raz-li~itih zemalja, te time i velikom uspjehuskupa, na korist i zadovljsvo svih sudio-nika i organizatora.

Marko Duvnjak i Branko Troskot

Izlaganje prof. dr. Marka Duvnjaka

•Poslijediplomski te~aj u organizaciji

European Assotiation for the Study ofThe Liver

Dubrovnik, lipanj 2002

U lipnju 2002. godine odràn je u Duborvniku poslijediplomski te~aj u organiza-ciji EASL-a (European Assotiation for the Study of The Liver) na kojem su vrhunskiEuropski stru~njaci te kolege iz zemalja tranzicije govorili o dostignu}ima iz po-dru~ja bolesti jetre. Bila sam aktivni sudionik okruglog stola o transplantaciji jetrena kojem sam iznijela rezultate transplantacije jetre u hrvatskim centrima KB "Mer-kur" i KBC Rebro te perspektive i razvoj transplantacije jetre u nas. Voditelj je bio je-dan od najpoznatijih hepatologa u svijetu prof. dr. Ferenci iz Be~a, prof. dr. S. Mar-kovi} iz Ljubljane.

Vesna ôli}-CvrljeDr. sc. Vesna ôli}-Cvrlje tijekom

izlaganja na te~aju u Dubrovniku

skupovi

www.mef.hr 31

mef.hr skupovi

�

Echocardiography at the Turn of MillenniumZagreb, 23. – 24. 6. 2001

U Zagrebu je u hotelu Sheraton, od23. i 24. lipnja 2001. godine, odrànme|unarodni znanstveni skup«INTERNATIONAL SYMPOSIUM –ECHOCARDIOGRAPHY AT THE TURN OFMILLENNIUM», u organizaciji Zavoda zabolest srca i krvnih ìla Klini~ke bolniceDubrava i Hrvatskog kardiolo{kog dru-{tva, a pod visokim pokroviteljstvomAkademije medicinskih znanosti Hrvat-ske. Voditelji simpozija bili su prof. dr.sc. Mijo Bergovec i prim. dr. sc. JosipVincelj. Prisutnih je bilo 90 slu{a~a izHrvatske i Bosne i Hercegovine.

Gosti predava~i bili su prof. dr. NavinC. Nanda i dr. Daniel A. N. Mascarenhasiz SAD, doc.dr. Gabriel Kamensky iz Slo-va~ke, prof. dr. Vera Spirovska iz Make-donije, dr. Nadja Ruì} Medve{~ek izSlovenije, dr. Robert Maier iz Austrije,dr. Laura Dalla Vecchia iz Italije i dr. Mu-harem Merli} iz Bosne i Hercegovine,od kojih su neki poznati svjetskistru~njaci iz ehokardiografije. Osimpredava~a iz inozemstva sudjelovalo je i14 eminentnih stru~njaka iz ehokardio-grafije iz KBC Rebro, KB sestara mi-losrdnica i KB Dubrava.

Predavanjima su obuhva}ene glavneteme o dvodimenzijskoj i trodimenzij-skoj ehokardiografiji, dopler ehokar-diografiji, stres ehokardiografiji, kon-trastnoj i transezofagusnoj ehokardio-grafiji. Osim predavanja bilo je i {est

prikaza zanimljivih i neuobi~ajenih kli-ni~kih slu~ajeva.

Na kraju simpozija odràn je okruglistol o trodimenzijskoj, stres i transezo-fagusnoj ehokardiografiji. Akademikprof. Ivo îke{, doc. dr. Gabriel Ka-mensky, dr. Laura Dalla Vecchia i prim.dr. sc. Josip Vincelj iznijeli su o sada{njestanje i budu}e perspektive u razvojuovih dijagnosti~kih metoda.

Me|unarodni simpozij pokazao je ve-liki interes kardiologa, internista, pedi-jatara i anesteziologa te va`nost takvogskupa kao izvora informacija za nave-dene struke.

Simpozij }e ostati zapaèn po po-sje}enosti, inozemnim gostima iz 7 ze-malja, te zanimljivim predavanjima uokviru glavnih tema koja su dala kratakpregled sada{njeg stanja moderne eho-kardiografije kao i pogled u budu}nost,koja jo{ puno obe}ava u razvoju ove ne-invazivne dijagnosti~ke metode.

Mijo Bergovec i Josip Vincelj

Kongres Hrvatskogdru{tva za nuklearnu

medicinuOpatija, 12. – 15. 5. 2002.

IV. me|unarodni kongres Hrvatskogdru{tva za nuklearnu medicinu odrànod 12-15. svibnja 2002. u Opatiji na ko-jemu su bila 46 usmena priop}enja, 40radova bili su posteri, i 22 pozvana pre-davanja eminentnih stru~njaka iz Euro-pe i Amerike. Teme prezentiranih rado-va bile su pregled dana{nje nuklearnemedicine u svijetu. Ukupno smo imali197 u~esnika od ~ega je bilo 40% iz ino-zemstva. Izvje{}e o Kongresu i odabranisaèci tiskani su u Nuklearmedizin Vol.41:61-119, April 2002.

•

skupovi

32 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

Adriatic Society of PathologyBrijuni, 28. – 30. 6. 2002.

Prije 17 godina osnovano je "Jadran-sko dru{tvo patologa" odnosno u origi-nalu "Adriatic Society of Pathology".Svrhom i glavnim ciljem toga udruènjapostavljeno je me|unarodno druènjepatologa i to prvenstveno mladihstru~njaka, pri kojem bi se izmjenjivalanova saznanja i iskustva ali i sklapalinovi kontakti i prijateljstva. Glavnezemlje sudionici su zemlje Jadran-sko-Alpskog podru~ja: Austrija, Slove-nija, Italija i Hrvatska, no svatko tko èlisudjelovati je dobrodo{ao ukoliko nje-gov/njezin rad bude ocijenjen vrijednimza prikaz od strane Znanstvenog odbo-ra. Princip rada j e slijede}i: sastanak sesvake godine odràva u drugom mje-stu, ali uvijek na jadranskoj obali a or-ganizator je svaki puta druga od gorenabrojanih zemalja. Kada bude red naAustriju, oni izabiru mjesto zaodràvanje koje moè biti u Italiji, Slo-veniji ili Hrvatskoj ali preuzimaju nasebe brigu oko organizacije. Vrijeme sa-satanka uvijek je posljednji vikend u lip-nju a teme sastanka odre|uju se dogo-vorno za slijede}u godinu. S obziromna me|unarodni karakter skupa dogo-voreno je da slu`beni jezik sastankabude engleski. Budu}i da je sastanaknamijenjen prvenstveno mladimstru~njacima: specijalizantima i mladimspecijalistima, dogovoreno je da se ko-tizacija ne pla}a.

Ove godine odràn je 17. Me|una-rodni sastanak "Adriatic Society of Pat-hology" i to od 28. do 30. lipnja, na Bri-junima. Organizator je bilo Hrvatskodru{tvo za patologiju i sudsku medicinuHLZ-a, te Katedre za patologiju Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebui Rijeci. Glavne teme sastanka bile su:

patologija kosti i mekih tkiva, perinatal-na i dje~ja patologija te novije metodeu patologiji. Pozvani su predava~i biliProf. dr. Franco Bertoni (Bologna), prof.dr. Rastko Golouh (Ljubljana), doc. dr.Marina Kos (Zagreb ) i prof.dr. Sven Sei-werth (Zagreb). Takoder je odràno 41slobodno priop}enje. Broj sudionika iz-nosio je oko 130, od ~ega je ~etrdesetaksudionika bilo iz Hrvatske. Njima jeodlukom Hrvatske lije~ni~ke komoredodijeljena potvrdnica kojom je skupvrednovan s 8 bodova za slu{a~e i 12bodova za predeva~e. Od zaposlenikana{eg Fakulteta na skupu su bilinazo~ni: prof.dr.Stanko Juki} (pred-sjednik Organizacijskog odbora), doc.dr. Marina Kos (tajnica Organizacijskog

odbora), prof. dr. Sven Seiwerth, prof.dr. Spomenka Manojlovi}, prof.dr. Ma-rija Dominis, doc. dr. Damir Babi}, prof.dr. Jasminka Jaki} Razumovi}, te dr. Lo-vorka Batelja (znanstveni novak). Naskupu su sudjelovali i kolege srodnih idrugih struka, primjerice citolozi, gine-kolozi, klini~ki farmakolozi pa ~ak i je-dan profesor otorinolaringologij e.

Osim znanstvenog aspekta skupa,nagla{en je bio i neslu`beni dio jer su upauzama kao i za vrijeme odràvanjeteme koja nije bila zanimljiva za pojedi-ne sudionike, mogli uìvati u prirodnimljepotama Brijuna, na kojima ve}inanisu nikada prije bili. Slu`bena ve~era,na ~ijem su jelovniku bili isklju~ivo istar-ski specijaliteti, tako|er je dobila naj-vi{e ocjene.

Godine 2001. sastanak "Adriatic So-ciety of Pathology" odràn je u Riminijua na njemu su od zaposlenika na{eg Fa-kulteta sudjelovali prof. dr. StankoJuki} (pozvani predava~) i doc. dr DamirBabi}. Za slijede}u, 2003. godinu dogo-voren je sastanak u Chioggi.

[to se sudjelovanja na me|unarod-nim skupovima i sastancima od na{ihsu djelatnika prof. dr. Stanko Juki} idoc. dr. Damir Babi} aktivno sudjelovalina XI International congress s temom"Cervical Pathology and Colposcopy" akoji je odràn u Barceloni od 9. do 13.lipnja 2002.

Marina Kos

I profesori obavljaju visokointelektualne poslove u organizaciji kongresa

Tijekom 4th Danubius Con-ference on Maxillofacial andOral Surgery koji je odràn uRovinju, 25.-27-travnja 2002.Organiziran je zajedni~ki izletbrodom u Limski fjord, koji jeodu{evio i u~esnike i preda-va~e Kongresa. Na slici prof.dr. M. Virag (u sredini) s prof.dr. B. Gattingerom, predstoj-nikom Klinike za maksilofaci-jalnu i oralnu kirurgiju iz Linzai prof. dr. Osmanom Sejfijom,direktorom Klini~ke bolnice uPri{tini, tijekom vo`nje nabrodu.

skupovi

www.mef.hr 33

mef.hr skupovi

�

Konferencija "Zdravstveno osiguranje u tranziciji"Zagreb, 26. – 28. 9. 2002.

[kola narodnog zdravlja "Andrija[tampar" u suradnji s London School ofEconomics, London School of Hygieneand Tropical Medicine i EuropeanObservatory on Health Care Systems or-ganizirala je od 26.-28. rujna 2002. go-dine u hotelu Opera u Zagrebu 5.me|unarodnu konferenciju "Zdravstve-no osiguranje u tranziciji». Konferencijaokupila je 508 sudionika iz 43 zemaljesvijeta, te se po broju u~esnika, sadràjui predstavljenom programu svrstala uvode}e svjetske konferencije iz podru~jajavnog zdravstva i zdravstvene ekono-mike. Glavna tema ovogodi{nje konfe-rencije bila je Biotehnologija i javnozdravstvo: predvi|anja, ciljevi i tro{kovi.

Ove godine ponu|en je sadràjnijiprogram, mnogo svjetski uglednih pre-dava~a i brojni novi moduli. Glavnatema ovogodi{nje konferencije je Bio-tehnologija i javno zdravstvo: pred-vi|anja, ciljevi i tro{kovi. Sadràj kon-ferencije podijeljen je u sedam temat-skih cjelina:• Zdravstveno osiguranje, osiguranje

kvalitete i biotehnologije: [to bi senovcem od osiguranja trebalo kupiti?

• Granice biotehnologije• Biotehnologija i radno mjesto: Eti~ki

korektno, ekonomski zna~ajno• Biotehnologija, bioetika i medicina• Utjecaj medija i komunikacija u jav-

nom zdravstvu i biotehnologiji• Pisanje istraìva~kog rada iz podru~ja

javnog zdravstva i biotehnologije• Biotehnologija i bioetika u sestrinstvu• Workshop: Hitna medicina

Modul Zdravstveno osiguranje, osi-guranje kvalitete i biotehnologije:[to bi se novcem od osiguranja tre-balo kupiti? usredoto~ilo se na va`nostprocjene biotehnolo{kih utjecaja nazdravlje na na~in pobolj{anja tehno-lo{kog izbora u svrhu postizanja nacio-nalnih ciljeva. Da bismo doprinijeliovom procesu moramo bolje i procedu-re procjenjivanja i informacije za zdrav-stveno osiguranje i zdravstvenu politikuonih koji donose odluke.

Modul Granice biotehnologije pri-kazalo je usku povezanost biotehnolo-gije s medicinskom praksom idana{njim istraìvanjima. Biotehno-lo{ka su postignu}a postala dijelomsvakida{nje medicinske prakse. Novaotkri}a u dijagnostici i terapeutici odklju~ne su va`nosti za biomedicinskaistraìvanja. Ovaj modul je dao pregledglavnih tema i najnovijih postignu}a naovom podru~ju

Modulom Biotehnologija i radnomjesto: Eti~ki korektno, ekonomskizna~ajno postiglo se pokazati velikizna~aj prepoznavanja novih tehnologi-ja i obrazaca rada, te usredoto~iti nazna~aj i pobolj{anje zdravstvenog sta-tusa radne populacije. U modulu setako|er pokazao ekonomski utjecajprofesionalnih povreda i bolesti, kao idjelotvornost rane zdravstvene profe-sionalne prevencije.

Modul Biotehnologija, bioetika imedicina pribliìla se spoznaji kako srazvojem biotehnologije koja postajevaàn segment medicine kako uistraìvanju tako i u praksi, javljaju se inove eti~ke dileme. Ove problememoèmo svrstati u tri grupe: eti~kedvojbe povezane s uporabom bioteh-nologije u svakida{njem klini~komistraìvanju i lije~enju, eti~ki problemivezani uz laboratorijske biotehnolo{keeksperimente i eti~ka pitanja u raspod-jeli resursa zdravstvene skrbi u najnovi-jim medicinskim tehnologijama i bio-tehnologijama.

Modul Utjecaj medija i komunikaci-ja u javnom zdravstvu i biotehnologi-ji usredoto~io se na dva aspekta medijai komunikacije o zdravstvu i biotehno-logiji: oblikovanjem i utjecanjem jav-nog mnijenja o javnom zdravstvu i bio-tehnolo{kim dostignu}ima, te pred-stavljanje znanstvenih istraìvanja umedijima. Tako|er se prikazao na~injavnog predstavljanja znanstvenih do-stignu}a u Europi od strane vode}ihstru~njaka za podru~je odnosa s jav-no{}u specijaliziranih za podru~jezdravstva i znanosti.

Modul Pisanje istraìva~kog rada izpodru~ja javnog zdravstva i bioteh-nologije usredoto~io se na uvje`bavan-je vje{tina prikupljanja, analiziranja ipredstavljanja rezultata istraìvanja.Odnosio se na mlade znanstvenike kojisu tek zapo~eli svoju akademsku karije-ru – populaciju s najve}im potrebamaza educiranjem u komunikacijskimvje{tinama, uklju~uju}i pisanje znan-stvenog izvje{taja. Poseban naglasakbit }e stavljen na istraìvanje u javnomzdravstvu i biotehnologiji.

Modul Biotehnologija i bioetika usestrinstvu bavila se prvenstveno po-dru~jem bioetike u sestrinstvu. Etika me-dicinskih sestara je mlada grana medi-cinske etike, odnosno bioetike, a teì{tejoj je na metodama eti~kih odluka i nasestrinskoj praksi, u kojoj se zdravstvenanjega shva}a kao su~eljavanje s kom-pleksnim eti~kim pitanjima. U sredi{tusestrinstva je ~ovjek, shva}en kao cjelo-vito, a ne parcijalno bi}e, odnosno ~ov-jek je svrha, cilj i predmet sestrinstva.Eti~ke dileme su svakodnevna pojava uradu medicinskih sestara u Hrvatskoj, nonesamostalnost profesije ne omo-gu}ava sestrama dono{enje odluka kojespadaju u njihov djelokrug rada.

Ove godine u sklopu konferencije jeodràn i workshop Hitne medicine,koji je okupio radne grupe Ministarstvazdravstva koji rade na projektu «Refor-me sustava hitne medicinske pomo}i»

Na interenet stranicama www.dub-conference.org mogu se na}i sve pot-rebne informacije o ovogodi{njoj konfe-renciji, kao i prija{njim konferencijama.

Marta îvljak

Rasprava unutar jedne od radnih skupina

skupovi

34 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

PRVI PUTA TJEDAN MOZGA UHRVATSKOJ

U Hrvatskoj je u tjednu od 11. do 17.oùjka 2002. po prvi puta organiziranTjedan mozga po uzoru na Brain Awa-reness Week kojega diljem svijeta orga-niziraju Dana Alliance for Brain Initiati-ves (www.dana.org) i Dana Alliance/Eu-rope (www.edab.org). Pokreta~i inicija-tive u Hrvatskoj su Hrvatski institut zaistraìvanje mozga (www.hiim.hr, Me-dicinski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu) iHrvatsko dru{tvo za neuroznanost(http://csfn.hiim.hr), a u organizaciju suuklju~ene i druge znanstvene i akadem-ske ustanove, udruge, {kole i bolnicediljem Hrvatske. Tijekom Tjedna moz-

ga, {irokoj javnosti prikazano jezna~enje istraìvanja mozga te lije~enjai prevencije neurolo{kih i du{evnih bo-lesti i poreme}aja, koji ostavljaju duboktrag u na{em dru{tvu i ìvotima pojedi-naca. Gra|anima je postalo jasnije kakonapretkom u znanosti moèmo pobije-diti bolest i smrt, a razumijevanjem uz-roka te pravovremenim otkrivanjem uzbolju prevenciju i lije~enje neurolo{kih idu{evnih bolesti i poreme}aja moèmoolak{ati, promijeniti i spasiti mnogeìvote.

Aktivnosti tijekom Tjedna mozga bilesu brojne i raznovrsne – od javnih pre-

PROGRAM SKUPA

Petak (08.03.2002.) HIIM, [ala-ta 12:Brain Briefing «Sve {to ste èlje-li znati o mozgu» - tiskovna kon-ferencija za novinare i ostale zain-teresirane.

Ponedjeljak (11.03.2002.):

MF Zagreb: Panel rasprava«Istraìvanje bolesti mozga – na-cionalni prioritet»Studentski katoli~ki centarPALMA Vjeronauk za studente iradni~ku mlade` – predavanje«Tajne ljudskog mozga» (doc. dr.sc. Milo{ Juda{).

Utorak (12.03.2002.):

Psihijatrijska bolnica Vrap~e: Pre-davanje «Neurotoksi~nost droga»(prof. dr. sc. Zdravko Lackovi}).MF Zagreb: Predavanje «Novijemogu}nosti pra}enja razvitka fe-talnog mozga trodimenzionalnimultrazvukom» (prof. dr. sc. AsimKurjak).Europski dom, Juri{i}eva 1/I: Pre-davanje «Mo`dani udar – ubojicabroj jedan u Republici Hrvatskoj(prof. dr. sc. Vida Demarin).

