Upload
sasa-timeline
View
751
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
SANITARNA MIKROBIOLOGIJA
Citation preview
• SANITARNA MIKROBIOLOGIJA
• ispitivanje mikroorganizama u čovjekovoj okolini: vodi, hrani, vazduhu, tlu, na predmetima opšte upotrebe
• mjere i postupci za uklanjanje štetnih efekata mikroorganizama u spoljašnjoj sredini
• sanitarna mikrobiologija ima ogroman značaj u sprječavanju i suzbijanju zaraznih oboljenja, odnosno u unapređenju zdravlja ljudi
• Rad na poslovima sanitarne mikrobiologije ima tri elementa
• 1. uzimanje uzorka
• 2. laboratorijska analiza
• 3. stručno mišljenje
• Poslovi sanitarne mikrobiologije su uvijek:
• 1. javni
• 2. u saradnji sa sanitarnim inspektorom
• 3. često sudski dokument
• Zbog velikog opštedruštvenog značaja ova oblast je regulisana zakonski
• MIKROBIOLOGIJA VODE ZA PIĆE
• Mikroorganizmi u vodi se dijele na :
- one kojim je voda prirodno stanište: saprofiti i saprozoi
- - kontaminatni vode : dospjevaju u vodu iz vazduha, zemlje, sa biljaka
• - poseban značaj imaju mikroorganizmi kojim su glavni domaćini ljudi i životinje
• mikroorganizmi u vodi iz vazduha - rijetko patogeni
• iz zemlje : saprofitske vrste, te Clostridium tetani i botulinum
• sa biljaka : gljivice, njihove spore, koliformne bakterije
• preko izmeta životinja - razni nepatogeni mikroorganizmi, ali i patogeni - posebno bitne salmonele
• Najvažniji kontaminanti vode su humanog porijekla
• Izlučuju se mokraćom i stolicom - fekalna kontaminacija
• SANITARNO-HIGIJENSKA KONTROLA VODE
Kontinuirani nadzor nad vodoopskrbnim objektima u cilju prevencije fekalne kontaminacije
• pregledi vodoopskrbnih objekata - otkrivanje eventualnih nedostataka
• Sanitarno-higijenski pregled
• 1. prva informacija se dobija na osnovu lokalnog pregleda vodoopskrbnog objekta - inspekcija vodoopskrbnog objekta i okolnog područja - uže sanitarne zone
• na terenu se radi fizički i fizičko-hemijski pregled , određivanje temperature vode, njenog mirisa, mutnoće, pH,
• a kod voda koje se hlorišu i količina rezidualnog hlora
Hemijski pregled vode: utvrđivanje azotnih jedinjenja: nitrata,nitrita, amonijaka
- bakteriološki pregled vode za piće
• Ocjena higijenske, odnosno zdravstvene ispravnosti se dobija nakon analize svih podataka koji se dobiju iz prethodnih elemenata.
• Ekvivalentni stanovnik - potrošnja vode od 100 litara na dan
• Bakteriološki pregled : utvrđivanje da li voda može da predstavlja opasnost od zaraznih oboljenja
• direktna metoda - teoretski najbolja: utvrđivanje pojedinačnih uzročnika
• problem mali broj uzročnika - izolacija teška
Indirektna metoda - primjenjiva u praksi
– utvrđivanje indikatora fekalnog zagađenja, odnosno prisustva bakterija koje se nalaze u crijevima (Escherichia coli, Streptococcus faecalis, Proteus)
• Dokaz kontaminacije izmetom ljudi
• Potencijalna opasnost od kontaminacije patogenim mikroorganizmima
• prisustvo veće količine nekih drugih bakterija- indikator ukupan broj svih živih bakterija ukazuje na :
• nehigijensko postupanje sa vodom
• nedovoljno efikasne postupke kondicioniranja i prečišćavanja vode
• Indikatori fekalnog zagađenja - zagađenje vode fekalijama
• Ukupan broj svih živih bakterija - bakterijsko zagađenje iz spoljašnje sredine
• UZORKOVANJE VODE ZA BAKTERIOLOŠKI PREGLED
• Ispravno uzimanje uzorka - glavni preduslov za dobijanje korektnog nalaza o bakteriološkoj ispravnosti vode
Pri uzorkovanju treba zadovoljiti nekoliko osnovnih postulata :
• onemogućiti sve potencijalne načine kontaminacije vode
• onemogućiti dalje razmnožavanje bakterija prisutnih u vodi
• stvoriti uslove da bakterije prisutne u vodi ostanu žive
• Količina vode potrebne za bakteriološku analizu zavisi od vrste vode koja se pregleda:
• 200 ml – u slučajevima kada se radi o vodi koja se xredovno kondicionira i kontroliše
• 500 ml - kod ispitivanja voda koje se ne kondicioniraju kao što su vode sa izvorišta, iz bunara, cisterni
• ambalaža za uzorkovanje: sterilizovana flaša, sterilizovani čep
• Postupci uzimanja uzoraka po objektima :
• Kod vode iz slavine ili drugih cijevi potrebno je prvo cijevi opaliti plamenom, kako bi se uništile eventualne bakterije
• -pustiti vodu da teče 3-5 minuta
• flaša se ne puni do vrha
• začepi sterilizovanim čepom
• Voda iz bunara, cisterne, kao i druge površinske vode :
• Flaša se spušta ispod površine vode , izvuče i začepi
• Kod uzimanja hlorisane vode - za inaktivaciju rezidulanog hlora u flašu se stavlja 3% natrijum tiosulfat
• dopremanje vode u laboratorij- što prije
• kod visokih temperatura zraka obavezno nošenje uzoraka u prenosnim frižiderima
• Dijagnostika indikatora fekalnog zagađenja
• Escherichia coli, Streptococcus faecalis, Proteus, nekada i Clostridium perfrigens
-utvrđuje se prisustvo bakterija i njihov broj u 100 ml ili 1000 ml vode ( najvjerovatniji broj )
• Kolimetrija - metodologija za utvrđivanje prisustva Escherichia coli, te ostalih koliformnih bakterija iz crijevnog trakta ljudi
• Koli index- broj koliformnih bakterija u 100 ml ili 1000 ml vode
• Koli titar- najmanja količina vode u kojoj se mogu dijagnostikovati koliformne bakterije
Meodologija utvrđivanja koliformnih bakterija : prethodni , potvrdni i završni ogled
• Prethodni ogled : za utvrđivanje prisustva ovih bakterija
• zasijavanje u peptonsku vodu sa 1% laktozom količina od : 0,1 ml, 1,0 ml, te 10,0 ml - kod voda nepoznatog kvaliteta
• kod voda poznatog kvaliteta , prečišćenih zasijava se 50 ml ili 100 ml vode
• inkubacija u termostatu na 37 ° C
• prvo očitanje nakon 24 sata, a drugo nakon 48 sati
• Indikatori: promjena boje podloge ( postaje zamućena, crvene boje) produkcija gasa
Ako se indikatori uoče :
-nakon 24 sata-rezultat pozitivan,
- nakon 48 sati neodređen
• Potvrdni ogled : potvrđivanje ili odbacivanje rezultata tzv „prethodnog ogleda“
- utvrđuje se koje su bakterije izazvale promjenu boje i produkciju gasa
• sadržaj se zasijava na Endo-agar
• inkubacija na 37 stepeni 24 sata
• Moguće dvije vrste kolonija :
• a) tipične -crvene, sa metalnim sjajem : Escherichia coli,
• b) atipične - svjetlije boje, sluzave: Klebsiella ili Enterobacter
• sljedeća faza je pravljenje razmaza i bojenje po Gramu
• „Gram –” asporogene bakterije - pozitivan potvrdni ogled
• Završni ogled - pomoću biohemijskih reakcija se diferencira o kojim vrstama bakterija je riječ
• -Diferenciranje E. coli uz pomoć MacConkeveve podloge -inkubacija na 37 i 44 stepena Celzijusa
• formiranje gasa na 37 stepeni ukazuje na koliformne bakterije
• formiranje gasa na 44 stepena - E coli
• Za dokazivanje fekalne kontaminacije utvrđuje se prisustvo Streptococcus faecalisa i Proteusa.
• Membranska filtracija- veoma raširena metoda za brojanje koliformnih i drugih bakterija
• 100 ml vode se procjeđuje kroz filter koji se poslije nanosi na Endo- agar i inkubira na 37 stepeni 48 sati
• Bakterije porasle na membran filteru se broje pod lupom i dalje dokazuju
• njihov broj govori o eventualnoj kontaminaciji vode, kao i o efikasnosti postupaka za prečišćavanje
• voda se zasijava na hranljivu podlogu i inkubira, nakon čega se broje kolonije
• higijenska vrijednost vode je u obrnutoj razmjeri sa ukupnim brojem bakterija
• PREČIŠĆAVANJE VODE ZA PIĆE
• Osnovni cilj - odstranjenje iz vode organskih, neorganskih materija i mikroorganizama
• preostali mikrorganizmi se ubijaju
• prečišćavanje vode : fizički i hemijski postupci
• Filtracija
• metoda fizičkog prečišćavanja vode
• filteri od šljunka i pjeska
• Spori filteri su deblji, prosječna brzina 104- 160 cm, a brzi su tanji, do 80 cm
• Brzim pješčanim filtrima se dodaju hemikalije koje dovode do koagulacije organskih materija i bakterija
• Koagulumi se nakon taloženja odstranjuju
-Nakon što se voda oslobodi organskih materija i velikog broja mikroorganizama podvrgava se hlorinaciji- hlorisanju
• Na 1000 ml vode – 1 mg aktivnog hlora
• Kontaktno vrijeme oko 30 minuta
• Po provedenom hlorisanju mora ostati 0,1- 0,3 mg aktivnog hlora/1000 ml vode - rezidualni hlor
• Spori filtar za filtriranje vode za piće
• Za dezinfekciju vode se mogu koristiti i srebro te ozon
• Tretiranje ultraljubičastim zrakama je efikasno za vode sa niskom mutnoćom
• Hipohlorit i hloramin u vidu tableta se koriste za dezinfekciju manjih količina vode ( na izletima, pri terenskom radu, u vrijeme nekih katastrofa)
• Prokuhavanje vode u trajanju od 5-6 minuta
• KARAKTERISTIKE FLAŠIRANIIH VODA
Stolne, stone - nisu iz slavine
• Stolne vode
• Stolne mineralne vode
• Razlika u količini minerala : Na, K, Ca, Mg, hidrokarbonata, sulfata
• KVALITET I OSNOVNE KARAKTERISTIKE ODREĐENI PREPORUKAMA SZO I DIREKTIVAMA EU
• Deklaracija mora da sadrži:
• vrstu vode po klasifikaciji
• naziv proizvođača
• mjesto eksploatacije
• podatke o organoleptičkim osobinama
• podatke o hemijskom sastavu
• podatke o mikrobiološkoj ispravnosti
• Na kvalitet flaširane vode utiču
• kvalitet vode na izvorištu
• neophodni tretmani
• vrsta ambalaže za pakovanje
• uslovi skladištenja i transporta
• D o b r a v o d a j e :
• pitka, ukusna
• higijenski ispravna
• stabilna u propisanim uslovima čuvanja
• ne mnogo skupa
• Na cijenu vode utiče :
• broj i vrsta neophodnih tretmana odnosno vrsta korištene tehnologije
• udaljenost izvorišta od saobraćajnica, odnosno transport do potrošača
Punionica vode – f a b r i k a v o d e ?
