Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NAKLADNIK: Ekonomska i trgovačka škola DubrovnikZA NAKLADNIKA: Suzana Đurđević, prof.LEKTURA I KOREKTURA: Sandra Rossetti-Bazdan, prof.GRAFIČKA OBRADA I TISAK: Alfa-2 d.o.o.NAKLADA: 90 primjeraka
Tiskanje dovršeno u lipnju 2013.
GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO
KURIKUL izvannastavne aktivnosti
Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik Dubrovnik, lipanj 2013.
4
PODATCI O PROJEKTU “Jačanje komunikacijskih kompetencija učenika srednjih ekonomskih škola” - VOC.COMNositelj projekta
Ekonomska i trgovačka škola DubrovnikIva Vojnovića 14, 20 000 Dubrovnik
Partneri na projektu:Srednja ekonomska škola Joze Martinovića MostarKralja Tomislava 1, 88 000 Mostar, BiHTreća ekonomska škola ZagrebTrg J.F. Kennedyja 5, 10 000 Zagreb
Suradnici na Projektu:•DUNEA, regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije
Branitelja Dubrovnika 41, 20 000 Dubrovnik•Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku
Branitelja Dubrovnika 29, 20 000 Dubrovnik•Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije
Gundulićeva poljana 1, 20 000 Dubrovnik
Trajanje projekta22. rujna 2012. - 21. kolovoza 2013.
Vrijednost projektaUkupna vrijednost projekta: 99.177,07 EURDodijeljena bespovratna sredstva : 85.103,84 EUR
Provedbeno tijelo:Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihOdjel za financiranje i ugovaranje IPA programaRadnička cesta 37b, 10 000 Zagreb
5
Poštovane kolegice i kolege!
Kada smo se odlučili prijaviti na natječaj „Modernizacija školskih kurikula u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada/gospodarstva“ , dugo smo razmišljali o tome kako bismo, u okviru naše ekonomske i trgovačke struke, mogli pridonijeti modernizaciji školskoga kurikula, i to takvoj koja bi rezultirala poboljšanjem položaja naših učenika na zahtje-vnom tržištu rada. Odluka je pala na usavršavanje u području komunikacijskih kompetencija. Neskromno kažem: „usavršavanje“ jer naši se učenici obrazuju u području komunikologije u okviru redovitih i obveznih školskih predmeta (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Poduzetništvo, Osnove poduzetništva i menadžmenta, Marketing, Poslovne komunikacije, Promidžbene aktivnosti) i izbornih predmeta (Vježbenička tvrtka, Strukovne vježbe), što znači da se nipošto ne kreće od nule. Unatoč tome, držimo da je takvo usavršavanje potrebno. Razlozi su tome različiti. Nalazimo ih djelomično u prirodi predmetnih kurikula koji su preopterećeni teorijskim sadržajima, taksativnim podatcima i činjenicama, dok se komunikacijskim vještinama u okviru redovite nastave ne stigne posvetiti dovoljno pozornosti. Jedan od razloga je svakako i taj što smo svi mi odraz doba u kojem živimo, pa tako i naši učenici koji se teško snalaze u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Očekivali bismo da se makar dobro snalaze u oblicima elektroničke komunikacije, ali često su oni u toj komunikaciji samo pasivni konzumenti koji ne znaju npr. koristiti internetske pretraživače, nekritički se odnose prema informacijama koje tim putem pronađu i općenito koriste samo pojedine alate (Facebook, Twitter). Tako se rodila ideja o kreiranju izvannastavne aktivnosti u kojoj bismo s pomoću kreativnih nastavnih metoda naglasak stavili na komunikaciju samu, i to ponajprije na usmenu komunikaciju potpomog-nutu elektroničkom podrškom. Komunikacijske vještine koje bi učenici stjecali i razvijali na takvoj izvannastavnoj aktivnosti usmjeravali bismo, biranjem odgovarajućih sadržaja, prema usavršavanju strukovnih kompetencija. I tako je nastao plan za izvannastavnu aktivnost „Gov-orništvo za poduzetništvo“. Ovu izvannastavnu aktivnost odlučili smo provoditi modularno, tj. u određenom broju tema/šk. sati, što bi značilo da će se izvannastavna aktivnost izvoditi kroz jedan određeni period (3 - 4 mjeseca), a ne kroz cijelu školsku godinu, što držimo prikladnim kad imamo u vidu organizaciju nastave u dvije školske smjene, veliki broj učenika putnika i slične probleme. Također držimo da će učenici biti motiviraniji za izvannastavnu aktivnost koja njihov raspored neće opterećivati tijekom cijele školske godine. Radi motiviranja učenika, osmislili smo i natjecateljski karakter ove izvannastavne aktivnosti.Napominjem da je većina projektnih aktivnosti tijekom provedbe projekta bila edukacijskoga karaktera, pa smo tijekom projekta organizirali dva edukacijska seminara za nastavnike i dva edukacijska seminara za učenike. Na tim su se seminarima učenici i nastavnici usavršavali u govorničkim i informacijskim vještinama, vještinama neverbalne komunikacije, izradbi govora na hrvatskom i engleskom jeziku itd. Cilj učeničke edukacije bio je motivirati učenike za sustavniju izobrazbu iz područja komunikacijskih vještina, osvijestiti kod njih potrebu za unapređenjem komunikacije, osobito govorne i elektroničke. Također, cilj je bio i pobuditi svijest o važnosti komunikacijskih vještina za napredovanje u ekonomskoj struci. Dio učenika koji su sudjelovali u edukaciji uključen je u izvođenje nastave u okviru aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“, a svoj doprinos toj aktivnosti dat će kao asistenti ili prezenteri. Cilj nastavničke edukacije bio je usavršavanje nastavnika u komunikološkim vještinama, jačanje izvanpredmetne korelacije i priprema za izradbu kurikula za izvannastavnu aktivnost Govorništvo za poduzetništvo, u izvođenju kojega će sudjelovati svi nastavnici koji su završili edukaciju. Na završetku, mogu reći da vam s ponosom predstavljamo kurikul i prijedlog izvedbenoga programa izvannas-tavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ u kojem su, kao što ćete vidjeti, nastavne metode važne koliko i sadržaji ili čak važnije od sadržaja, što tom kurikulu daje jednu posve novu kvalitetu u odnosu na tradicionalne školske kurikule.
Sandra Rossetti-Bazdan, voditeljica projekta
6
„Tvoj govor neka bude jasan, bistar i kratak, ali ne opet toliko da bude nerazumljiv... Moraš razlagati da ti glas, lice, kretnje i odmjerenost budu ljupki. Glas mora biti umjereno jak. Pema tome govoriš li o malim ili uzvišenim stvarima, moraš mijenjati glas, pa će on biti oštar, samilostan, uzvišen, snižen itd. Što se tiče vanjštine, ne smiješ micati glavom, očima, ustima, rukama i nogama, nego moraš ostati čvrst i miran umarajući samo jezik, dok drugi dijelovi tijela miruju. Njeguj lijep način govora i izlaganja.“
Benedikt Kotruljević, ekonomist, “O trgovini i savršenom trgovcu”,
15. st.
7
Izvannastavna aktivnost “GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO“•Govorništvo?
Pojam govorništvo podrazumijeva znanost o govornom izražavanju, ali i same oblike gov-ornoga izražavanja. Govorno izražavanje ocijenjeno je vrlo važnim segmentom obrazovanja u Nacionalnom okvirnom kurikulu (NOK-u), i to u svim odgojno-obrazovnim područjima, a osobito u jezično-komunikacijskom području čija je glavna svrha: omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj vještina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova poveza-nih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Za razliku od ostalih predmeta, u predmetima jezično-komunikacijskoga područja, jezik je istovremeno sredstvo i sadržaj podučavanja. Međutim, jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja, sredstvo kojim se učenicima posreduje sadržaj nastavnoga predmeta. Ovladanost jezikom temelj je cjeloživotnoga učenja. Ovladanost jezikom postiže se ostvarivanjem određenih postignuća u slušanju, govorenju, čitanju i pisanju.