Srijeda (13.03.2002.):

Institut dru{tvenih znanosti IvoPilar, Okrugli stol «Ljudski mozak:temelj i sudbina dru{tva»HIIM: Posjeti u~enika osnovnih isrednjih {kola Hrvatskom institu-tu za istraìvanje mozga MF Za-greb: Predavanje «Neuromagne-tic tools in psychiatry – from basicresearch to treatment trials» (dr.Jari Karhu, Finland)Dru{tvo sveu~ili{nih nastavnika:Predavanje «Rani razvoj mozga»(doc. dr. sc. M. Juda{) za ~lanoveHrvatskog logopedskog dru{tva.

êtvrtak (14.03.2002.):

HIIM: Posjeti u~enika Nadbiskup-ske klasi~ne gimnazije i studenataEdukacijsko-rehabilitacijskog fa-kultetaMF Zagreb: Okrugli stol «Droga imozak»

Petak (15.03.2002.):

Posjet Hrvatskom saboruHIIM, MF Zagreb: Posjeti studena-ta Visoke zdravstvene {kole Hrvat-skom institutu za istraìvanjemozga.

skupovi

www.mef.hr 35

mef.hr skupovi

�

davanja, panel rasprava i okruglih sto-lova, do posjeta u~enika osnovnih isrednjih {kola znanstvenim i klini~kimustanovama te posjeta delegacija neu-roznanstvenika i lije~nika Hrvatskomsaboru i politi~kim predstavnicima lo-kalnih zajednica. Zbivanja su po-pra}ena brojnim kra}im ili duljim osvrti-ma, intervjuima, nastupima i komenta-rima u dnevnom i tjednom tisku, na ra-dio postajama te na Hrvatskoj televiziji.Moè se re}i da su i odaziv medija i iska-zano zanimanje javnosti za istraìvanjamozga nadma{ili o~ekivanja organiza-tora, {to nas poti~e i ohrabruje da idu}egodine pripremimo jo{ uspje{niji isadràjima mnogo bogatiji Tjedanmozga.

Aktivnosti u Splitu, Osijeku, Rijeci tenekim ustanovama u Zagrebu opisanesu u zasebnim izvje{}ima na web-stra-nicama www.hiim.hr. Ovdje je prikazanprogram zbivanja u Hrvatskom institu-tu za istraìvanje mozga te na Medicin-skom fakultetu u Zagrebu. Tjedan moz-ga, sa sli~nim manifestacijama kao uZagrebu, organiziran je i u Rijeci, Splitui Osijeku.

^lanovi Hrvatskog dru{tva za neuroz-nanost i HIIM-a bili su vrlo aktivni iuspje{ni u kontaktima s predstavnicimajavnih glasila i medija, pa su doga|anjau sklopu Tjedna mozga popratile broj-ne hrvatske medijske ku}e - HTV, OTV,

Hrvatski katoli~ki radio, Hrvatski radio(Radio Sljeme, III. program), Ve~ernjilist, Jutarnji list, Vjesnik, Slobodna Dal-macija, tjednik Fokus.

Milo{ Juda{

POSJET HRVATSKOM SABORUU petak 15. oùjka, delegacija neuroznanstvenika i lije~nika posjetila je Hrvatski

sabor i u jednosatnom razgovoru s ~elnicima i predstavnicima Sabora ukazala nazna~enje istraìvanja mozga i neuroznanosti te javnozdravstvene i edukacijske obli-ke normalnog i poreme}enog razvitka gra|e i funkcije mozga i socijalno-ekonomskizna~aj neurolo{kih i du{evnih bolesti.

Doma}ini u Hrvatskom saboru bili su: akademik Vlatko Pavleti} (potpredsjednikHrvatskog sabora), prof. dr. sc. Zdravko Tomac (potpredsjednik Hrvatskog sabora),prof. dr. sc. Ante Simoni} (predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost ikulturu) i gospo|a Snjeàna Biga-Friganovi} (predsjednica saborskog Odbora zarad, socijalnu politiku i zdravstvo).

U delegaciji neuroznanstvenika i lije~nika bili su: prof. dr. sc. Ivica Kostovi} (direk-tor HIIM-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora), prof. dr. sc. Marin Bulat (predsjednikHrvatskog dru{tva za neuroznanost), doc. dr. sc. Milo{ Juda{ (tajnik Hrvatskogdru{tva za neuroznanost), prof. dr. sc. Boris Labar (dekan MF u Zagrebu), prof. dr.sc. Marko Pe}ina (prodekan za znanost MF u Zagrebu), prof. dr. sc. Mladen Boban(dekan MF u Splitu), prof. dr. sc. Anton Tucak (dekan MF u Osijeku), prof. dr. sc. VeraFolnegovi}-[malc (psihijatar), prof. dr. sc. Vlatka Meja{ki-Bo{njak (pedijatar-neuro-log) i prof. dr. sc. Marta Ljube{i} (logoped).

•

Central European Oncology CongressOpatija, 19. – 22. 6. 2002.

Od 19. do 22. lipnja u Opatiji je odràn tre}i Central Euro-pean Oncology Congress (CEOC), i ovoga puta pod pokrovi-teljstvom predsjednika Republike gosp. Stjepana Mesi}a.Glavni organizator, prof. dr. Branimir I. [iki} i ~etiri ve} staradopredsjednika: prof. dr. Mirko [amija (Hrvatska), prof. dr.Robert Pirker (Austrija), prof. dr. Tanja @ufer (Slovenija) iprof. dr. Umberto Tirelli (Italija) ovaj su put dobili su novogdopredsjednika u profesoru Jaceku Jassemu iz Poljske. Takoje uz Hrvatsku, Austriju, Sloveniju i Italiju suorganizatorompostala i Poljska. Predava~i su bili vode}i onkolozi iz SAD-a iEurope, a njima uz bok i ~etvorica iz Hrvatske. Valja istaknutinezaobilazna imena svjetske onkologije, poput LawrenceaEinhorna iz SAD-a i Iana Tannoca iz Kanade.

Teme ovogodi{njeg CEOC-a bile su: Principi u onkologiji,Rak prostate, Rak plu}a, Rak grkljana, Limfomi, Rak vrata ma-ternice, Rak dojke, Novosti u terapiji

Uz redovit program ove su godine u sklopu Kongresaodràna i ~etiri satelitska simpozija te jedno dodatno preda-vanje u organizaciji farmaceutskih tvrtki Schering AG, Eli Lilly,Janssen-Cilag, Novartis i PharmaSwiss SA.

Na ovom va`nom skupu koji se po tre}i put odrào u Hrvat-skoj, bilo je tristotinjak sudionika. Prvi CEOC "Advances inCancer Detection and Treatment", odràn je u lipnju 1998.pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike dr.Franje Tu|mana. To {to se taj presti`ni kongres odràva una{oj domovini, najve}a je, moè se re}i isklju~iva zasluga

prof. dr. Branimira Ivana [iki}a, uglednog znanstvenika i pro-fesora Medicinskog fakulteta i direktora respektabilnog la-boratorija u Stanfordu, Kalifornija, SAD.

Ve} su po~ele pripreme za ~etvrti CEOC, koji }e se odràti ulipnju 2004. godine.

Antonio Janu{i}

S lijeva nadesno Lawrence Einhorn, Jaceku Jassemu, Branko

Zakatnik, Robert Pirker, Mirko [amija

skupovi

36 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

10. podunavski simpozij iz otorinolaringologijeCavtat/Dubrovnik 16. – 19. 10. 2002.

Od 16. do 19. listopada 2002. u Cav-tatu i Dubrovniku odràn je 10. Podu-navski simpozij iz otorinolaringologije.Organizator kongresa bila je Klinika zabolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave ivrata Medicinskog fakulteta u Zagebu -[alata, a predsjednik kongresa bio jeprof. dr. Nikola [prem. U organizaciji susudjelovali, osim lije~nika s ORL Klinike

sa [alate i kolege iz KB Firule iz Splita.Kongres se odràvao pod pokrovi-teljstvom Ministarstva znanosti i tehno-logije RH te Ministrarstva zdravstva RH.

Iako se Podunavnski kongres odràvasvake ~etiri godine u nekoj od srednjee-uropskih zemalja, sude}i prema odzivuna ovogodi{njem skupu u Cavtatu on jeve} odavno prerastao svoje ime i

pro{irio se na sudionike iz gotovo ~ita-vog svijeta. Znanstveni komitet ovogo-di{njeg kongresa brojao je 41 profesoraORL iz Europe i SAD, ali i drugih zemalja(me|u njima i T. J. McDonald, predstoj-nik otorinolaringologije na Mayo Clinic,Rochester USA i predsjednik Mayo fon-dacije; J. J. Grote, predsjednik IFOS –svjetske udruge nacionalnih ORLdru{tava i D. Passali, predsjednik EUFOS- europske udruge nacionalnih ORLdru{tava). Na kongresu je sudjelovalopreko 350 sudionika iz 34 zemlje svije-ta, sa svih kontinenata (osim Ju`neAmerike). Odràno je preko 200 preda-vanja te 10 okruglih stolova koji su pok-rili ve}inu glavnih podru~ja otorinola-ringologije. Dio prezentacija je odrànkao posterski prikaz, njih 30, a ostalapredavanja su usmeno prikazana usklopu slobodnih tema iz ORL.

U sklopu Kongresa, u Dubrova~kojbolnici, odràna je i prva radionica (wo-orkshop) u Hrvatskoj u kojoj su vr{eneprakti~ne vje`be iz ugradnje umjetnepu`nice (temporal bone lab). Zgodno jenapomenuti da je u okviru vje`bi prika-zana i nova metoda ugradnje umjetnepu`nice koju smo prije dvije godine raz-vili na na{oj klinici. Me|u polaznicimate~aja bili su i brojni eminentni profeso-ri koji su èljeli isprobati novi pristupugradnje.

U sklopu kongresa odràno je i neko-liko sastanaka u okviru IFOS, kao i sa-stanak predstavnika ORL udruga zemal-ja srednje i isto~ne Evrope, na kojem jedogovoren nastavak suradnje pojedi-nih klinika (prema ideji J.J. Grotea o su-radnji i pomo}i ORL klinika zemalja za-

padne Europe onima u tranzicijskimzemljama).

Va`no je, na kraju, spomenuti i boga-ti kulturni i turisti~ki progam koji seodràvao u Dubrovniku i okolici tijekomkongresa, od slu`benih ve~era, razgle-davanja znamenitosti i organiziranih iz-leta do najobi~nijeg kupanja u moruispred hotela u Cavtatu, a koji su polaz-nici obilato koristili.

Bio je to dosad najve}i podunavskisimpozij, s najve}im brojem sudionika ipredavanja, a sude}i po op}em dojmu ijedan od najugodnijih, ne ponajmanjezbog prirodnih ljepota Cavtata i Du-brovnika te ugodnog ranojesenskogugo|aja s temperaturom mora od22°C.

Krsto Dawidowsky

Predsjednik svjetske ORL federacije

pozdravlja sudionike kongresa

Predsjednik kongresa prof. dr. Nikola

[prem otvara skup

skupovi

www.mef.hr 37

mef.hr skupovi

�

EMBO Practical Course“Anatomy and Embryology of the Mouse”

Zagreb, 15. – 22. 9. 2002.

U Hrvatskom Institutu za istraìvanjemozga odràna je od 15.do 22. rujnaradionica «EMBO Practical Course -Anatomy and Embryology of the Mou-se”, u zajedni~koj organizaciji Europskeudruge za molekularnu biologiju (Euro-pean Molecular Biology Association,EMBO) i Medicinskog FakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu i Rijeci. Ovo jeprva EMBO radionica odràna na Medi-cinskom Fakultetu u Zagrebu.

EMBO je ugledna me|unarodnaudruga, osnovana 1964. godine, s cil-jem promicanja molekularne biologije isrodnih znanstvenih grana na podru~juEurope. Od razli~itih aktivnosti EMBO-atreba istaknuti kontinuirano obrazo-vanje istraìva~a koji rade u podru~jumolekularne biologije i srodnim po-dru~jima. U tome su posebno va`neprakti~ne radionice ~ija je svrha da po-laznici samostalnim radom nau~e prim-jenjivati razli~ite laboratorijske metode,ili steknu posebna znanja iz pojedinihspecifi~nih podru~ja biologije. Godi{njese odrì 20-ak takvih radionica, u raz-li~itim istraìva~kim centrima u Europi,traju jedan do dva tjedna, a obi~no ihpolazi 15-20 studenata zavr{nih godinadoktorskog studija ili mladih istraìva~a- doktora znanosti.

Cilj ove radionice bio je nau~iti mlademolekularne biologe, koji u svojimistraìvanjima stvaraju i koriste se tran-sgeni~nim mi{evima te èle dalje anali-zirati njihov fenotip, temelje mi{je ana-tomije i embriologije. Medicinski fakul-tet u Zagrebu odabran je zbog poznate“Zagreba~ke {kole embriologije sisava-ca”, s preko 50 godina istraìvanja iobrazovanja u tom podru~ju. Radionicusu organizirali prof. dr. sc. Ana Maru{i}i doc. dr. sc. Sre}ko Gajovi} s Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu iprof. dr. sc. Stipan Jonji} s Medicinskogfakulteta Sveu~ili{ta u Rijeci.

Zanimanje studenata bilo je veliko,pa je izme|u 50 prijavljenih kandidataza sudjelovanje u radionici odabrano16 polaznika iz 14 razli~itih europskihzemalja. U radu je sudjelovalo i 11 poz-vanih predava~a iz Velike Britanije, Nje-ma~ke, Danske, Austrije, Italije, Portu-gala, SAD-a i Hrvatske. U organizacijiradionice, kao i u izvo|enju prakti~nogdijela nastave, sudjelovalo je tridesetaknastavnika i suradnika iz Zavoda zaanatomiju, Zavoda za biologiju, Zavodaza fiziologiju, Zavoda za histologiju i

embriologiju, Zavoda za patologiju iHrvatskog instituta za istraìvanje moz-ga Medicinskog Fakulteta u Zagrebu, teiz Zavoda za histologiju i embriologijuMedicinskog Fakulteta u Rijeci.

Studenti su prvo upoznati s temelji-ma mi{je anatomije, na~inima pristuparazli~itim organima, uzimanju i pripre-mi uzoraka za razli~ite vrste analize ipojedinim tehnikama za analizu fenoti-pa, primjerice pripremom tkiva za hi-stolo{ku analizu svjetlosnom i elektron-skom mikroskopijom, te proto~nom ci-tometrijom. Ostatak radionice bio jeposve}en razvoju mi{jega zametka. Ti-jekom toga dijela studenti su nau~ili te-melje morfologije mi{jeg zametka,na~in izolacije i razlikovanje pojedinihrazvojnih stadija mi{jeg zametka, kao i

metode prikaza morfologije zametka.Usto su studenti u prakti~nom dijeluimali prigodu vje`bati brojne metodemanipulacije zametkom, poput meto-de kulture organa i rekombinacije tkiva,te izolacije blastociste i prijenosa za-metka. Tako|er su bili upoznati s raz-li~itim bazama podataka o genomu iekspresiji gena u mi{a (Mouse GeneExpression Database, GXD; Mouse Ge-nome Database, MGD; Mouse Sequen-ce Database, MGS) i samostalno pre-traìvali navedene baze.

Usprkos opse`nom i napornom pro-gramu, polaznici su bili zadovoljni i pre-dloìli su da radionica postane tradicio-nalna i da se redovito odràva u Zagre-bu.

Nata{a Kova~i}

skupovi

38 www.mef.hr

skupovi mef.hr

�

EUROPEACE 2001"Europeace 2001", Europski kongres

o elektrostimulaciji i elektrofiziologijisrca, organizirala je Radna skupina zaelektrostimulaciju i elektrofiziologijusrca europskog kardiolo{kog dru{tva.Odràn je u Copenhagenu od 24. do27. lipnja 2001. godine.

Na Kongresu je prikazano 979 radovaiz cijele Europe, Amerike, Brazila, Japa-na, Indije, Taiwana. Iz Hrvatske je prika-zano 5 radova: prof. dr. Dubravko Pe-tra~ i suradnici (dr. Radi}, dr. Vukasovi}i dr. Hamel) prikazali su rezultatepra}enja bolesnika s nestabilnom ven-trikulskom tahikardijom u Zavodu zakardiologiju Interne klinike KB "SestreMilosrdnice", dr. sc. Goran Mili~evi} skoautorima (dr. Laku{i}, dr. I{tvanovi},dr. Cerovec, dr. Majsec) izloìo je rezul-tate pra}enja varijabilnosti sr~ane frek-vencije u bolesnika na rehabilitaciji uKrapinskim Toplicama nakon infarktamiokarda, odnosno nakon aortokoro-narnog premo{tenja. Dvadesetogo-di{nje iskustvo i rezultate u elektrosti-mulaciji djece prikazala je dr. sc. Marti-na Lovri} Ben~i} iz Klinike za bolesti srcai krvnih ìla KBC Rebro. Rezultati su tosuradnje pedijatra-kardiologa, kardio-kirurga i kardiologa, jedinstvene uHrvatskoj, a komparabilni rezultatimavelikih svjetskih centara.

Tijekom Kongresa odràni su brojnisimpoziji o novim metodama u elek-trostimulaciji srca, novim indikacija-ma, tako|er su prikazane novosti u di-jagnostici i lije~enju aritmija, tedone{ene nove smjernice lije~enja naeuropskom nivou.

Martina Lovri} Ben~i}

Dr. sc. Martina Lovri} Ben~i} ispred

svojega postera

EUROPEAN SOCIETY OF CARDIOLOGY CONGRESSKongres Europskeg udruènja kardiolo-

ga odràn je u Berlinu do 31. kolovoza do4. rujna 2002. godine na kojem je doc. Ja-dranka [eparovi} Hanèva~ki imala pre-zentaciju svoga rada "Assesment of cir-cumferetial-radial shear strain in normaland ischemic myocardium based on ultra-sonic strain/strain rate imaging". Rad je odstrane ocjenjiva~kog odbora za svoje kva-litete izabran u skupinu od devet radovaza prezentaciju u "Moderate Poster Ses-sion" kojom su predsjedali PA Kaufmann(Zurich, CH) i O Rimoldi (Milan, IT), te je ijavno diskutiran.

Kongres Europskog udruènja kardiolo-ga odràva se jednom godi{nje i predstav-lja najve}i i najva`niji skup iz podru~ja kar-diologije i znanosti u Evropi i {irom svijetaa okuplja u prosjeku 18000 do 22000 su-dionika. Glavni cilj kongresa je prikaz naj-novijih znanstvenih spoznaja. Ove godinebroj zaprimljenih saètaka dosegao je8000 od kojih je za prezentaciju ili posterprihva}eno 2739. Prihva}eni saètciobuhva}aju sva glavna podru~ja kardiolo-gije (aritmije i elektrostimulatore, infarktmiokarda i angina pektoris, funkcija mio-

karda i zatajivanje srca, intervencijska kar-diologija). Va`no je naglasiti da je naovom kongresu odabir saètaka za pre-zentaciju ili poster nije odraz postignuteocjene rada od ocjenjiva~kog odbora.Oralne sekcije unaprijed su tematskiodre|ene od programskog odbora te se unjima prezentiraju radovi koji tematskiodgovaraju dok su ostali posteri, a me|unjima oni s najboljim ocjenama prezenti-rani su u sekcijama "Moderate Poster".Znanstveni program sastoji se od velikogbroja razli~itih simpozija, rasprava kao iinteraktivnih sekcija iz vizualnih metoda,intervencija i problema u prakti~noj kar-diologiji (FOCUS Imaging and Interven-tion; FOCUS Cardiology Practice) organi-ziranih od Radnih Grupa Europskogudruènja kao i organizacijskog odbora,te 126 sekcija sa 826 oralnih prezentacijana osnovi zaprimljenih saètaka. Iz Hrvat-ske je zaprimljeno 14 saètaka, od togasamo 1 saètak prezentiran kao Moderateposter.