• Svi sanitarno-higiienski uslovi kao zaostale fabrike za proizvodnju hrane
Stalni sanitarni nadzor nad :
• sirovinama
• opremom
• finalnim proizvodom
• osobljem
• Sastav stonih voda:
• Prisustvo CO2- gazirane vode
• Ca- koncentracije 10-250 mg/l-koštani skelet
• Mg -sulfati- laksans
• K-negativan efekat na bubrege, do 12 mg/l
• Na-negativan za krvni pritisak i srčane tegobe, za zdrave 50mg/l, za bolesne 30mg/l, za djecu 15 mg/l
U flaširanoj vodi se ne smiju naći :
• nitrati i nitriti
• fluor preko 1mg/l
• vode sa CO 2 snižavaju pH
• nivo pH manji od 4,5 negativan za zube
• Čuvanje stonih voda
• Adekvantni magacini
• Otvorene vode čuvati u frižideru do 36 sati
• VODA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI
Uloge vode :
• sirovina koja u tehnološkom procesu ulazi u gotovi proizvod
• služi za pranje i pripremanje pojedinih komponenti
• za pranje opreme koja se koristi u proizvodnom procesu
•
Neke negative karakteristike:
• tvrdoća - odraz količina rastvorenih soli kalcijuma i magnezijuma
• Karbonatna tvrdoća (KT) - bikarbonati Ca i Mg
• nekarbonatna (NT) - hloridi i sulfati Ca i Mg
• Prisustvo većih količina rezidualnog hlora
• Prisustvo željeza
• Prisustvo minerala
• Prisustvo mikroorganizama
• Negativni efekti tvrdoće vode:
• Taloženje kamenaca na zidovima rezervoara, cjevi, kotlova, te druge opreme
• Soli sa sapunima i deterdžentima grade nerastvorene sapune
• Pri pranju u tvrdim vodama koriste se znatno veće količine sapuna i deterdženata
• Metode poboljšanja
• Filtracija vode – metod mehaničkog uklanjanja čestica - različite vrste filtera
• Dehlorinacija vode - filteri sa aktivnim ugljem
• Deferizacija vode - deferizatori katalitički prevode željezo iz rastvorene forme u nerastvorenu, talože ga na sebe
• Dekarbonizacija vode - uklanjanje karbonatne tvdoće, jonoizmjenjivači
• Demineralizacija - oslobađanje rastvorenih soli - voda u hemijskom smislu potpuno čista
• u farmaceutskoj industriji, u laboratorijama
• jonoizmjenjivačke mase
• UV sterilizacija vode - kod tehnologija koje zahtjevaju apsolutnu sterilnost
• Momentalno uništava gljivice, alge, bakterije i viruse
• UV lampa
• Uslov – transparentnost, prozirnost vode
• Rekreativne vode
• Tekuće vode rijeke
• Stajaće vode jezera i mora
• Vode u bazenima
• Različiti kriteriji za ocjenu ispravnosti
• Indikatori fekalnog zagađenja
• Adenovirusi
• Najčešća posljedica serozni meningitis
• Sve veći broj turista ,, uz vodu „ na obalama mora, jezera, rijeka
• Novi način korištenja vode za rekreaciju, razvoj novih sportova na vodi
• Mikrobiološko zagađenja rekreativnih voda značajan javnozdravstveni problem
• Vodič SZO za rekreativne vode uključuje:
• Utapanje i prevencija nesreće
• Sunce , vrućina i hladnoća
• Fekalno zagađenje i kvalitet vode
• Slobodno živeći organizmi
• Mikrobiološki aspekt kvaliteta pjeska na plažama
• Estetski značaj
• Hemijski i fizikalni agensi
• Opasni organizmi u vodi
• Monitoring
• Definisanje plaže
• Prostorno definisanje
• Postojeće stanje potencijalnih zagađivača
• Definisanje vlasništva (prava i odgovornosti )
• Higijensko-sanitarni uslovi na plaži
• Zdravstveno ispravna voda za piće
• Higijenska dispozicija tečnog i krutog otpada
• Tuševi
• Kabine za presvlačenje
• Određivanje mjesta za uzorkovanje
• Mjesto uzorkovanja : gdje je najveći broj kupača
• Vrijeme uzorkovanja : kada je najveći broj kupača
• Procjena inspekcijskog rizika:
– Veoma nizak
– Nizak
– Umjeren
– Visok
– Veoma visok
• Dinamika uzimanja uzoraka
• Svake četiri sedmice kod voda odličnog kvaliteta
• Svake tri sedmice kod voda dobrog kvaliteta
• Svake dvije sedmice kod voda lošeg kvaliteta
• Nakon incidentne kontaminacije ponovno uzimanje nakon sedam dana
• Uzorci se uzimaju mjesec dana prije početka i sve vrijeme trajanja sezone korištenja rekreativnih voda mora
• Procjena kvaliteta voda nove plaže :
• Najmanje 4 uzorka u sezoni
• Razmak među uzorcima ne veći od jednog mjeseca
• Praćenje kroz 3 sezone ili minimum 16 uzoraka ( prema EU 4 sezone )
• Klasifikacija fekalnog zagađenja morskih rekreativnih voda :
• Kvalitet vode : Vrijednost 95%
•
Int.enterococci , E.coli / 100ml
A .ODLIČAN < 100 ; < 250
• B. DOBAR 101 - 200; 251 - 500
• C. LOŠ 201 – 500 ; 501 - 2000
• D. TRENUTNO STANJE > 500 ; > 2000
• Rekreativne vode u bazenima moraju odgovarati kriterijima koji vrijede za vode za piće.
• Rekreativne vode vodotokova (rijeka), jezera i hidroakumulacija
• najvjerovatniji broj koliformnih bakterija/l
• Vode su podijeljenje u četiri kategorije:
I- do 2000 koliformnih bakterija/l
II- do 20 000
III do 200 000
IV preko 200 000
Rekreativne vode - vode I i II kategorije.
• Najčešća oboljenja:
• dominiraju oboljenja gastrointestinalog trakta, a najčešći je enterocolitis, te serozni meningitis.
• Pored toga javljaju se i oboljenja kože.
• Ova oboljenja se najčešće javljaju kod djece i neplivača,
• kod osoba koje se rekreiraju u vodama neposredno uz obalu gdje je kontaminacija vode najintenzivnija.
• Obavještavanje javnosti:
• Korisnicima dati preporuke za bezbjedno korištenje
• Mass-mediji
• Semafori
• Oznake na plaži (plava, zelena, žuta, crvena)
• MIKROBIOLOGIJA OTPADNIH VODA
• razne vrste tečnih otpadnih materija, ovisno od mjesta nastanka imaju različit sastav:
• otpadne vode iz naselja
• otpadne vode sa javnih površina (oborinske)
• industrijske otpadne vode
• Poseban mikrobiološki značaj imaju otpadne vode iz naselja -sadrže fekalije ljudi i životinja
• Prisustvo velikog broja patogenih bakterija - potencijalni rizik za nastanak zaraznih oboljenja, prvenstveno crijevnih
• Mikrobiološki sastav otpadnih voda :
• 1. saprofitske bakterije, gljivice - bitne za samoprečišćavanje otpadnih voda - dovode do truljenja i gnjiljenja organskih materija
• 2.patogene i uslovno patogene bakterije iz crijevnog trakta ljudi i životinja, enterovirusi, razvojni oblici crijevnih parazita
• Poseban rizik predstavljaju otpadne vode iz zdravstvenih ustanova - visok nivo patogenih mikroorganizama
• Mikrobiološki pregled otpadnih voda : redovni, sistematski, prema epidemiološkim indikacijama
• Redovnim pregledima se utvrđuje nivo kontaminacije određene otpadne vode na raznim lokalitetima
• podaci ukazuju na efekte eventualno ugrađenih prečistača ili na efekte samoprečišćavanja
-
Ispitivanje prema epidemiološkim indikacijama pri pojavi neke zarazne bolesti koja se prenosi vodom
-Ispituje se postojanje eventualne komunikacije otpadnih voda sa vodama za piće
- Uzimanje uzorka-kao i kod ispitivanja voda za piće
• Dijagnostika koliformnih bakterija - najvjerovatniji broj koliformnih bakterija u litru vode
• Očekivano mnogo veći broj bakterija nego u vodama za piće
-Za utvrđivanje bakterija indikatora fekalnog zagađenja, kao i za određivanje ukupnog broja svih živih bakterija potrebne znatno manje količine vode za ispitivanje
• Metoda izbora je membran filtracija
• Ne postoje striktni normativi za otpadne vode
• Prati se promjena broja koliformnih bakterija
• Povećanje broja ukazuje na : smanjenje efikasnosti prečišćavanja
• Povećanje opasnosti od zaraze
• Poseban značaj ima utvrđivanje patogenih bakterija - tifusna Marija
• PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
• recipijenti za otpadne vode su vode rijeka, jezera, mora
• Zbog raznih vrsta otpadnih materija u otpadnim vodama prečišćavanje se odvija u nekoliko faza :
-odstranjivanje krutih, a naročito bio-nerazgradivih materija
- formiranje mulja
- digestija mulja
- dispozicija supernatantne tečnosti
Odstranjivanjem krutih materija se znatno smanjuje količina otpadnih voda koja se treba prečistiti
• „očišćena" voda se odvodi u tankove u kojima se talože organske materije
• neistaloženi dio - supernatantna tečnost
• Mulj se prebacuje u aerobne tankove - gdje ostaje dok traje proces fermentacije organskih materija
• u toku fermentacije se razvijaju razni gasovi : ugljični dioksid, amonijak, vodonik, te posebno bitan metan
• Nakon fermentacije mulj se može osušiti i koristiti kao ogrjev
• Ako se mulju doda azot – đubrivo
• Pošto je indiferentan, bezopasan, kao takav se može ubaciti u vode rijeka, jezera ili mora
• Supernatantna tečnost se dezinfikuje hlornim preparatima, a potom ispušta u recipijent
• Poseban rizik od ispuštanja supernatantne tečnosti bez dezinfekcije - rizik od pojave oboljenja
• Acquired Immunodeficiency Syndrome (AIDS)
• HIV - human immunodeficiency virus
- Oštećuje imuni sistem, CD4T limfocite
- Obolijevanje od oportunističkih infekcija
(virusna, bakterijska, gljivična,parazitarna oboljenja)
-prvi simptomi kad broj CD4 L spadne na oko 200 u mikrolitru krvi
• HIV 1- raširen u cijelom svijetu
• HIV 2 – dominantno u Zapadnoj Africi
• Načini prenosa :
• Seksualnim odnosom sa HIV + osobom
• Krvlju
• Vertikalnom transmisijom (sa majke na plod)
• Prvi identificirani slučaj 1981 godine – kod homoseksualaca i i.v. uživaoca droga ( New York, California)
- Najveći broj oboljelih – heteroseksulaci,
- Subsaharska Afrika
• Statistički podaci
- Novoinficirani u 2006. godini - 4,3 miliona
u 2007. godini -2,5 miliona
- ½ novoinficiranih mlađi od 25 godina
- Od ukupnog broja oboljelih 2,5 miliona djeca
• Stanje u BiH
Ukupno registrovanih od 1986. HIV + 147
Kompletni podaci od 1989 za 137 HIV + osoba
HIV + AIDS
• Federacija 84 57
• RS 53 29
• Umrle 52 osobe – 1 osoba u 2007.
