Upload
armin-sehic
View
352
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
SAOBRASAOBRAĆĆAJNA ETIKA IAJNA ETIKA I
UNIVERZITET UNIVERZITET U U BRBRČČKOM DISTRIKT, BIHKOM DISTRIKT, BIH--FAKULTET ZA SAOBRAFAKULTET ZA SAOBRA ĆĆAJNO INAJNO IN ŽŽENJERSTVOENJERSTVO--
BRČKO DISTRIKT, OKTOBAR 2013. GOD.
Profesor: Doc.dr Jovica Vasiljević
Asistent: Master inž. saobr.Biljana Ćorić
ETIKA – poreklo, pojam i predmet
éthos (starogrčki) = običaj, uobičajena radnja, navika
Aristotel 4. vek p.n.e.� etika kao posebna filozofska disciplina� cilj: stvaranje čestitog građanina države, primena praktične
mudrosti� realizam, racionalizam, imanentizam, energizam
Definicija:� filozofska naučna disciplina koja se bavi pročavanjem
etosa ili morala.� proučava poreklo, ciljeve, smisao i načine moralnog
delovanjaEtika ≠ moral
MORAL – poreklo, pojam , razvoj
Mos, moris (lat) = običaj, način, navika
Def. sistem normi, navika ili pravila ljudskog ponašanja kojimase ljudi rukovode u ophođenju prema svetu, drugima i sebisamom.Dva značenja morala:1) vrednosno-neutralno (moralitet)2) vrednosno-određeno (u skladu sa moralnom normom)
Osnov moralne norme - savest
Moralni karakter - opšti kvalitet pojedinca i njegova trajnasklonost ka moralnom postupanju i ponašanju.
Razvoj moralnog karaktera – lični i sredinski faktori
SAOBRAĆAJNA ETIKA
� Praktična ili normativna etika
� definicija saobraćajne etike?
� predlog def.
«grana etike primenjena u oblasti nauke o saobraćaju, koja proučava moralne norme, vrednosti, ciljeve, običajei međusobni odnos učesnika u saobraćaju»
SAOBRAĆAJNA ETIKA
Predmet prou čavanja:
� Norme ponašanja u saobraćaju – pravila i propisi
� Moralne vrednosti u saobraćaju – poštovanje propisa
� Običaji u saobraćaju – neformalna pravila
� Međusobni odnosi učesnika u saobraćaju – komunikacijai interakcija
� Cilj etičnog ponašanja – bezbedno kretanje svih, za najkraće vreme i bez konflikata, uz poštovanje pravila
ZADACI SAOBRA ĆAJNE ETIKE
� razvoj svesti i proširenje znanja svih učesnika u saobraćajuo važnosti poštovanja i primeni načela saobraćajne etike zabezbednost svih učesnika u saobraćaju,
� preplitanje sa zadacima drugih disciplina,
� definisanje opštih i posebnih normi ponašanja učesnika u saobraćaju,
� proučavanje moralnog karaktera učesnika u saobraćaju,
ZADACI SAOBRA ĆAJNE ETIKE
� identifikovanje nepropisnih ponašanja i njihova korekcija,
� unapređenje međusobnih odnosa učesnika u saobraćaju i unapređenje saobraćajne kulture i dr.
� edukacija i transfer znanja za sve učesnike u saobraćaju,
� usvajanje i primena najboljih iskustava i prakse iz zemlje i inostranstva
OSNOVNA ETIČKA NAČELA
� načelo odgovornosti� načelo humanosti� načelo poverenja� načelo nepoverenja� načelo ograni čenog poverenja� načelo defanzivne vožnje� načelo zakonitosti� načelo moralnosti� načelo bezbednosti
NAČELO ODGOVORNOSTI
� Osnovna pretpostavka: svi odgovorni prema sebi i premadrugima za svoje postupke.
� Odgovornost učesnika da neizazivaju opasne situacije i daotklanjaju opasnosti koje su izazvali drugi, odgovornostpružanja pomoći i odgovornost za bezbednost vozila i puta.
� Faktori bezbednosti : učesnici, vozilo, puta i putna okolina + porodica, škola, lokalna samouprava, organi nadlećni za unutrašnje poslove, poslove saobraćaja, poslove zdravlja, stručne i naučne institucije, mediji, udruženja građana
NAČELO HUMANOSTI
Onome ko nije sposoban ili je ograni čeno sposoban, ilimu je potrebna pomo ć, drugi u česnik je dužan da pružipomo ć, osim ako bi time sebe izložio opasnosti.
1) uslovni deo - svi su dužni, ali pod uslovom da time nedovode u opasnost sebe ili druge.
2) bezuslovni deo – ponašati se tako da seomogućibezbednost svih, a posebno:ne ometati,ne ugrožavati ine povre đivati druge u česnike u saobra ćaju.
NAČELO POVERENJA
• zasniva se na očekivanju da drugi učesnici imaju svest i disciplinovani su
• i drugi će poštovati propisana pravila i bezbedno se ponašati
• blagovremeno i jasno će najaviti promenu svog ponašanja
• izuzetak su posebne kategorije učesnika (na primer deca)
NAČELO NEPOVERENJA
• zasniva se na očekivanju da će se drugi učesnik u saobraćajuponašati nepropisno i nepromišljeno
• nedostatak znanja, trenutno stanje, loše navike, nedostataksaobraćajen kulture,...