•Poduzetništvo?
Poduzetništvo je nastavni predmet u strukovnim školama (sektor ekonomije i trgovine), ali u nazivu naše izvannastavne aktivnosti, poduzetništvo treba shvatiti šire: kao oblik učenja i temelj cjeloživotnom učenju. Važnost poduzetničkoga načina razmišljanja i obrazovanja za poduzetništvo prepoznala je Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, izradivši dokument Strategija učenja za poduzetništvo 2010. - 2014. U NOK-u poduzetništvo se javlja kao jedna od međupredmetnih tema s ciljem razvoja poduzetničkih kompetencija učenika: razvoja osobina ličnosti te znanja, vještina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje uspješne poduzetne osobe. Poduzetnu osobu ne shvaćamo samo kao poduzetnika, već kao sposobnu, efikasnu, spretnu, snalažljivu osobu koja je vješta u praktičnoj provedbi određenih ideja u različitim životnim situacijama, pa tako i u obrazovanju i radu.
8
KURIKUL izvannastavne aktivnosti “GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO”
Kome je kurikul namijenjen?
Namijenjen je svim školama u sektoru ekonomije i trgovine, koje obrazuju učenike za zanimanja: ekonomist, komercijalist, poslovni tajnik, upravni referent, prodavač.
Između navedenih smjerova, možda ga je najkorisnije preporučiti ekonomistima jer, kako se može vidjeti iz korelacijske tablice koja se nalazi na sljedećoj stranici, njima je najpotrebnije dodatno obrazovanje iz komunikacijskih vještina.
Međutim, i sve druge srednje strukovne škole, a isto tako i škole gimnazijskoga tipa mogu učenicima ponuditi izvannastavnu aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“.
Koliko traje program izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“?Program se planira izvoditi 4 mjeseca, u trajanju od 16 školskih sati. Tamo gdje organizacijski uvjeti dopuštaju, tj. gdje se nastava odvija u jednoj smjeni, bolje je planirati 16 sunčanih sati. Program završava natjecanjem.
Kako je organizirana izvannastavna aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“?Organizirana je u 3 dijela:prvi dio - predavanje teorijskih sadržajadrugi dio - radionice (uz individualne konzultacije)treći dio - prezentacije radova i natjecanje
Tko će izvoditi izvannastavnu aktivnost „Govorništvo za poduzetništvo“?Novost aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ upravo je u tome što će u izvođenje ak-tivnosti biti uključeno više nastavnika različitih stručnih profila. Nastavu će izvoditi i radionice će voditi: nastavnici Hrvatskoga jezika, Engleskoga jezika i nastavnici ekonomske skupine predmeta, uz podršku nastavnika Informatike. Ovakvim pristupom nastavi unaprijedit će se međupredmetna korelacija, suradništvo, a svakako će se dinamizirati sam proces poučavanja.
Koji je optimalan broj polaznika?Optimalni rezultati postići će se sa skupinom do 20 učenika. Polaznici zajedno slušaju teor-ijske sadržaje, a zatim se dijele u dvije manje skupine s kojima mentori odrađuju radionički dio aktivnosti.
Koji su materijalni uvjeti potrebni za izvođenje izvannastavne aktivnosti „Gov-orništvo za poduzetništvo“?
Za izvođenje te aktivnosti opremit će se u partnerskim školama po dvije učionice, i to bijelim pločama, računalima, kamerama, mikrofonima, projektorima i kopirnim uređajima.
Kako je s pomoću kurikula izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzet-ništvo“ ostvarena međupredmetna korelacija?
U srednjim ekonomskim školama u okviru pojedinih nastavnih predmeta komuniciranje je važno kao sredstvo podučavanja nastavnih sadržaja, a u pojedinim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Engleski jezik, Poslovne komunikacije) komuniciranje je i sredstvo podučavanja i nastavni sadržaj. Između općeobrazovnih i strukovnih predmeta postoje brojne korelacije na jednoj i na drugoj spomenutoj razini, ali u samom procesu nastave te korelacije nisu dovoljno naglašene ni iskorištene.U tablici koja slijedi ukazat ćemo na korelaciju između sadržaja općeobrazovnih i strukovnih predmeta srednjih ekonomskih škola i sadržaja izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“, napominjući da sve mogućnosti korelacije nisu iscrpljene ovom analizom.
9
TABLICA MEĐUPREDMETNE KORELACIJENastavna cjelina / tema Izvannastavna aktivnost
“Govorništvo za poduzetništvo”
HRVATSKI JEZIK3. razred
4. razred
Predmetno područje: IzražavanjeCjelina: Javni govor, Usmeno preda-vanjeTeme: Priprema govora, Vrste govora, Vrednote govorenoga jezika
Cjelina: RaspravaTeme: Struktura rasprave, Argumenti-ranje itd.
Cjelina: Esej
Cjelina: Komunikacijski tekstoviTeme: Reklama itd.
Cjelina: Govorničke vrsteTeme: Javni govor, Svečani i prigodni govor
Cjeline: Govorničke vrste, Opće gov-orničke vještineTeme: Debata, Argumentacija
Cjelina: Govorničke vrsteTeme: Javni govor, Debata
Cjelina: Jezik medijaTema: Promidžbena poruka
ENGLESKI JEZIK1. razred
2. razred
3. razred
Unit: Media Topic: Discussions: Influence of mag-azines, newspapers, Internet
Unit: Advertising Topic: Listening/reading - advertise-ments
Unit: Careers Topic: Job Interview
Unit: IdentitiesTopic: Personality
Unit: StyleTopic: Describing people, giving opinion
Unit: New Horizons Topic: giving/explaining opinions
Cjeline: Govorničke vrste, Jezik medijaTeme: Debata, Dizajn medijskih poruka, Etika medija
Cjelina: Jezik medijaTema: Promidžbena poruka
Cjeline: Poslovno komuniciranje, Opće govorničke vještineTeme: Poslovni sastanak, Slušanje gov-ora, Govorna izvedba, Strah i trema, Neverbalna komunikacija, Govorna spretnost
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
Smjer ekonomist
Cjelina: Društveno odgovorno poslovanje i odnosi s lokalnom zajednicom/tržni odnosiTema: DOP i mediji
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke, Etika medija
VJEŽBENIČKA TVRTKA
Smjer ekonomist
Cjelina: Sudjelovanje na sajmuTema: Prodajni razgovor
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke
10
KOMUNIKACIJSKO- - PREZENTACIJSKE VJEŠTINE
Novi predmet koji se od sljedeće šk. godine uvodi usmjer ekonomist
Cjelina: Prezentacijske vještineTeme: Govor tijela, Glasovne spos-obnosti, Strah - neprijatelj ili saveznik, Vrste strahova, Kako pobijediti strah, Analiziranje publike i okolnosti, Audio-vizualna pomagala, Dojmljiv nastup, Efektno zakjučivanje
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost
STRUKOVNE VJEŽBE
Smjer komercijalist
Cjelina: Sudjelovanje na sajmuTema: Prodajni razgovor
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke
POSLOVNE KOMUNIKACIJE
Smjer komercijalist
1. razred
2. razred
3. razred
Cjelina: Pojam, vrste i proces poslov-noga komuniciranjaTema: Vrste komuniciranja, Komu-nikacijski proces
Cjelina: Bonton u poslovnim komu-nikacijamaTema: Pojam i važnost bontona u poslovnim komunikacijama, Razine poslovnog bontona, Norme ponaša- nja, Kulturološke razlike u međunar-odnom poslovnom komuniciranju
Cjelina: Korporacijske komunikacije - odnosi s javnošćuTema: Pojam i vrste komunikacija u od-nosim s javnošću (odnosi s medijima, tržištem, s vanjskom javnošću, zapos-lenicima, krizno komuniciranje i sl.)