• 77% HIV + muškarci
• Načini prenosa u BiH
Dominantan put prenosa seksualni :
56% heteroseksualni
21% homoseksualni,
15% IDU ( intravensko korištenje droga)
- Ostalo nepoznato
• Kretanje HIV/AIDS-a u BiH i FBiH
• MIKROBIOLOGIJA VAZDUHA
• Vazduh nije podesan medij za život i razvoj mikroorganizama
• ne postoji flora i fauna tipična za vazduh
• mikroorganizmi dospjevaju u vazduh i tu se kratko zadržaju
• zbog značaja vazduha za život, odnosno nemogućnosti života bezvazduha lahka transmisija mnogih zaraznih, oboljenja
• Pri uzorkovanju vazduha u slobodnoj prirodi - veoma mali brojmikroorganizama
• Obično saprofiti, nepatogeni za ljude
• Vazduh zatvorenih prostora , onih u kojim se okupljaju ljudi - mikroorganizmi koji potiču od ljudi
• često patogeni - uzrokuju razna oboljenja
• Mikroorganizmi u vazduhu se nalaze u obliku Flugeovih kapljica ili adsorbovani na čestice prašine
- Flugeove kapljice - iz nazofarinksa i usne šupljine
• Izlučuju se prilikom kihanja, kašljanja, ali i govora
• Veoma su malene, male specifične težine, dugo lebde u zraku
• Pri udisanju dospjevaju duboko u respiratorni trakt- do terminalnih bronhiola i alveola
• Čestice prašine sa adsorbovanim mikroorganizmima potiču sa površine kože ljudi, sa odjeće, predmeta, zemlje
• Dolaze u zrak kao posljedica kretanja ljudi, raznih aktivnosti
-veće od Flugeovih kapljica, veće specifične težine
• kratko se zadržaju u vazduhu, dospjevaju na površinu kože, te sluzokoža ljudi
• prodiru samo u gornje dijelove respiratornog sistema
• Mikroorganizmi kontaminiraju vazduh, ne razmnožavaju se u njemu
- Njihov broj zavisi od :
• učestalosti dospjevanja u vazduh
• količine koja dospjeva u vazduh
• dužine zadržavanja u vazduhu
• Na učestalost dospjevanja u vazduh, kao i količinu utiču higijenske prilike, a posebno bitni su :
• provođenje mjera za suzbijanje prašine
• načini pročišćavanja vazduha u prostoriji
• broj ljudi u prostoriji
• vrsta njihove aktivnosti
• Dužina života mikroorganizama u vazduhu je određena:
• njihovom vrstom (odnosno njihovim prirodnim karakteristikama)
• relativnom vlažnošću
• temperaturom
Među otporne mikroorganizme spadaju:
• Mycobacterium tuberculosis
• Corynebacterium diphteriae
• Streptococcus sp
• Staphylococcus sp
• Coxsackie virusi
• Sporogene forme bakterija i gljiva
U vazduhu kratko ostaju neotporni mikroorganizmi kao što su :
Myxovirus influenzae - virus varicellae , enterobacter
• Broj mikroorganizama u vazduhu je u direktnoj zavisnosti sa mjestom i vremenom uzimanja uzorka.
• Najveći broj u prostorijama sa najvećim ljudskim aktivnostim i u vrijeme tih aktivnosti
• određuje se broj bakterija u jednom trenu ili u jednom vremenskom intervalu
• Mikrobiološki pregled vazduha ukazuje na:
• broj i vrstu bakterija u vazduhu
• postojanje izvjesnog rizika za nastanak određenih oboljenja
• efekte mjera prečišćavanja
• Pregledi se vrše kao : redovni, sistematski ili povremeni
• Sistematski pregledi vazduha se obavezno provode u zdravstvenim ustanovama - prevencija intrahospitalnih infekcija
• najčešće se izoluju uzročnici: stafilokokoza, šarlaha, pneumonija
• poseban problem predstavljaju infekcije postoperativnih rana
• Rjeđe po školama i u vojnim kolektivima
• u vrijeme epidemija u prostorima u kojima boravi veći broj ljudi (pozorišta, kina, fabrike)
• poseban značaj kontrole vazduha u prostorijama za proizvodnju lijekova - često potrebni sterilni uslovi
• visoki zahtjevi u proizvodnjim pogonima za proizvodnju hrane
• UZIMANJE UZORAKA VAZDUHA NA BAKTERIOLOŠKIPREGLED
• U nekim situacijama uz korištenje specijalnih usisivača vazduh se usmjerava na razne vrste podloga ( čvrste ili tečne)
• nekada usmjeravanje prema sterilnoj tečnosti, najčešće fiziološki rastvor ili na filtere
• najčešće se Petrijeve posude sa podlogom (obično krvni agar) izlažu vazduhu
• bitno je ploče postaviti na razne visine
• dužina izlaganja zavisi od frekventnosti područja : kod frekventnih najmanje 1-3 sata sati, a kod mirnih nekada 24 sata
• identifikacija bakterija nakon inkubacije prema biohemijskim serijama, nekada direktno mikroskopski
• Kriteriji za količinu mikroorganizama u vazduhu se određuju u 1 cm kubnom
• preko 10 000 mikroorganizama - ukazuje na loše higijenske uslove
• prema vrsti izolovanih bakterija određuje se njihovo porijeklo
• najčešće izolacija Streptococcus salivariusa - porijeklo respiratorni trakt, Flugeove kapljice
• nalaz Enterobacteriacea - porijeklo digestivni trakt - loši higijenski uslovi, posebno loša lična higijena
• prisustvo sporogenih štapićastih bakterija - ukazuje na visok nivo prašine u vazduhu
• PREČIŠĆAVANJE VAZDUHA
• Idirektne i direktne mjere
- Indirektnim mjerama se smanjuje količina prašine u vazduhu
• mjere čišćenja svih površina, naročito podova
• preferiranje vlažnog načina čišćenja
• korištenje usisivača i ventilatora za izbacivanje zraka iz prostorija
• korištenje mokrih otirača za otiranje obuće
Direktne mjere : usmjerene na smanjenje količine patogenih mikroorganizama u vazduhu
• Sanitarna ventilacija, provjetravanje
• Dezinfekcija vazduha - najčešće ultraviolentnim zrakama
• Korištenje sredstava za dezinfekciju vazduha
• ZAKON O HRANI - Službeni glasnik BiH, broj 50/2004 - 09.11.2004.
Čl 2 .: Definicija hrane
• U smislu ovog Zakona hrana je svaka materija ili proizvod prerađen, djelimično prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se može očekivati da ga ljudi konzumiraju.
• Pojam hrane uključuje i vodu i to :
- vodu koja služi za javno snabdjevanje stanovnika kao voda za piće
- vodu koja se upotrebljava ili ugrađuju u hranu tokom njene pripreme ili obrade
- vodu pakovanu u originalno pakovanje kao što su prirodna mineralna i izvorska voda
• III ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANEČlan 12.
• Zdravstveno je ispravna hrana koja ne možeprouzrokovati štetne uticaje na zdravlje ljudi, ako jeproizvedena, pripremljena i konzumirana u skladu snjenom namjenom
• Nije dopušteno stavljanje na tržište zdravstvenoneispravne hrane
• 3. Hrana je zdravstveno neispravna ako je :
• štetna za zdravije
• neprikladna za ljudsku konzumaciju
• Član 14. - Hrana štetna i neprikladna za zdravlje
• Štetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana ako :
• a) sadrži mikroorganizme ili tkivne parazite opasne za zdravlje ljudi, bakterijske toksine, mikotoksine, histamin i njemu slične tvari ili i druge mikroorganizme ili tkivne parazite iznad dopuštenih količina
• f) ambalaža sadrži mikroorganizme ili druge materije koje mogu uticati na povećanje sadržaja materija štetnih za zdravije ljudi u hrani
•
Službena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvaliteta hrane uključuje jednu ili više od sljedećih aktivnosti:
• inspekcijski nadzor
• pregled deklaracija, dokumentacija i službenih evidencija
• uzorkovanje i analizu
• pregled evidencija iz člana 28. ovog Zakona
• pregled provođenja i efikasnosti sistema samokontrole objekta na osnovu provjere evidencija i dokumentacije navedenih u članu 29. ovog Zakona
• Čl 37. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu
• Radi službene kontrole zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane mogu se za potrebe laboratorijskih analiza uzeti uzorci kao sirovine, sastojci, tehnološka pomagala i drugi materijali koji se upotrebljavaju za pripremu i proizvodnju hrane, poluproizvodi, gotova hrana, predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom, kao i sredstva za čišćenje i održavanje koja se upotrebljavaju u poslovanju s hranom.
