Šarengrad - ostava na Bašćinama

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFILOZOFSKI FAKULTETOdsjek za arheologijuIvana Lučića 3

Leo Filip Grbac

Šarengrad – ostava na Bašćinama i ukopi u Renovu

Predmet: Željezno doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne EuropeNastavnik: Janja Mavrović

Zagreb, 2012.

SadržajUvod.......................................................................................................................................................3

Geografski smještaj............................................................................................................................3

Razrada...................................................................................................................................................3

Ostava u Bašćinama...........................................................................................................................3

Oruđe i oružje.................................................................................................................................3

Fibule..............................................................................................................................................5

Nakit...............................................................................................................................................5

Konjska oprema..............................................................................................................................7

Ukopi na položaju Renovo..................................................................................................................8

Nakit...............................................................................................................................................9

Metalni nalazi.................................................................................................................................9

Keramika.......................................................................................................................................10

Zaključak...............................................................................................................................................10

Slike......................................................................................................................................................11

Popis slika.............................................................................................................................................16

Popis literature.....................................................................................................................................17

2

Uvod

Geografski smještaj

Šarengrad se nalazi na srijemskoj obali Dunava, a smješten je na geografskim koordinatama

45o16' 20'' sjeverne širine i 19o 25' 32'' istočne dužine1. Stariji dio naselja, koje se nalazi na

nadmorskoj visini od 86 m n/m, smjestio se u dolini potoka Dobra Voda usječenoj u praporni

ravnjak, a mlađi dio razvija se uz rijeku Dunav i uz glavnu cestu2.

Razrada

Ostava u Bašćinama

Ostava je pronađena 1897. prilikom obrade zemljišta na položaju Bašćine u Šarengradu3.

Ostava se datira u Ha B3 razdoblje4. U ostavi je ukupno nađeno 91 brončanih nalaza, 6

željeznih nalaza i keramička posuda u kojoj su se nalazili nalazi5. Keramička posuda je bila

sivkasto-crvene boje, 29.5 cm visine sa utisnutim ukrasom oko otvora (T1, slika 6)6.

Oruđe i oružje

U nalaze koji bi se mogli uvrstiti u oružje bio je pronađen samo jedan predmet7. Riječ je o

šiljku željeznog koplja (T. 2, slika 6) duljine 15.2 cm8. Na završetku šiljka, na svakoj strani,

1 http://www.inet.hr/~dsarace/about.html2 http://www.inet.hr/~dsarace/about.html3 Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz

Šarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 594 Ložnjak - Dizdar, D., 2004: Odnos daljske i bosutske grupe na prostoruhrvatskoh Podunavlja početkom starijeg željeznog doba. Prilozi Institutaza arheologiju u Zagrebu 21, Zagreb, 265 Vinski, Z., Vinski – Gasparini, K., 1962., O utjecajima istočno-alpskehalštatske kulture i balkanske ilirske na slavonsko-srijemsko Podunavlje,Arheološki radovi i rasprave 2, Zagreb, 2706 Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz

Šarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 597 Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz

Šarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 628 Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz

Šarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 62

3

nalazi se jedna rupica9. Svrha tih rupica je nepoznata10. Kao oruđe su služila samo tri

predmeta: ulomak brončane pile, željezna sjekira i željezna klješta za vatru11. Od brončane

pile (T. 2, slika 9) sačuvao se samo 8 cm dugačak i 1.5 cm širok ulomak ravne oštrice, koja je

bila zaoštrena12. Ulomak, koji je bio slomljen na dva dijela, obložen je s dva konveksna okova

od tankog brončanog lima, koji su bili umetnuti jedan u drugoga13. Taj tip pile je čest nalaz u

ostavama brončanog doba14. Već spomenutih konveksnih okova od tankog brončanog lima

nađeno je ukupno šest komada (dva su bila na ulomku pile, jedan u pukotini na željeznoj

sjekiri, a ostala 3 su nađena svaki za sebe)15. Željezna sjekira (T. 2, slika 15) je bila duga 10.4

cm16. Vrh sjekire na obje strane završava zašiljeno17. Po obliku sjekira potpuno odgovara

sjekirama brončanog doba18. Prilikom stavljanja na dršku, sjekira je na jednoj strani pukla19.

Da bi se sanirala učinjena šteta, umetnut je okov od tankog brončanog lima20. Postoji

mogućnost da je glava sjekire nekada bila obložena u cjelini takvim okovima21. Željezna

klješta (T. 2, slika 11) se sastoje od jednostavno previnutog prutića željeza22. Duljina potpuno

sačuvanog kraka klješta je 41.5 cm23. Od drugog kraka klješta odlomljen je komad, ali

vjerojatno tek prilikom pronalaska24.