Cjelina: Neverbalno komuniciranjeTema: Neverbalni znakovi i signali, Kar-akter neverbalne poruke, Kulturološke razlike u neverbalnoj komunikaciji
Cjelina: Verbalno komuniciranjeTema: Retorika, Govor (konvencion-alni i poslovni), Kompozicija govora organizacija govorne poruke, logika u govoru, Opća govornička pravila, Vrste govora, Komunikacijske situacije: sastanak, telefonska prodaja, prezenti-ranje, pregovaranje
Cjelina: Poslovno komuniciranje
Cjelina: Poslovno komuniciranjeTema: Govorni bonton
Cjeline: Poslovno komuniciranje i Jezik medija
Cjelina: Opće govorničke vještineTema: Neverbalna komunikacia
Cjeline: Govorničke vrste, Poslovno komuniciranjeTeme: Javni govor, Svečani i prigod-ni govor, Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija
11
TAJNIČKO POSLOVANJE 1
Smjer poslovni tajnik
Cjelina: Osnovni pojmovi tajničkoga poslovanjaTeme: Vrste poslovnoga komunicira- nja, Karakteristike suvremene tajnice
Cjelina: Poslovni bontonTeme: Pojam i značenje bontona, Bon-ton i komunikacija, Važnost uspješne komunikacije, Izgled tajnice, Pravila ophođenja, itd
Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton
TAJNIČKO POSLOVANJE 2
Smjer poslovni tajnik
Cjelina: Odnosi s javnošćuTeme: Pojam i značenje PR-a, Prezent-acijske sposobnosti
Cjelina: Organizacija radnoga sastanka
Cjelina: Odnosi s javnošću, protokoli u županijama, gradovima i općinamaTeme: Pojam glasnogovornika, Vrste sastanka, Kontakti s medijima, Konfer-encija za novinare itd.
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost
Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton
Cjeline: Poslovno komuniciranje, Jezik medijaTeme: Poslovni sastanak, Govorni bonton, Tiskovna konferencija, Dizajn medijskih poruka, Promidžbene po-ruke, Etika medija
4. razred Cjelina: Marketinške i poduzetničke komunikacijeTema: Marketinške komunikacije, Po-duzetničke komunikacije: prezentiranje poduzetničke ideje/plana
Cjelina: Primjena komunikacijskih vještina u komercijalnom poslovanjuTema: Prezentacija proizvoda/usluge, Poslovna retorika - govor na određenu temu, Pregovaranje, Neverbalna ko-munikacija - analiza usklađenosti kod prethodnih verbalnih komunikacija
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke, Etika medija
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost, Profili-ranje publike, Argumentacija, Retoričke figure
12
OSNOVE PODUZETNIŠTVA I MENADŽMENTA
Smjer poslovni tajnik
3. razred
Cjelina: Osnove poduzetništvaTema: Karakteristike poduzetništva
Cjelina: Poduzetnička idejaTema: Stvaranje, prikupljanje,analiza i provedba poduzetničke ideje
Cjelina: Poduzetnički pothvatTema: Poslovni plan - projekt novog posla (vježba)
Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Govorni bonton
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost
Cjeline: Govorničke vrste, Poslovno komuniciranjeTeme: Javni govor, Svečani i prigod-ni govor, Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija
PODUZETNIŠTVO
Smjer ekonomist, komercijalist
Cjelina: PoduzetnikTema: Osobine poduzetnika
Cjelina: Upravljanje poduzetničkim pothvatomTema: Unutarnje komunikacije i odnosi
Cjelina: Poslovno komuniciranjeTeme: Govorni bonton
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost
POZNAVANJE ROBE
Smjer komercijalist, prodavač
Cjelina: Upravljanje kvalitetomTeme: Svojstva robe, Kvaliteta robe
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke
MARKETING
Smjer ekonomist, komercijalist, pro-davač
Cjelina: Istraživanje tržištaTema: Metoda ispitivanja anketama i intervjuom
Cjelina: Opće govorničke vještineTeme: Slušanje govora, Govorna iz-vedba, Strah i trema, Neverbalna ko-munikacija, Govorna spretnost
PROMIDŽBENE AKTIVNOSTI
Smjer komercijalist Cjelina: Promotivne aktivnosti u tr-goviniTema: Promocija proizvoda
Cjelina: Jezik medijaTeme: Dizajn medijskih poruka, Pro-midžbene poruke
13
Koje su neposredne koristi jačanja međupredmetne korelacije s pomoću kuri-kula izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“?
Međupredmetna korelacija osobito dolazi do izražaja na školskim, županijskim i državnim natjecanjima iz strukovnih predmeta, kao što su natjecanja Mladi poduzetnik, Komercijalist i Sajam vježbeničkih tvrtki. Znanja i vještine za ova natjecanja stječu se kroz nastavu strukovnih predmeta: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Marketing, Vanjskotrgovinsko poslovanje, Poslovne komunikacije, Gospodarstvo, Vježbenička tvrtka i Strukovne vježbe. Da bi učenici pristupili natjecanjima, potrebna je uska suradnja profesora strukovnih predmeta s onim općeobrazovnih predmeta poput Hrvatskoga jezika, a osobito Engleskoga. Naime, na spome-nutim natjecanjima učenici izvode kratki pozdravni govor na hrvatskom i engleskom jeziku u kojem predstavljaju svoju tvrtku, zaposlenike i neki proizvod. U daljnjem tijeku natjecanja učenici nastoje uvjeriti potencijalne klijente da će upravo njihov proizvod najbolje zadovoljiti potrebe potrošača i na taj način obogatiti tržište novim originalnim proizvodom. Ovdje do izražaja dolazi govornička vještina korištenja modalnim izrazima, kolokacija i stručna termi-nologija. Inicijativnost, kreativnost i timski rad pokazuju se pri osmišljavanju promidžbenoga materijala i loga tvrtke na hrvatskom i engleskom jeziku. Sva ova znanja i vještine jednako će poslužiti i u pisanom dijelu zadatka u kojem se od natjecatelja traži da napišu kratku poslovnu ponudu svojim poslovnim partnerima gdje se također mogu primijeniti metode argumentiranja iz sadržaja izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“. Budući da natjecanja simuliraju stvarne poslovne situacije, nepotrebno je naglašavati koliko će su-dionici profitirati u realnom životu. Radionice koje planira ovaj kurikul poboljšat će suradnju nastavnika stručnih predmeta s nastavnicima Hrvatskoga i Engleskoga jezika, s pomoću koje će individualna komponenta te specifičnost svakoga pojedinog predmeta djelovati sinergijski u ostvarenju konačnoga zajedničkog cilja - komunikacijske izvrsnosti govora u svijetu poduzetništva.
Kako se evaluira rad i postignuća ove izvannastavne aktivnosti?
Na završetku programa bit će organizirano natjecanje, a također će se provesti i anketiranje sudionika. Rezultati školskih, županijskih i državnih natjecanja, osobito iz strukovnih predmeta, poslužit će kao dodatna, vanjska evaluacija.