• MIKROBIOLOGIJA NAMIRNICA
Namirnice - pogodan medij za život i razvoj raznih mikroorganizama
- mikroorganizmi se mogu primarno nalaziti u namirnicama
• češće u njih dospjevaju iz okoline (izvor su najčešće ljudi ili životinje)
• kontaminacija namirnica lahka
• učestalo javljanje oboljenja koja se prenose alimentarnim putem
• mnogo češće sporadično, nekada u formi epidemija
• Namirnice mogu prourokovati :
- alimentarne infekcije
- alimentarne toksikoinfekcije
- Intoksikacije
- invazije
• alimentarne infekcije uzrokuju patogeni mikroorganizmi, najčešće bakterije, ali i virusi i protozoi
• najčešće alimentarne infekcije su bakterijske, kao što su :trbušni tifus, paratifus, ostale salmoneloze, šigeloze,enteritisi izazvani E.coli,
• virusne alimentarne infekcije : hepatitis A, poliomijelitis, te enteritisi uzrokovani koksaki, adeno i rota virusima
• Alimentarne toksikoinfekcije - nastaju pod uticajem toksina iz bakterija -endotoksini
• Alimentarne intoksikacije : botulizam, stafilokokno trovanje hranom
• Invazije : unošenje parazita u organizam (tenijaze, ehinokokoza, lamblijaza)
• U namirnicama se osim patogenih često nalaze apatogene bakterije i gljivice - utiču na promjenu organoleptičkih osobina namirnica: mijenjaju okus, miris, boju, konzistenciju - dovode do kvarenja
• Pokvarene namirnice ne moraju sadržavati patogene mikroorganizme, ali nisu za upotrebu
(zbog organoleptičkih osobina)
• smanjena upotrebna vrijednost namirnica
• procesi zavise od sastava namirnica ( različiti zaugljične hidrate i za proteine)
• Uzimanje namirnica na mikrobiološki pregled
Uzorkovanje zavisi od vrste namirnice
• Osnovni principi :
-spriječiti kontaminaciju namirnica prilikom uzorkovanja
-sačuvati mikroorganizme koji su u namirnicama prisutni
-onemogućiti inaktivaciju toksičnih materija u hrani
• Namirnice u originalnom pakovanju - zapakovane se dostavljaju u laboratorije
-ostale namirnice - sterilisane staklene posude oko 200 ml
• pribor za uzimanje sterilisan
• uzima se oko 50 g čvrstih namirnica i najmanje 10 mltečnih
• uz uzetu namirnicu obavezna propratna lista
• osnovni podaci: koja namirnica, gdje je uzeta,kada jeuzeta, zastoje uzeta
• U slučaju uzorkovanja po epidemiološkim indikacijama - pregled hrane za koju se sumnja da je uzrokovala oboljenje ili trovanje
• Mogu se uzeti i ostaci hrane na pregled, kao i brisevi posuda
• Dužinu transporta namirnice do laboratorija maksimalno smanjiti
• Pri niskim temperaturama do 6 sati
Pri visokim spoljašnjim temperaturama - prenosni frižideri
• Mikrobiološka dijagnostika
• ispitivanje prisustva određenih mikroorganizama
• ciljani pregledi kod pojave oboljenja
• čvrste namirnice se homogenizuju uz dodatak sterilnog fiziološkog NaCl
• pravljenje preparata, bojenje po Gramu
• zasijavanje na hranljive podloge
• Utvrđivanje indikatora fekalne kontaminacije
-razblaživanje homogeniziranih namirnica fiziološkim rastvorom
-zasijavanje na endo agar ili neku selektivnu podlogu (SS agar)
-inkubacija 24 sata na 37 stepeni C
-identifikacija i brojanje kolonija
-preračunavanje na lg ili 1 ml
• Utvrđivanje bakterija koje izazivaju kvarenje namirnica
• bakterije koje produkuju H2 S i indol, te koje dovode do likvefakcije želatina
• prave se razblaženja namirnica 1: 10, 1: 100; 1: 1000; 1: 10 000
• po 1 ml svakog rastvora se zasijava u dva reda epruveta :
a)jedan u kome je peptonska voda (produkcija H2S i indola)
b)drugi sa želatinom- likvefakcija
• Utvrđivanje ukupnog broja bakterija
1. brojanjem kolonija u agaru
• -emulgovane namirnice se razblaže na razna razblaženja
• -po lml se zasijava u Petrijeve posude sa hranljivim agarom
• -nakon inkubacije broje se porasle kolonije
2. brojanjem pod mikroskopom
• od emulgovanih namirnica se pravi preparat
• nakon bojenja po Gramu se mikroskopira
• brojanje u 20 vidnih polja i računanje srednje vrijednosti
• ČUVANJE NAMIRNICA
• razne metode i postupci zahvaljujući kojim namirnice dugo ostaju upotrebljive
• namirnice treba čuvati od kontaminacije patogenimmikroorganizmima ili njihovim toksinima
• najčešće korištene metode su : asepsa, povišena temperatura, snižena temperatura, sušenje, fermentacija, korištenje povišenog osmotskog pritiska, te raznih hemijskih konzervansa
• ASEPSA - prva, najjednostavnija i najefikasnika mjera
• Namirnice se trebaju pripremati pod visokim higijenskim standardima : čiste prostorije, čisto posuđe, čist pribor za pripremu
• Posebno su bitne čiste sirovine : oprane, odstranjene sve nečistoće
• Namirnice smiju pripremati samo zdrave osobe
• POVIŠENA TEMPERATURA
• veliki broj mikroorganizama osjetljiv na povišene temperature (termolabilni)
• limitirajući faktor negativan uticaj temperature na namirnice: smanjuje im hranljivu vrijednost, nekada mijenja okus
• da bi se obezbjedilo uništavanje bakterija potrebna temperatura u svim dijelovima namirnica (problem debeli komadi mesa)
Pasterizacija - zagrijavanje namirnica na temperature
između 60 i 70 stepeni C, a sa ciljem ubijanja
mikroorganizama
- Najčešće se koristi u industriji mlijeka
- Razlikuju se brzi i spori metod
Brzi metod : zagrijavanje 15 sekundi na 71 stepen C
Spori metod : zagrijavanje 30 minuta na 62 stepeni C
Uništava se najveći broj mikroorganizama, pa i posebno otporni
kakvi su uzročnici tuberkuloze i difterije
Nedostak -ne uništavaju se spore
• Kuhanje
• Koristi se za pripremanje raznih vrsta namirnica od voća i povrća
• visokim temperaturama se ubijaju svi mikroorganizmi i uništavaju bakterijski toksini
• neophodno je pripremiti posude u koje se namirnice ostavljaju (limenke ili staklenke)
• Snižena temperatura
• u čuvanju namirnica se koriste dva postupka : hlađenje i zamrzavanje
1. hlađenje - čuvanje namirnica na niskim temperaturama , ali iznad nule, odnosno od 1-4 stepena C
• Usporava se rast i razmnožavanje bakterija (ali se ne uništavaju)
• namirnice se u frižiderima mogu pokvariti
• ograničeno vrijeme čuvanja
2. zamrzavanje -izlaganje namirnica temperaturama ispod 0 stepeni C
• -sporo zamrzavanje - postepeno izlaganje niskim temperaturama, do -30 stepeni C
• -brzo zamrzavanje - naglo snižavanje temperature na
-18 stepeni C
• -bolji efekti se postižu brzim zamrzavanjem
• -zamrznute namirnice se moraju čuvati od sekundarne kontaminacije ( upakovane u neprobojnu ambalažu)
• - rok čuvanja zamrznutih namirnica : meso i povrće do godinu dana, mljeveno meso pola godine nakon toga gube svoje osobine
• Na niske temperature posebno otporne neke bakterije :Staphylococcus pyogenes, Salmonella typhi, Shigellae na -17 stepeni C žive nekoliko mjeseci
• E coli, streptococcus, enterococcus na -23 stepena C žive i preko 140 dana
• SUŠENJE
• Metoda odstranjivanja vlage iz namirnica – postaju dehidrirane
• nedostatak vode onemogućava razmnožavanjemikroorganizama i njihovu enzimsku aktivnost
• najčešće se radi sušenje: mesa, ribe, povrća, voća, jaja, mlijeka
• dehidrirane (sušene) namirnice nisu sterilne
• lahko se mogu kontaminirati raznim mikroorganizmima
• neophodno hermetičko pakovanje
• HEMIJSKI KONZERVANSI
• korištenje raznih hemijskih sredstava u cilju održavanja i čuvanja namirnica
• njihovim djelovanjem se sprječava razmnožavanje mikroorganizama
• u nekim slučajevima dovodi do njihovog uništavanja
• razne vrste , najčešće benzoeva, sirćetna kiselina
• POVIŠEN OSMOTSKI PRITISAK
• Koriste se NaCl, razne druge soli, te šećer
Povišen osmotski pritisak dovodi do plazmolize bakterija
• ubijaju bakterije, a u nekim slučajevima sprječavaju njihovo razmnožavanje
• NaCl u koncentraciji od 10% - sprječavanje razmnožavanja velikog broja bakterija
• Koncentracija od 25% - prestaje razmnožavanje svih mikroorganizama
Koncentracije šećera od 60%-70% sprječava razmnožavanje
svih bakterija (marmelade, džemovi, slatko)
• FERMENTACIJA
• metod koji se koristi kod namirnica sa ugljičnim hidratima
• produkti su mliječna ili neke druge organske kiseline
• kiseli kupus, razne turšije
• MIKROBIOLOŠKI PREGLED NAMIRNICA
• pregled za utvrđivanje prisustva pojedinih mikroorganizma koji se u namirnicama ne bi smjeli naći
• redovni, sistematski - ispitivanje da li neka namirnica odgovara kriterijima koji su dati u Pravilniku , a koji se odnose na prisustvo određenih mikrorganizama
• MIKROBIOLOGIJA MLIJEKA
• najbolja hrana, najbolja hranljiva podloga
• namirnica koja se najlakše kontaminira patogenim i nepatogenim mikroorganizmima
• veoma značajna namirnica u ishrani populacije
• poseban značaj u ishrani vulnerabilnih grupa : mala djeca, starci, bolesne osobe
• medij za prenošenje uzročnika velikog broja oboljenja
- veoma veliki epidemiološki značaj
Kontaminacija mlijeka:
• u mlijeku zdravih životinja se normalno ne nalaze nikakve bakterije
• dok je mlijeko u vimenu – sterilno
• prisustvo bilo kojih bakterija u mlijeku ukazuje na kontaminaciju
• Putevi kontaminacije : RUKE, nazofaringealni sekret, prašina, voda, posuđe, razni predmeti
• Pored patogenih u mlijeku se mogu naći i apatogene bakterije - neke od njih dovode do kvarenja mlijeka :
• a) Inertne bakterije - svojim djelovanjem mijenjaju izgled,
• ukus, miris, te pH vrijednost mlijeka - neke od njih fermentiraju laktozu , dovode po produkcije
• gasa i nekih kiselina (propionska, valerijanska, maslačna)
• - izgled mlijeka promijenjen: zgrušano, sa mnoštvom mjehurića
• U ovoj grupi su razne vrste bakterija iz roda Clostridium:
• Clostridium perfrigens Clostridium buturicum Clostridium multifermentans
• b) u mlijeku se mogu naći bakterije koje imaju sposobnost proizvodnje pigmenta - dovodi do promjene boje mlijeka
-Pseudomonas syncyanea - daju mlijeku plavu boju
- Pseudomonas aeruginosa - boja plavozelena
- Serratia marescensens - crvena boja
- Flavobacterium sp. - žuta boja
Bakterije koje produkuju kiseline : razgrađuju laktozu, produkuju kiseline
- mlijeko postaje kiselo i zgrušano
- Najznačajnije su : Streptococcus lactis, Streptococcus agalactiae,Lactobacillus sp., najznačajniji je Lactobacillus bulgaricus
Bakterije koje produkuju gas :
Osnovni princip djelovanja : fermentacija laktoze uz proizvodnju kiseline i oslobađanje gasova
• nekada dovode do precipitacije- nastaju ugrušci, a nekada mlijeko postaje kao bistra tečnost
• U ovoj grupi su : Proteus vulgaris i Bacillus subtilis
• MIKROBIOLOŠKO ISPITIVANJE MLIJEKA
Cilj ispitivanja:
• ispitivanje higijenske ispravnosti mlijeka u prodaji
• utvrđivanje bakterija koje u mlijeko dolaze iz oboljelih životinja
• utvrđivanje bakterija kojim ljudi kontaminiraju mlijeko
Određivanje ukupnog broja bakterija