9 Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz


Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba izŠarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 6211















4

Fibule

Nađeno je ukupno 7 fibula25. Sve fibule pripadaju naočalastom tipu fibula, ali možemo

razlikovati dvije varijante: fibule kod kojih su tijelo fibule, igla i zamčica za iglu napravljene

od istog komada brončane žice (T1, slike 8 i 15), te fibule kod kojih je rupa u sredini spirale

bila zatvorena brončanom dugmadi, a igla i zamčica su bile načinjene od željeza (T1, slika

18)26. Prvoj varijanti pripadaju četiri primjerka, dok drugoj varijanti pripadaju preostala tri27.

Na jednoj fibuli druge varijante su ispala brončana dugmad28. Kod druge varijante nije ostala

sačuvana igla (niti zamčica)29. Sa brojnih lokaliteta je poznat takav tip fibule gdje nisu uvijek

bile pričvršćivane iglom, već tankom limenom pločicom30. Šarengradski primjerci ne

pokazuju tragove gdje bi limena pločica mogla biti pričvršćena31.

Nakit

Među nakitom, najveći je torkves (T. 1, slika 1) kojem promjeri iznose 17.5 i 16 cm32.

Torkves ima okrugli presjek i ukrašen je na većem dijelu površine spiralno izvedenim

žlijebićem33. Prema krajevima presjek postaje četvrtast, te na tom mjestu površinski ukras

prestaje34. Torkves završava sa 2 cm dugim „T“ završecima koji su razmaknuti jedan od

drugog 3.5 cm35. Nađen je i velik broj otvorenih kolobara36. Načinjeni su od tankih brončanih














5

prutića a postoje dvije varijante: kolobari kojima krajevi ne završavaju u istoj ravnini i

kolobari koji su savinuti u oblik elipse (T. 1, slika 7, 7a)37, krajevi su im dodatno savijeni

prema gore38. Od prve varijante je sačuvano deset cijelih komada i jedan ulomak39. Služili su

kao narukvice ili naramnice40. Kod druge varijante je sačuvano pet cijelih komada i jedan

komad slomljen na pola41. Kolobari drugog tipa su služili kao nanogvice42. Važno je

napomenuti da su kod prve varijante na krajevima jednog sačuvanog primjerka nađeni urezani

ukrasi (T. 1, slika 9)43. Narukvicama se još mogu pribrojati dva predmeta od brončane žice

savijene u spiralu (T. 1, slike 13, 14)44. Prvi predmet je načinjen od 3 mm debele brončane

žice i savijen u spiralu od četiri zavoja, dok je drugi predmet načinjen od 5 mm debele

brončane žice i savijen u spiralu od dva zavoja45. Naušnicama se smatraju četiri nalaza od

brončane žice savijene u spiralu i fragment petog primjerka46. Pretpostavlja se da je kao

naušnica služila i jedna savijena topuzasta igla (T. 1, slika 11)47. U ostavi je nađeno više

neobičnih šupljih cilindričnih predmeta u dvije varijante48. Smatra se da su služili kao

privjesci na naušnicama ili da su se vješali na vrpcu koja je bila vezana oko čela49. Prva

varijanta (T. 2, slike 17, 18, 20 i 22) se sastoji od limenih cilindara sa van izvijenim rubom na

donjem i gornjem kraju50. Cilindar nije zatvoren51. Na jednom rubu otvora se nalazi jezičac

















6

koji je načinjen u većini slučajeva od istog komada lima od kojeg je i sam cilindar načinjen52.

Smatra se da se za taj jezičac predmet vješao53. Na vanjskoj strani su cilindri ukrašeni

ornamentima: paralelnim i kosim crtama, te šrafiranim trokutima54. Druga varijanta (T. 2,

slike 16, 21) je slična prvoj55. Razlika je u tome što su dvije nasuprotne strane spojene

jezičcem56. Jezičac je načinjen tako da je cilindar na mjestu spoja duboko ureznan da bi se

stvorio jezičac57. Od prve varijante je nađeno sedam komada, a od druge šest komada58. Sličan

nalaz ovim cilindričnim predmetima je poznat samo iz Estavayera u Švicarskoj59.

Konjska oprema

Od konjskih žvala su sačuvana 2 komada brončanih psalija i jedan željezni lanac60. Psalije (T.