Jadranka [eparovi} Hanèva~kiIzlaganje doc. dr. Jadranka [eparovi}

Hanèva~ki tijekom poster konferencije

•

Poster na{ih nastavnica Vi{nje Mi-lavec-Pureti} (na slici), Jasne Lipo-zen~i}, Nele [usti} i Nives Pe}ina--[laus: Sepsis - an unusual event ofDarier's desease, dobio je tre}u na-gradu na II. hrvatskom kongresudermatovenerologa s me|unarod-nim sudjelovanjem u Opatiji 2002.godine.

skupovi

www.mef.hr 39

mef.hr skupovi

�

16th Meeting of the InternationalAssociation of Forensic Sciences

Montpellier, 2. – 7. 9. 2002.

U Montpellieru je od 2. do 7. rujna2002. godine odràn 16. sastanakme|unarodne udruge sudskih znanostipod predsjedavanjem prof. dr EricaBaccina. Sastanku je prisustvovalo oko1500 istraìva~a iz 66 zemalja svijetakoji svojim stru~nim i znanstvenim ra-dom sudjeluju u sudskim postupcima:sudskih medicinara, toksikologa, mole-kularnih biologa, forenzi~nih antropo-loga, forenzi~nih radiologa, forenzi~nihpsihijatara, forenzi~nih stomatologa,prometnih injìnjera, te balisti~ara.

Cilj samog skupa je i bio da se na jed-nom mjestu okupe svi stru~njaci iz raz-

li~itih znanstvenih podru~ja koji svojomdjelatno{}u unaprije|uju sudski postu-pak u kojem su u~estalo rabi interdisci-plinarni pristup, te se iznesu rezultatinajnovih istraìvanja. Tome su doprin-jele 343 usmena izlaganja i 334 poste-ra. Tijekom sastanka odràno je i 15worhshopova, 10 jutarnjih seminara, 4predavanja u sklopu kontinuirane edu-kacije, brojna predavanja na plenarnimsekcijama, te dva okrugla stola.

Iz Hrvatske su sastanku nazo~ili doc.dr. Mladen Marciki} sa Medicinskog fa-kulteta u Osijeku s usmenim izlaganjem“Kombinirano ubojstvo-samoubojstvo

u Osje~koj ùpaniji, Isto~na Slavonija”,doc. dr. Marija Definis Gojanovi} sa Me-dicinskog fakulteta u Splitu sa poste-rom “Utjecaj meteorolo{kih faktora nau~estalost samoubojstava”, te dr. sc.Vedrana Petrove~ki sa Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu sa posterom “Radio-lo{ki utvr|ene formule za izra~unavan-je zaìvotne visine tijela u hrvatskoj po-pulaciji”. Sastanku su prisustvovali idjelatnici Ministarstva unutra{njih po-slova, Instituta kriminalisti~kih znanosti”Ivan Vu~eti}” V. Ma{truko i B. Tav~ar.

Vedrana Petrove~ki

Priznanje kardiokirurguprofesoru Jeli}u

Klinika za kardijalnu kirurgiju KBC Rebro bila je organizator 6.me|unarodnog kongresa kardiokirurga podunavskih zemalja. Kongresje odràn od 14. do 15. lipnja 2002. godine u Opatiji. ^lanovi Klinike zakardijalnu kirurgiju KBC Rebro sudjelovali su u radu Kongresa sa 6 refe-rata.

Iznimno je priznanje iskazano prof. dr. Ivanu Jeli}u, koji je na Kongresuizabran za predsjednika Udruènja kardiokirurga podunavskih zemalja zarazdoblje 2003-2004. godine. Navedeno udruènje obuhva}a udruge kar-diokirurga iz 12 europskih zemalja kroz koje protje~e Dunav ili su tradicijskivezane uz to podru~je.

Godi{nji sastanak stru~njaka za za{titu kvalitete vodeU okviru redovnog me|unarodnog moni-

toringa rijeka Mure i Drave u koji je uzma|arski laboratorij uklju~en i laboratorij zavode [kole narodnog zdravlja "Andrija [tam-par" godi{nje se odràvaju sastanci stru~nja-ka i sastanci Potkomisije za za{titu kvalitetevoda Stalne hrvatsko - ma|arske komisije zavodnogospodarstvo. Sastanak stru~njaka jeodràn u Harkanju od 4. do 7. prosinca2001. god., a sastanak Potkomisije u Laboduod 14. do 17. svibnja 2002. god. na kojem susudjelovali uz stru~njake iz Ma|arske izInspekcije za za{titu okoli{a Ju`nog Preko-dunavlja iz Pe~uha i Inspekcije za za{tituokoli{a Donjeg Podunavlja iz Baje i stru~njaciiz razli~itih institucija iz Hrvatske - Dràvneuprave za vode, Hrvatskih voda, Instituta"Ru|er Bo{kovi}", Zavoda za javno zdravstvoosje~ko-baranjske ùpanije, a sa [kole na-

rodnog zdravlja stru~nim sastancima su pri-sustvovali mr.sc. Marija Marijanovi} Raj~i} imr.sc. Tomislav Jakov~i}.

Na sastanku stru~njaka obavljen je pre-gled obavljenih zadataka, dogovoreni su ter-mini uzorkovanja za narednu godinu, teizvr{ena ocjena interkomparacijskih mjeren-ja i razmotren novi prijedlog za ocjenu kvali-tete voda.

Na sastanku Potkomisije uz razmatranjestru~nih pitanja monitoringa na~injena je iocjena kvalitete voda na mjernim postajamame|unarodnog monitoringa za prethodnugodinu prema dogovorenoj metodologiji.

Marija Marijanovi} Raj~i}

•

•

skupoviskupovi mef.hr

�

40 www.mef.hr

13th Congress of the European AnthropologicalAssociation

Zagreb, 30. 8. – 3. 9. 2002.

13. Kongres Europskog antropolo{kog udruènja pod na-zivom «13th Congress of the European Anthropological Asso-ciation - A Quarter of Century of the European Anthropolo-gical Association – Reflections and Perspectives», odràn jeod 30. kolovoza do 3. rujna 2002. godine u Zagrebu.Sve~ano otvorenje odràno je dana 30. kolovoza 2002. godi-ne u Hrvatskom narodnom kazali{tu s po~etkom u 20.00 sati.U organizaciji skupa bitnu su ulogu imali prof. dr. Pavao Ru-dan i njegovi suradnici iz Instituta za antropologiju.

Ovim kongresom obiljeèna je 25. godi{njica odràvanjaPrvog kongresa europskih antropologa. Naime, po~etkom se-damdesetih godina europski su antropolozi pokrenuli inicijati-vu za objedinjenjem djelatnosti antropologa ~itave Europe. Sponosom isti~emo da je daleke 1976. godine u na{em graduosnovano Europsko antropolo{ko dru{tvo (European Anthro-pology Association), a slijede}e je godine (1977.), tako|er uZagrebu, odràn i Prvi kongres europskih antropologa («FirstCongress of European Anthropological Association»). Otadasu kongresi europskih antropologa prerasli u tradicionalneznanstvene skupove. Na ovogodi{njem skupu u Zagrebu sud-jelovalo je preko 400 antropologa iz 42 zemlje svijeta.

Branka Jani~ijevi}

Potpis: Profesor Pavao Rudan sa sudionicima Kongresa

•

Training of Teachers in General/Family PracticeDubrovnik, 6-11 May 2002

Internacionalni te~aj koji se od 1983. godine odràva uIUC, Dubrovnik. Te~aj su osnovali ~lanovi Leeuwenhorst gru-pe, grupe koja je razradila programe poslijediplomskogobrazovanja i specijalisti~kog usavr{avanja lije~nika op}e/obiteljske medicine u Europi. Koordiniraju}i direktor te~ajabio je na{ predstavnik @elimir Jak{i}, a od 1992 koordinacijuje preuzela Mladenka Vrci}-Keglevi}. Osnovni cilj te~aja jeunapre|enje dodiplomske, poslijediplomske i kontinuiraneedukacije lije~nika op}e medicine. Osnovna metoda je grupnirad, odnosno izmjena znanja i iskutstva nastavnika op}e/obi-teljske medicine na odabranu temu. Ovogodi{nji te~aj jeimao posebno zna~enje jer se slavila dvadeseta godi{njica.Tema te~aja je bila "Learning organizations: A Mission". For-mulirani su zaklju~ci o tome kako organizirati i voditi eduka-tivnu organizaciju, katedru, zavod ili medicineki fakultet, dabi i sama kao cijelina, a ne zbir pojedinaca, postala organiza-cija koja prihva}a, stvara i transferira nova znanja i tehnologi-je. Dio te~aja je bio organiziran kao simpozij, a sudionici suimali priliku prezentirati svoje radove i razgovarati osada{njosti i budu}nosti katedri za obiteljsku medicinu. Po-vodom 20-godi{njice izi{la je i knjiga iskustava "20 years ofTraining of Teachers in General/Family Practice: What wehave learned". Knjigu su uredili @. Jak{i} i M. Vrci}-Keglevi}.

Mladenka Vrci}-Keglevi}

iz povijestimef.hr iz povijesti

�41 www.mef.hr

PRIGODOM 85. OBLJETNICE MEDICINSKOG FAKULTETA

Saga o [alati

Isto~no od zagreba~kog biskupskoggrada i kanoni~kih kurija nalazili su seneko} ribnjaci, koji su imali dvostrukuulogu: bili su za{tita isto~nih kaptolskihbedema, a u posno su vrijeme kleru osi-guravali slastan zalogaj (ribnjaci se spo-minju jo{ u XI. st. pri osnutku zagre-ba~ke biskupije, isu{eni su u drugoj po-lovici XIX. st. te je napravljen nadbi-skupski park, danas park ribnjak). Jo{isto~nije iznad dana{nje ulice Ribnjakpo~injao se dizati biskupski posjed [iro-ki brijeg, dana{nja [alata. Jugozapadnidio [irokog brijega neko} se zvao Roko-vo brdo, jer se s po~etka dana{nje No-vakove ulice uspinjala Kalvarija, koja je -kao {to je uobi~ajeno - na vrhuzavr{avala Bo`jim grobom, a pokrajnjega se nalazila crkvica sv. Roka, za{tit-nika od kuge. Crkvicu je izgradio god.1696. biskup Mikuli}, dok je biskupEszterhazy na Rokovu brdu po~etkomXVIII. st. sagradio biskupski ljetnikovac,drvene konstrukcije ali sa zidovima odopeke i natkriven crijepom, u kojem jeuìvao u svjeèm zraku koji je pirkao sMedvednice. Od biskupskog grada dopodno`ja Kalvarije preko ju`nog ribnja-ka vodio je drveni most kasnije zamije-njen nabijenim nasipom. Osim tih obje-kata na ~itavom [irokom brijegu bilo jesamo nekoliko klijeti, jer su tu bili bi-skupski vinogradi, vo}njaci i povrtnjaci.Od njih se prema Vla{koj ulici, otprilikegdje je danas Von~inina ulica, spu{taobiskupski majur.

Crkvica sv. Roka zbog tro{nosti je1793. sru{ena, a materijal je posluìo zaizgradnju bolnice na Harmici(dana{njem Jela~i}evu trgu). Tridesetakgodina kasnije sru{en je i ljetnikovac.Spomenimo jo{ da je nova crkvica sv.Roka sagra|ena opet na [alati, blizudana{njeg Nadbiskupskog sjemeni{ta uVo}arskoj ulici i taj je dio [irokog brije-ga prozvan "Sv. rok". Tako, kao da je[alata sa svojim crkvicama sv. Roka imaterijalom ugra|enim u tada najve}ubolnicu u Hrvatskoj bila od davnina po-vezana sa zdravstvom. Spomenutecrkvice sv. roka pripadale su dakle bi-skupskom Zagrebu. Gra|anski Zagreb,tj. Gradec imao je tako|er crkvicu sv.Roka, koja jo{ i danas stoji na Peneznojgorici, danas Rokovu perivoju, a koja ejizgra|ena 1655. kao zavjet {to je gradbio po{te|en od kuge. Na starom zem-

ljovidu iz god. 1785. prona{li smo nabiskupskom zemlji{tu, na sjevernojstrani [irokog brijega, po prilici premadana{njem Institutu "Ru|er Bo{kovi}"jedan lokalitet zvan "Salata episcopalis",o~igledno tako|er jedan od biskupskihpovrtnjaka, pa je ba{ po takvimpovrtnjacima ~itav [iroki brijeg kasnijedobio ime [alata. Zanimljivo je uzgredspomenuti da se god. 1825. sa [irokogbrijega digao u zrak Josip Wimberger usvojem balonu, sretno se spustiv{i kodLomnice u Turopolju.

Dobro su poznata vi{edesetljetna na-stojanja da se u Zagrebu osnuje medi-cinski fakultet, a to je pitanje bilo nu`nopovezano s izgradnjom klini~ke bolni-ce. [tovi{e, Zagreb nije imao ni ze-maljsku tj. dràvnu bolnicu, jer su dvijepostoje}e bolnice, ona na Jela~i}evutrgu i ona u Vinogradskoj, bile u ruka-ma redovni~kih zajednica. Pitanje iz-gradnje klini~ke i zemaljske bolnice~esto se povezivalo zajedno. Jo{ god.1883. Zemaljsko zdravstveno vije}e je,prilikom rasprave o zemaljskoj bolnici,smatralo da je [alata idealno mjesto zanjenu lokaciju. Zagreb se na prijelazuXIX. u XX. stolje}e ubrzano gradio iprikladnih je terena bilo sve manje, anadbiskupska [alata jo{ je uvijek zjapilaprazna.

Kona~no su 1905. zapo~eli pregovoriizme|u zagreba~ke gradske op}ine iZagreba~ke nadbiskupije o prodaji[alate za potrebe budu}e bolnice. Pre-govori su se oduìli jer je grad Zagrebhtio kupiti samo sredi{nji dio [irokogbrijega, {to je Nadbiskupiji predstavlja-lo problem, jer bi ostalo zemlji{te, beztog sredi{njeg dijela, izgubilo na vrijed-nosti. Kona~no je 31. I. 1907. ipaksklopljen kupoprodajni ugovor, kojegsu potvrdila i Zemaljska vlada i Svetastolica, o prodaji zemlji{ta povr{ine 24jutra i 272 ~etvorna hvata (=139.090m2) i to po znatno jeftinijoj ci-jeni od trì{ne, pa bismo mogli re}i daje to bila u neku ruku Nadbiskupijskadonacija u humanitarne svrhe. Ba{zbog toga je u ugovor i stavljena klau-zula da, ako se u roku od tri godine nebi po~ela bolnica graditi, Nadbiskupijaima pravo te nekretnine traìti natrag.

Grad Zagreb prodao je od tog zem-lji{ta 20 jutara i 530 ~hv. (=116.899m2) Zemaljskoj vladi, ~iji je

gra|evinski odjel po~eo izra|ivati nac-rte za zemaljsku bolnicu (arh. Ignjat Fi-scher). Nacrti su predvi|ali paviljonskubolnicu od 16 zgrada, pa se vidjelo da}e predvi|ena povr{ina zemlji{ta bitipremalena. Osim toga, po mi{ljenju su-vremenika, nacrti su bili "nedostatni, di-letantski izra|eni, ne obaziru}i se namoderne zahtjeve dana{nje medicine nina{e potrebe. Naime bilo je predvi|enoda bolnica ima samo 600 kreveta, a unajboljem bi se slu~aju ona moglapro{iriti na 1000 kreveta. A ve} starabolnica milosrdne bra}e na nepode-snom mjestu, na Jela~i}evu trgu, kojase nakon izgradnje zemaljske bolnicetrebala ru{iti, imala je 600 kreveta, pase problem pomanjkanja bolesni~kihpostelja uop}e ne bi rije{io. Zatim, u ze-maljskoj bolnici uop}e nije bio pred-vi|en dje~ji odjel, a u o~nom je odjeluprevi|en trahomski paviljon za samo20 bolesnika, napose su interna i kirur-gija bili premaleni itd. Pogotovo su bol-ni~ki kapaciteti bili nedostatni, ako bijednog dana zemaljska bolnica po-sluìla i klini~koj svrsi. Nacrte jepoku{ao popraviti arhitekt Dioniz Sun-ko.

Dana 14. VII. 1908. ban Pavao Rauchsazvao je konferenciju za izgradnju bol-nice, na kojoj su bili nazo~ni svi pred-stojnici zagreba~kih bolni~kih odjela tevrhovni lije~nik I. Thaller i njegov tajnikV. Kati~i}. Tada je dogovoren po~etakgradnje, no pripremni su se radovi silnooduìli pa je tek 30. XI. 1909. poloènkamen temeljac za prijamnu zgradubolnice (danas [alata br. 11, tj. zgradaZavoda za anatomiju, Zavoda za farma-kologiju i Zavoda za sudsku medicinu).Tro{kom od 300.000 kuna zgrada jebrzo sagra|ena, no stajala je prazna jerza gradnju ostalih bolni~kih zgrada nijebilo dovoljno sredstava a javili su se ineki drugi problemi. Zbog toga je god.1911. novi ban Nikola Toma{i} sazvaokonferenciju stru~njaka da se odlu~iho}e li se s gradnjom uop}e nastaviti.Na{ istaknuti geolog D. Gorjano-vi}-Kramberger izjavio je da je ~itavaju`na strana [alate potencijalno klizi{tejer naslage {ljunka i ilova~e leè na ne-propusnom laporu. Vrhovni je lije~nikD. Reichwein ustvrdio da je [alata ne-podesna za bolnicu jer je stalnoizloèna vjetrovima; bilo je ~ak mi{ljen-

iz povijesti

42 www.mef.hr

iz povijesti mef.hr

�

Prijedlog izgradnje zavoda i klinike Medicinskog fakulteta iz god. 1919.

iz povijesti

www.mef.hr 43

mef.hr iz povijesti

�

ja da bi nepovoljni vjetrovi mogli klicebolesti raznositi u grad! U vjerodostoj-nost pojedinih stru~njaka ne bi trebalosumnjati ({to se potvrdilo god. 1974.,kad je klini~ka zgrada na [alati br. 4morala biti evakuirana zbog klizanja te-rena), ali bilo je tu i politi~kih motiva.No, bilo kako bilo, od daljnje se gradnjebolnice odustalo. Nadbiskupija je tadadala privolu da se ve} izgra|ena prijam-na zgrada prenamijeni za drugu huma-nitarnu, odgojno-obrazovnu svrhu, tj.za |a~ki internat - Plemi~ki konvikt, pre-seljen 1913. iz Gornjeg grada, a iste jegodine podignuta gimnazijska zgrada(danas zgrada starog Dekanata, [alatabr. 3), u koju su se preselile gornjograd-ska klasi~na te II. realna gimnazija. Objeje zgrade, izbijanjem I. svjetskog rata,zauzela vojska.