- direktni i indirektni postupak, utvrđivanje vremena redukcije metilenskog plavog
a) Direktni postupak- direktno mikroskopsko brojanje bakterija urazmazu mlijeka
• Procedura rada je sljedeća :
- ispitivani uzorak se mućkanjem homogenizira i odpipetira se 0,01 ml
- sadržaj se izlijeva na predmetno stakalce te suši 5 min na temp. 45 stepeni C
- razmaz se uronjen drži 2 minute u rastvoru metilensko plavog i fuksina
- sušenje razmaza na zraku i ispiranje vodom, ponovno sušenje i mikroskopiranje
-brojanje bakterija u vidnim poljima i računanje srednje vrijednosti
• b) Indirektni postupak
- uzorak mlijeka se zasijava na rastopljeni i na 45 stepeni C ohlađeni hranljivi agar
- inkubira se
- broje se porasle kolonije
Prema razblaženju se izračunava ukupan broj bakterija
• c) Utvrđivanje vremena redukcije metilenskog plavog
- u epruvetu se odpipetira 10 ml mlijeka i 1 ml metilenskog plavog
-epruveta se zapuši gumenim čepom i promućka
-boja mlijeka postaje plava
-stavlja se u vodeno kupatilo na 37 stepeni C
-očitanje rezultata svakih pola sata
-
•
- prati se redukcija metilensko plavog, odnosno promjena boje iz plave u bijelu
Mlijeko se klasira u sljedeće klase :
• I klasa - ne odboji se za 8 sati
• II klasa - odboji se između 6 i 8 sati
• III klasa - odboji se između 2 i 6 sati
• IV klasa - odboji se za manje od 2 sata
• Utvrđivanje koliformnih bakterija u mlijeku
• Ispitivani uzorak se razblažuje u različitim omjerima, najčešće 0,1 ili 0,01 ml uzorka i 1 ml fiziološkog rastvora
• zasijavanje u epruvetu sa 10 ml podloge (peptonska voda,laktoza, briljantsko zeleno)
• za praćenje produkcije gasa ubacuju se Durhamovecjevčice
• inkubacija 48 sati na 37 stepeni C
• indikator produkcija gasa u najvećem razblaženju
•PASTERIZACIJA MLIJEKA
Proces sterilizacije ili djelimične sterilizacije
• jedna od metoda izbora smanjenja mikroorganizama- nedovodi po promjena osobina mlijeka
• spora : 30 minuta na 60 stepeni C, zatim naglo hlađenje
• smanjenje ukupnog broja svih bakterija za 90%
• uništavanje patogenih bakterija
• posebno je značajno naglo hlađenje prethodno zagrijanogmlijeka - sprječava razmnožavanje eventualno preživjelihbakterija
• - brza pasterizacija : zagrijavanje mlijeka u trajanju od 15 sekundi na 74 stepena C, zatim naglo hlađenje
• Provjera uspješnosti pasterizacije - fosfataza ogled
- veliki broj bakterija koje se mogu naći u mlijeku osjetljive na povišene temperature (Mvcobacterium bovis i vegetativni oblici drugih bakterija)
- u mlijeku je prisutan enzim fosfataza - povišene temperat. dovode do inaktivacije
- temperature koje dovode do inaktivacije fosfazate ubijaju termolabilne bakterije
- ako je fosfataza prisutna u pasterizovanom mlijeku -pasterizacija neuspješna
- realan rizik prisustva uzročnika bovine TB i drugih bakterija
• BAKTERIOLOŠKE NORME ZA MLIJEKO
• u 1 ml nekuhanog mlijeka maksimalno
5 miliona bakterija
• u 0,1 ml pasterizovanog mlijeka ne smije se utvrditi prisustvo E. coli, ni više od
50 000 bakterija
• MLIJEČNI PROIZVODI
• Proizvodi napravljeni od mlijeka - najčešće procesom fermentacije
• procesi uzrokovani bakterijama ili gljivicama
• za razliku od mlijeka koje je sterilno - uvijek prisutnebakterije
• veliki epidemiološki značaj - prenos istih oboljenja koja se prenose i mlijekom
• bakterije koje su u mlijeku i one koje dospjevaju pri obradi ( proizvodnji) mliječnih proizvoda
- Sirevi - nastaju od mlijeka fermentativnim procesima pod djelovanjem bakterija i gljivica
- Najčešće se koriste : Lactobacilus bulgaricus, casei, helveticus, lactis,
Za neke sireve Penicillium - roqueforti, camemberti
- Sireve kvare : Enterobacteriace, Lactobacilus brevis te neke gljivice
- Patogeni mikroorganizmi u siru : Salmonella typhi, S typhimurium, Coxiella burneti
- Maslac - priprema se uz Streptococcus lactis
- specifičan okus i aroma - pod uticajem Leuconostoc citrovorum i Leuconostoc dextranicum
- u maslacu se ne smiju naći: Pseudomonas fluorescens, Ps. putrefaciens, Ps. fragi - prourokuju užeglost mlijeka
- Fermentovano mlijeko - razne vrste, zavisno od vrste bakterija ili gljivica sa kojim se pripremaju
- Jogurt- fermentaciju izaziva Lactobacillus bulgaricus ( rjeđe Streptococcus termophilus)
• Kefir - Lactobacillus bulgaricus, Streptococcus lactis, te Saccharomyces kefir
• kao produkti djelovanja gljivica u kefiru se nalaze i male količine alkohola, te ugljičnog dioksida
• Acidofilus mlijeko - pripremljeno uz Lactobacilus acidophilus
• Mlijeko u prahu
- evaporacija mlijeka
- mlijeko sterilno
-neophodno aseptičko pakovanje
- ne smije sadržavati E. coli
• Meso
• u mesu zdravih životinja uvijek izvjestan broj bakterija
• dobra podloga za rast i razvoj mikroorganizama
• lahka kontaminacija mikroorganizmima iz spoljašnjesredine ( sa ruku, predmeta, iz vazduha, vode)
• - nepatogeni i patogeni mikroorganizmi
1.nepatogeni mikroorganizmi : Bacilus subtilis, koliformne bakterije (Proteus, Pseudomonas, stafilokoki, Clostridium) - gljivice iz roda Penicillium
2.patogeni mikroorganizmi:
a)meso od oboljelih životinja ( zoonoze- antropozoonoze): antrax, Mvcobacterium bovis, Brucellae, Salmonellae, Trichinella spiralis)
b)naknadno kontaminirano - češće prisustvo mikroorganizamau mesnim prerađevinama, nego u sirovom mesu
• Posebno pokvarljiva piletina, te mljeveno meso
• OSTALE NAMIRNICE
• u raznim vrstama namirnica se nalaze razne vrste mikroorganizama
• problem prisustvo mikroorganizama - uzročnika crijevnih zaraznih oboljenja
• posebno „osjetljive" namirnice koje u svom sastavu imaju proteine i ugljične hidrate : jaja u prahu, razne vrste sladoleda, kreme
• najčešća kontaminacija mikroorganizmima sa ruku osoblja, iz respiratornog trakta, sa predmeta i posuđa
• Zdravstveni nadzor nad kliconošama zaposlenim i drugim licimaZakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti- SI. Novine 29/ 2005
• • Član 30.
• Pod zdravstveni nadzor stavljaju se osobe :
• 1. koje obavljaju poslove u proizvodnji ili namirnica ili snadbjevanju stanovništva pitkom vodom koje na svojim radnim mjestima dolaze u dodir sa namirnicama , odnosno sa pitkom vodom
• 2.koje obavljaju poslove u obrazovnim i drugim ustanovama za djecu i omladinu (predškolske ustanove đački domovi, studentski domovi, dječija i omladinska odmarališta , ustanove socijalne zaštite i si.
• • 3.zdravstveni radnici i drugi zaposlenici u zdravstvenim ustanovama, nosioci privatne prakse, zaposlenici u ustanovama socijalne zaštite, obrazovnim ustanovama , kao i osobe koje u toku rada rade u proizvodnji, opremanju i izdavanju lijekova, odnosno na drugi način dolaze u neposredan dodir sa lijekovima
• 4. koje rade u objektima za pružanje higijenske njege stanovništva (javnom kupatilu, berbernici, frizerskom i kozmetičkom salonu i dr.) kao i osobe koje rade u proizvodnji ili prometu kozmetičkih sredstava:
• 5.za koje se sumnja da su kliconoše betahemolitičkog streptokoka iz grupe A, koagulaza pozitivnog stafilikoka odnosno stafilokoka koji izlučuje enterotoksin ili meningokoka kao i klice trbušnoj tifusa
• 6.koje su nosioci antitjela zarazne žutice tipa B i C HIV/AIDS
• 7.koje u Federaciju dolaze iz zemalja u kojima im; malarije i kolere , SARS-a žute groznice, virusnih hemoragičnih groznica, ( Ebola, Lassa , Marburg ) kuge i ptičije gripe.
• Član 31. Zdravstveni nadzor obuhvata:
1. zdravstveni pregled prije zasnivanja radnog odnosa - zaključivanja ugovora o radu
2. zdravstveni pregled poslije preboljelih zaraznih bolesti iz člana 8. ovog Zakona
3. zdravstveni pregled pri ulasku u Federaciju
4. povremene zdravstvene preglede u toku zapolenja
• Povremeni zdravstveni pregled u toku zaposlenja za osobe koje obavljaju poslove u proizvodnji ili prometu namirnica ili snadbjevanju stanovništva pitkom vodom iz člana 30.stav 1. tačka 1. ovog Zakona obavlja se na kliconoštvo svakih šest mjeseci, a ostali zdravstveni pregledi jedanput godišnje.
• Zdravstveni pregledi tih osoba obavljaju se i kada se zarazne bolesti pojave na radnom mjestu ili u njihovom domaćinstvu te kada za to postoje epidemiološke indikacije koje utvrđuje nadležni organ sanitarne inspekcije.
• INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE
• lntrahospitalne,nozokomijalne,kućne infekcije su infekcije koje nastaju u kontaktu sa zdravstvenim ustanovama
• -Semilwajs (1874)
• -Lister( 1875)
• Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti – Sl. novine FBiH 29/05
Član 2, stav 8: “ Bolnička infekcija (intrahospitalna) je infekcija koja se pojavljuje za vrijeme pružanja zdravstvene usluge u zdravstvanoj ustanovi ili kod nosioca privatne prakse”
• Medicinski radnici
• Nemedicinski radnici – oko 30 % zaposlenih
• Procenat intrahospitalnih infekcija na 100 hospitaliziranih bolesnika:
• Posljedice intrahospitalnih infekcija :
- komplikuju liječenje primarnog oboljenja
-produžuju i poskupljuju terapiju
-produžuju broj dana u bolnici
-dovode do smrtnog ishoda
• Inkubacija :
• 48 sati - kod većine bakterijskih infekcija
• 30 dana – nakon operativnog zahvata
• Godina –nakon ugrađivanja proteze ili implantata
• Povećan broj intrahospitalnih infekcija je produkt:
• 1.povećanog broja dijagnostičkih i terapeutskih procedura,naročito invazivnih
• 2.učestale pojave rezistencije bakterija na antibiotike
• 3.nedovoljne pažnje posvećene nadzoru nad osobljem i radnom sredinom
• GORDONOV TRIJAS: AGENS,DOMAĆIN, SREDINA
1.AGENS:
-bakterije: Staphylococcus,Escherichia colli, Enterobacter,Pseudomonas,Klebsiella, Salmonela
-virusi: hepatitis B,C, delta, herpes virusi,enterovirusi, influenza i parainfluenza, HlV
-gljivice : Candida, Aspergilus
• 2.DOMAĆIN
-pacijenti sa neizgrađenih imunološkim sistemom, prematurusi,neonatusi,mala djeca
-pacijenti sa imunitetom oslabljenim osnovnom bolesti,
-oboljeli od malignih oboljenja,razni hronični bolesnici
-pacijenti sa velikim oštećenjima kože:opekotine, politraume
-pacijenti na hiruškim i ginekološkim odjelima
-pacijenti na gerijatrijskim odjelima
• SREDINA
-ostali pacijenti
-bolničko osoblje
-posjetioci
-bolnički prostori i oprema
• 3 kategorije instrumenata i opreme:
I kategorija :hirurška i ginekološka oprema, parenteralni rastvori, kateteri, odjeća hirurškog tima - mora biti sterilna
II kategorija: endoskopi,endotrahealni tubusi, termometri - ne smiju imati vegetativne bakterije M. tuberculosis,ni viruse
III kategorija :oprema koja dolazi u kontakt sa nepovrijedenom kožom:maske za anesteziju, maske za kisik,druga pomoćna oprema-
ne smije da ima Staphylococcae i bakterije iz roda Pseudomonas.