2, slike 3, 5) se sastoje od okruglo ljevanih i na krajevima savinutih 14.4 cm dugih prutića,

promjera 9 mm61. Na krajevima se nalazi obla dugmad, od kojih je donji par ukrašen

rovašenjem62. Prema gornjem kraju se nalaze jednako razmaknuta tri probušena valjka koji

presjecaju duljinu psalija63. Valjci su 1.9 cm duljine64. U srednjem valjku su bile učvršćene

same žvale65. Nije moguće ustanoviti da li su psalije bile spojene željeznim ili brončanim
















7

lančićem66. Smatra se da su bile pričvršćene željeznim lančićem zato što pronađene željezne

žvale u ovoj ostavi67. Žvale (T. 2, slika 4) su duge 14.8 cm, a sastoje se od dva članka savijena

u oblik osmice68. U konjsku opremu spada i jedan brončani praporac (T. 2, slika 19) u obliku

pupoljka69. Stranice su mu ispresjecane zarezima kroz koje se vide dvije kuglice koje su

proizvodile zvuk70. Karika za koju se vješao praporac nije sačuvana71. Nađeno je i mnogo

brončanih i željeznih karika koje vjerojatno također spadaju u konjsku opremu72. Tri komada

brončanih karika zbog svoje veličine se mogu klasificirati kao dječje narukvice, ali to je

manje vjerojatno, te se također svrstavaju u konjsku opremu73. Od već spomenutih željeznih

karika nađena su tri cijela komada i jedan ulomak74. U ukrase konjske opreme spadaju tri

dugmeta 75. Jedno (T. 1, slika 3), na svom izbočenom srednjem dijelu, ima pričvršćeno

masivno narovašeno manje dugme, dok su druga dva (T. 1, slike 4, 5) načinjena od oblo

iskucanih limenih pločica76. Smatra se da je jedna okrugla konveksna limena ploča (T. 1, slika

2) bila dio ukrasa na konjskoj opremi, ali se to ne može sa sigurnošću reći77. Moguće je da je

ta ploča služila kao pupak na štitu78.

Ukopi na položaju Renovo















8

Riječ je o dva skeletna groba, koji su se u literaturi pogrešno navodili kao žarni grobovi79.

Prema riječima S. Gjipanovića (muzejskog povjerenika), koji je zaslužan za slanje nalaza u

zagrebački muzej, bila su dva groba na 0.5 m dubine, jedan od drugoga udaljeni 50 m80. On

dalje navodi da je usvakom grobu bio po jedan kostur, te dodaje opis svakog groba i nalaza

koji su pronađeni u njemu81.

Nakit

U skeletnom grobu 1 od nakita je nađen par narukvica (T. 3, slike 1 i 2) od brončane spiralno

uvijene trake (sličan nalazima iz ostave u Bašćinama), te je nađen par dvopetljastih bimetalnih

fibula narebrenog luka (T. 3, slike 6 i 7)82. Fibule se mogu prema Gabrovčevoj podjeli svrstati

u tip 5c, a po Baderovoj u varijantu D fibula s nogom u obliku pješčanog sata83.

Rasprostranjene su uglavnom na području Podunavlja, a sporadično i na prostoru centralnog

Balkana 8. i početkom 7. st84. Na poduvskim lokalitetima se te fibule javljaju zajedno s

keramikom basarapskog stila (kao što je i slučaj sa ovim lokalitetom)85.

Metalni nalazi

Od metalnih nalaza, uz već spomenute nalaze narukvica i fibula, u grobu je bilo perforirano

dugme (T. 3, slika 8), kolut (T. 3, slika 3) narebrenog vanjskog ruba i par češljasto

oblikovanih aplika (T. 3, slike 4 i 5)86. Dugmad trakokimerijskog stila služili su za

ukrašavanje remenja konjske opreme87. Smatra se da su i kolutovi isto korišteni kao dio

konjske opreme, ali im se ne može odrediti točna funkcija88. Češljasto oblikovane aplike su

79Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1780 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1781 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1782 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1783 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1784 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1785 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1786 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1787 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1788 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskog

9

znatno rjeđe od prijašnjih nalaza89. Paralela se za njih vuče iz groba 17 nekropole u Vajuga-

Pesku na Dunavu nedaleko od Korbova90. Oprema tog groba je djelomično podudarna sa

šarengradskim. Grob 17 iz nekropole u Vajuga-Pesku se datira u Ha B391. Oba groba sadrže

fibule i apliku istog tipa92.