14
Odgojno-obrazovni ciljevi•osposobiti učenike za primjenu stečenoga znanja i govorničkih vještina u različitim situ-
acijama•razviti strategije čitalačke pismenosti (u skladu s definicijom PISA programa)•potaknuti učenike na stvaralačko izražavanje ideja•omogućiti poduzetničko učenje izvan formalnoga obrazovanja•razviti poduzetnost, inovativnost i kreativnost•razviti inicijativnost, organizacijske sposobnosti i suradničke vještine•naučiti raspravljanjem o temama i problemima s drugima doći do zajedničkih rješenja•razvijati toleranciju i prihvaćanje različitih stavova•osposobiti se za prilagođavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama• razvijati stvaralački pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te
natjecanju•razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vre-
menom i informacijama,kako u samostalnomu radu, tako i pri radu u skupini•razviti pozitivan stav prema stjecanju novoga znanja i prema učenju općenito•preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem•osposobiti se za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva•razviti vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritičkoga odnosa prema vlas-
titomu uspjehu, tj. neuspjehu•razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet
Odgojno-obrazovni ishodi• isplanirati oblik govorene cjeline različite složenosti, zadane ili samostalno odabrane•odabrati i procijeniti ključne riječi u skladu s temom, namjenom, oblikom poruke te
slušateljstvom •razvijati modele argumentacije•u govoru ovladati pravogovornom normom i rječnikom•znati oblikovati i prezentirati promidžbenu poruku•znati oblikovati i održati svečani govor•znati sastaviti govor na određenu temu, a osobito na ekonomsku temu •tražiti informacije, procijeniti njihovu pouzdanost i služiti se informacijama iz različitih izvora
(rječnici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji) •održati vremenski ograničen govor na određenu temu, a osobito na ekonomsku temu•znati profilirati publiku•prevladati strah i tremu kod javnoga govorenja•osvijestiti važnost neverbalne komunikacije; kontrolirati neverbalne znakove•naučiti debatirati•naučiti tolerantno prihvatiti tuđe stavove i mišljenje te im se suprotstaviti argumentima•razvijati kulturu dijaloga•znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja•razlikovati činjenice od tvrdnji i mišljenja •kritički se odnositi prema medijskim porukama
15
Nastavne cjeline i teme1. CJELINA: GOVORNIČKE VRSTE
TEME: Javni govor, Svečani i prigodni govor, Debata
2. CJELINA: OPĆE GOVORNIČKE VJEŠTINE
TEME: Slušanje govora, Govorna izvedba, Strah i trema, Neverbalna komunikacija, Govorna spretnost, Profiliranje publike, Argumentacija, Retoričke figure
3. CJELINA: POSLOVNO KOMUNICIRANJE
TEME: Poslovni sastanak, Tiskovna konferencija, Govorni bonton
4. CJELINA: JEZIK MEDIJA
TEME: Dizajn medijskih poruka, Promidžbene poruke, Etika medija
Popis nastavnih metoda
Oluja mozgova, igra riječi, igrokaz - važnost govorništva u poduzetništvu, igrokaz - simuli-ranje poslovnoga sastanka, igrokaz - osmišljavanje promidžbene poruke, vreća iznenađenja, slagalica, pojačana nastava, dokumentarni film u nastavi, metoda zrcala, razredna debata, natjecateljska debata, brza debata, govor improvizacije, individualne konzultacije.
16
Prije
dlog
izve
dben
oga
pro
gram
a iz
vann
asta
vne
aktiv
nost
i “G
ovor
ništ
vo z
a p
oduz
etni
štvo
”Br
oj
sati
Nas
tavn
a te
ma
Nas
tavn
e m
eto
de
i mat
erija
liPr
edav
ač
Prvi
dio
: pre
dav
anje
teor
ijski
h sa
drža
ja u
z vj
ežb
e1.
Reto
ričke
vrs
tePr
ofilir
anje
pub
like
Fron
taln
a m
eto
da, s
likok
az, n
asta
vni l
istić
i, m
eto
da s
lag
alic
eN
asta
vnik
/ca
Hrv
atsk
oga
jezi
ka
2.St
rukt
ura
gov
ora
Arg
umen
taci
jaFr
onta
lna
met
oda
, slik
okaz
, nas
tavn
i lis
tići,
heur
istič
ki ra
zgov
or, m
eto
da p
ojač
ane
nas-
tave
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
3.C
onne
ctiv
es a
nd s
ignp
osts
in p
ublic
sp
each
and
exe
rcis
eFr
onta
lna
met
oda,
met
oda
vreć
a iz
nena
đenj
aN
asta
vnik
/ca
Engl
esko
ga je
zika
4.Je
zik
med
ijaFr
onta
lna
met
oda
, slik
okaz
;m
eto
da e
duk
ativ
nog
a fil
ma
u na
stav
i ili
ig-
roka
z - o
smiš
ljava
nje
pro
mid
žben
e p
oruk
e
Nas
tavn
ik/c
a En
gles
koga
jezi
ka
Dru
gi d
io: r
adio
nice
5. 6.Pr
ipre
man
je i
izvo
đenj
e s
veča
noga
gov
ora
(nap
omen
a: k
od b
iranj
a ob
lika
i tem
e sv
eča-
noga
gov
ora
vodi
ti ra
čuna
o u
smje
reno
sti k
st
ruci
, npr
.: zdr
avic
a va
žnoj
oso
bi s
javn
e ek
on-
omsk
e sc
ene,
zah
vala
pov
odom
nag
rade
Zl
atna
kun
a i s
l.)
Inte
rnet
sko
pret
raži
vanj
e, ja
vno
govo
renj
e,
met
oda
govo
r im
prov
izac
ijeN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta,
nas
tavn
ik/c
a In
form
atik
e
7.N
ever
bal
na k
omun
ikac
ijaA
naliz
iranj
e sn
imlje
noga
mat
erija
la s
na-
glas
kom
na
anal
izi n
ever
bal
nih
znak
ova;
up
itnik
za
test
iranj
e st
raha
i tr
eme;
met
oda
zr
calo
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
skog
a je
zika
i na
s-ta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
redm
eta
8.Po
slov
ni s
asta
nak
Igro
kaz
sim
ulac
ija p
oslo
vnog
a sa
stan
ka il
i ig
-ro
kaz
važn
ost g
ovor
ništ
va u
pod
uzet
ništ
vuN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
redm
eta
9.Po
četn
o ob
likov
anje
gov
ora
(bira
nje
tem
a, n
pr.:
PD
V 25
% tr
eba
ukin
uti,
Treb
a uk
inut
i PD
V na
ort
oped
ska
pom
aga-
la, N
e tr
eba
uves
ti p
orez
na
nekr
etni
ne i
sl.)
Olu
ja m
ozg
ova,
indi
vidu
alne
kon
zulta
cije
Nas
tavn
ik/c
a ek
onom
ske
skup
ine
pre
d-
met
a, n
asta
vnik
/ca
Info
rmat
ike
10.
Gov
orni
stil
, jav
ni n
astu
pSn
iman
je k
amer
om, a
naliz
iranj
e sn
imlje
noga
m
ater
ijala
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
11.
Deb
ata;
pra
vila
deb
atira
nja
Fron
taln
a m
eto
da, s
likok
az, m
eto
da s
lag
alic
eN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta
i nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
12.
Deb
atira
nje
Olu
ja m
ozg
ova,
met
oda
razr
edne
deb
ate
Nas
tavn
ik/c
a ek
onom
ske
skup
ine
pre
d-
met
a i n
asta
vnik
/ca
Hrv
atsk
oga
jezi
ka
13.
Izvo
đen
je g
ovor
aJa
vno
gov
oren
jeN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta
i nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
Treć
i dio
: nat
jeca
nje
17
Prije
dlog
izve
dben
oga
pro
gram
a iz
vann
asta
vne
aktiv
nost
i “G
ovor
ništ
vo z
a p
oduz
etni
štvo
”Br
oj
sati
Nas
tavn
a te
ma
Nas
tavn
e m
eto
de
i mat
erija
liPr
edav
ač
Prvi
dio
: pre
dav
anje
teor
ijski
h sa
drža
ja u
z vj
ežb
e1.