• prilagoditi svoje ponašanje usled ovakvih očekivanja
NAČELO OGRANIČENOG POVERENJA
• nijedan učesnik u saobraćaju ne sme insistirati na svom pravuukoliko to može da prozrokuje saobraćajnu nezgodu
• ne sme se kažnjavati tuđa greška ili nepropisno ponašanje
• ne sme se pojedincu dozvoliti da u saobraćaju preuzme pravoda kažnjava druge učesnike zbog propusta koje su učinili
• amortizer nedostataka načela poverenja i načela nepoverenja
NAČELO DEFANZIVNE VOŽNJE
� Najefikasniji i najbezbedniji vid ponašanja u saobraćaju
� Osnovni motiv: neulaženje u opasne situacije
� Ponašanje koje:• neće izazvati nezgodu• neće nastradati lica• nema svoje krivice• omogućava drugima da isprave svoju grešku
� Tri ključna elementa načela defanzivne vožnje:• ZABRANJENO – NIKAD!• OBAVEZNO – UVEK!• PONEKAD NI ONO ŠTO JE DOZVOLJENO!
NAČELO ZAKONITOSTI
� Saobraćaj je regulisan zakonom
� Hijerarhija
� Krivične sankcije
pravilodesnestrane
NAČELO MORALNOSTI
� svaki učesnik u saobraćaju mora na prvom mestu bitimoralan čovek
� moralnost u saobraćaju – poštovanje propisa
� ličnim stavom i ponašanjem biti primer drugim učesnicima.
NAČELO BEZBEDNOSTI
� slobodu od straha, odsustvo besa i agresije kodučesnika u saobraćaju, zaštitu u slučaju saobraćajnenezgode i dr.
� suština: odsustvo negativnih efekata koji mogu dovestido nezgode i posledica
KULTURA – SAOBRA ĆAJNA KULTURA
� ukupnost materijalnih i duhovnih vrednosti, celokupnodruštveno nasleđe neke grupe ljudi
� načini življenja, materijalni i kulturni standardi, institucije, navike, odnosi i ponašanja pripadnika grupe
� sistem vrednosti, uverenja i stavova, koji se prenose sageneracije na generaciju
� saobraćajna kultura – deo celokupne društvene kultureprimenjene u oblasti saobraćaja
� kultura u bezbednosti saobraćaja – segment celokupnesaobraćajne kulture
SAOBRAĆAJNA KULTURA
� način ponašanja učesnika u saobraćaju i poštovanjesaobraćajnih propisa
� zbir stečenih navika i usvojenog saobraćajnog obrazovanjai vaspitanja
� skup društveno poželjnih normi i oblika ponašanja učesnikau saobraćaju, posvećenih održanju i unapređenjubezbednosti u saobraćaju
� osnov je edukacija
OSNOVNI ELEMENTI SAOBRA ĆAJNE KULTURE
ČINJENICEJezik i simboli
Zakoni i propisiMogućnosti
Moda i trendovi
PONAŠANJARituali
Prvenstvoprolaza
KodifikovanaCeremonijalna
SAZNANJAVrednostiVerovanjaOčekivanja
Odluke
KULTURA I PONA ŠANJE U LOKALNOJ ZAJEDNICI
Lokalna zajednicaDemografski (npr. pol, uzrast, socioekonmskistatus)Lične osobine (npr. Konzervativnost)Okruženje (npr. Dostupsnotuslugama, izolacija)
KULTURA U ZAJEDNICI
Subjektivnanorma
Subjektivnanorma
Stavovi
Namera Ponašanje
Ponašanje
Propisi
Kontrola
DeDeDeDe
KULTURAN UČESNIK U SAOBRA ĆAJU
SmirenostPoštovanje
OdgovornostTolerancija
Defanzivna vožnja
Opreznost u saobra ćaju
Razmatranje
Strpljenje
Opažanje
NEKULTURAN UČESNIK U SAOBRAĆAJU
UbeđenostNeposlušnost
SebičnostNedostatak pažnje
Neodgovornoponašanje
Agresivno ponašanje
Površno ponašanje
Prećutni bes
Bes izražen na licu
Suočavanje sadrugima
Činjenje prekršaja
- Radi više stvari u isto vreme- Lična neodgovornost
MODELI ZA UNAPREĐENJE SAOBRA ĆAJNE KULTURE
� saobraćajno vaspitanje i obrazovanje kaodeo saobraćajne kulture
� preventivni model unapređenja saobraćajnekulture – aktivnosti za promenu i razvoj svesti učesnika
� rerpesivni model unapređenja saobraćajnekulture – aktivnosti prinude nad subjektima kojine poštuju saobraćajna pravila i propise.
SPECIFIČNOSTI SAOBRAĆAJNE KULTURE
� zasnovanost na simbolima zastupljenim u saobraćaju
� prilagodljivost – učesnici se fleksibilno prilagođavajupromenama
� učenje i nasleđivanje od ostalih učesnika u saobraćaju
� zajedničko ponašanje i način razmišljanja učesnika
� razlikovanje od mesta do mesta