Kad je u {kolskoj godini 1917./18.kona~no otvoren Medicinski fakultet uZagrebu ove dvije zgrade date su Medi-cinskom fakultetu. Po~etkom lipnja1918. Hrvatska se vlada obratila nadbi-skupu Antunu Baueru dopisom u kojemnavodi potrebu pro{irenja zemlji{ta zaizgradnju zemaljske i klini~ke bolnicena [alate te moli da se Nadbiskupijao~ituje uz koje bi uvjete ustupila Vladito zemlji{te. U svom odgovoru u kolo-vozu 1918. nadbiskup Bauer odgovarada Nadbiskupija poklanja Medicinskomfakultetu 5 jutara i 1541 ~hv. (=34.316m2) zemlji{ta na tzv. isto~nom

brijegu, izme|u Von~inine i Vo}arskeulice, ali uz slijede}e uvjete: "Poklonje-no zemlji{te imade sluìti samo zalije~ni~ki fakultet odnosno za zemaljskubolnicu s klinikama, pa dosljedno tomestupa hrv. slav. zemaljski erar u posjedovih ~estica onim ~asom kada }e se sagradnjom zavoda na tom zemlji{tuzapo~eti. Za slu~aj da se kada odnosnigra|evni objekti, koje }e zemlja (tj.dràva, primjedba V.D.) na ovom zem-lji{tu sagraditi privedu kojoj drugojsvrsi, du`na je zemlja nadbiskupijskojnadarbini isplatiti K. 323.460.-, kojasvota odgovara iznosu koji sam za ovozemlji{te dobiti mogao". Nadbiskup Ba-uer je i ina~e bio dobrotvor Medicin-skog fakulteta osnovav{i 1918. zakladuod 210.000 K za studente medicine; ve}ujesen iste godine {estorici studenatapodijeljeno je po 1500 kruna za tu {kol-sku godinu.

U me|uvremenu je 26. VI. 1918. do-nesen "Zakon o gradnji zgrada zalije~ni~ki fakultet i zemaljsku bolnicu saklinikama u Zagrebu" koji je predvidiotri alternative, od kojih je usvojena onada }e se graditi javna bolnica od 1000kreveta, od kojih bi 300 njih bili klini~kikreveti. Plan se trebao izvesti u roku odpet godina i to: do kraja prve godine -ure|enje zavoda za anatomiju, do krajadruge godine - ure|enje zavoda za me-dicinsku kemiju, normalnu histologiju iembriologiju te fiziologiju, do kraja

tre}e godine - ure|enje zavoda za pato-lo{ku anatomiju te op}u i eksperimen-talnu patologiju i bakteriologiju kao izavod za farmakologiju, zatim pregrad-nja gimnazijske zgrade na bolni~ki odjeli kliniku za internu medicinu te gradnjaprijamne bolni~ke zgrade, zgrade zabolni~arke, mrtva~nice, gradnja bol-ni~kog odjela za infekciozne bolesti,gradnja bolni~kog odjela i klinike za ki-rurgiju. Za kraj ~etvrte godine pred-vi|eno je: gradnja bolni~kog odjela i kli-nike za otorinolaringologiju, a za krajpete godine: gradnja bolni~kog odjela iklinike za dermatovenerologiju, za of-talmologiju, za neurologiju, gradnja za-voda za higijenu i zavoda za sudskumedicinu te gradnja bolni~ke kapale.Cjelokupan plan ko{tao bi 8,800.000kruna. u tu svrhu je pri "zgradarskomodsjeku kr. zem. vlade" osnovana po-sebna uprava za izgradnju Medicinskogfakulteta, na ~elu s arhitektom F. Ga-bri}em, koja je izradila ne{to druga~ijipoloàjni nacrt klinika i zavoda na [ala-ti, kojeg ovdje prikazujemo.

Kako je razvrgnuta simbioza izme|ujavne i klini~ke bolnice, kako je tekla iz-gradnja klinika na [alati, te kako su odklini~kog zemlji{ta postupno otkidanidijelovi za izgradnju sportskih terena iprivatnih objekata, bit }e govora dru-gom prilikom.

Vladimir Duga~ki

Zgrada starog Dekanata u pusto{i [irokog brijega

prikazi knjiga

44 www.mef.hr

prikazi knjiga mef.hr

�

Slobodan Vuki~evi}, Kuber T Sampath, editors

Bone morphogenetic proteinsFrom Laboratory to Clinical PracticeBirkhauser Verlag; Basel, Boston, Berlin, 2002.

Od izvornog otkri}a osteoinduktiv-nog potencijala ko{tanoga matriksa ko-jeg je 1965. godine opisao dr MarshallUrist pa do primjene ko{tanih morfoge-netskih bjelan~evina u klini~koj medici-ni pro{lo je vi{e od 30 godina. To je raz-doblje bilo ispunjeno nizom zna~ajnihotkri}a mnogih istraìva~a koja su do-vela do prekretnice u razumijevanjumehanizama popravka kosti. Biomedi-cinska istraìvanja u polju mineralizira-nih tkiva, koja su rasvjetlila ulogu ko{ta-nih morfogenetskih bjelan~evina u pri-rodi mogu se usporediti sa zna~ajemotkri}a vitamina D ili paratireoidnoghormona.

Ko{tana morfogenetska bjelan~evinaje prva rekombinantna bjelan~evinaupotrijebljena u ortopedskoj praksi{irom svijeta, i to upravo u tijeku deset-lje}a kosti i zglobova, koje je proglasilaSvjetska Zdravstvena Organizacija(World Health Organization). Na po-~etku 21. stolje}a, kost je prvi humaniorgan kojeg je mogu}e biolo{ki obnovi-ti uz pomo} rekombinantno proizvede-ne bjelan~evine u uvjetima kad normal-ni fiziolo{ki mehanizmi popravka zata-je.

Ideja o pisanju knjige nametnula seprof. dr. Slobodanu Vuki~evi}u iz jed-nostavne potrebe za sjedinjenjem broj-nih znanstvenih ~injenica rapidno ek-spandiraju}eg znanstvenog polja u jed-nu literaturnu cjelinu. Ta je ideja ostva-rena zahvaljuju}i suradnji brojnihvode}ih znanstvenika na polju ko{tanihmorfogenetskih bjelan~evina {irom svi-jeta. Knjiga «Bone morphogenetic pro-teins: From Laboratory to Clinical Prac-tice» predstavlja najrecentniju sintezu

saznanja u polju ko{tanih morfogenet-skih bjelan~evina, od njihovog otkri}apa do klini~ke primjene u ljudi. Autoriprikazuju najpotpunije preglede s naj-novijim podacima na cijelom nizu znan-stvenih tema koje se ti~u ko{tanih mor-fogenetskih bjelan~evina, uz bogatu bi-bliografiju na kraju svakog poglavlja.Knjiga donosi detaljne prikaze biologijei biokemije ko{tanih morfogenetskihbjelan~evina, njihove specifi~ne recep-tore i nuklearne efektore putem kojihostvaruju svoje u~inke u procesu stva-ranja kosti. Knjiga daje i detaljnu ra-spravu o molekularnim aspektima inte-rakcije bjelan~evina i njihovih receptorate o prijenosu signala unutar stanice.Uklju~uje i detaljni opis pretklini~kihmodela upotrijebljenih u istraìvanjuu~inka ko{tanih morfogenetskih bje-lan~evina u cijeljenju ortopedskih i kra-niofacijalnih o{te}enja kosti, te u svrhuperiodontalne regeneracije. Zasebnopoglavlje opisuje klini~ka iskustva uprimjeni ko{tanih morfogenetskih bje-lan~evina pri cijeljenju fraktura dugihkosti. Tako|er se raspravlja o uloziko{tanih morfogenetskih bjelan~evinau razvoju zgloba i njihovoj ulozi u rege-neraciji zglobne hrskavice. Knjiga do-nosi i poglavlje o nedavno otkrivenojfunkciji ko{tanih morfogenetskih bje-lan~evina u razvoju bubrega te postna-talnim modelima akutnog i kroni~nogo{te}enja bubrega. Kona~no, posljed-nje poglavlje opisuje novosti u na{emrazumijevanju u~inaka ko{tanih morfo-genetskih bjelan~evina na neuralna tki-va.

Knjiga «Bone morphogenetic prote-ins: From Laboratory to Clinical Practi-

ce» posluìt }e ne samo stru~njacima iznanstvenicima koji se bave ko{tanimmorfogenetskim bjelan~evinama, ve} istudentima razli~itih fakulteta, po~etni-cima i klini~arima {irom svijeta, imaju}ina umu da je klini~ka primjena bje-lan~evina u ortopedskoj rekonstruktiv-noj kirurgiji odobrena na podru~ju Eu-rope, Australije, Kanade i SjedinjenihAmeri~kih Dràva.

Snjeàna Martinovi}

prikazi knjiga

www.mef.hr 45

mef.hr prikazi knjiga

�

Ud`benici Katedre zabakteriologiju, virologijui parazitologiju

Medicinska je mikrobiologija donedavno imala veliki problem sa zastarjelimud`benicima. Stoga je {kolska godina 2001./02. bila osobito uspje{na u tom po-gledu. Naime, pisali smo nove ud`benike iz svih osnovnih podru~ja koje predmetobuhva}a: bakteriologije, mikologije, parazitologije (ud`benici ve} iza{li) i virologi-je (u tisku). Ovdje se ukratko osvr}emo na te ud`benike.

1. Medicinska bakteriologija i mi-kologija, ur. Smilja Kaleni}, Emili-ja Mlinari}-Missoni, 2. izdanje,Merkur A.B.D., Zagreb 2001.

Radi se o drugom izdanju ud`benikaza studente medicine (prvo je izdanjeiza{lo 1995. godine). Sastoji se od 29poglavlja bakteriologije (op}e i specijal-ne), te 14 poglavlja mikologije (tako|erop}e i specijalne). Na temelju iskustvanastavnika i studenata tijekom uporabeprvog izdanja, drugo je izdanjeskra}eno i znatno promijenjeno: nekasu poglavlja izostavljena ili samoskra}ena, neka su napisana posve dru-ga~ije, a neka su samo osuvremenjena.Bitna je razlika prema prvome izdanju ito {to je teì{te teksta naro~ito stavlje-no na patolo{ke zna~ajke bakterija igljiva, te patogenezu infekcija, kao iosjetljivost bakterija i gljiva na antibioti-ke. Smatramo da se studenti na tajna~in lak{e pripremaju za klini~ke pred-mete u kojima }e se susresti s bolesnici-ma koji boluju od infekcije. Premaprvom izdanju, novina su i mikrofoto-grafije bakterija i gljiva u boji, a i pod-naslovi i tablice tiskani su u boji, {to ~initekst pristupa~nijim. Na kraju svakogpoglavlja (i to je novina) su pitanja zaponavljanje na temelju kojih studentmoè lako zaklju~iti koji su dijelovi po-

jedinog poglavlja bitni za u~enje. Uz pi-tanja, na kraju svakog poglavlja je i su-vremeno dodatno {tivo (5-10 naslova)za zainteresirane studente. Na kraju mi-kolo{kog dijela ud`benika postojirje~nik mikolo{kih pojmova. Mana jeud`benika {to nema kazala. U pisanjuud`benika sudjelovalo je 23 autora (21u pisanju bakteriologije i 2 u pisanju mi-kologije).

2. Medicinska parasitologija, au-tor Branko Richter, VI. izdanje,Merkur A.B.D., Zagreb 2002.

[esto izdanje ovog ud`benika konci-pirano je u na~elu kao i prethodno(1991. godine), ali je znatno izmijenje-no, nadopunjeno novim znanjima iosuvremenjeno. Razdijeljen je u 8 po-glavlja (op}a i specijalna parazitologi-ja). Tekst se temelji na morfologiji i raz-vojnom ciklusu parazita ~ovjeka, kao iepidemiolo{kim parametrima ulaska~ovjeka u ìvotni ciklus parazita i takonastanka bolesti. U ud`beniku su brojnicrteì i slike pomo}u kojih student vrlolako moè razumjeti morfologiju i raz-voj parazita. Na kraju ud`benika je kra-tak popis dopunskog {tiva i vrlo op{irnonavedena litreratura kojom se autorsluìo u pisanju ovog ud`benika.Ud`benik ima vrlo informativno kazalo.

3. Medicinska virologija, ur. Vla-dimir Prese~ki, 1. izdanje, Medi-cinska Naklada, Zagreb 2002 (utisku).

Posljednje izdanje ud`benika iz virolo-gije iza{lo je 1983. godine. Prije nekolikogodina virolozi-~lanovi Katedre odlu~ilisu napisati novo izdanje, koje je pisanona posve nov na~in i od novih autora. 4autora napisali su ud`benik, koji }e imati31 poglavlje, i biti podijeljen na op}u ispecijalnu virologiju. Najve}i dio teksto-va napisao je urednik sam. Ud`benik }eimati vrlo mnogo tablica i crteà, {to }esigurno olak{ati u~enje studentima. Na-vedeno je i preko 80 literaturnih referen-ci kojima su se autori sluìli prilikom pi-sanja ud`benika.

Rje{enje problema ud`benika donije-lo je Katedri kratkotrajnu radost i novapitanja.

Najve}i je problem za studente op{ir-nost gradiva u ova tri ud`benika.Naàlost, tu autori i urednici nisu imaliprevi{e mogu}nosti za smanjenje opse-ga ud`benika: medicinska se mikrobio-logija naime razvija istom brzinom kao ive}ina drugih grana medicine, javljajuse novi uzro~nici infekcija, a stari ostajujo{ uvijek zna~ajni, za neke se dobropoznate sindrome utvr|uje da su u po-dlozi infekcijski, i nije bilo mogu}esmanjiti gradivo.

Drugi je problem orijentacija ud`beni-ka: gradivo je u ovim ud`benicimauglavnom vi{e usmjereno prema temel-jnim medicinskim znanostima nego liprema klini~koj mikrobiologiji, iako je ja-sno da studente medicine svakako vi{etreba zanimati klini~ka mikrobiologija.

Mogu}e rje{enje obaju ovih problemaKatedra vidi u objedinjavanju svih trijuud`benika u jedan – Medicinsku mikro-biologiju. Stoga je na{ sljede}i zadatakda napi{emo takav ud`benik na zado-voljstvo i studenata i ~lanova Katedre.

Smilja Kaleni}

prikazi knjiga

46 www.mef.hr


�

Ivica Klapan i Ivo îke{

Telemedicina u Hrvatskoj

Na Medicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu promovirana prva monografija iz podru~ja teleme-dicine u Hrvatskoj

Dana 13. prosinca 2001. godine, naMedicinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Za-grebu, promovirana je prva monografi-ja iz podru~ja telemedicine u Hrvatskoj,''TELEMEDICINA U HRVATSKOJ'', kojusu uredili prof. dr. Ivica Klapan i akade-mik Ivo îke{. Ovo je djelo nastalo kaoplod dugogodi{nje suradnje {ezdesetaksuradnih autora, koji su obradili 35 po-glavlja iz telemedicinskog podru~ja.Promociji, koja je odràna u najve}ojdvorani Medicinskog fakulteta''â~kovi}'', nazo~ili su brojni ugledniciiz HAZU-a, svijeta medicine, telekomu-nikacija i ra~unalnih znanosti, Hrvatskegospodarske komore, komisija VladeRH koje vode informatizaciju Hrvatske,Hrvatskog Telekoma, VIPNet-a, USAida, predstavnici najve}ih svjetskihtele-video-komunikacijskih kompanijadana{njice, itd.

Knjiga je prvotno bila namijenjenastudentima poslijediplomskog kolegija''Telemedicina'', kojeg ve} tre}u godinuvode Ivo îke{ i Ivica Klapan na Medi-cinskom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagre-

bu. No, zbog velikog interesa za ovonovo podru~je moderne medicinskeskrbi, tj.''tele-skrbi'', urednici su procije-nili da }e ovo djelo biti od velike koristine samo za medicinare ve} i za {iru ~ita-la~ku publiku, za pravnike, ekonomskestru~njake koji se bave ulaganjem uzdravstvu, ra~unalne stru~njake kao i zaeksperte za mre`ne sustave.

Stru~ni recenzenti, prof.dr. StankoTonkovi} i prof.dr. @eljko Poljak, te no-sioci uvodne rije~i, mr.sc. Andro Vla-hu{i}, Ministar zdravstva RH, prof.dr.Boris Labar, dekan Medicinskog fakul-teta u Zagrebu i prof.dr. Slavko Krajcar,dekan FER-a u Zagrebu, ocijenili su ovodjelo veoma vrijednim i kvalitetnimiskorakom u razumijevanju i primjeninovih tehnika i tehnologija u medicinina dobrobit bolesnika ali i lije~ni~kestruke.

Va`nost ove knjige za hrvatsku medi-cinu u vremenima koja dolaze, najboljeje ocrtao u svojoj uvodnoj rije~i i Mini-star zdravstva RH, mr. sc. Andro Vla-hu{i}, koji je izme|u ostalog napisao:

''Izgradnja informacijskog dru{tvau Hrvatskoj nije mogu}a bez razvoja iuspostave komunikacijskog sustavau zdravstvu. Imaju}i u vidu primjenui kori{tenje modernih mre`nih susta-va za uspostavu ra~unalno-komuni-kacijskih mreà u zdravstvu i Interne-ta koji treba koristiti kao medij na in-formiranje bolesnika, projekt tele-medicine razumijevamo kao dio or-ganizacijskog komunikacijskog su-stava. Stoga su pa`nje vrijedni mnogiprilozi u ovoj knjizi koji nude gotovaorganizacijska rje{enja u stvaranjutelemedicinske mreè, organizacijeteleskrbi, prve ekonomske studijeulaganja u telemedicinu i nadasverazvojni projekti hrvatske medicine21. stolje}a, koji su detaljno opisaniu ovoj knjizi.

Stoga treba pozdraviti ovaj prvije-nac u hrvatskoj medicinskoj literaturikao veoma dobro koncipiran i nada-sve koristan za {iru ~itala~ku publike,ali i za lije~nike, ekonomiste i pravni-ke koji se bave ili se namjeravaju ba-viti telemedicinom''.