Reto
ričke
vrs
tePr
ofilir
anje
pub
like
Fron
taln
a m
eto
da, s
likok
az, n
asta
vni l
istić
i, m
eto
da s
lag
alic
eN
asta
vnik
/ca
Hrv
atsk
oga
jezi
ka
2.St
rukt
ura
gov
ora
Arg
umen
taci
jaFr
onta
lna
met
oda
, slik
okaz
, nas
tavn
i lis
tići,
heur
istič
ki ra
zgov
or, m
eto
da p
ojač
ane
nas-
tave
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
3.C
onne
ctiv
es a
nd s
ignp
osts
in p
ublic
sp
each
and
exe
rcis
eFr
onta
lna
met
oda,
met
oda
vreć
a iz
nena
đenj
aN
asta
vnik
/ca
Engl
esko
ga je
zika
4.Je
zik
med
ijaFr
onta
lna
met
oda
, slik
okaz
;m
eto
da e
duk
ativ
nog
a fil
ma
u na
stav
i ili
ig-
roka
z - o
smiš
ljava
nje
pro
mid
žben
e p
oruk
e
Nas
tavn
ik/c
a En
gles
koga
jezi
ka
Dru
gi d
io: r
adio
nice
5. 6.Pr
ipre
man
je i
izvo
đenj
e s
veča
noga
gov
ora
(nap
omen
a: k
od b
iranj
a ob
lika
i tem
e sv
eča-
noga
gov
ora
vodi
ti ra
čuna
o u
smje
reno
sti k
st
ruci
, npr
.: zdr
avic
a va
žnoj
oso
bi s
javn
e ek
on-
omsk
e sc
ene,
zah
vala
pov
odom
nag
rade
Zl
atna
kun
a i s
l.)
Inte
rnet
sko
pret
raži
vanj
e, ja
vno
govo
renj
e,
met
oda
govo
r im
prov
izac
ijeN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta,
nas
tavn
ik/c
a In
form
atik
e
7.N
ever
bal
na k
omun
ikac
ijaA
naliz
iranj
e sn
imlje
noga
mat
erija
la s
na-
glas
kom
na
anal
izi n
ever
bal
nih
znak
ova;
up
itnik
za
test
iranj
e st
raha
i tr
eme;
met
oda
zr
calo
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
skog
a je
zika
i na
s-ta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
redm
eta
8.Po
slov
ni s
asta
nak
Igro
kaz
sim
ulac
ija p
oslo
vnog
a sa
stan
ka il
i ig
-ro
kaz
važn
ost g
ovor
ništ
va u
pod
uzet
ništ
vuN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
redm
eta
9.Po
četn
o ob
likov
anje
gov
ora
(bira
nje
tem
a, n
pr.:
PD
V 25
% tr
eba
ukin
uti,
Treb
a uk
inut
i PD
V na
ort
oped
ska
pom
aga-
la, N
e tr
eba
uves
ti p
orez
na
nekr
etni
ne i
sl.)
Olu
ja m
ozg
ova,
indi
vidu
alne
kon
zulta
cije
Nas
tavn
ik/c
a ek
onom
ske
skup
ine
pre
d-
met
a, n
asta
vnik
/ca
Info
rmat
ike
10.
Gov
orni
stil
, jav
ni n
astu
pSn
iman
je k
amer
om, a
naliz
iranj
e sn
imlje
noga
m
ater
ijala
Nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
11.
Deb
ata;
pra
vila
deb
atira
nja
Fron
taln
a m
eto
da, s
likok
az, m
eto
da s
lag
alic
eN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta
i nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
12.
Deb
atira
nje
Olu
ja m
ozg
ova,
met
oda
razr
edne
deb
ate
Nas
tavn
ik/c
a ek
onom
ske
skup
ine
pre
d-
met
a i n
asta
vnik
/ca
Hrv
atsk
oga
jezi
ka
13.
Izvo
đen
je g
ovor
aJa
vno
gov
oren
jeN
asta
vnik
/ca
ekon
omsk
e sk
upin
e p
red
-m
eta
i nas
tavn
ik/c
a H
rvat
sko
ga je
zika
Treć
i dio
: nat
jeca
nje
14.
Izvo
đenj
e tr
iju n
ajb
oljih
gov
ora
koji
su p
reth
odn
o iz
abra
ni n
a ra
dion
icam
a
15.
Deb
ata
na z
adan
u te
mu
16.
Eval
uaci
ja
18
NASTAVNE METODEU nastavku teksta dajemo kratki pregled i opis nekih nastavnih metoda kojima se nastavnici mogu poslužiti u izvođenju programa izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzet-ništvo“. Pritom nismo navodili ni opisivali tradicionalne općepoznate i uobičajene metode, već samo one koje držimo poticajnima, kreativnima i inovativnima. Neke od njih sami smo oblikovali i definirali u postupku rada na novom kurikulu te ih želimo podijeliti s čitateljima i budućim predavačima „Govorništva za poduzetništvo“.
OLUJA MOZGOVA
CILJEVI:
•dobiti što više prijedloga za rješavanje problema•poticati kod učenika želju za iznošenjem vlastitih stavova i mišljenja, za aktivnim uk-
ljučivanjem u rad na satu.
OPIS METODE
Nastavnik zadaje temu ili problem ili postavlja pitanje. Učenici unutar zadanoga vremena „nabacuju“ svoje ideje uz nastavnikov poticaj. Najkorisnije ideje zapisuju se na ploču kako bi mogle poslužiti kao poticaj za nastavak rada. Na taj se način npr. može odabrati tema javnoga govora ili debate.
Oluja mozgova
19
PRIPREMA
Nastavnik treba:•podijeliti učenike u 4 skupine s po 5 sudionika•pripremiti 4 omotnice s pojmovima•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Hrvatskoga jezika i 2 nastavnika ekonomske skupine
predmeta.
OPIS METODE
Svaka ekipa dobije omotnicu s popisom od 10 imenica/pojmova od kojih su neke vezane uz stručne, ekonomske sadržaje. Od zadanih riječi učenici moraju sastaviti jednominutnu pričicu. 1. omotnica
(dionica, ulaganja, imovina, bilanca, uspjeh, tečaj, dividenda, prihod, ljetovanje, izvještaj) 2. omotnica
(ponuda, upit, narudžbenica, skladište, komisijski zapisnik, potpis, otpremnica, račun, nalog, izvod)
3. omotnica (proizvod, cijena, mjesto, promocija, novitet, vrhnje, pad, gubitak, odricanje, osvajanje)
4. omotnica (marža, nabava, prodaja, administracija, bruto iznos, kalkulacija, PDV, dobit, cijena, roba)
Za izradbu zadatka učenici imaju 3 minute. Jedan od natjecatelja, predstavnik svoje skupine, ispriča priču. Na kraju žiri ocjenjuje priče ocjenama od 1 do 10 i bira pobjedničku skupinu.
IGROKAZ - VAŽNOST GOVORNIŠTVA U PODUZETNIŠTVUCILJEVI:•osvijestiti važnost komunikacijskih i prezentacijskih vještina•poticati suradničko učenje•razvijati vještinu slušanja i održavanja pozornosti•razvijati analitičko i kritičko mišljenje.
IGRA RIJEČI CILJEVI:•utvrditi i primijeniti obrađene nastavne sadržaje•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•razvijati kreativno mišljenje.
20
Svaka se ekipa sastoji od 3 člana koji predstavljaju:
1. član - direktora, referenta, profesora ili poduzetnika 2. član - njegova sugovornika na radnom mjestu3. član - edukatora u školi govorništva
Učenici koji nisu raspoređeni u ekipe, predstavljaju aktivne promatrače.Svaka će ekipa osmisliti dijalog na radnom mjestu, gdje će naglasiti loše retoričke vještine direktora, referenta, profesora i poduzetnika. Edukator u školi govorništva tražit će od pub-like da komentira ove dijaloge i da navede uočene propuste. Zatim će edukator predložiti edukaciju „Govorništvo za poduzetništvo“ i obrazložiti zbog čega postoji potreba za tom edukacijom. Pritom će se služiti i zapažanjima publike i vlastitim (pripremljenim) primjedbama. Igrokaz završava ponavljanjem istih komunikacijskih situacija, u kojima se sada ispravljaju nedostatci, kako bi se istaknula važnost edukacije iz govorništva za svako od navedenih zanimanja.