• Epidemiološki nadzor nad intrahospitalnim infekcijama
1.a Aktivni- posebno educirano osoblje aktivno traži pacijente sa intrahosp.inf
1b.Pasivni-uočavanje infekcije u toku rutinskog rada
2a.Baziran na kontroli bolesnika
2b.Baziran na rezultatima lab.pregleda
3a.Prospektivan-praćenje bolesnika u toku boravka
3b.Retrospektivan-pregled medicinske dokumetacije
• Ciljani nadzor - istraživanje usmjereno na:
- određena odjeljenja
- određene grupe pacijenata
- određena oboljenja
• MJERE ZA PREVENCIJU I SUZBIJANJE INTRAHOSPITALNIH INFEKCIJA
1. Otkrivanje rezervoara i izvora zaraze
2. Sprječavanje transmisije mikroorganizama
3. Podizanje imuniteta
• Moguće je prevenirati do 20% intrahospitalnih infekcija i spriječiti epidemijsko javljanje
• mjere prema oboljelim licima prilikom prijema u bolnicu
• mjere sanitarno-higijenskog režima i ponašanja zaposlenog osoblja
• aseptički postupak sa priborom i instrumentima
• mjere za bezbjedno prikupljanje i uklanjanje izlučevina, uzoraka biološkog materijala uzetog za laboratorijsko ispitivanje
• čišćenje, pranje, provjetravanje i dezinfekcija prostora
• kontrola zdravstvene ispravnosti životnih namirnica, te sanitarno- higijenskih uslova pripreme, čuvanja i distribucije hrane
• mikrobiološka kontrola zaposlenih lica, bolesnika, radne sredine
• rano otkrivanje, prijava, izolacija i liječenje intrahospitalnih infekcija
• prikupljanje i analiza relevantnih podataka kako o pojedinačnim slučajevima, tako i o epidemijama
• intenzivan edukativni rad sa svim zaposlenim
• NAJČEŠĆE ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE NA ČOVJEKA IZ OKOLINE
• 1.ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE PUTEM VODE
-crijevne zarazne bolesti : trbušni tifus, paratifus, dizenterija, kolera, poliomelitis, virusni hepatitis tipa A, leptospiroze,
- lokalni vodoopskrbni objekti, rjeđe centralni
- kod lokalnog vodoopkrbnog objekta najčešće kontaminacija nakon pojave crijevne zarazne bolesti u domaćinstvu
- zbog kliconoša u domaćinstvu
• Karakteristike hidričnih epidemija :
a) 1-5 dana nakon upotrebe kontaminirane vode saprofitnim mikroorganizmima na koje osobe nisu navikle pojava proljeva , povišene temperature, povraćanja - VODENA BOLEST
- najčešće obolijevaju došljaci, turisti, putnici
- nekada svi simptomi, a nekada samo pojedini
- obolijeva 20-30 % osoba koje su pile kontaminiranu vodu
- bolest traje 2-3 dana, završava ozdravljenjem
• b)kod prodora u vodu patogenih crijevnih bakterija, nakon inkubacije se javljaju simptomi oboljenja (npr. trbušni tifus se javlja nakon inkubacije od oko3 sedmice )
• inkubacija kod prenosa oboljenja vodom duža nego kod prenosa hranom zbog manje koncentracije infektivnog agensa
• eksplozivno javljanje- u kratkom vremenskom periodu oboli veliki broj osoba
• topografska distribucija oboljelih - prema načinu vodosnabdjevanja
• Kontrolna grupa oboljelih : lica koja su uzimala inkriminisanu ( ili dokazano kontaminiranu ) vodu, a koja su otputovala iz mjesta
• Kontrolna grupa zdravih: stanovništvo koje se snabdjeva vodom na drugi način, ili iz drugog objekta
• Obolijeva oko 10 % stanovnika koji su pili kontaminiranu vodu - slabije razmnožavanje patogenih mikroorganizama u odnosu na apatogene, pri čemu je njihov broj malen
• pored „glavnog oboljenja" od koga oboli najveći broj stanovnika, odnosno koje se javi u epidemijskoj formi javljaju se i ostale, „prateće „ bolesti, ali kao sporadična oboljenja
Oboljenje se javlja kod svih socijalnih kategorija tzv. socijalno šarenilo
• ravnomjerna dobna distribucija, osim djece do godinu dana koja obolijevaju u veoma malom procentu
• Hidrične epidemije nisu sezonski uslovljene, ali su češće kod obilnih padavina, poplava, pri otapanju snijega
• pri tektonskim poremećajima
• Hidrične epidemije traju koliko i najduža inkubacija za „glavno oboljenje „ - ako se propust u vodosnabdjevanju uočio na vrijeme i odmah se reagovalo
• nekada se završavaju „kontaktnim repom “- infekcijama koje se prenos na osobe iz kontakta, obično fekalno - oralnim putem
• 2.ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE HRANOM
• a) Infekcije - nastaju nakon konzumiranja hrane koja je kontaminirana patogenim mikroorganizmima
• Najznačajnije se: trbušni tifus, paratifus A,B,C,D, dizenterija, kolera, infektivni hepatitis A, TB, Q groznica, difterija, šarlah, bruceloza
• b) alimentarne toksiko infekcije – nakon konzumiranja hrane koja je kontaminrana uslovno patogenim mikroorganizmima koji se u crijevima ljudi raspadaju i oslobađaju endotoksine
• E coli, Proteus, Enterococcus, Bacillus pyocyaneus, neke vrste salmonela, te neke aerobne i anaerobne bakterije
• c) intoksikacije - patogeni mikroorganizmi koji kontaminiraju hranu izlučuju egzotoksine - dovode do intoksikacije
• najznačajniji su Staphylococcus aureus i Clostridium botulinum
• d) invazije - oboljenja koja nastaju nakon ingestije hrane koja je kontaminirana parazitima kao što su :
razne vrste tenija, Echinococcus granulosus, Larva migrans, Trichinela spiralis
• Hranu mogu kontaminirati:
• osobe koje boluju od neke crijevne zarazne bolesti ( što je veoma rijetko)
• kliconoše: zdrave, inkubacione, rekonvalescentne
• rekonvalescentne kliconoše : privremene
( do tri mjeseca ), trajne ili hronične (više mjeseci ili cijeli život
Rezervoar i izvor za crijevne zarazne bolesti su najčešće kliconoše.
• Rezervoar i izvor za alimentarne toksikoinfekcije su najčešće životinje
• Nekada meso potiče od oboljele životinje
• U drugim slučajevima neinficirano meso se kontaminira pri obradi (na stolu ili panju za sječenje, posudama, preko glodara, insekata)
• Rezervoar i izvor zaraze za stafilokokne intoksikacije su lica koja pripremaju hranu ili rukuju namirnicama, a da pri tom imaju stafilokokne infekcije sluzokože nosa, ždrijela ili procese na koži, obično rukama, u vidu pustula ili furunkula
• Intoksikacije sa Cl. botulinum - nastaju nakon upotrebe nedovoljno sterilizovane hrane koja je kontaminirana zemljom
• Oboljenja koja nastaju konzumiranjem kontaminirane hrane se javljaju nakon određenog trajanja inkubacije
• Dužina inkubacije zavisi od: vrste mikroorganizama kojim je hrana kontaminirana, njihove količine uhrani (odnosno vremena od kada je hrana pripremljena do kada je konzumirana)
• Kratka inkubacija 1- 4 sata - kod stafilokoknih intoksikacija ( najčešće kontaminirani sladoledi ili kolači)
• Kod uslovno patogenih i patogenih mikroorganizama prosječna inkubacija između 12 i 48 sati
• Od osoba koje su jele kontaminiranu hranu oboli 30-40 % jer svi sastojci hrane ne moraju biti kontaminirani
• Epidemije nastaju eksplozivno
• Traju 3-4 dana ( relativno kratko ako ne dođe do kontaktnog širenja kada se produžava trajanje za „rep epidemije")
• Epidemije su češće ljeti zbog povišenih temperatura koje pogoduju razvoju mikroorganizama
• Kontrolna grupa bolesnih- osobe koje su jele istu hranu, a ne pripadaju istom kolektivu
• Kontrolna grupa zdravih - osobe koje pripadaju istom kolektivu, a koje nisu jele istu hranu
• 3. ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE VAZDUHOM
• kapljične infekcije
• najčešći prenos Flugeovimkapljicama
• prenošenje : influence, varičele, morbila, rubeole, difterije, skarlatine, tuberkuloze, plućnog oblika antraksa,
• najčešće oboljenja male djece - „dječije bolesti‘
• djeca do 6 mjeseci starosti ne obolijevaju, imaju antitijela od majke
• Lahko širenje mikroorganizama vazduhom, teške mjere suzbijanja
• Najefikasnije sredstvo imunizacija
Karakteristike epidemije zavise od vrste oboljenja
-Zajedničke karakteristike su :
• sezonski karakter- u hladnim mjesecima
• visok index kontagioznosti (naročito kod gripe, morbila,varičele)
• kod visokog indexa kontagioznosti nema kliconoštva
• kliconoštvo karakteristično za slabije kontagiozna oboljenja : meningokokni meningitis, difterija, šarlah
• Na širenje kapljičnih infekcija utiče prašina jer omogućava preživljavanje mikroorganizmima koji su inače osjetljivi u spoljašnjoj sredini ( TB, difterija, streptokok)
• CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
• Crijevne zarazne bolesti nastaju ulaskom uzročnika u organizam čovjeka kroz usta, razmnožavaju se u probavnom traktu i dovode do njegovog oštećenja
• osnovni simptomi su : bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev
• uzročnici se u spoljašnju sredinu najčešće izlučuju stolicom
• prenos infekcije najčešće fekalno-oralnim putem
• veoma česte u krajevima sa niskim higijenskim standardima
• posljednjih godina i u zemljama visokog standarda, trovanja hranom zbog industrijske pripreme hrane i konzumiranja „brze hrane“
• na ova oboljenja otpada oko 20% svih zaraznih oboljenja ljudi
• Etiologija
• akutna oboljenja, uzročnici :
- bakterije: Shigellae, Salmonellae, E.Coli, Staphvlococcus, Vibrio cholerae
- virusi :entero, coxaci, rota,polio virusi
• hronična oboljenja - uzročnici protozoi : Entamoeba histolytica, Lamblia intestinalis, Balantidium coli i helminti : Strongiloides stercoralis, Ankvlostoma duodenale, Schistosoma mansoni)
• Patogeneza
• uzročnici ulaze kroz usta
• acidni želučani sadržaj je prva barijera prolasku uzročnika, veoma efikasna kod bakterijskih infekcija
• kod oštećenog želuca smanjen aciditet pogoduje razvoju bakterijskih infekcija