Priredio: Branko [imat

Prof. dr. sc., dipl. ing. Slavko Krajcar (za govornicom), dekan Fakulteta

elektrotehnike i ra~unarstva na sve~anoj promociji knjige Telemedicina u Hrvatskoj

uz urednike (slijeva) akademika Ivu îke{a i prof. dr. Ivicu Klapana

prikazi knjiga

www.mef.hr 47

mef.hr prikazi knjiga

�

Mijo [imuni}

Za{to ne pu{iti?

priru~nik za suzbijanje pu{enja, 4., pro{ireno izdanje, Zagreb: vlastita naklada, 2001, 210 stranica,meki uvez

Znate li kada se u Hrvatskoj pojavioprvi prijedlog o prevenciji pu{enjame|u mladima? Dao ga je 1902. godi-ne dr. Fran Gundrum-Oriov~anin u svo-joj knjizi "duhan" zapisav{i: "U~iona bimorala biti u prvom redu mjesto, gdjebi se moralo po~eti protiv pu{enja djeceraditi." To je onaj isti kolega, gradski fi-zik u Krièvcima koji 1899. godine uLije~ni~kom vjesniku objavljuje ~lanak"O lie~ni~koj etici". Taj savjet, mo`da inesvjesno slijedi prof. dr. Mijo [imuni},autor knjige "Za{to ne pu{iti?" te u pod-naslovu navodi da se radi o Priru~nikuza suzbijanje pu{enja duhana. Knjiga jenaime napisana u obliku 465 pitanja iodgovora, jezikom koji je vrlo vjerojat-no razumljiv i {kolskoj mladeì, daklepopulaciji na koju treba usmjeriti svepreventivne aktivnosti u borbi protivpu{enja. Radi se ve} o ~etvrtom izdanjuod 1996. godine, {to pokazuje da jeknjiga dobro prihva}ena u na{oj sredinite da je prepoznata kao pomo} u suzbi-janju navike pu{enja.

Uvodni~ar ~etvrtom izdanju prof. dr.@eljko Reiner, predsjednik Europskogkomiteta "Europa bez pu{enja" navodida na svijetu pu{i oko 1,1 milijarde ljudite da zbog pu{enja godi{nje u svijetuumre vi{e od 4 milijuna ljudi. U Hrvat-skoj cigaretu u ruci drì gotovo svakitre}i stanovnik te od pu{enja umire12000 do 14000 ljudi. U Zagrebu umireod pu{enja godi{nje oko 3000 gra|ana.Dobna granica eksperimentiranja ciga-

retama i prvih koraka u razvoju ovisnikapomaknula se s 13. na 11. godinu ìvo-ta.

Svi ti alarmantni podaci zahtijevajudobro organizirano preventivno djelo-vanje te osobe koje }e se tomu potpunoposvetiti. Prvi borac protiv pu{enja jeupravo autor ove knjige, predsjednikPovjerenstva za borbu protiv pu{enjapri Hrvatskome lije~ni~kom zboru, ~lanPovjerenstva za borbu protiv pu{enjapri Ministarstvu zdravstva RepublikeHrvatske i ~lan Odbora za osloba|anjeZagreba od pu{enja. Prof. dr. Mijo[imuni} jedan je od glavnih autora Za-kona o ograni~avanju uporabe duhan-skih proizvoda, prihva}enom u Hrvat-skom saboru 12. studenog 1999. Za-kon je reproduciran u ovom izdanju Pri-ru~nika. Kona~no gospodin prof. dr.[imuni} sastavio je dijapozitive kojiupozoravaju na {tetnost pu{enja, a pri-kazuju se u Hrvatskome lije~ni~komdomu prije svakog stru~nog sastanka.Zahvaljuju}i i prof. dr. [imuni}u, brojpu{a~a me|u lije~nicima pao je s pri-bli`no 30-40% na 13%, a tim rezultati-ma moèmo se ponositi.

U ~etvrtom izdanju priru~nika "Za{tone pu{iti?" dodana su dva nova poglav-lja "Mlade` i pu{enje" i "Kako prestatipu{iti" te novi podaci i spoznaje o {tet-nosti pu{enja duhana. Kao i ranija iz-danja i ovo je ilustrirano brojnim karika-turama, koje katkad drasti~no ali vjero-

dostojno upozoravaju na ubojicu - du-han.

Neka svi oni koji namjeravaju prestatipu{iti ili se èle pridruìti borbi protivpu{enja nabave ovaj Priru~nik.

Zavr{it }e s dvije izreke, onom H. deBalzaca: "Duhan nanosi {tetu organiz-mu, ru{i razum, otupljuje cijelu naciju"te onom J. W. Goethea: "U pu{enju imazlobne neuljudnosti i drske asocijalno-sti".

Ivan Bakran

Prikazi knjiga u sljede}em broju

• GASTROENTEROLOGIJA I HEPATOLOGIJA (B. Vuceli}, urednik)

• PATOFIZIOLOGIJA (S. Gamulin, M. Maru{i}, Z. Kova~, urednici)

• INTERNA MEDICINA (B. Vrhovac, B. Labar, B. Jak{i}, B. Vuceli}, urednici)

prikazi knjiga

48 www.mef.hr


�

Predstavljena izdanja Akademijemedicinskih znanosti Hrvatske

U utorak 29. listopada u prepunoj ve-likoj dvorani hotela Esplanade odrànaje promocija izdanja Akademije medi-cinskih znanosti i njezinih uglednih ~la-nova. Predstavljene su sljede}e knjige:M. [tulhofer, A. Kurjak i suradnici: «Kli-ni~ka medicina u Hrvatskoj danas i su-tra», Z. âla i suradnici: «Laparoskopskakolecistektomija - Temelji endoskopskekirurgije», A. Kurjak i B. Richter: «Tele-medicina u Hrvatskoj - dostignu}a idaljnji razvitak», A. Kurjak, F. A. Cherve-nak i J. M. Carrera: «The Embryo as a Pa-tient», F. A. Chervenak, A. Kurjak i Z.Papp: «The Fetus as a Patient», te A.Kurjak, A. Mikhailov i S. Kupe{i}: «Tran-svaginalni obojeni dopler u neplodno-sti, medicinski pomognutoj reprodukci-ji i porodni{tvu». Promotori ovih izdan-ja bili su redom: prof. dr. Vladimir Ga-bri}, prim. dr. Josip Batinica, prof. dr.Velimir Sri}a i doc. dr. Sanja Kupe{i}.

Valja napomenuti da je Akademijapromovirala knjige svojih ~lanova ob-javljene u 2001. i 2002. godini, koje do-sad nisu javno predstavljene. Neka dru-ga vrijedna izdanja bila su prethodnozasebno promovirana, poput knjigaMarka Pe}ine, Janka Han~evi}a, AneStavljeni}-Rukavine i dr.

Budu}i da je predstavljanje knjiga uk-lju~ivalo i kra}i prikaz dosada{nje znan-

stvene aktivnosti autora u mnogimzemljama svijeta, skupu su prisustvovalii veleposlanici [panjolske, Japana, Rusi-je, Bosne i Hercegovine, te kulturniata{ei Njema~ke, Italije i Velike Britani-je.

Posebno su imponirali dokumentira-ni podaci o Ian Donald Inter-sveu~ili-{noj {koli ultrazvuka, koja je integralnidio me|unarodne znanstvene i eduka-cijske aktivnosti na{eg fakulteta. [kolaima ~ak 8 ogranaka u [panjolskoj (Gra-nada i Barcelona), Italiji (Trst i Bari), Ja-panu (Tokyo i Fukuoka), SAD-u (NewYork), Turskoj (Istanbul i Antalya),Gr~koj (Atena), Jordanu (Amman),Egiptu (Cairo). Istodobno ona je i naj-bolji pokazatelj temeljnih obilje`jadru{tva znanja. U informacijskom dobupostalo je sasvim neva`no gdje ìvite iradite. Dakako, pod uvjetom da raditedobro. Na{ fakultet, grad i zemljamogu biti doista ponosni da se diplomesa znakom Medicinskog fakulteta da-nas nalaze diljem svijeta, pa ~ak i u teh-nolo{ki vrlo razvijenom Japanu.

Konceptu udruge «Fetus kao paci-jent» o brizi za zdravlje jo{ nero|enedjece, visoku potporu dali su i li~nosti

poput Pape, predsjednika Clintona,prvih dama SAD i Egipta, kraljice Jorda-na i mnogi drugi. âk u pet prijemaSveti otac je bio informiran o rezultati-ma fetalne medicine koji govore kako jebriga za budu}e nara{taje iznad svihdrugih briga i kako nema granica uusvajanju znanja na ovom dinami~kompodru~ju.

Zavr{nu rije~ dao je ministar znanostiprof. dr. Gvozden Flego, koji je nadah-nuto istaknuo da model znanstveneproduktivnosti i njezinog me|unarod-nog vrednovanja preuzima i Ministar-stvo znanosti i tehnologije kao dobroodabrani i u praksi potvr|eni evaluacij-ski proces.

Kao {to je uobi~ajeno na ovakvimpromocijama, izveden je iznimno uspioklavirski koncert oca i k}erke, prof. Vla-dimira Krpana i Katarine Krpan, koji suna jednom klaviru krajnje efektno od-svirali Ma|arske plesove J. Brahmsa.Bio je to vrhunski umjetni~ki doìvljajkao {to je to bila i ~itava dobro odmje-rena promocija s discipliniranim i kom-petentnim promotorima.

Sanja Kupe{i}

Predsjedni~ki stol. Slijeva: prof. dr. A. Kurjak, prof. dr. B. Richter, prim. dr. sc. Z.

âla, prof. dr. Mladen [tulhofer i akademik V. Silobr~i}

Pogled na dio sudionika Skupa

studenti

www.mef.hr 49 �

mef.hr studenti

Skupovi i kongresiU 2001. i 2002. godini odigralo se u

Zagrebu tj. na zagreba~kom Medicin-skom fakultetu nekoliko zna~ajnih stu-dentskih me|unarodnih doga|aja – odkojih svaki ima razloga biti progla{enim«naj». Naime, 26. – 28. 10. 2001. g. uorganizaciji Studentske Sekcije Hrvat-skog lije~ni~kog zbora i EMSA-Zagreb(Europska Medicinska Studentska Aso-cijacija Zagreb) u Zagrebu je organizi-ran ZIMS – 1st Zagreb International Me-

dical Summit – prvi me|unarodni kon-gres za studente i mlade lije~nike u Za-grebu, ~iji je slu`beni jezik u sva 3 danatrajanja bio engleski. Kongres je u cije-losti bio organiziran od strane studena-ta pod vodstvom (sada doktorice) Ana-marije [imun~i} uz potporu Hrvatskoglije~ni~kog zbora, Medicinskog fakulte-ta Sveu~ili{ta u Zagrebu i malobrojnihsponzora. Na njemu je prisustvovalo 95sudionika, od toga 15 stranih, te su

prezentirana ukupno 32 znanstvenarada. Ocjena kongresa je i od strane su-dionika i od strane predstavnika Medi-cinskog fakulteta bila – iznad svakogo~ekivanja!

Nakon toga, SSHLZ i EMSA-Zagreb suuùrbano pripremali slijede}i skup stu-denata koji se odrào od 10. – 14. 04.2002. g. u Zagrebu – rije~ je ogodi{njem sastanku nacionalnih koor-dinatora EMSA-e (European MedicalStudents' Association) – na kojem smougostili tridesetak studenata iz 10 eu-ropskih zemalja. U tom trenutku je Za-greb uistinu bio «centar» europskih stu-denata medicine, koji su 5 dana zajed-no radili na brojnim projektima i ideja-ma za budu}e aktivnosti. Skup se zvao«National Coordinators' and Enthu-siasts' Meeting 2002», a odràvao se uZagrebu jer je Zagreb izabran kao mje-sto odràvanja u travnju 2001. g. u Por-tu u Portugalu od 3 grada koja su sekandidirala. NC Meeting 2002 je djelo-mi~no odràn u Hrvatskom lije~ni~komzboru, a ve}im dijelom u prostorijamaMedicinskog fakulteta u Zagrebu. Iovom prilikom je taj doga|aj biomogu} zahvaljuju}i Medicinskom fakul-tetu, Hrvatskom lije~ni~kom zboru i(opet) malobrojnim sponzorima. Stranistudenti su kao jedinu zamjerku cijelomdoga|aju naveli – vrijeme (jer je ki{a pa-dala svih 5 dana). Sve ostalo, rekli su,bilo je puno vi{e nego {to su o~ekivali,te im je tako Zagreb ostao u lijepomsje}anju.

Poku{avaju}i uspostaviti svojevrsnutradiciju, SSHLZ i EMSA-Zagreb odlu~ilisu organizirati ZIMS i u 2002. g. – ZIMS

Predsjednik European Medical Students' Association iz na{ega fakulteta

U zadnje dvije godine kroz aktivnosti Studentske Sekcije Hrvatskog lije~ni~kog zbora i EMSA-Zagreb imao sam prilike vidjeti kako je tosura|ivati sa kolegicama i kolegama iz Europe i svijeta na razli~itim projektima i me|unarodnim kongresima. U listopadu 2001. g., na poti-caj tada{njeg Upravnog odbora EMSA-e i tada{njeg predsjednika EMSA-e Nicka Schneidera, kandidirao sam se na izborima za Upravni od-bor EMSA-e u Heidelbergu, Njema~ka. Izabran sam za predsjednika na mandat od godinu dana. U ovih godinu dana svog mandata, imaosam prilike vidjeti i upoznati puno kolegica i kolega iz gotovo svih europskih zemalja, a isto tako sam i puno nau~io, te puno proputovao.Iako studij medicine ne ostavlja puno vremena za vannastavne aktivnosti, protekla godina dana je najbolji dokaz da je mogu}e, uz maloplaniranja, biti i predsjednik jedne europske udruge i redovito studirati. Naravno, iako nije bilo lako, smatram da je iskustvo koje sam ste-kao u proteklih godinu dana neprocjenjivo. Od velike pomo}i je tu bio i Medicinski fakultet, na ~elu sa prof. Borisom Labarom i prof. Mar-kom Mesari}em, koji su u klju~nim trenucima, zajedno sa predsjednikom Hrvatkog lije~ni~kog zbora, prof. Dubravkom Orli}em, pomagaligdje su mogli.Dok pi{em ove redove, razmi{ljam o predstoje}im izborima za novi Upravni odbor EMSA-e, koji }e se odràti u Jeni, Njema~ka, sredinom li-stopada 2002. g. Budu}i da sam zapo~eo neke projekte i promjene u EMSA-i za koje godina dana nije dovoljna, odlu~io sam se ponovnokandidirati – za jo{ jedan mandat. @elja mi je svoje iskustvo podijeliti sa kolegicama i kolegama, kako na zagreba~kom fakultetu, tako i{ire, ne bih li mo`da time jo{ nekoga potaknuo na sli~ne aktivnosti. Jer, {to nas je vi{e, to smo ja~i, to vi{e dobroga moèmo napraviti zastudente, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi.Ako sam nekoga zainteresirao, slobodno me moè kontaktirati na e-mail: hvrazicºmef.hrKako bismo u EMSA-i rekli – Europeanly yours,

Hrvoje Vraì}, student 5. godinehvrazicºmef.hr

Studenti iz cijele Europe u prostoru stare vije~nice Medicinskog fakulteta

studenti

50 www.mef.hr

studenti mef.hr

�

2. Budu}i da je rok za predaju ovog tek-sta prije odràvanja samog kongresa(25. – 27. 10. 2002.) mogu samo napi-sati {to se za sada zna – a to je da }emosigurno imati vi{e sudionika, i doma}ihi stranih, nego na ZIMS-u pro{le godi-ne. Krajem rujna bilo je ve} prijavljenopreko 70 doma}ih sudionika, i preko 20

stranih, iz desetak zemalja – od [ri Lan-ke do Norve{ke. Krajnji cilj nam je, po-put na{ih kolega u npr. Berlinu imatigodi{nji me|unarodni kongres - ovegodine odràvaju 12. po redu, a napro{logodi{njem su ugostili preko 450studenata iz cijelog svijeta. ZIMS 2 }e seopet odràvati u prostorijama Medicin-

skog fakulteta u Zagrebu, te prostorija-ma Hrvatskog lije~ni~kog zbora. Sve in-formacije o kongresu i post-kongresnoizvje{}e moète prona}i na adresihttp://www.zims.hr.

Hrvoje Vraì}

•

Me|unarodna udruga studenatamedicine – Hrvatska• Tko smo?

Me|unarodna udruga studenata me-dicine – Hrvatska (IFMSA Croatia -CroMSIC), udruga je hm, rekla bihmo`da i nadobudnih studenata (nado-budnih zato, jer je ~esto te{ko uskladitite aktivnosti sa obavezama na fakulte-tu), koji se trude pobolj{ati me|una-rodne kontakte na{ih studenata sa ko-legama diljem svijeta. To ~inimo krozprogram studentske razmjene, projekteu Odboru javnog zdravstva te medicin-ske edukacije i brojne druge.

No, da krenem nekim redom.Me|unarodna federacija udruga stu-

denata medicine, IFMSA, osnovana jejo{ daleke 1951. godine. Nedugo na-kon osnivanja, IFMSA je priznata odstrane Svjetske Zdravstvene Organizaci-je kao jedini legitimni predstavnik stu-denata medicine svjetskog ranga. Su-radna je udruga mnogim agencijamaUN sustava, kao {to su : UNESCO,UNFPA, UNAIDS, UNHCR te drugihsvjetskih organizacija poput World Me-dical Association, World Federation of

Medical Education, Framework Allian-ce, Global Health Council, InternationalPhysicians for the Prevention of NuclearWar, kao i same SZO.

Na{a je udruga od 1992. godine jed-na od 70 punopravnih ~lanica IFMSA.

IFMSA Croatia – CroMSIC je organi-ziran prema strukturi IFMSA u 6 raz-li~itih odbora:

1. Odbor za profesionalnu razmjenustudenata medicine

2. Odbor za znanstvenu razmjenustudenata medicine

3. Odbor za medicinsku edukaciju4. Odbor za javno zdravstvo5. Odbor za reproduktivno zdravlje

uklju~uju}i AIDS6. Odbor za izbjeglice i mir

• [to radimo?

Ovdje }u poku{ati saèti sve aktivnostikoje su na{i ~lanovi proveli ili provode.

Dakle, {to se Odbora za razmjeneti~e; oni su osnova aktivnosti kakoIFMSA, tako i CroMSIC-a. Njihov zna~aj

je velik za tisu}e studenata medicinegodi{nje u svijetu koji ovim programomimaju priliku pro{iriti vidike na èlje-nom polju medicine. Ove je godine pro-gramom razmjene iz Hrvatske u svijetoti{lo 100-tinjak studenata medicine, iisto toliko je stranih studenata posjetilona{u Domovinu.

Rad ostalih odbora najvidljiviji je krozprojekte, pa bih tu spomenula prvihrvatski projekt koji se pro{irio name|unarodnu razinu, Utjecaj studija nazdravlja studenata (dosad su ga provelei Francuska, Njema~ka te Egipat, a u faziprovo|enja je u 10-ak dràva svijeta).

Zatim projekt Promocije darivanja or-gana i donorskih kartica. Glavni cilj pro-jekta je pove}anje broja dostupnih or-gana i tkiva za transplantacijske po-stupke, a planiramo ga ostvariti eduka-cijom i donorskim karticama. (vi{e oova dva projekta moète prona}i nana{oj web-stranici- www.cromsic.hr ).