Žiri ocjenjuje igrokaze ocjenama 1 - 10 i bira pobjedničku skupinu.
IGROKAZ - SIMULIRANJE POSLOVNOGA SASTANKACILJEVI:•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•uočiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati analitičko i kritičko mišljenje •poticati vještine promatranja, uočavanja i koncentracije.
PRIPREMANastavnik treba:•podijeliti učenike u 4 skupine s po 3 sudionika i podijeliti uloge članovima skupina•odrediti 2 dana za pripremu igrokaza•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Hrvatskoga jezika, 2 nastavnika ekonomske skupine
predmeta.
OPIS METODE
Ekipe pripremaju igrokaze u trajanju od 5minuta kojima će argumentirati važnost govorništva za:
•direktora / direktoricu tvrtke•referenta / referenticu nabave prodaje•profesora / profesoricu ekonomske skupine predmeta•poduzetnika / poduzetnicu.
21
PRIPREMA
Nastavnik treba:•podijeliti učenike u 3 skupine s po 4 sudionika i podijeliti uloge članovima skupina•pripremiti 3 papirića sa zadatcima za osobe A•pripremiti kameru za snimanje, odrediti snimatelja i pripremiti opremu za projiciranje
snimljenoga materijala•odrediti vremenski tijek vježbe: 5 min za pripremu, 4 min za igranje uloga, tj. simuliranje
zadane komunikacijske situacije, do 10 min za analiziranje i komentiranje.
OPIS METODE
Svaka se skupina sastoji od 4 člana: osobe A, osobe B i 2 promatrača. Njihove su uloge:
1. Osoba A - poduzetnik koji ima sredstva i moć pokrenuti nove poslove2. Osoba B - svoju ideju o novom izglednom poslu predstavlja osobi A želeći je pridobiti za
ulaganje
Nastavnik, voditelj igrokaza, pozove izvan učionice sve osobe A i podijeli im papiriće sa zadatcima. Ostali članovi skupine neće biti upoznati s tim zadatcima. Zadatci su sljedeći:
•osoba A iz prve skupine mora uljudno pokazati interes (jer ju je zamolio dragi prijatelj), no ne kani ništa poduzeti
•osoba A iz druge skupine svojim ponašanjem u granicama „uljudnosti“ treba neverbalno pokazati da ju ne zanima prijedlog osobe B
•osoba A iz treće skupine ozbiljno je zainteresirana za ulaganje, te treba pomno slušati osobu B i od nje saznati što više pojedinosti u svezi s projektom.
Nakon što osobe A prouče svoje zadatke, a osobe B odluče koju će ideju zastupati, osobe A ulaze u učionicu. Nastavnik raspoređuje svaku skupinu tako da među njima bude što više razmaka da ne smetaju jedni drugima. Osobe A i B vode dijalog, a promatrači ih promatraju dok ih snimatelj snima, nastojeći svakoj skupini dati jednaku pozornost. (Idealno bi bilo kada bi bila 3 snimatelja, tj. 3 kamere).
Nakon završetaka dijaloga, pristupa se analizi ovih komunikacijskih situacija na sljedeći način:
•prvo osoba B iznosi svoje dojmove o osobi A i o tome hoće li njegova ideja biti prihvaće-na, navodeći argumente koji ga dovode do zaključka o prihvaćenosti/neprihvaćenosti poduzetničke ideje
•zatim promatrači iznose svoja zapažanja o komunikacijskoj situaciji kojoj su nazočili, pot-krijepljena videozapisom (zapažanja o govoru tijela, intonaciji i sl.).
Uspješnost svake skupine određuje se s obzirom na to koliko su osoba B i promatrači uspjeli pogoditi zadatak koji je bio zadan osobi A. Nastavnik na završetku komentira rad svake skupine.
22
IGROKAZ - OSMIŠLJAVANJE PROMIDŽBENE PORUKECILJEVI:•naučiti oblikovati i predstaviti promidžbenu poruku•znati odabrati i procijeniti ključne riječi•poticati timski rad i suradničko učenje•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja.
PRIPREMA
Nastavnik treba podijeliti učenike u 4 skupine od po 4 učenika i odrediti učenike koji će biti u žiriju.
OPIS METODE
Svaka ekipa treba osmisliti promotivnu poruku za proizvod ili uslugu koju odaberu. Poruku prezentiraju scenskim nastupom u trajanju od maksimalno 2 minute. Pritom moraju pokazati proizvod/uslugu koji promoviraju, stvarni ili na slici. Između ostaloga, poruka mora imati sljedeće zadane elemente:
•slogan•promotivni letak.
Učenički žiri ocjenjuje igrokaze ocjenama 1 - 10 i bira pobjedničku ekipu.
VREĆA IZNENAĐENJACILJEVI:•naučiti oblikovati i predstaviti promidžbenu poruku na engleskom jeziku•znati odabrati i procijeniti ključne riječi•naučiti pravilno koristiti modalne engleske izraze•razvijati poduzetnost, inovativnost i kreativnost•razvijati komunikacijske i prezentacijske vještine.
PRIPREMA
Nastavnik treba:•pripremiti vrećicu s raznovrsnim proizvodima•pripremiti kameru za snimanje, odrediti snimatelja i pripremiti opremu za projiciranje
snimljenoga materijala•odrediti vremenski tijek vježbe: 5 min pripreme, 1 min izlaganja•formirati stručni žiri: 2 nastavnika Engleskoga jezika i 1 nastavnik ekonomske grupe
predmeta.
23
OPIS METODE
U jednu se vrećicu stavi onoliko predmeta koliko ima sudionika (kozmetičkih proizvoda, malih suvenira, igračaka i slično). Svaki sudionik izvlači po jedan predmet. Njegov je zadatak osmisliti što zanimljiviju promidžbenu poruku na engleskom jeziku u svezi s tim predmetom, i to u roku od 5 minuta. Pri tom treba zadovoljiti dva uvjeta:
1. koristiti što više ekonomskih pojmova, primjerice: cijena, popust, u svrhu promocije toga „proizvoda“ kako bi proizvod „osvojio“ publiku
2. uporabiti što više primjerenih engleskih modalnih izraza.
Dok sudionik igre govori svoju poruku, može se snimati kamerom radi što bolje evaluacije. Žiri proglašava i komentira 3 najbolja izlaganja.
SLAGALICACILJEVI•poticati timski rad i suradničko učenje•uočiti i znati opisati najvažnije osobine odabranih retoričkih vrsta•razvijati sposobnost usmjerenoga čitanja•preuzeti odgovornost za vlastito učenje i uspjeh postignut učenjem.
PRIPREMA
Nastavnik treba:•učenike podijeliti u onoliko skupina koliko retoričkih vrsta želimo proučiti•pripremiti edukativne materijale koji će učenicima pružiti informacije.
OPIS METODE:
Metoda slagalice oblik je učenja radom u skupinama. U izvođenju nastave izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ osobito je pogodna za proučavanje retoričkih vrsta. Metoda slagalice obično se izvodi u 4 koraka:
1. Formiraju se 4 matične skupine unutar koje svaki učenik dobiva svoj redni broj. 2. Formiraju se tzv. stručne skupine, na način da se povežu učenici istoga rednoga broja
iz matičnih skupina. Svaka stručna skupina zadužena je za određenu temu (u našem primjeru - za određenu retoričku vrstu). Nastavnik dijeli materijale o određenoj temi koju skupine moraju proučiti.
3. Unutar svake stručne skupine učenici rade pojedinačno - svatko za sebe - a zatim se, uz nastavnikovu pomoć, pojašnjavaju eventualne nejasnoće jer svaki učenik mora postati „stručnjak“ za određenu temu kako bi o njoj prenio informacije članovima svoje matične skupine.
4. Na kraju se učenici vraćaju u matične skupine i svaki učenik ostalima prenosi informacije o retoričkoj vrsti koju je imala obraditi njegova stručna skupina. Na taj se način unutar matične skupine aktivno izmjenjuju informacije.