• dolaskom u crijeva nekada dolazi do nastanka latentne infekcije, a nekada do manjeg ili većeg oštećenja crijeva i razvoja simptoma oboljenja
• Osnovni mehanizmi djelovanja na crijevnu sluznicu su :
• 1. izlučivanje enterotoksina (V.cholerae, neki tipovi E.coli), bez promjena na sluznici Enterotoksin dovodi do enzimskih promjena u epitelu, što rezultuje enormnom sekrecijom izotonične tečnosti u lumen crijeva
• 2. Neke bakterije vrše invaziju crijevne sluznice, prodiru u površni epitel, razaraju ga i uzrokuju akutnu upalu sluznice (šigele, neki tipovi E.coli)
• 3. Bakterije koje prodiru u sluznicu crijeva i uzrokuju akutnu upalu, ali bez oštećenja epitela, npr salmonele
• crijevni paraziti intenzivno koloniziraju površinu sluznice ili prodiru kroz sluznicu
• pored lokalnog djelovanja u nekim slučajevima, npr. kod salmoneloza i amebijaze uzročnici mogu iz probavnog trakta dospjeti u krv, a potom u udaljene organe i dovesti do njihovog oštećenja
• Dijagnostika
• klinički i epidemiološki podaci, te laboratorijska ispitivanja
• posebno veliki značaj epidemioloških podataka : ukazuju na pojavu sličnih oboljenja u okolini
• TRBUŠNI TIFUS - TYPHUS ABDOMINALIS
Akutna zarazna bolest uzročnik-Salmonella typhi
- bakteijemično - septikemično oboljenje
- povećanje limfnih čvorova, naročito mezenterija, te slezene
-ulceracije sluznice crijeva
- toksična oštećenja parenhimatoznih organa: jetre, srca, bubrega
• Rasprostranjenost
• Javlja se u čitavom svijetu, najviše u krajevima sa niskim higijenskim standardom
• u krajevima sa umjerenom klimom većinom u kasno ljeto i jesen
• Izvor zaraze i putevi širenja :
• bolesnici koji boluju od tipične slike bolesti, atipični slučajevi i kliconoše
• kliconoštvo dugotrajno, često doživotno, čak u 3-5% slučajeva
• najčešće su kliconoše osobe koje su bolovale od hronične upale bubrega ili žučne kese, te imale kamence u žučnoj kesi
• žene češće „kliconoše stolicom", a muškarci „kliconoše mokraćom"
• izlučivanje bakterija intermitentno
• kliconoše posebno važan izvor zaraze
• fekalno- oralni ili urino-oralni prenos,
- direktni ili indirektni kontakt,
- hrana ili voda
• Klinička slika
• inkubacija 7-14 dana, rjeđe 4-40 (zavisno od načina prenosa)
• opšti infektivni sindrom : glavobolja, bolovi u kostima, klonulost, nekada nervni simptomi u vidu nesanice, somnolencije, pomućene svijesti, pa i delirija
• simptomi od strane digestivnog trakta nisu uvijek izraženi,na početku bolesti opstipacija, u drugoj sedmici proljevi (nalik na juhu od graška)
• crijeva meteoristična, trbuh izbočen
• promjene na koži - eflorescence koje se javljaju na mahove
• najčešća lokalizacija trbuh i trup
• ostali simptomi : bronhitis, KVS, oštećenja koštane moždine
• Mikrobiološka dijagnostika :
• Hemokultura
• Koprokultura
• Urinokultura
• SALMONELOZE-SALMONELLOSIS
• sva oboljenja izazvana salmonelama (pa i trbušni tifus)
• „salmoneloze u užem smislu riječi"- bez trbušnog tifusa
• Najčešće uzrokovane salmonelama karakterističnim za životinje
- Prenos na čovjeka živežnim namirnicama životinjskog porijekla
• U porastu u cijelom svijetu
• jedan od najvećih javnozdravstvenih problema
- industrijska proizvodnja mesnih prerađevina
- miješanje životinjskih dijelova koji potiču od velikog broja životinja
- mogućnost kontaminacije velikih količina hrane
- sve veći nacionalni i internacionalni promet živežnih namirnica
- intenzivnija kolektivna ishrana
- upotreba konzerviranih namirnica životinjskog porijekla
- uzimanje obroka izvan kuće
• Napredak civilizacije nije uspio da stavi pod kontrolu salmoneloze, pa se i pored veoma savremenih načina proizvodnje i distribucije namirnica omogućava njihovo širenje
• Etiologija
• salmonele se primarno nalaze u crijevima raznih životinja, a najčešće sisara i ptica, te ljudi
• veoma veliki broj vrsta i tipova, procjenjuje se oko 3000
• često pojedine vrste primarno vezane za određeno geografsko područje
• zbog internacionalnog transporta malo je „autohtonih" vrsta
• na našem području se najčešće izoluju : S, typhimurium,S. Enteritidis, S. Heildergerg, S. Java, S. Wien,
• Epidemiologija
• iz crijeva salmonele mogu preći u cirkulaciju, te dospjeti do limfnih čvorova i raznih organa i tkiva životinja
• izlučuju se mlijekom životinja
• kod peradi i u bjelanjku i u žumanjku jajeta
• Glavni prirodni rezervoari su : svinje i perad, zatim glodari, te preživari i mesožderi
• Izvor zaraze za čovjeka su najčešće domaće životinje, ali i miševi i štakori
• Salmonele su u prvom redu patogene za životinje, a znatno manje za čovjeka
• Za oboljenje kod čovjeka potrebna velika infektivna doza uzročnika - više miliona, pa i milijardi uzročnika
• Veliki broj uzročnika samo u hrani - alimentarne infekcije
• Među životnim namirnicama kojim se prenose salmonele najvažnije su: meso svinja, goveda, peradi, te razni mesni proizvodi
• Čest izvor su jaja (naročito pačija), te jaja u prahu, rjeđe mlijeko i mliječni proizvodi
• Pored prenosa hranom moguć i prenos kontaktnim putem
• Posebno značajna kod imunokompromitovanih osoba (epidemije salmoneloza u bolnicama, često na dječijem odjelu)
• Patogeneza i klinička slika
• salmonele ulaze u organizam ingestijom
• prvi efekat upala sluznice gastrointestinalnog trakta, gastritis, gastroenteritis, enteritis, colitis ili enterocolitis
• pri prodoru salmonela u krvotok odlaze u razne organe i tkiva - izazivaju upale
• bakterijemija- opšti infektivni sindrom
• septikemija - lokalizovane lezije i gnojne upale u raznim organima
• Tifusni sindrom - salmonela groznica
• sličan trbušnom tifusu, ali blaža klinička slika
• temperatura kraće traje, a komplikacije su rjeđe
• Profilaksa je jednostavna u prenosu oboljenja sa ljudi, ali teška za salmonele koje se prenose sa životinja
• GASTROENTERISTIS UZROKOVAN STAFILOKOKAMA
• stafilokoki su paraziti sluznice ždrijela i nosa, te kože
• produkuju enterotoksin - termostabilan
• Izdrži temperaturu vrenja u trajanju od 1 sata
• inkubacija kratka 2-4 sata
• nema temperature, povraćanje dominantam simptom, javljaju se i proljevi
• sve osobe koje su jele kontaminiranu hranu obole u isto vrijeme
• oboljenje neklada sporadično, češće u epidemijama
• epidemije u ljetnim mjesecima: sladoled, kolači, ćevapčići
• INTOKSIKACIJA HRANOM UZROKOVANA SA CLOSTRIDIUM BOTULINUM
• toksin Cl. Botulinum- egzotoksin- neurotoksi
• ekstremna slabost, brzo umaranje muskulature
• djeluju na završetke živaca - sprječava oslobađanje acetilholina
• Cl. Botulinum - gram +, anaerobni, sporogeni štapić
• Kao saprofit živi u slobodnoj prirodi - u tlu
• Spore otporne prema toploti
• Kuhanje hrane kroz 10 minuta razara toksin
• Inkubacija 12- 36 sati, nekada do nekoliko sati
• kod 1/3 bolesnika - gastrointestinalni simptomi : mučnina,povraćanje, proljev
• kod većine bolesnika - mišićna slabost, brzo umaranje, vrtoglavica, glavobolja, izrazita suhoća usta, opstipacija
• prvi znak slabost mišića očiju, pareza akomodacije, bolesnik nejasno vidi, pupile široke, nestaje reakcija na svjetlo, ptoza kapaka,
• slabost mišića ždrijela- otežano gutanje, otežan govor
• kod paralize faringealne muskulature- brzo nastupa smrt
• slabost muskulature za žvakanje, te na kraju trupa i ekstremiteta
• mišićne slabosti simetrične
• očuvani tetivni refleksi, nema smetnji senzibiliteta
• smrt nastaje zbog paralize respiratorne muskulature ili zbog pneumonije
• letalitet u epidemijama 16 % - 65%, obično između 4 i 8 dana bolesti
• SHIGELLOSIS (ŠIGELOZE)
• bolesti gastrointestinalnog trakta uzrokovane bakterijama iz roda Shigella
• manifestuje se kao akutni kolitis,enterokolitis, ili rjeđe gastroenteritis
• tipični simptomi: grčevi u trbuhu, krvavo-sluzavi proljevi, tenezmi i lažni pozivi
• akutna bacilarna dizenterija
• često se javlja kod pogoršanja higijensko-sanitarnih uslova
Uzročnici: gram -tanki, nepokretni, asporogeni
• Optimalan rast na 37 stepeni C
• Više tipova : Sh dysenteriae - grupa A, Sh. Flexneri, tip B, Sh. Boydi, tip C, Sh sonnei- tip D
• Razlikovanje serotipova je bitno sa epidemiološkog aspekta, dok su kliničke manifestacije iste
• Najteže oblike uzrokuje Sh. Dvsenteriae koja izlučuje jak egzotoksin - izaziva najteže oblike, tzv."toksična dizenterija“
• Ostale šigele imaju samo endotoksine - dovode do blažih oboljenja (raniji naziv bacili paradizenterije)
• Epidemiologija
• glavnu ulogu ima čovjek
• izvor zaraze : bolesnik ili kliconoša
• kliconoštvo od rane faze bolesti pa sve do rekonvalescencije
• prave kliconoše su rijetke, obično su prisutni neki blagi simptomi ili nekada samo neki od pojedinačnih simptoma
• kliconoštvo nije nikada trajno, traje nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci
• samo kod Sh sonnei kliconoštvo traje nekoliko godina
• najvažniji izvor zaraze su oboljeli sa atipičnim znakovima bolesti koji ostaju dugo ili sve vrijeme neotkriveni
• u epidemiološkom smislu bolesnici su važniji od kliconoša, jer učestalim stolicama izlučuju mnogo veći broj bakterija
• nekada, zbog težine oboljenje bolesnici nisu u stanju da vode dovoljno brige o ličnoj higijeni
• najčešće prenos oboljenja preko kontaminiranih ruku u direktnom kontaktu sa inficiranom osobom
• rjeđe indirektno dodirom različitih predmeta ili stvari iz okoline oboljele osobe