Sudjelovali smo i u TeGeME-TeachingGeriatrics in Medical Education, zdru-ènom projektu SZO i IFMSA, koji je ob-

Ovogodi{nji ZIMS s uspjehom je odràn u Zagrebu

zahvaljuju~i ~lanovima Organizacijskog odbora

U radu Drugoga ZIMS-a sudjelovalo je 80 studenata i mladih

lije~nika, od koji 15 iz inozemstva

studenti

www.mef.hr 51

mef.hr studenti

�

javljen kao slu`bena WHO publikacijaWHO/NMH/NPH/ALC/02.7 i moète jupogledati na http://www.who.int/hpr/ageing/TeGeME%20for%20www.pdf.

U Odboru javnog zdravstva pokrenutje i projekt «Zdravi otoci», zasad samou Rijeci, no pokre}u ga i kolege iz Splita.Radi se o slijede}em: kolege studentibrodom obilaze oto~ko stanovni{tvo teim mjere razinu glukoze u krvi te vrijed-nosti tlaka, pa na taj na~in doprinoseboljoj zdravstvenoj za{titi na otocima.

• Gdje smo bili?

U protekloj akad. godini prisustvovalismo brojnim sastancima, kongresima iskupovima.

Osim toga, organizirali smo (po prviput) trening za du`nosnike koji se baverazmjenama – SRTEO, koji se od 10.-13.svibnja odrào u Opatiji.

Neki od vas mo`da znaju, da je 1996.CroMSIC organizirao IFMSA EOM(Exchange Officers Meeting), odnosno,kako se sada zove MM(March Meeting)tj. redovnu generalnu skup{tinu IFMSAkoja se svake godine odràva u oùjku(postoje 2 Generalne skup{tinegodi{nje, u oùjku i kolovozu).

Od tada smo organizirali nekolikoljetnih {kola ( Diving medicine i Trau-matology ) no ipak je SRTEO (Subregio-nal Training for Exchange Officers) na{najve}i projekt posljednjih nekoliko go-dina.

SRTEO je prvenstveno namijenjenstudentima koji se bave razmjenama uokolnim zemljama, jer na Generalnimskup{tinama, unutar rada SCOPE iSCORE odbora ima mjesta u pravilusamo za nacionalne du`nosnike te suovakvi subregionalni sastanci bitni zalokalne du`nosnike i nove ~lanove.

Do{lo je preko 30 sudionika iz 8 okol-nih zemalja : Bugarske, ê{ke, Italije,Jugoslavije, Makedonije, Rumunjske,Slova~ke i Slovenije.

Teme o kojima se raspravljalo u obaodbora (profesionalna i znanstvenarazmjena) bile su nadasve korisne i ak-tualne: uglavnom u vezi razvoja novogna~ina administriranja razmjena (e-ex-change) i brojne druge teme.

[to se ti~e prisustva na{ih ~lanova nasastancima izvan Hrvatske, kako smoosim lokalno, aktivni i globalno, bilismo du`ni prisustvovati brojnim sa-stancima, kongresima,…

Istakla bih samo neke:– 12th ESC Berlin, odnosno, Europski

Studentski Kongres, odràn 21.-25.studenog pro{le godine. ESC je iz stu-dentske inicijative nakon pada Berlin-skog zida prerastao u jedan od naj-priznatijih studentskih kongresa. Sciljem zbliàvanja pogleda i znanja

studenata isto~ne i zapadne Europe,svake godine okuplja preko 400 su-dionika koji imaju priliku prezentiratisvoje radove i osvojiti neku od mno-gih nagrada.

– regionalni sastanak Odbora za medi-cinsku edukaciju, Aachen 14.-17.prosinca 2001. Uz posjetu medicin-skom fakultetu u Maastrichtu, Nizo-zemska, imali smo priliku upoznatiPBL oblik studija te raspraviti predno-sti takvog na~ina studiranja. Vodilase i ùstra rasprava o Bolonjskoj dek-laraciji.

– March Meeting IFMSA koji seodrào 03.-09. oùjka na Kopaoniku,Jugoslavija. Najzna~ajnije sa ovog sa-stanka je: prihva}en je na{ prijedlogpromjene imena na{e organizacije tese sad slu`beno zovemo IFMSA – Cro-atia.Kako bi takva nagla promjena izazva-la vi{e {tete nego koristi (zbunjenoststudenata, profesora, ali i suradnihorganizacija i eventualnih sponzora)odlu~ili smo jo{ neko vrijeme raditipod oba imena.Tako da nam sad puno ime glasiIFMSA Croatia – CroMSIC.

– 55. Generalna skup{tina Svjetskezdravstvene organizacije, svakakoje jedan od va`nijih doga|aja kojimasmo nazo~ili. Osim pra}enja rada od-bora A i B, dogovorili smo suradnjuna jo{ jednom zdruènom SZO iIFMSA projektu “Violence and InjuryPrevention”

– August Meeting IFMSA, odràn uTaipeiu, Taiwan 26.07.-02.08. 2002.Ukratko, bili smo vrlo aktivni u radu

svih {est odbora, te i na taj na~in po-kazali prisutnim me|unarodnim kole-gama (preko 500 sudionika; studena-ta i gostiju) kako jedna dràva, iakomalena, moè zauzeti va`no mjesto uradu ovako velikih organizacija. Nai-me, gotovo da nema sudionika ovogsastanka, koji nije zamijetio aktivnosthrvatskih studenata medicine.

• Planovi

U narednoj godini planiramo provestiprogram studentskih razmjena, gdje}emo ponovno trebati Va{u pomo}(naime potrebno je revidirati postoje}ei oformiti nove projekte znanstvenerazmjene) te, ukoliko nam Ministarstvoznanosti i tehnologije ponovno uskratiprehranu za dolaze}e strane studente,omogu}iti istu u bolni~kim restorani-ma. Naravno, planiramo nastaviti radna postoje}im i budu}im projektima.

• Gdje se nalazimo?

Prostorija IFMSA Croatia-CroMSIC-analazi se u podrumu Zavoda za Histolo-giju i embriologiju, odn. prostoru poz-natijem kao «Koma», gdje dijelimo sobus uredni{tvom «Medicinara». Ako èliteznati vi{e o nama, svratite do na{eweb-stranice : www.cromsic.hr ili po-traìte nekog Kromsikovca u «Komi»….

Ana Jurin,voditeljica zagreba~ke podru`nice

IFMSA Croatia- CroMSIC-a

12. Europski studenski kongres (ESC) okupio je preko 400 sudionika.

studenti

52 www.mef.hr

studenti mef.hr

�

PROMOCIJE NOVIH DOKTORA MEDICINE

Promocija doktora medicine 4. srpnja 2002. godine Promocija doktora medicine 26. rujna 2002. godine

•

Studentski {portskiìvot

Osmerac Medicinskog fakulteta godinama je me|u najboljim sveu~ili{nim posadama na doma}im i

me|unarodnim natjecanjima

vijesti

www.mef.hr 53

mef.hr vijesti

�

SUBITO - nova usluga Sredi{njemedicinske knji`nice

Nastoje}i pobolj{ati i obogatiti na{eusluge, veselimo se {to vam moèmoponuditi jo{ jedan brz i jeftin na~in do-bavljanja dokumenata iz inozemstvapotrebnih u va{em nastavnom, znan-stvenom i stru~nom radu. Usluga do-bavljanja fotokopija ~lanaka iz BritishLibrary ve} vam je poznata.

SUBITO je njema~ki informacijski cen-tar u kojem konzorcijski djeluje dvade-set sedam knji`nica iz Njema~ke, [vicar-ske i Austrije. One su elektroni~ki pove-zane i zajedno tvore impresivnu bazu~asopisne i monografske gra|e. Doku-menti (fotokopije ~lanaka iz ~asopisa)

stiù u PDF formatu u roku od najkasni-je tri dana, te se mogu proslijediti uva{u osobni elektronski pretinac ili ispi-sati u na{oj knji`nici. Cijena tako pri-bavljenih fotokopija iznosi 40,00 kunapo dokumentu do 20 stranica za

vanjske korisnike, a 30,00 kuna za na-stavnike Medicinskog fakulteta(tro{kovi terete sredstva va{ih projeka-ta).

Uslugu SUBITO servisa smo ve}isku{ali i vrlo smo zadovoljni brzinom ikvalitetom fotokopija. Nadamo se da}ete biti i vi!

Zahtjeve za nabavu dokumenatamoète poslati na e-mail adresu: davor-kaºmef.hr ili na telefon 4566-918, abit }e nam drago i osobno vas vidjeti una{oj knji`nici.

Davorka Grani}

•

Predavanjeprofesorice Demarinu Europskom domu

Od 11. -17- oùjka 2002. godine u organizaciji Dana Alliance obil-jeèn je Brain Awareness Week u cijelom svijetu. Klinika za neurologi-ju KB "Sestre milosrdnice" uklju~ila se u program organizacijom nizapredavanja.

Tom je prigodom prof. dr. Vida Demarin odràla predavanje u Eu-ropskom domu u Zagrebu: Mo`dani udar - izazov u dijagnostici i te-rapiji, Europski Dom, Zagreb.

Patofiziologijaprevedena naalbanski

Tre}e izdanje ud`benika "Patofiziologija", ured-nici Stjepan Gamulin i Matko Maru{i}), izdava~Medicinska naklada, Zagreb, prevedeno je na al-banski jezik i objavljeno u obliku knjige i CD-a. Od2002. godine taj je ud`benik postao slu`benim na-stavnim {tivom na Medicinskom fakultetuSveu~ili{ta u Pri{tini

vijesti

54 www.mef.hr

vijesti mef.hr

�

Dubrova~ki kongres omultiploj sklerozi u posebnomizdanju uglednog ~asopisa

Ove je godine tiskano posebnoizdanje ~asopisa Clinical Neuro-logy and Neurosurgery u kojemsu objavljena izlaganja s Prvogme|unarodnog simpozija omultploj sklerozi i kojega jegost-urednica profesorica VesnaBrinar. Simpozij je odràn u svib-nju 2001. godine u Dubrovniku,predsjedavaju}i i glavni organiza-tori kongresa bili su prof. dr. Ve-sna Brinar iz Neurolo{ke klinikeMedicinskog fakulteta u Zagrebui prof. dr. C. M. Poser iz Neuro-lo{ke klinike Harvardskogsveu~ili{ta (Boston, SAD). Na sku-pu su sudjelovali poznati svjetskistru~njaci iz podru~ja istraìvan-ja, dijagnostike i lije~enja multi-ple skleroze, te je iskazana kvali-teta predavanja prevladala pridono{enju odluke o tiskanju pre-davanja pozvanih predava~a.

S obzirom na postignuti uspjehs ovim skupom, organizatori suodlu~ili pripremiti drugi simpozij2003. godine.

•

Na{i su nastavniciobi{li Svijet stopama Co-lumba, Magellana, Jame-sa Cooka i Marka Pola –od Aljaske, preko Ju`neAmerike do Pekinga i Sid-neya. Pogledajte akredi-taciju doc. dr. Nikoleî~ka i vidite kako se pi{eCroatia na kineskom.

PredstavljanjeFakulteta i studijabruco{ima Medicin-skog fakulteta

Tradicionalni susret dekana i pro-dekana s bruco{ima na po~etku aka-demske godine dogodio se u ugod-noj atmosferi predstavljanja Fakulte-ta i pro~elnika katedri koji sudjeluju uizvo|enju nastave prve godine studi-ja.

Tom prigodom dekan je pribliìopovijesni pregled i organizaciju Fakul-teta, posebno se osvr}u}i na nastavniprogram i zahtjeve koji se postavljajupred studente kako bi uspje{no svla-dali taj program.

Svaki od prodekana ukratko je iznioproblematiku iz svoje nadle`nosti.Prof. dr. sc. Marko Pe}ina je slikovitoocrtao znanstvene aktivnosti Fakulte-ta, nagla{avaju}i pritom da se radomi samo radom mogu posti}i dobri re-zultati, kao i o~ekivanja da }e i ve}ibroj studenata prona}i profesionalnuorijentaciju u znanosti. Putove dola-ska do akademske karijere putem po-slijediplomskih studija objasnila jeprodekanica prof. dr. sc. Mara Domi-nis. O promjeni nastavnog plana i no-vom pristupu izvo|enja nastave go-vorio je prodekan prof. dr. sc. Nikola[prem. Na kraju je prof. dr. sc. MarkoMesari} objasnio napore Fakultetakoji se ulaù u razvoj i unapre|enjenastave.

Nastavne predmete predstavili supro~elnici katedara: prof. dr. sc. IvanVinter (Anatomija), prof. dr. sc. Ja-sminka Brnjas Kraljevi} (Medicinskafizika i biofizika), prof. dr. sc. FloraBuli} Jaku{ (Medicinska biologija),prof. dr. sc. Marko Mesari} (Medicin-ska kemija i biokemija I), doc. dr. sc.Gordana Pavlekovi} (Socijalna medi-cina s uvodom u medicinu), mr. sc.Neda Pjeva~ (Prva pomo}), OzrenStraà, prof. (Tjelesna i zdravstvenakultura).

Na kraju je ostalo otvoreno pitanjekoje je neizmjerno zanimalo bruco{e ina koje su traìli odgovor. Zbog rani-jeg opravdanog odlaska jednog odpro~elnika koji je znao odgovor na pi-tanje o razlici izme|u bruco{ice i stu-dentice {este godine studija, nije semoglo udovoljiti znatièlji studenata.

Po`rtvovno{}u studenata mentora,bruco{i su se upoznali sa svim tajna-ma poha|anja nastave i u~enja.

Darko Bo{njak

vijesti

www.mef.hr 55

mef.hr vijesti

�

IZ FAKULTETSKE SINDIKALNE PODRU@NICE

S novim ~lanstvom bit }emo ja~i

Postoje i oni pojedinci koji nisu do-voljno informirani, pa pitaju {to imajuod sindikata. Tu se osobito isti~u ne~la-novi sindikata. Dosada su to naj~e{}ebili kriti~ari koji, naravno, sudjeluju usvim pozitivnim doga|anjima koje iz-bori sindikat - s druge pak strane nepla}aju ~lanarinu. Sigurno je da postojezamjerke (i to opravdane i neopravda-ne) o radu Sindikalne podru`nice Medi-cinskog fakulteta, no u~lanjenjemmoète sindikat na{ega fakulteta u~ini-ti ja~im i prisutnijim u svim zbivanjima iradu. Zaposlenici fakulteta su ~lanovirazli~itih sindikata. Velik broj nastavni-ka iz klinika su ~lanovi lije~ni~kog sindi-kata i nisu toliko zainteresirani za pro-bleme znanosti i obrazovanja. To zasi-gurno oteàva i umanjuje snagu Sindi-kalne podru`nice Medicinskog fakulte-ta Sindikata visokog obrazovanja i zna-nosti.

[to je to sindikat znanosti ivisokog obrazovanja dosada napravio?

Re}i }emo tek 10 najva`nijih stvari:

1. Uspjeli smo osigurati da su u tri go-dine pla}e porasle za oko 80% zave}inu na{ih ~lanova, a nekima jo{ ivi{e. Ugovorom iz 1997. osiguralismo rast pla}a za 22,6%. Ugovoromiz 1998. osigurali smo rast pla}a za27%, a pro{le godine za 17,6%. Pre-ma na{im informacijama, to je naj-ve}i porast pla}a u svijetu (u zemlja-ma koje imaju inflaciju niù od10%). U svim europskim zemljama,a osobito onim tranzicijskim pla}ene rastu ili rastu najvi{e do stope in-flacije (od 3 do 8%). Da je takvapraksa bila i kod nas, i da nije bilona{ih sindikata, to zna~i da bi pla}eukupno rasle oko 11% umjesto80%.

2. Osigurali smo vam ve} tri godineboì}nice, dar za djecu i jubilarnenagrade.

3. Osigurali smo i niz naknada i povolj-nosti u Kolektivnom ugovoru zaznanost (npr. naknade za magistar-

sku i doktorsku radnju), i potvrdiliniz dosada{njih prava.

4. Tim ugovorom razradili smo za{titnisustav normativa za nastavnike iosigurali pla}anje rada preko normei prekovremenog rada za sve zapo-slenike.

5. Osigurali smo vam vrlo dugegodi{nje odmore u zemlji, ali ime|u najduljima u Europi, i to Te-meljnim kolektivnim ugovorom iz1996. godine.

6. U ovoj godini uspjeli smo o~uvati re-zultate prethodnih godina i osigu-rati relativnu poziciju na{ih pla}a iublaìti pad pla}a, kako je ve} ovdjeobja{njeno.

7. Redovnim profesorima smo na-kon dvije godine zalaganja uspjeliizborili porast pla}a za 10 i 30% (Ko-lektivnim ugovorom za znanost i vi-soko obrazovanje).

8. Uspjeli smo prije dvije godine sud-skim nagodbama izboriti pla}anjenaknada za mr. i dr. svima kojima sute naknada bile uskra}enje 1994.godine (kr{enjem Zakona od straneVlade).

9. Uspjeli smo pri izradi Zakona o radusprije~iti da radnici dobiju otkazzbog opetovanog bolovanja iako jeto Valenti}eva Vlada htjela progura-ti. Uspjeli smo tako|er osigurati dau sudskim postupcima pri otkazuteret dokazivanja razloga za otkazbude na strani poslodavca a ne rad-nika. Pri izradi tog Zakona osiguralismo jo{ niz va{ih prava i prava zanesmetani rad zastupnika va{ih in-teresa – za sindikat.

10.Uspjeli smo ukloniti neke preprekekoje su gu{ile autonomijusveu~ili{ta (izmjenama Zakona iz1996. godine).

Uloga je sindikata pritiskati poslodav-ca oko cijene rada i oko va{ih prava.

Me|utim, nismo zadovoljni, drìmoda jo{ uvijek nismo ostvarili sve na{e ci-ljeve, niti smo ostvarili pravedne pla}e.One jo{ uvijek zaostaju za pravi~nimpla}ama (koje su bile ostvarene 1993.godine), ali ne vi{e onoliko koliko su za-

ostajale prije tri godine. Tako|er, valjarazumjeti da usljed situacije u dru{tvuovih godina nije bilo mogu}e ublaàva-ti zaostajanje, ve} je trebalo spa{avatipostoje}e. îm se stanje u zemlji popra-vi idemo na daljnji rast relativnih pla}a.

Ivan Vinter

Vlasnik i izdava~

SVEUÎLI[TE U ZAGREBU –MEDICINSKI FAKULTET

[alata 3b, 10000 Zagreb

Glavni urednik

Marko Pe}ina

Urednici

Igor Aurer, Darko Bo{njak,Boris Brklja~i}, Marko Duvnjak,Sanja Kupe{i}, Ozren Gamulin,

Mladenka Vrci}-Keglevi}

Grafi~ki urednik

Branko [imat

Tajnica Uredni{tva

Rosa Zrinskie-mail: rosaºmef.hr

Adresa Uredni{tva

Medicinski fakultet[alata 3b, 10000 Zagreb

Telefon: 45 66 887, 45 66 888Telefaks: 45 66 711

e-mail: bsimatºmef.hr

Grafi~ka priprema

DENONA d.o.o.,Zagreb

Tisak

Medicinska naklada,Zagreb

vijesti

56 www.mef.hr

vijesti mef.hr

�

CROATIAN MEDICAL JOURNAL-U

Me|unarodna nagradaza dizajn

Dana 19. rujna 2002. izdava~ka ku}a"Medicinska naklada", Zagreb (kao iz-dava~) i ~etiri hrvatska medicinska fa-kulteta (kao vlasnici) dobili su meduna-rodnu nagradu za izgled (design) ~aso-pisa Croatian Medical Journal. Nagradusu dodijelile udruge Association of Le-arned and Professional Society Publi-

shers (www.alpsp.org) i CharlesworthGroup (www.charlesworth.com). Croa-tian Medical Journal dobio je nagraduPosebno priznanje (Highly Commen-ded Award) u skupini znanstvenih ~aso-pisa, gdje je pobijedio arq: ArhitecturalResearch Quarterly.