5. Napomena: ova se metoda može realizirati i tako da po jedan izvjestitelj iz svake stručne skupine javno prezentira svoj zadatak.
24
POJAČANA NASTAVACILJEVI:•poticati učenje s pomoću primjera•razvijati vještine uočavanja, uopćavanja i zaključivanja•razvijati deduktivno - induktivno razmišljanje.
PRIPREMA
Nastavnik treba:•učenike podijeliti u parove, najbolje prema mjestu sjedenja•pripremiti onoliko nastavnih listića koliko ima parova.
OPIS METODE
Pojačana nastava metoda je učenja s pomoću primjera, u parovima. U izvođenju nastave izvannastavne aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ osobito je pogodna za proučavanje modela argumentacije. Nastavnik mora pripremiti onoliko natavnih listića koliko ima učenika. Nastavni listić mora sadržavati ogledne primjere argumentacije i zadatak za učenika. Učenici proučavaju strukturu i vrstu argumenata, a zatim izrađuju vlastite argumente po zadanim smjernicama.
Primjeri nastavnih listića:
NL br.1
SILOGIZAM je deduktivni zaključak koji se sastoji od 2 premise i zaključka.Prva se premisa zove VEĆA ili GORNJA PREMISA.Druga se premisa zove MANJA ili DONJA PREMISA.“Primjer kategoričkoga silogizma”:
Svi ljude griješe.Svi političari su ljudi.Svi političari griješe.
ZADATAKIzradite jedan kategorički silogizam i označite veliku i malu premisu.
NL br.2
SILOGIZAM je deduktivni zaključak koji se sastoji od 2 premise i zaključka.Prva se premisa zove VEĆA ili GORNJA PREMISA.Druga se premisa zove MANJA ili DONJA PREMISA.Primjer hipotetičkoga silogizma:
Ako se smanji PDV, povećat će se BDP.Smanjio se PDV.Dakle, povećat će se BDP.
ZADATAKIzradite jedan hipotetički silogizam i označite veliku i malu premisu.
25
DOKUMENTARNI FILM U NASTAVICILJEVI:•poticati učenje s pomoću primjera•razvijati sposobnost usmjerenoga gledanja i slušanja•poticati vještine promatranja, uočavanja i koncentracije•poticati analitičko i kritičko mišljenje•naučiti raspravljanjem o temama i problemima s drugima doći do zajedničkih rješenja•kritički se odnositi prema medijskim porukama.
PRIPREMA
Nastavnik treba:•odabrati film koji će se prikazivati, trajanja do 6 min - dokumentarni film O ženama s
uspješnim karijerama; http://www.youtube.com/watch?v=vtfaSe3w5h0&feature=youtu.be
•pripremiti nastavni listić s uputama za gledanje filma•podijeliti učenike u 2 skupine.
OPIS METODE
Ovo je metoda učenja s pomoću gledanja i komentiranja odabranoga filma. Nastavnik učenike podijeli u 2 skupine: prva skupina gleda odabrani šestominutni dokumen-tarni film O ženama s uspješnim karijerama (Nova tv), a druga je skupina za to vrijeme izvan učionice. Zatim film gledaju obje skupine zajedno. Dakle, prva je skupina dvaput odgledala film, a druga jedanput. Za vrijeme trajanja filma obje su skupine bilježile svoja zapažanja prema dobivenim uputama na nastavnom listiću.
NL
Iznesite zapažanja:a) o temi prilogab) o scenarističko - reateljskom dijeluc) o predstavljanju žena u prilogud) o eksterijeru i interijerue) o detaljimaf) o poruci priloga.
Poslije gledanja filma učenici javno iznose svoja zapažanja. Prvo govore predstavnici druge skupine, a potom predstavnici prve skupine koji su film odgledali dvaput. Nastavnik ističe razliku u zapažanjima prve i druge skupine. Nakon toga nastavnik potiče razmjenu mišljenja i izvođenje zaključaka o govoru medija.
26
ZRCALOCILJEVI: •osloboditi učenike straha i treme kod javnoga nastupa•osvijestiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja.
PRIPREMA
Nastavnik treba:•dan prije održavanja igre podijeliti učenike u skupine od po 3 člana•po jednom učeniku iz svake skupine zadati da pripremi jednominutni prigodni govor
(ostali učenici iz skupine sa svojim će zadatkom biti upoznati na školskom satu jer im ne treba prethodna priprema).
OPIS METODE
Metoda zrcalo nastavna je metoda učenja s pomoću igre. Primjenjiva je na učenje neverbalne komunikacije. U igri može sudjelovati nekoliko skupina od po 3 člana. Sastoji se od 4 koraka:
1. Prvi učenik izvodi pripremljeni jednominutni govor.2. Po završetku izvedbe prvoga učenika, drugi oponaša njegov govor tijela.3. Treći učenik iznosi svoja zapažanja i komentare o neverbalnoj komunikaciji učenika koji
je govorio.4. Na završetku prvi učenik tumači kako se osjećao prije govorenja i za vrijeme nastupa te
iznosi procjenu svojega nastupa.
GOVOR IMPROVIZACIJECILJEVI:•razvijati vještinu slušanja i promatranja •osvijestiti važnost neverbalne komunikacije•razvijati vještine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja•razvijati vještinu javnoga govorenja i prezentacijske vještine.
PRIPREMA
Nastavnik treba pripremiti kameru za snimanje i opremu za projiciranje snimljenoga materijala.
OPIS METODE
Ovo je metoda učenja koju je dobro izvoditi u radioničkim uvjetima, tj. sa skupinom od najviše 10 učenika. Pogodna je za početak učenja cjeline Opće govorničke vještine, a komentiranje učeničkih govora može se odložiti za nekoliko sati, nakon što se obrade svi sadržaji te cjeline.
27
Nastavnik učenicima zada da se u roku od 3 min pripreme za održavanje kratkoga govora uvjeravanja u trajanju od 1 min. Svaki učenik održi govor koji nastavnik snima kamerom. Re-doslijed održavanja govora može se odrediti bacanjem kocke ili izvlačenjem imena. Nakon održanih govora gleda se snimljeni materijal i komentiraju se pozitivni i negativni elementi izvedbe.
RAZREDNA DEBATACILJEVI:•provjeriti razinu usvojenosti i razumijevanja nastavnih sadržaja•primijeniti stečeno znanje iz strukovnih sadržaja•naučiti razlikovati činjenice od tvrdnji, očitosti od argumenata i definicija•razvijati istraživačke vještine - prikupljanje argumenata•razvijati kritičko i kreativno mišljenje•razvijati vještinu javnoga govorenja i prezentacijske vještine•razvijati vještinu slušanja •aktivno uključiti cijeli razred u rad (članovi ekipa, moderator, suci, publika) i razvijati timski rad•razvijati toleranciju i prihvaćanje različitih stavova•razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim učenjem, posebice vre-
menom i informacijama, kako u samostalnomu radu, tako i pri radu u skupini.
PRIPREMA
Nastavnik treba: •usmjeriti učenike da se odluče za temu debate, najbolje metodom „oluje mozgova“.
Najbolje je za prvu debatu, na kojoj će učenici naučiti pravila debatiranja, izabrati neku jednostavnu ali zanimljivu temu, a kasnije uvoditi zahtjevnije teme vezane uz strukovne (ekonomske/poduzetničke) sadržaje. Važno je da tema bude zanimljiva i aktualna, a tvrdnja ne smije biti činjenica, već treba biti takva da se o njoj može raspravljati s raznih stajališta. U privitku nalaze se prijedlozi tvrdnji za debatiranje.