Keramika

Od keramičkih priloga u grobu 1 je bio vrč uglačanih stijenki ukrašenih ornamentikom

basarapskog stila (T. 4, slika 1)93. Ta ornamentika je gotovo posve identična primjercima iz

pojedinih grobova nekropole Vukovar – Lijeva Bara94. Basarabi stil ukrašavanja keramike

prevladava i na keramici Bosut III b horizonta95. Druga posuda iz groba 1 je situlastog oblika

s jezičasto oblikovanim drškama i stilskih je odlika daljske grupe (T. 4, slika 2)96. Grob 2 bi

pripadao približno istim vremenskim okvirima97. Sadržavao je samo dvije keramičke posude

koje po stilskim obilježjima pripadaju daljskoj grupi98. Jedna posuda pripada vrčevima nižeg,

ali šireg trbuha (T. 5, slika 1), koji se koriste u daljskoj grupi tijekom kasnog Ha B i na

početku Ha C99. Druga posuda je polukuglasta zdjelica s visokom ručkom (T. 5, slika 2)100.

Taj tip posude se koristi kroz sva razdoblja daljske grupe101.

prostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 17 89 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1790 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1791 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1792 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1793 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1794 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1795 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1796 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1797 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1798 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 1799 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 17100 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 17101 Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskogprostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 17

10

Zaključak

Šarengrad i šarengradska okolica su bili veoma bitno područje kroz povijest i prapovijest. S

prijelaza brončanog na željezno doba, ovo područje je bilo na udaru vala novih utjecaja koji

su dolazili od istočnih populacija. Ovo područje je bilo bitno i za daljnje širenje tih istočnih

elemenata na zapad. Ukopi na Renovu, te ostava na Bašćinama svjedoče o tom prijelaznom

razdoblju svojim nalazima.

Slike

Tabla 1 – Tabla II - Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba izŠarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 60slika 1 – torkves

11

slika 2 – okrugla konveksna limena pločaslika 3 – brončano dugme sa manjim dugmetom na sredini (konjska oprema)slika 4, 5 – brončana dugmad koja su bila ukras konjske opreme slika 6 – keramička posuda u kojoj su nalazi bili pohranjenislika 7, 7a – brončana nanogvicaslika 8, 15 – brončane spiralno-naočalaste fibule prve varijanteslika 9 – brončani otvoreni kolobar sa ukrasima na krajevimaslika 11- savijena topuzasta iglaslika 13, 14 – predmeti od brončane žice savijeni u spiraluslika 18 – spiralno-naočalasta fibula druge varijante

Tabla 2 – Tabla III - Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba izŠarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 61

12

slike 3, 5 – brončane psalijeslika 4 – željezne žvaleslika 9 – ulomak brončane pileslika 11 – željezna kliještaslika 12 - šiljak željeznog kopljaslika 15 – željezna sjekiraslike 16, 21 – druga varijanta šupljih cilindričnih predmetaslike 17, 18, 20 i 22 – prva varijanta šupljih cilindričnih predmeta slika 19 – brončani praporac u oblikupupoljka

Tabla 3 – Tabla 5, Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskog prostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 26

Metalni nalazi iz groba 1 na Renovuslike 1, 2 – par narukvica

13

slika 3 – kolut narebrenog vanjskog rubaslike 4, 5 – češljasto oblikovane aplikeslike 6, 7 – par dvopetljastih bimetalnih fibula narebrenog lukaslika 8 – perforirano dugme

14


Keramički nalazi iz groba 1 na Renovuslika 1 – vrč ukrašen ornamentikom basarapskog stilaslika 2 – posuda situlastog oblika s jezičastim drškama

15


Nalazi iz groba 2 na Renovuslika 1 – vrčslika 2 – polukuglasta zdjelica s visokom ručkom

16

Popis slika

1. Tabla 1 – Tabla II - Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba izŠarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 60

2. Tabla 2 – Tabla III - Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba izŠarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 61

3. Tabla 3 – Tabla 5, Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskog prostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 26



17

Popis literature

1. Brunšmid, J., 1900: Prethistorijski predmeti željeznoga doba iz Šarengrada u srijemskoj županiji. Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu IV, 59 – 67

2. Balen-Letunić, D., 2004., Prilog arheološkoj topografiji šarengradskog prostora, Osječki Zbornik 27, Osijek, 15 – 34

3. Ložnjak - Dizdar, D., 2004: Odnos daljske i bosutske grupe na prostoruhrvatskoh Podunavlja početkom starijeg željeznog doba. Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 21, Zagreb, 26

4. Vinski, Z., Vinski – Gasparini, K., 1962., O utjecajima istočno-alpske halštatske kulture i balkanske ilirske na slavonsko-srijemsko Podunavlje, Arheološki radovi i rasprave 2, Zagreb, 270

Web stranice:5. http://www.inet.hr/~dsarace/about.html

18

Documents

Šarengrad - ostava na Bašćinama