• - nekada se prenos vrši i prenos preko živežnih namirnica koje se kontaminiraju preko muha - njihov je značaj u prenošenju šigeloza enormno velik
• - mogući prenos oboljenja je i preko vode-mada se dešava rjeđe
• - ulazna vrata za infekciju su usta
• -
• na nastanak oboljenja znatno utiče i predispozicija osobe, pa se oboljenje znatno češće javlja kod osoba koje su imale prethodna oštećenja gastrointestinalnog trakta
• posebno su česte kod osoba koje boluju od katara želuca i crijeva , te kod smanjene količine želudačne kiseline
• Rasprostranjenost
• endemski proširena oboljenja po čitavom svijetu
• najučestlije u zemljama sa toplom klimom
• - oboljenje najčešće sporadično, rjeđe u vidu manjih ili većih epidemija
• - epidemije obično u toku ljeta ili u ranim jesenjim mjesecima
• - sporadična oboljenja u toku cijele godine
• oboljenje je najčešće medu stanovništvom sa niskim higijenskim standardom, tj. u našim uslovima najčešće na selima
• Klinička slika
• inkubacija : 1- 7 dana, a najčešće 24- 48 sati
• kliničku sliku karakterišu tri osnovna mehanizma :infekciozno-toksični, upalni - upala crijevne sluznice, tegubitak tjelesne tekućine
• - šigeloze su akutne bolesti kratkog trajanja od nekoliko džina 1-2 sedmice
• veoma rijetko se radi o hroničnoj bacilarnoj dizenteriji
• Dijagnoza
• Postavlja se na osnovu epidemioloških podataka, kliničke slike i mikrobioloških pretraga
• -Epidemiološki podaci posebno važni pri otkrivanju atipičnih oblika šigeloza koji se nalaze u okolini oboljih sa tipičnom slikom
• -mikrobiološke pretrage : izolacija uzročnika iz stolice - SS agar
• - materijal za pretrage mora biti svjež - u protivnom je teška izolacija jer se namnože bakterije iz normalne crijevne flore
• obavezno uzimanje materijala prije uključivanja specifične terapije
• - moguće dokazati specifična antitijela u krvi - reakcija aglutinacije- metoda nepouzdana, nema većeg značaja
• VIRUSNI HEPATITIS TIPA A
• - zarazna žutica - Hipokrat napravio prvi opis
• - uzročnik virus hepatitisa A
• - često izaziva epidemije - naziv epidemični- obično u lošim uslovima sanitacije
• - hepatitis A je veoma kontagiozno oboljenje
• - izvor zaraze čovjek
• virus se nalazi u tjelesnim tečnostima, a najviše u stolici i urinu
• - zbog visoke raširenosti virusa obično se oboljenje javlja kod djece i mlađih osoba
• - fekalno-oralni način prenosa
• - nekada prenos direktan, a nekada indirektan preko kontaminirane hrane ili vode
• - virus se izlučuje stolicom dvije sedmice prije pojave prvih simptoma i traje 14 dana nakon pojave ikterusa
• Suzbijanje virusnog hepatitisa tipa A je nekada komplikovano zbog velikog broja inaparentnih i anikteričnih formi
• -osnove su mjere sanitacije okoline
• -posebno važno obezbjeđenje higijenski ispravne vode za piće
• Inkubacija : 15- 45 dana
• Patogeneza : opšta infektivna bolest sa dominantnim upalni procesom u jetre
• Klinička slika : preikterični (inicijalni, invazivni) stadij i ikterični stadij
• - Inicijalni, invazivni stadij : obično počinje postepeno, rjeđe naglo
• - Osnovni simptomi: umor, atralgije, anoreksija, mučnina, mučnina, težina, bol u epigastriju ili pod desnim rebarnim lukom
• Ikterični stadij - postupno nestaju opšti infektivni simptomi, a dominira simptomatologija koja potiče od oboljenja jetre
• Žutica (ikterus)-jedan od prvih znakova
• - U nekim slučajevima lagani svrbež kože
• Jetra je uvećana i veoma bolna
• nekada se javljaju anikterični oblici
• Dijagnoza :
• epidemiološki podaci o pojavi oboljenja u blizinibolesnika
• klinička slika
• laboratorijska istraživanja: biohemijskai serološka
• dokazivanje IgM i IgG antitijela
• BRUCELOZA - BRUCELLOSIS
• - akutno infektivno oboljenje uzrokovano različitiv vrstama brucela
• Br Abortus- dominantno kod goveda
• Br melitensis - dominantno kod koza
• Br suis - dominantno kod svinja
• Br canis - dominantno kod pasa
• Brucelama mogu biti zaražene i : mačke, miševi, razni mesožderi, pa čak i perad
• Gram „-„bacil, intracelularan , razmnožava se u ćelijama domaćina
• Intracelularni parazitizam je odgovoran za hronicitet bolesti i kod ljudi i kod životinja
• Rasprostranjenost:
• - najrasprostranjenija u zemljama oko Sredozemnog mora (Sredozemna groznica)
• - oboljenja se registruju u SAD, te i u ostalim dijelovima
• svijeta
• - kod zaraženih životinja najveća koncentracija uzročnika je u mliječnim žlijezdama, gravidnom uterusu i placenti
- bakterije prisutne u svim tkivima
- Zaražene životinje su na izgled zdrave , ali mlijekom, te drugim sekretima i ekskretima izlučuju brucele
- Izlučivanje može biti mjesecima, pa i godinama
- Uzročnici otporni u spoljašnjoj sredini
• Nekoliko načina prenosa oboljenja:
1.uzimanjem mlijeka koje potiče od oboljelih životinja i mliječnih proizvoda spravljenih od kontaminiranog mlijeka
• Uzročnici ulaze u organizam kroz sluznicu probavnog trakta - ovaj put prenosa je važan za Br. melitensis, a manje za Br. abortus koja ugiba u želučanom sadržaju
2. Dodirom sa zaraženim životinjama, njihovim sekretima i ekskretima
• Uzročnici ulazi u tijelo kroz male ogrebotine ili oštećenja kože
3. Respiratornim putem - najčešće kod pomaganja pri jagnjenju ili teljenju
• Većinom je profesionalno oboljenje stočara, mesara, radnika koji su zaposleni u preradi mesa, te veterinara
• riziku su izloženi i laboratorijski radnici koji rade na dokazivanju bruceloze
Patogeneza: - oboljenje je najčešće subakutno ili hronično
Razlikuju se tri faze :
• I - na mjestu ulaska uzročnika ( na koži ili sluznici) se razvija lakša upalna reakcija sa otokom regionalnih limfnih čvorova - najčešće neprepoznata
• II-prodiranje uzročnika u cirkulaciju - znaci septikemije,upalne promjene u raznim organima
• III - hronična faza, lokalizacija uzročnika u pojedinim organima, razvoj simptoma vezanih za te organe
• Svi tipovi brucela uzrokuju istu kliničku sliku
• Br.melitensis zbog svoje virulencije uzrokuje teža oboljenja od ostalih
• STREPTOKOKNE BOLESTI - STREPTOKOKOZE
• oboljenja uzrokovana Beta hemolitičkim streptokokama
• veliki broj grupa ( A - T)
• najveću patogenost za čovjeka imaju Beta hemolitički
streptokoki iz grupe A
• oboljenja raširena u cijelom svijetu, najviše u krajevima sa umjerenom klimom
• izazivaju oboljenja raznih organa i organskih sistema
• poseban značaj imaju oboljenja gornih disajnih puteva
• često se javljaju, ostavljaju sekvele, nekada i trajni invaliditet
• Izvor zaraze :
-oboljeli koji boluje od neke streptokokne bolesti (najvažnija oboljenja gornjih disajnih puteva)
- kliconoše ( najčešće rekonvalescentne kod kod streptokoka u nosu)
-Bolesti gornjih disajnih puteva se najčešće javljaju u mjestima sa velikom gustinom naseljenosti - održaju se endemično
-u rjeđe naseljenim mjestima povremeno javljanje - obično u formi epidemija
• Dobna distribucija
- najveći broj oboljelih se javlja kod djece pretškolskog i školskog uzrasta
- najmanje oboljelih u dojenačkoj dobi
Putevi prenosa :
- kapljicama sline i sluzi
- u kontaktu sa oboljelom osobom ili kliconošom
-rjeđe prašinom, kontaminiranim predmetima, hranom
Ulazna vrata :
• sluznica gornjih disajnih puteva
• -rjeđe sluznica digestivnog trakta ili koža
Nakon ulaska u organizam streptokoke se mogu širiti :
• per kontinuitatem , limfogeno i hematogeno
• uzrokuju upalne procese
• Najčešće streptokokne bolesti su : streptokokna angina, skarlatina, nazofaringitis, sinuzitis, otitis, pneumonija, sepsa, gnojni meningitis
• Streptokokna angina
20- 30% svih angina
- početak bolesti nagal, praćen drhtavicom
- upalni proces u ždrijelu - dominira upala
tonzila, peritonzilarne regije
- ždrijelo je žarko zacrvenjeno, edematozno
- vodeći simptom je grolobolja
- javlja se i regionalni limfadenitis
• bolest traje 2-3 dana, rjeđe do 7 dana
• produženje bolesti zbog komplikacija
• česte komplikacije : upale sinusa i srednjeg uha
• Kasne komplikacije : moguća i pojava reumatske groznice , te glomerulonefritisa
• nekada trajni invaliditet
• liječenje antibiotsko, adekvatnim antibiotikom, dovoljno dugo
• neadekvatno liječenje uzrokuje nastanak kliconoštva
• potrebno liječenje kliconoša utvrđenih sanitarnim pregledom
• SCARLATINA - ŠARLAH
• Uzročnik : Beta hemolitički streptokok grupe A koji izlučuje eritrogeni toksin
• počinje kao i angina
• karakteristično javljanje sitnotačkastog osipa po tijelu
• malinast jezik
• u završnoj fazi bolesti ljuštenje kože
- Epidemiologija i patogeneza kao kod streptokokne angine
• posebno važna za školske i pretškolske ustanove
• VIRUSNE BOLESTI GORNJIH DISAJNIH PUTEVA( akutne respiratorne infekcije)
• najraširenije bolesti na svijetu ( oko 2/3 svih zaraznih oboljenja ljudi)
• uzrokuje ih veliki broj različitih virusa
• virusi se lokalizuju u ćelijama površnog epitela - kataralna forma upale
• rjeđe nekrotizirajuća ili hemoragična upala
• rijetko dolazi do viremije
• simptomatologija veoma slična kod svih uzročnika
• u naseljenim mjestima umjerenog pojasa ljudi od ovih oboljenja obolijevaju prosječno 3 puta godišnje
• sklone epidemičnom javljanju ( influenza nekada ipandemijski)
• sezonski karakter - najčešće u hladnim periodimaGripa (influenza ) počinje opštim infektivnim sindromom
• simptomi katara respiratornog trakta slabo izraženi
• „Obična prehalada"- samo kataralni znaci, nema opšteg infektivnog sindroma
• Tok bolesti zavisi od vrste uzročnika