•odrediti vrstu debate i ponoviti pravila debatiranja•objasniti proces evaluacije koja će se provoditi nakon debate•odrediti moderatora, članove afirmacijske i negacijske skupine•odrediti vremenski rok za istraživački rad - pripremu argumentacije•uputiti učenike na lekcije iz udžbenika, teme obrađene na satu, dodatne izvore na
internetu i druge izvore•nadgledati i usmjeravati proces traženja argumenata i kontraargumenata, što podrazum-
ijeva da nastavnik treba održati konzultacije i / ili biti dostupan s pomoću elektroničke komunikacije
•tijekom same debate pomoći moderatoru samo ako je prijeko potrebno•provesti proces evaluacije.
28
OPIS METODE
Debata je vrsta dijaloga u kojem postoje dva suprotstavljena stajališta o nekom pitanju, a cilj je prevaga jednoga. Debata je, dakle, strukturirana i argumentirana rasprava na unaprijed zadanu tezu.U izvannastavnoj aktivnosti „Govorništvo za poduzetništvo“ debatu promatramo s dva stajališta: kao nastavni sadržaj i kao nastavnu metodu. Kako se u retorici debata cijeni kao vrhunsko umijeće jer se u njoj primijenjuju sve retoričke vještine , tako je i kao nastavna metoda de-bata jedan od najsloženijih načina usvajanja novih nastavnih sadržaja/utvrđivanja gradiva/razvijanja učeničkih komunikacijskih vještina. Da bi se debata koristila kao nastavna metoda, potrebno je prvo obraditi debatu kao nastavni sadržaj. Potom se debata može koristiti i u nastavi obveznih predmeta, kako općeobrazovnih, tako i stručnih.Postoje različite vrste debate, različita trajanja i s različitim pravilima. Upoznavanje vrsta debata dio je podučavanja debate kao nastavnoga sadržaja. Međutim, za uvjete nastave i za potrebe razredne debate, tj. za korištenje debatom kao nastavnom metodom, najbolje se osloniti na 2 jednostavnije forme debate, a to su NATJECATELJSKA debata i BRZA debata.
NATJECATELJSKA DEBATA•U ovoj debati sudjeluju 2 ekipe od po 3 člana: jedna je ekipa afirmacijska (A ekipa), druga
negacijska (N ekipa). Debatu vodi MODERATOR koji predstavlja ekipe, najavljuje temu (ali ne iznosi tvrdnju), vodi računa o vremenu i o poštivanju pravila debate. Osobito pazi da debatanti ne upadaju jedni drugima u riječ i da ne skreću s teme.
•STRUKTURA DEBATE:
1. Predstavnik A ekipe drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu postavlja i obrazlaže svoju tvrdnju, koja uvijek treba biti afirmativno formulirana - 1 min.
2. Predstavmik N ekipe drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu iznosi svoj stav prema tvrdnji i i svoje argumente - 1 min.
3. UNAKRSNO ISPITIVANJE - 10 min - u kojemu debatanti međusobno postavljaju pitanja nastojeći oslabiti ili pobiti protivničke argumente, a potkrijepiti vlastite.
4. ZAVRŠNI GOVORI (sažimanje svojih argumenata i osporavanje tuđih) - prvo govori pred-stavnik A ekipe pa onda N ekipe - po 1 min
5. Nakon isteka vremena publika se uključuje postavljajući pitanja debatantima.
BRZA DEBATA•U brzoj debati sudjeluju samo 2 debatanta: jedan je afirmacijski (A debatant), drugi neg-
acijski (N debatant).
•STRUKTURA DEBATE:
1. A debatant drži UVODNO IZLAGANJE u kojemu obrazlaže tvrdnju svoju - 90 sek.2. N debatant ISPITUJE afirmacijskoga postavljajući mu pitanja kojima nastoji oslabiti ili pobiti
njegove argumente - 60 sek.3. N debatant drži IZLAGANJE u kojemu iznosi svoj stav prema tvrdnji i i svoje argumente - 90 sek.4. A debatant ISPITUJE negacijskoga postavljajući mu pitanja kojima nastoji oslabiti ili pobiti
njegove argumente - 60 sek. 5. ZAVRŠNI GOVORI (sažimanje svojih argumenata i osporavanje tuđih) - prvo govori A pa
onda N debatant - po 60 sekundi.
29
EVALUACIJANakon debate evaluacija se može organizirati na različite načine. Evaluaciju mogu provoditi unaprijed određeni suci ili cijela publika. Najjednostavnije je pobjedničku ekipu odrediti glasovanjem publike. Međutim, može se evaluaciji pristupiti i tako da prije same debate svaki član publike na pripremljenome listiću brojčanom oznakom od 1 do 7 odredi svoj stav prema tvrdnji o kojoj će se debatirati (1 znači potpuno neslaganje s tvrdnjom, a 7 potpuno slaganje). Taj se postupak ponavlja nakon završetka debate i onda se zaključi o tome koliko je debata utjecala na promjenu početnih stavova. Ona skupina koja je više utjecala na promjenu početnih stavova jest pobjednička skupina.U evaluaciji je važno da suci / članovi publike objektivno prosuđuju debatante: njihovu vještinu argumentiranja i uvjeravanja, jasnoću argumenata, vještinu pobijanja protivničkih argumenata, pridržavanje vremenskih ograničenja, pripremu debatanata, ali i snalažljivost i vještinu improvizacije. Pritom suci/članovi publike trebaju zanemariti vlastite simpatije prema debatantima i početni odnos prema tvrdnji.
Primjeri tvrdnji za debatiranje:Ruralna sredina ima veće mogućnosti za razvijanje maloga poduzetništva.Državni dužnosnici trebaju kazneno odgovarati za negativne posljedice svoje loše ekon-omske politike.Poduzetništvo treba uvesti kao obvezni predmet u sve srednje škole.PDV za hranu treba smanjiti na 5%.Na tržnicama treba uvesti fiskalne blagajne.Treba dopustiti marketinške aktivnosti proizvođačima alkoholnih pića i cigareta.Treba poboljšati uvjete za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj.Ulaskom u EU Hrvatska će postati privlačnija stranim investitorima.Radi povećanja učinkovitosti rada, radno vrijeme treba smanjiti na 7 sati.Zakon o poticanju zapošljavanja iz 2012. g. treba ukinuti.
30
PRIJEDLOG STRUČNE LITERATURE ZA NASTAVNIKE
1. Armstrong, Thomas, Višestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb, 2006.
2. Biškup, J., Osnove javnog komuniciranja, Zagreb, Školska knjiga, 1981.
3. Bruening, Ludger, Saum, Tobias, Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Naklada
Kosinj, Zagreb, 2008.
4. Filipan-Žignić, Blaženka, O jeziku novih medija, MH, Čakovec, 2012.
5. Fox, Renata, Poslovna komunikacija, HSN, Zagreb, 2006.
6. Hudaček, Lana, Mihaljević, Milica, Jezik medija, HSN, Zagreb, 2009.
7. Jurišić, Šimun, Glasoviti hrvatski govori, Split, 2008.
8. Kenđelić, Slavko, Kenđelić, Zrinka, Poduzetnička početnica, Profil, Zagreb, 2013.
9. Mattes, W, Nastavne metode, 75 kompletnih pregleda za nastavnike i učenike,
Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
10. Šego, Jasna, Kako postati uspješan govornik, Profil, Zagreb, 2005.
11. Škarić, Ivo, Temeljci suvremenoga govorništva, ŠK, Zagreb, 2003.
12. Zadro, I., Glasoviti govori, Naklada Zadro, Zagreb, 1999.
31
Sadržaj
PODATCI O PROJEKTU
“Jačanje komunikacijskih kompetencija učenika
srednjih ekonomskih škola” - VOC.COM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Izvannastavna aktivnost
“GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
KURIKUL izvannastavne aktivnosti
“GOVORNIŠTVO ZA PODUZETNIŠTVO”
s tablicom međupredmetne korelacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Nastavne cjeline i teme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Prijedlog izvedbenoga programa izvannastavne aktivnosti
“Govorništvo za poduzetništvo” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Nastavne metode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Prijedlog stručne literature za nastavnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
32