Ocjenjiva~ki je odbor "razmatraoukupnu vrsno}u izgleda i izvedbe ~aso-pisa, uklju~uju}i korice, izgled ~lanaka itisak. U obzir su uzeti izgled i jedno-stavnost uporabe, te privla~nost ~itatel-jima i knji`ni~na prikladnost. Bez obzirana mogu}nosti izdava~a, ocjenjivane suduhovitost i primjerenost svih zna~ajkiizvedbe proizvoda koje ga ~ine boljim."Croatian Medical Journal ocijenjen jekao prvi izmedu ~etiri ~asopisa koji sudobili Posebno priznanje: "Navlastitonas je dojmio jasan i vje{to primijenjenstil Croatian Medical Journala u kojemuje lako prona}i podatke kao {to su oni ou~estalosti izlaènja i datumima zapri-manja i prihva}anja ~lanaka. Radi se oposebno dojmljivu postignu}u s obzi-rom da je ~asopis na engleskom a izda-ju ga Ijudi kojima engleski nije materinjijezik. To vrijedi i usprkos pojavi da sekad{to slika na koricama ne ~ini osobitoprispodobivom sadràju toga broja!"

Budu}i da je Medicinski fakultetSveu~ili{ta u Zagrebu najvi{e u~inio ustvaranju i rastu Croatian Medical Jour-nala, da âsopis ima uredni{tvo una{im prostorima i da ve}inu ~lanovaUredni~kog odbora ~ine nastavnicina{ega fakulteta ova je vrlo uglednanagrada na neki na~in posebno priz-nanje Medicinskom fakultetu u Zagre-bu. No, svakako, najve}e ~estitke iduonima koji su osmislili izgled ~asopisa.Korice su najprije (1991.) nacrtali Jo{koMaru{i} i Goce Vaskov, a novu verziju(od 2001.) napravila je Andrea Knapi}.Unutra{nji izgled, tisak i izgled ~lanakanajprije su odredili Ana Maru{i} i Mla-den Petrove~ki, a dana{nji im je izgleddao Marko Kljakovi}-Ga{pi}.

Kristina Fi{ter

Urednica hrvatskog znanstvenog ~asopisa –– predsjednica Svjetske udruge urednikamedicinskih ~asopisa

Od rujna 2001. godine, predsjednikSvjetske udruge urednika medicinskih~asopisa, World Association of MedicalEditors, je urednik iz Hrvatske, prof. dr.sc. Ana Maru{i}, glavna urednica znan-stvenog ~asopisa Croatian Medical Jo-urnal. Nakon tri dosada{nja predsjedni-ka, ugledna urednika najboljih svjetskihmedicinskih ~asopisa - The Lancet,JAMA i BMJ, predsjedaju}a funkcijaurednika iz Hrvatske dokaz je vrijedno-

sti i prepoznatljivosti ~asopisa na svjet-skoj razini. Prof. dr. sc. Ana Maru{i} jeprofesor anatomije na Medicinskom fa-kultetu u Zagrebu i od 1994 je blavnisu-urednik ~asopisa. Svjetska udruguurednika medicinskih ~asopisa (WAME)je virtualna (Interinet) organizacija, ukojoj nema ~lanarine ili sastanaka, te jetako otvorena svim ~asopisima u svijetu(njih po podacima Nacionalne medicin-ske knji`nice u SAD ima preko 24000),

bez obzira na to gdje se izdaju. Podpredsjedanjem prof. Maru{i}, WAME,koji broji 700 ~lanova, ima namjeru ra-diti na razvijanju standarda uredni~kogposla i kontinuiranoj edukaciji uredni-ka, posebice iz siroma{nijih zemalja,kako bi se pobolj{ala kvaliteta njihovih~asopisa i time posredno i kvalitetaznanstvenog istraìvanja.

•

in memoriam

www.mef.hr 57

mef.hr in memoriam

�

Prof. dr. Albert Starzyk(1911. – 2002.)

Prof. dr. Albert Starzyk rodio se 28.travnja 1911. godine. 1942. godinezavr{io je studij medicine na Medicin-skom fakultetu u Zagrebu. Odmah na-kon zavr{enog studija, tijekom 2. svjet-skog rata, zaposlio se u tada{njoj Zak-ladnoj bolnici na Rebru, gdje se po~injebaviti ortopedijom i traumatologijom.

Godine 1949. dodijeljen mu je naslovspecijaliste iz ortopedije,1955. je habili-tirao, 1959. izabran je za sveu~ili{nogdocenta, a 1961. za izvanrednog profe-sora. Za predstojnika Ortopedske klini-ke i pro~elnika Katedre za ortopedijuizabran je 1964. godine i na tom mjestuzamijenio je prof. Ferdu Grospi}a koji jeiste godine umirovljen.

Prof. Starzyk utemeljitelj je suvreme-nog kirur{kog pristupa u ortopediji, paje njegovim dolaskom na ~elo Ortoped-ske klinike zna~ajno pro{iren kirur{ki re-pertoar brojnim novim zahvatima. Kaoizrazito talentiran i vje{t operater, prof.Starzyk uveo je ~itav niz kirur{kih zah-vata koji su se tada izvodili tek u naj-poznatijim ortopedskim ustanovama usvijetu.

Tako je uveo osteotomije zdjelice koddisplasti~nog kuka i u tom pogledu bioje mec~u prvima u svijetu. Zatim opera-cijske zahvate na kralje{nici, kuku, ra-menu i stopalu. Bio je i inovator s veli-kim smislom i osje}ajem za tehniku imehaniku, tako da je konstruirao niz in-strumenata i implantata. Najpoznatijaje njegova konstrukcija intramedular-nog ~avla, zatim vijka s oprugom zaosteosintezu proksimalnog dijela femu-

ra i za artrodeze kuka i ~itav niz raz-li~itih instrumenata koje je koristio usvakodnevnom radu.

Osim interesa za ortopediju prof.Starzyk je imao vrlo {irok dijapazon raz-li~itih drugih interesa. Posjedovao je te-meljito muzi~ko obrazovanje, a ta-koc~er i veliko zanimanje za fotografiju,lovstvo i balistiku.

Treba spomenuti na primjer umjet-ni~ku fotografiju, gdje prof. Starzyk uzTo{u Dabca i \uru Griesbacha, pred-stavlja utemeljitelja i stoèrnu osobuumjetni~ke fotografije u Hrvata .

Posebno podru~je zanimanja u komje bio aktivan najduè, gotovo do krajaìvota, bilo je lovstvo, i to u naj{irem inajboljem smislu te rije~i. Bio je velikilovac a jo{ ve}i prijatelj prirode. I unutartog interesa imao je jo{ jedno podru~jeu kom je bio izvrstan - balistika, za kojuje vrijedio kao poseban stru~njak i ek-spert.

U mirovinu je oti{ao 1972. godine.Opra{taju}i se od prof. Starzyka,

opra{tamo se od jednog od rijetkih jo{ìvu}ih lije~nika »starog kova», koji suobiljeìli vrijeme i prostor u kome sudjelovali, i to ne samo kao vrsni lije~niciu ovom slu~aju i kirurzi i ortopedi, ve} ikao humanisti i osobe {iroke kulture iznanja.

Na kraju treba re}i da nas je napustio~ovjek kojega je resio prijateljski odnosprema kolegama i koji je na mudarna~in zastupao visoke eti~ke principemedicinske znanosti i ortopedske stru-ke.

Opra{tamo se od lije~nika i ~ovjekakoji je svojim djelom i osobom obiljeìovrijeme u kojem je ìvio i koji je ostavioneizbrisivi trag u povijesti hrvatske or-topedije.

Neka mu je vje~na hvala i slava.

Kre{imir Korìnek

Dne 9. kolovoza 2002. umro je biv{i dekan na{ega fakultetaakademik Ljubomir ê~uk.Osvrt na ìvot i rad profesora ê~uka bit }e objavljen u idu}embroju na{ega ~asopisa.

Uredni{tvo

in memoriam

58 www.mef.hr

in memoriam mef.hr

�

Prof. dr. sc. Zlatan Car(1931. – 2001.)

Gospodin prof. dr. sc. Zlatan Car,umirovljeni redoviti profesor Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebuumro je 24. travnja 2001. godine u Za-grebu.

Njegov bogati ìvotopis po~injero|enjem u Zagrebu 17. lipnja 1931.godine. Osnovnu {kolu zavr{ava uSu{aku, a Klasi~nu gimnaziju u Zagrebumaturom s odli~nim uspjehom 1949. g.Medicinu studira na Medicinskom fa-kultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu i diplomi-ra 1955. g. Po zavr{etku obveznog pri-pravni~kog staà obavlja posao dokto-ra medicine i upravitelj je Zdravstvenestanice Ludina u tada{njem kotaru Kuti-na.

Od 1960. g. specijalizira radiologiju uBolnici "Dr. J. Kajfe{" u Zagrebu. Nakonpoloènog specijalisti~kog ispita iz ra-diologije 13. 12. 1963. g. ostaje raditina Rendgen odjelu te bolnice sve do 31.1. 1965. g. Tada prelazi u Rendgen od-jel Klini~ke bolnice "Jordanovac" u Za-grebu. Voditeljem Odjela postaje 1. 7.1971. g. i taj posao obavlja do 1990. g.Za ozbiljan dugogodi{nji stru~ni rad iobjavljene radove iz podru~ja radiologi-je dodjeljuje mu se 1. 4. 1974. godinenaslov primariusa.

Neumorni znanstveni i stru~ni radprof. dr. Zlatana Cara rezultira 1975. g.doktorskom disertacijom: "Radiolo{kofunkcionalno ispitivanje propagacijebronha u medijastinum putem kimo-grafije jednjaka", koju brani na Medicin-skom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Neprekidni znanstveno nastavni radpotvr|en je habilitacijom na Medicin-skom fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu17. 11. 1976. g. iz predmeta Radiologi-ja, radom "Radiolo{ka obrada i klasifi-kacija medijastinalnih promjena", te muje dodijeljen naziv naslovnog docenta.

Prije, a i poslije stjecanja naslova do-centa, prof. dr. sc. Zlatan Car drì preko100 predavanja na razli~itim doma}im ime|unarodnim kongresima, simpoziji-ma, savjetovanjima, me|usekcijskim,sekcijskim i drugim sastancima. Uz toobjavljuje vi{e od 50 radova, objavlje-nih u doma}im i stranim ~asopisima teskripta i knjige.

Pod vodstvom prof. dr. sc. ZlatanaCara rengenski odjel KB "Jordanovac"

prerasta u Zavod za torakalnu radiolo-giju. To je zna~ilo opredjeljenje za pre-lazak u najmoderniji tehni~ki i edukativ-ni centar za cijelu torakalnu patologijuna ovim prostorima. Uz konvencional-nu radiolo{ku obradu uvode se nove ra-diolo{ke metode u torakalnoj regiji kaoi na~in interpretacije dobivenih rezulta-ta. Torakalna radiologija tako dobivaoznake subspecijalizacije. Tijekom du-gogodi{njeg rada prof. dr. sc. ZlatanCar educira brojne doktore medicinerazli~itih specijalnosti iz svih krajevatada{nje Jugoslavije i odgaja velik brojspecijalista radiologa. Sva ta angaìra-nost nije omela profesora Cara u dodi-plomskoj i poslijediplomskoj nastavi.Od 1975. g. prof. dr. sc. Zlatan Car ne-sebi~no prenosi znanje studentima Me-dicine, a od 1973. g. postdiplomcima izradiologije i pulmologije na Medicin-skom fakultetu u Ljubljani i Zagrebu. Uzto je i mentor kandidatima za izradumagisterija i doktorata znanosti te do-diplomskih radova studenata.

U zvanje izvanrednog profesora una-prije|en je 1980. g. a u zvanje profeso-ra 1985. g. u Katedri za radiologiju iop}u onkologiju Medicinskog fakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu. Tijekom svog na-stavnog rada posebnu pozornost pro-fesor Car posve}uje nau~avanju i odgo-ju inènjera medicinske radiologije, {tonastavlja i po odlasku u mirovinu 1994.godine. Ujedno je i voditelj smjera zainènjere medicinske radiologije u Vi{oj{koli za medicinske sestre i zdravstvenetehni~are u Zagrebu.

Profesor Car je tijekom svojega rad-nog vijeka ~lan razli~itih povjerenstava,Zdravstveno-znanstvenog savjeta Kli-ni~ke bolnice "Jordanovac" te ~lanUpravnog odbora Sekcije za radiologiju~iji je i tajnik. ^lan je i Pulmolo{ke sekci-je Zbora lije~nika Hrvatske.

Za svoj rad prof. dr. sc. Zlatan Car jenagra|en u povodu 50-e godi{njiceMedicinskog fakulteta u Zagrebu i IV.kongresa lije~nika Hrvatske 1967. godi-ne, Ordenom rada sa srebrnim vijen-cem 1974. godine. Godine 1987. na-gra|uje se prof. dr. Zlatana Cara povo-dom IV. kongresa lije~nika Jugoslavijeza dugogodi{nji uspje{an rad i posti-gnute rezultate u lije~ni~kim organiza-

cijama, a priznanjem Upravnog odboraPneumofiziolo{ke sekcije za vi{ego-di{nji predani rad na suzbijanju tuber-kuloze i drugih plu}nih bolesti 1979.godine.

Ovom prilikom nema dovoljno ni vre-mena ni prostora a i emocije jo{ nisu za-pretane a da bi se sve reklo o profesoruCaru. Te{ko je suvislo govoriti o svompo{tovanom u~itelju, vo|i, ~asnom iplemenitom ~ovjeku, po`rtvovanomlije~niku, kolegi i prijatelju. Ali valja po-navljati, uvijek je bio na usluzi svojimpacijentima i svojim kolegama.

Zato ga mnogi radiolozi pamte ponadahnutim predavanjima te kontinui-ranom preno{enju znanja i novih spoz-naja u torakalnoj radiologiji. Me|u naj-va`nijim postignu}ima profesora Caraje za~etak i utiranje puta torakalnoj ra-diologiji {to je velika obveza za sve nas,njegove sljedbenike.

Profesora Cara smo pozvali na osni-va~ku skup{tinu Sekcije za torakalnu ra-diologiju. Nije mogao do}i, ali je rekao,poru~ite svima sudionicima:

"Volim vas i torakalnu radiologiju!"S ponosom i togom kaèmo, hvala

profesoru Caru na svemu {to je u~inioza Hrvatsku radiologiju, posebice tora-kalnu, brojne bolesnike i za sve nas, nje-gove suradnike koji smo imali sre}u ra-diti, u~iti i rasti uz njega.

Zlata Ivanovi-Herceg

in memoriam

www.mef.hr 59

mef.hr in memoriam

�

Prof. dr. sc. Svebor êrlek(1920. – 2001.)

Prof. dr. sc. Svebor êrlek ro|en 23.09. 1920. godine napustio nas je predgodinu dana nakon kra}e bolesti.

Gimnaziju je zavr{io u Zagrebu 1939.godine, a diplomirao na Medicinskomfakultetu u Zagrebu 1944.g. Ve} 1947.g. izabran je za asistenta Interne klinikezagreba~kog Medicinskog fakulteta, a1952. g. zavr{io specijalizaciju iz Inter-ne medicine. Odmah je po~eo raditi naGastroenterolo{kom odjelu prvo na Kli-nici Rebro, a od 1958. g. voditelj je Ga-stroengerolo{kog odsjeka Internog od-jela Op}e bolnice "Merkur" (tada "OzrenNovosel"). 1959. g. obranio je Disertaci-ju "Utjecaj upale na prijelaz steatoze ucirozu jetre", za sveu~ili{nog docentaizabran je 1962. g., a 1972. g. izabranje za izvanrednog profesora. Redovitimprofesorom postaje 1974. g. Predstoj-nik Klinike za unutarnje bolesti Klini~kebolnice "Merkur" bio je od 1982. g. doumirovljenja. 1978. g. izabran je za pot-predsjednika, a 1982. g. za predstojni-ka Katedre za Internu medicinu Medi-cinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Svoj stru~ni i znanstveni rad posebnoje posvetio hepatologiji. Od kako je za-jedno s pok. Prof. dr. L. Kallayem predvi{e od 50 godina prvi puta u~inio dija-gnosti~ku biopsiju jetre na ovim prosto-rima, ova metoda postala je rutinskom,a i danas je neprikosnovena u dijagno-stici bolesti jetre. Sam je o~itavao histo-patolo{ke nalaze biopsije, nakon {to seusavr{avao kod svjetski ~uvenog Prof.dr. Hansa Poppera, koji je utemeljio ne-frologiju histopatologije jetre. Dugogo-di{nja zajedni~ka suradnja rezultirala jei posjetom Prof. Poppera Medicinskomfakultetu u Zagrebu kao i KB "Merkur".Pomno pregledav{i dokumentaciju bo-lesnika koji su kontinuirano bili pra}enikroz 30 godina i imali nalaze 1-10 kon-trolnih biopsija Prof. Popper proglasioje taj ìvotni rad tada jedinstvenim usvijetu. Istim izrazom okarakterizirao jei studiju pra}enja "Zdrave populacije uselu Gradini" gdje je Prof. êrlek sa su-radnicima kroz 25 godina, a u okvirutada{njeg projekta HAZU pratio sop}eg internisti~kog te kardiolo{kog igastroentero-hepatolo{kog aspektapatologiju navedene populacije. Prof.êrlek predvi|ao je razvoj patologijeoboljenja te budu}u epidemiju kro-ni~nih virusnih hepatitisa kojoj smo da-nas svjedoci. Provodio je antibiotskuprevenciju kod encefalopati~nih i de-

kompenziranih bolesnika sa cirozom je-tre opravdavaju}i se teorijama koje sudanas objektivizirane.

Inzistirao je na primjeni endoskopskedijagnostike u gastroenterolo{kih bole-snika i bio jedan od prvih ali i najspo-sobnijih endoskopi~ara jo{ u vrijemeupotrebe rigidnih gastroskopa i rekto-skopa. Vlastitim naporom nabavio je zaradili{te prvi fleksibilni fibrogastroskopraduju}i se unapre|enju endoskopskedijagnostike. Laparoskopiju kao dija-gnosti~ku metodu redovito je radio uindiciranim slu~ajevima i ne slute}i kak-ve }e razmjere ta metoda dose}i ubudu}nosti. Dr. Herbert Falk lije~nik, in-dustrijalac i mecena, ~iji su lijekovi Salo-falk, Ursofalk i td. univerzalni, nakondugogodi{njeg prijateljstva i literarnogpra}enja rada Prof. êrleka, a pri osob-noj posjeti Gastroenterolo{kom odjeluKB "Merkur" s divljenjem je shvatio ka-kovi rezultati mogu proiza}i upornimradom na tada prema me|unarodnimrazmjerima skromnom radili{tu.

Prof. dr. êrlek uvijek je nagla{avaointerdisciplinarnost u struci. Suradnja smedicinskim biokemi~arima, koje jetada u KB "Merkur" predvodio prof. dr.Ibrahim Ru`di}, a doajen medicinskebiokemija u nas, rezultirala je uvo|en-jem niza novih pretraga. Suradnjom sProf. dr. Kola{ekom iz Graza odràvalisu se tradicionalni me|unarodni susretina kojim asu biokemi~ari zajedno s me-dicinarima iznosili svoje rezultate.U~iv{i od legendarnog prof. F. WeWal-ke u Be~u dopunio je stalnom surad-njom reputaciju na{e gastroenterologi-je i hepatologije. Prof. dr. Svebog êr-lek odmah je, ali sa znanstve-no-stru~nom kriti~no{}u uvodio novedijagnosti~ke postupke i saznanja: ko-loskopiju, ERCP, podupirao ultrazvu~nudijagnostiku s transkutanom cito-lo{kom i histolo{kom punkcijom, sero-lo{ke obrade na markere virusa hepati-tisa, angiografiju itd. Suradnja s dige-stivnim kirurzima bila je nezaobilazna.Sve je to rezultiralo osebujnim razvo-jem gastroenterologije i hepatologijeposebice zahvaljuju}i i odgoju plejadenovih kadrova koji su danas vode}i usvojim strukama. Pionirskim ali inova-torskim radom Prof. dr. S. êrleka i nje-govih tada{njih suradnika nastali su KB"Merkur" sada{nji referalni centri u bio-kemijskoj struci, endoskopskoj, histo-patolo{koj, te i u kirur{koj gdje se danas

rutinski obavljaju transplantacije jetre,a {to je za ìvota prof. dr. êrlek sma-trao jedinstvenim rje{enjem za bolesni-ka slu{aju}i po~etna izvje{}a pionira tihzahvata.

Prof. êrlek usavr{avao se u niz na-vrata u inozemstvu, bio je dobitnikHumboldtove stipendije (Kessel1063-1964.g.), te stipendist SZO-a u[vedskoj, Njema~koj i Velikoj Britaniji.Svoje iskustvo i saznanja objavio je u106 znanstvenih i stru~nih radova u~asopisima u zemlji i inozemstvu kao{to je i aktivno s radovima sudjelovaona niz me|unarodnih i doma}ih kon-gresa i simpozija. Sudjelovao je u pisan-ju ud`benika Interne medicine od Bot-terija do Vrhovca, te ud`benika medici-ne za medicinske sestre, te knjiga suputama za dijetalnu ishranu u gastro-enterlo{kih bolesnika ~emu je pridavaoposebnu pa`nju. Prof. dr. S. êrlek bioje izrazito otvoren i spreman za svakusuradnju koja je obe}avala dobar rezul-tat. U odgoju medicinskih kadrova svihprofila bio je strog ali korektan i pra-vi~an zahvaljuju}i izuzetnom smislu zanastavni i pedago{ki rad. Zalagao se zadecentralizaciju nastave kojoj je svrhabila kvaliteta. Prof. êrlek bio je ~lanniza me|unarodnih Gastrolo{kihdru{tava i sekcija kao i njihov predsjed-nik: npr. Njema~kog gastroentero-lo{kog dru{tva, Europskog dru{tva zabolest jetre, HLZ-a, HAMZ-a, svrstan jeu ediciju Men and Women of Distictionizdanja Velike Britanije 1981. g. a za

in memoriam

60 www.mef.hr

in memoriam mef.hr

�

svoj rad uglavnom bio nagra|ivan zah-valama svojih kolega i u~enika. Iako po-sve}en Medicinskoj struci nije pro-pu{tao radosti ìvota: bio je izvrstansporta{ boksa~, tenisa~ itd. brze vo`njeautomobilom pravdao je te`njom zato~no{}u, te iako je pisao knjige o dije-talnoj ishrani nije se dvoumio uìvati ukonzumaciji rafiniranog.

Obitelj je poklanjao posebnu pa`nju.Od 1946. g. bio je oènjen kolegicomg|om. Dr. Blankom Kantoci specijalisti-

com pedijatricom. Sin dipl. ing. strojar-stva Sven êrlek podario mu je trojeunu~adi od kojih je Andrea êrlek stu-dentica 5 godine medicine u Zagrebu.Brat Prof. dr. Nenad êrlek digestivni jekirurg, a sestra Mr. Kosana Tarrabochiabila je magistra farmacije.

Prof. dr. êrlek uvijek je otvoreno i ar-gumentirano iznosio i branio svoje sta-vove. Nije se nikada ni formalno prik-lanjao politi~kim opcijama. Njegovo

domoljublje nije uspjelo podle}i sva-kodnevno-promjenljivim mjenama.

Cjelokupni medicinski, lije~ni~ki,stru~ni, znanstveni i osobni primjerniìvot Prof. dr. êrleka duboko jeugra|en u temelje prosperiteta na{edomovine. Zato smo mu zahvalni.

Vesna ôli}-Cvrlje

•

Prof. dr. sc. Vidko Rude`(1932. – 2002.)

U Zagrebu je 16. svibnja 2002. god.preminuo profesor dr. Vidko Rude` je-dan od vode}ih hrvatskih anatoma, kojije cijeli svoj radni vijek proveo na Zavo-du i Katedri za anatomiju Medicinskogfakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu. Ro|enje 1932. godine u Brestanici u Sloveniji.Maturirao je u Zagrebu 1950. godine iiste godine upisao Medicinski fakultet uZagrebu na kojem je diplomorao 1956.godine Jo{ kao student radio je na Ka-tedri za anatomiju u svojstvu demon-stratora, a prije zavr{etka studija 1956.godine izabran je za pomo}nog asi-stenta, a nakon diplome i obaveznogvojnog staà izabran je za asistenta naistoj Katedri. Stupanj doktora medicin-skih znanosti stekao je na Medicinskomfakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu 1960.godine obraniv{i disertaciju pod naslo-vom: Topografski odnosi etmoidnog la-birinta prema maksilarnom sinusu. Ha-bilitirao je 1962. god. na Medicinskomfakultetuu Zagrebu s temom: Prakti~nova`ne varijacije maksilarnog sinusa.

Usporedno s radom na Zavodu za ana-tomiju specijalizira radiologiju te 1967.godine polaè specijalisti~ki ispit. 1967.g. izabran je za izvanrednog, a 1974. g.za redovitog profesora na Katedri zaanatomiju. U tijeku svog rada bio jepredstojnik Zavoda za anatomiju “Dra-go Perovi}” kao i predsjednik Katedreza anatomiju, sudjelovao je u brojnimodborima i povjerenstvima Medicin-skog fakulteta. Njegov znanstveni opusje vrlo bogat napisao je preko 70 publi-kacija u zemlji i inozemstvu. Organizi-rao je znanstvene skupove i kongreseanatoma u Hrvatskoj, a kao aktivni su-dionik drào je referate na mnogimdoma}im i med|unarodnim znanstve-nim skupovima. Njegov znanstveni radmoè se podijeliti u dvije cjeline u prvojnastavlja tradiciju istraìvanja svogu~itelja Akademika Drage Perovi}aprou~avaju}i varijabilnost paranazalnihsinusa. Specijalizacija iz radiologije uve-liko je usmjerila znanstveni rad profeso-ra Rudeà u pravcu pionirskog razvoja

primjenjene radiolo{ke i klini~ke anato-mije {to ~ini drugi i najve}i dio njego-vog znanstvenog opusa.

Vasilije Nikoli}

in memoriam

www.mef.hr 61

mef.hr in memoriam

�

Prof. dr. sc. Raoul Hirtzler(1923. – 2002.)

Potkraj velja~e 2002. godine umro je isahranjen u Zagrebu doktor znanosti,lije~nik, specijalist patolog, umirovljeniredovni sveu~ili{ni profesor Medicin-skog fakulteta u Zagrebu, ~lan Akade-mije medicinskih znanosti Hrvatske i~lan Royal Society of Medicine u Londo-nu.

Ro|en je u Karlovcu 3. oùjka 1923.Klasi~nu gimnaziju u Zagrebu zavr{io je1941. Kao dje~ak i gimnazijalac boravioje vi{e puta u inozemstvu, {to mu je po-moglo da vrlo dobro savlada francuski injema~ki, a kasnije i engleski jezik. Odljeta 1941. godine po~ela su vrlo te{karatna vremena za mladog Raoula i zanjegovu majku nakon {to je otac obitel-ji, lije~nik ginekolog, upu}en na robiju uKaznionicu u Lepoglavi.

Upisuje se na Medicinski fakultet uZagrebu i uredno polaè ispite. Nakonzavr{enog rata, u kasnu jesen 1945.g.,javlja se kao student dobrovoljno u ak-ciju za sje~u {ume u okolici grada Za-greb, da bi grad u zimi dobio dovoljnodrva za gorivo. Tamo se razboljeva idugo vremena oporavlja. Kao savr{enilije~nik u 1946. godini postaje asistentZavoda za patologiju. Voditelj Zavodaje tada bio profesor Sergej Saltykow.Potkraj 1951. godine poloìo je u Sara-jevu specijalisti~ki ispit iz patolo{keanatomije.

Nakon nekoliko publiciranih radovaobranio je i habilitacijsku radnju (o li-pidnim retikulozama), a zatim 1958. g.izabran je u Vije}u Medicinskog fakul-teta za sveu~ili{nog docenta.

Za izvanrednog sveu~ili{nog profeso-ra bio je izabran 1963. g., a za redov-nog profesora 1970. Za znanstvenogsavjetnika izabran je 1977. u Zagrebu.Doktorat medicinske znanosti postigaoje 1978. godine.

Profesor Hirtzler je osim osnovnograda na Fakultetu djelovao u1952-1953. g. kao prosektor u Op}ojbolnici "Dr. Josip Kajfe{" (sada Op}a bol-nica "Sveti Duh"). Radio je tri desetlje}a(od 1955. do 1985.) kao suvoditelj uOdjelu za patologiju Infektologijske kli-nike u Zagrebu, gdje je, uz obdukcijski ibiopsijski rad, s infektolozima organizi-rao mnogobrojne uzorne klini~ko-pato-logijske konferencije. U tom razdobljupublicirao je u suradnji niz radova iz in-fektologijske problematike. Me|u timradovima obradio je epidemiju polimi-jelitisa (1960.g.), probleme bilhareioze,

listerioze, herpes simplex i dr. Vi{e go-dina je kao patolog sura|ivao s Otori-nolaringolo{kom klinikom Medicinskogfakulteta (voditelj prof. B. Gu{i}).

Velik dio njegove posebne pa`nje,njegovog stru~nog i znanstvenog rada,pored op}e patologije, bila je onkolo-gijska patologija. Spomenimo da je usuradnji s patolozima i klini~arimaobra|ivao i publicirao karcinoide bron-ha, solidni karcinom {titnja~e i tumoreglave i vrata.

Nakon osnivanja Odjela za elektron-sku mikroskopiju, u zgradi Zavoda zapatologiju (na [alati, 1955.g.) sudjelo-vao je u publiciranju radova primjenju-ju}i elektronsko-mikroskopske pretra-ge. Uklju~ivao se je i u eksperimantal-no-patologijske radove, tako npr. priistraìvanju ko{tanih heterotransplan-tata.

Dobiv{i stipendiju Svjetske zdravstve-ne organizacije radio je 1956.g. u Lon-donu, u Chester Beatty Research Insti-tut, uz voditelja profesora A. Haddowakoji se bavio eksperimentalno-onkolo-gijskim istraìvanjima.

Profesor Hirtzler je objavio niz rado-va, dijelom u suradnji, u ~asopisima:"Medicinar" (1948.g.), "Lije~ni~ki vje-snik" (1951-1962.), "Libri oncologici"(1971.) "Radovi Medicinskog fakultetau Zagrebu" (1954, 1970.), "Rad JAZU"(sada HAZU) (1958.), "tuberkuloza"(1956, 1969.), "Zeitschrift für Krebsfor-schung und klinische Onkologie"(1953.), "Journal of Laryngology andOtology" (1962), "Zentralblatt der allge-meine u Pathologie und pathologischerAnatomie" (1975) i dr.

Objavljivao je i nastavne tekstove.Napisao je "Praktikum patolo{ke histo-logije" za studente (1955. i 1958.), a bioje suautor u priru~niku A. Bunarevi} isur. "Obdukcijska tehnika i dijagnosti-ka", Zagreb (1972) i suautor u ud`beni-cima "Op}e patolo{ke anatomije", Za-greb (1961) i "Specijalne patolo{ke ana-tomije", Zagreb (1965).

U svom laboratorijskom i dijagno-sti~kom radu prof. Hirtzler je bio mar-ljiv, strpljiv i pedantan. S mnogo pa`njeredigirao je tekstove publikacija, kon-gresnih radova i prijevode kratkihsadràja.

Posebno se trudio oko prijevoda obaizdanja poznate knjige S. L. Robbinsa"Patologijske osnove bolesti" u kojimaje bio redaktor prijevoda. Poslije pred-

govora i srda~ne podr{ke profesoraRobbinsa i njegova inozemnog naklad-nika i na{eg doma}eg nakladnika, knji-gu su prevodili 15 na{ih patologa i neu-ropatologa. Knjiga je op}enito dobroprimljena, posebno njezino II izdanje u1985. godini, kako sadràjem, opre-mom i na~inom izlaganja gradiva. Stu-dentima je pruìla pouzdanu razinume|unarodne kvalitete znanja u po-dru~jima tada suvremene humane pa-tologije.

Profesor Hirtzler bio je od1976-1979. predstojnik Katedre pato-logije, a 1979. predstojnik Zavoda zapatologiju. U jednom semestru bio jepredsjednik Savjeta Medicinskog fakul-teta.

Primio je brojna javna priznanja, ajedno od njih bio je Orden rada sa zlat-nim vijencem.

Neka bi i ovo, saèto i nepotpuno ko-memorativno slovo bilo izraz priznanjaprofesoru Raoulu Hirtzleru za njegovoìvotno djelo.

Anton Zimolo

in memoriam

62 www.mef.hr

in memoriam mef.hr

�

Prof. dr. sc. Dubravka @ani} – Matani}(1941. – 2002.)

Dubravka @ani} Matani} ro|ena je 9.velja~e u Poègi, gdje je zavr{ila osnov-nu {kolu i gimnaziju.

Godine 1960. upisuje se na Medicin-ski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, nakojem i diplomira 1966. g.

Nakon zavr{enog obveznoglije~ni~kog staà u Medicinskom centruu Poègi, svoju lije~ni~ku karijeruzapo~inje radom na Odjelu za internebolesti Op}e bolnice u Poègi.

Svoju anesteziolo{ku edukacijuzapo~inje 1969. g u KBC Rebro, a nakonpoloènoga specijalisti~kog ispita, tije-kom dvije godine razvija i vodi Odjel zaanesteziologiju u Op}oj bolnici uPoègi.

Od 1974. g. djelatnica je Zavoda zaanesteziologiju i intenzivno lije~enjeKlinike za kirurgiju KBC Rebro. Upisomna poslijediplomski studij iz farmakolo-gije zapo~inje svoju znanstvenu karije-ru.

Znanstveni stupanj magistra znanostiiz toga podru~ja stje~e 1979. g, a 1983.g. brani svoju doktorsku disertaciju podnaslovom: «Interakcija teofilina i halo-tana u anesteziranih bolesnika s bron-hijalnom astmom« na Medicinskom fa-kultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu.

Svoje klini~ko usavr{avanje dr. Du-bravka @ani} Matani} nastavlja vi{ek-

ratnim studijskim boravcima u [vicar-skoj i Njema~koj te ste~eno znanjeprimjenjuje unapre|uju}i klini~ku ruti-nu na Zavodu i nesebi~no prenose}i ko-legama svoje novo znanje i iskustvo.

Nastavnu karijeru zapo~inje 1979. g.u svojstvu predava~a na poslijediplom-skim studijima.

Godine 1987. stje~e naslov znanstve-nog asistenta, a 1991. g. postaje do-cent na Medicinskom fakultetuSveu~ili{ta u Zagrebu.

Nakon utemeljenja Katedre za ane-steziologiju i reanimatologiju Medicin-skog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebupostaje jednom od njezinih prvihpro~elnica - 1997. g.

Znanstveno nastavno zvanje izvan-rednog profesora na istom fakultetustje~e 1999 g.

Naàlost te{ka, kroni~na iscrpljuju}abolest, iznenada prekida njenu klini~ku,znanstvenu i nastavnu aktivnost.

Dubravka @ani} Matani} u klini~kojanesteziologiji, brojnim radovimaostavlja trag vrsnog anesteziologa, a naMedicinskom fakultetu kreativnogznanstvenika i predava~a te u~iteljabrojnih mla|ih generacija.

Objavila je vi{e od stotinjak stru~nih iznanstvenih radova u doma}im i stra-nim uglednim ~asopisima.

Anesteziolo{ka djelatnost i Katedraza anesteziologiju i reanimatologiju ra-nim odlaskom prof. dr. sc. Dubravke@ani} Matani} izgubila je predanog dje-latnika, pouzdanog suradnika i iskre-nog prijatelja, posebno mla|im genera-cijama.

Za Katedru za anesteziologiju i reani-matologiju Medicinskog fakultetaSveu~ili{ta u Zagrebu

Ana Marki~evi}

Najavljeno u pro{lome broju na{ega

~asopisa, do danas se ostvarilo. Tvrtka

POTOMAC iz Zagreba, Kaptol 21, pozna-

ta po izradi kravata, rubaca i ostalih vri-

jednih i karakteristi~nih suvenira, ponu-

dila je medicinarima i drugim zainteresi-

ranima bogat izbor kravata i rubaca

samo za na{ fakultet. U sklopu me|usob-

ne suradnje tvrtka POTOMAC je odobrila

popust na cijene kravata i rubaca, ali i na

cijene ostalih svojih proizvode. Popust se

odnosi na sve djelatnike i studente

na{ega fakulteta.

Svaki biv{i ili sada{nji student Medicin-

skog fakulteta ima sada mogu}nost da se

i vanjskim znakom, tj. no{enjem kravate

ili rupca Medicinskog fakulteta, identifi-

cira sa svojom "{kolom".

U ovom broju mef.hr pokazujemo jo{

nekoliko motiva iz cjelokupne ponude i

po prvi puta prikazujemo rubac. Pri tome

moramo istaknuti kako je kvaliteta gra-

fi~kog prikaza ograni~ena potrebom ti-

ska u crno-bijeloj tehnici.

Documents

Sadr`aj Rije~ dekanamef.unizg.hr/wp-content/uploads/2015/12/MEF.HR-za-prosinac-2002.pdf · tivno slabiji uspjeh na nekim fakulteti-ma doveo je do, nadam se, privreme-nog odustajanja