Embed Size (px)
Citation preview
ŠTA JE OBAVJEŠTAJNI RAD?
• Mnogostruke definicije
• Obavještajni rad podrazumijeva 5 stvari:
– Naročita vrsta znanja
– Vrsta organizacije koja donosi to znanje
– Aktivnost kojom se bavi organizacija
– Proces koji vodi ove aktivnosti
– Proizvod koji nastaje iz ovih aktivnosti i
procesa
Naročita vrsta znanja
• Znanje koje ispunjava naznačene ili
shvaćene potrebe donosioca odluka ili
krojača politike jedne države.
• Znanje prikrivenog i nagovještaj
nepredvidivog
• Znanje koje je potrebno da se pobijedi u
ratu i sukobu
• Hijerarhija teorije upravljanja znanjem
Hijerarhija teorije upravljanja znanjem
Podatak
Informacija
Znanje
Mudrost
Podatak
Glavni izvori podataka:
• Ljudska komunikacija
• Tekst poruke
• Elektronski upiti
• Naučni instrumenti - senzori fenomena
Elementi podataka:
– Sirovi obavještajni podatak
– Dokaz = podatak čija je bitnost utvrđena
Informacija
• Organizirani skupovi podataka
• Organizacioni proces u koji može biti
uključeno:
– Sortiranje
– Klasifikovanje ili evidencija
– Povezivanje podataka da se elementi
podataka postave u kontekst odnosa
radi daljeg traženja i analize
Znanje
Informacija; analizirana; shvaćena i
objašnjena
• Razumijevanje informacije koje omogućava
izvjestan nivo shvatanja odnosa među
predmetima podataka, kako statičkih tako i
dinamičkih, te mogućnosti da se modelira
struktura + prošla i/ili buduća ponašanja
predmeta o kojima postoje podaci.
• Uključuje sdržaj statičke prirode i dinamičke
procese
Mudrost
• Jedinstvena ljudska spoznajna mogućnost
• Sposobnost da se tačno primjeni znanje da se
postigne cilj
• Ljudski kapacitet izvan područja automatizacije i
računanja
– IT Može omogućiti ljudima da steknu iskustvo kroz
obuku, simulaciju i bolje razumijevanje događaja iz
stvarnog života.
– Na ovaj način tehnologija može doprinijeti razvoju
mudrosti pojedinca.
OBAVJEŠTAJNA INFORMACIJA
Što je obavještajna informacija?
– Informacija koja se tiče formulacije i sprovođenja vladine
politike da se unaprijede interesi njene sigurnosti, te da se
nosi sa rizicima, opasnostima i prijetnjama od stvarnih i
potencijalnih prekršiutelja zakona.
– Namjere, mogućnosti i planovi akcije
– Potencijalni ili stvarni nosioci kriminala čine sve da ovu
vrstu informacija drže tajnom.
– `Raison d´être´za obavještajni rad je da pronađe i
protumači podatke i informacije potrebne organima
sigurnosti, ali koje ne mogu dobiti iz medija ili iz drugih
komercijalnih izvora.
….
• Takvi podaci i informacije obično spadaju u slijedeće
kategorije:
– Ekspertiza, znanje i informacije o predmetima koje
privatni sektor neće adekvatno pokriti jer bi to bilo
neprofitabilno.
– Podaci i informacije koje privatni sektor neće ili
nemože prikupiti jer bi to bilo tehnološki isuviše
zahtjevno.
– Podaci i informacije koje privatni sektor ne bi trebao,
neće ili ne može prikupiti zbog zakonskih ograničenja
ili rizika.
– Namjenski proizvodi koji pružaju ovu posebnu
informaciju donosiocima odluka i politike.
Funkcije obavještajnog rada • Prikupljanje
• Skupljanje sirovih podataka i informacija putem špijunaže,
tehničkih sredstava i korištenja ''otvorenih izvora''.
• Analiza i sinteza
• Proces donošenja sudova i procjena jer je prikupljena
informacija djelimična, dvosložna i podložna suprotnim
tumačenjima.
• Kontra-obavještajni rad
• Zaštita putem sigurnosnih mjera, kontra špijunaže i zavaravanje
društva i mišljenja protiv štete koja bi mogla biti nanesena od
strane neprijateljskih obavještajnih službi.
• Aktivne mjere
• Nastoje da tajno utiču na događaje putem djela koja se mogu
poreći, od uvjeravanja, propagande do para-vojnih operacija.
Svrha obavještajnog rada
• Da osigura rana upozorenja
• Da pruži dugoročnu ekspertizu
• Da podrži proces donošenja odluka i
politike
• Da dâ podršku upravljanju u kriznim
situacijama
• Da održi i zaštiti tajne.
Sredstva za prikupljanje javnih podataka
• OSINT otvoreni obavještajni podaci
• HUMINT ljudski obavještajni izvori
• SIGINT obavještajni signali
• MASINT mjerni obavještajni izvori
• IMINT obavještajni snimci
• CNE korištenje kompjuterskih mreža
OSINT
• radio i televizijski izvori
• štampani materijali: studije, knjige, magazini,
periodični listovi, žurnali
• Otvoreno, diplomatsko i izvještavanje atašea
• Radio, telekom, Internet i visoko-frekventna
komunikacija
• mreža kompjuterskih izvora
• Nezvanično objavljena literatura – štampana i
elektronska
• Izvještaji i prognoze biznismena, putnika,
univerziteta, te instituta za intelektualne usluge,
itd.
HUMINT • Izvještaji od agenata (saradnika)
• Izvještaji ‘rezidenata’ obavještajnih službi
• Izvještaji dezertera, turn-coats, walk-ins
• Ispitivanja zatvorenika i kriminalaca
• Informacija pridobivena od stranih
državljana
• Razgovori sa osobljem u stranim državama
• Izvješaji kontra-obavještajnih operacija
• Poruke od prijateljski-raspoloženih ‘trećih’
izvora
SIGINT
•COMIN Nadgledanje prometa komunikacija
•ELINT Nadgledanje elektro-magnetnih signala
Vanjski: događaji, aktivnosti, odnosi,
učestalost pojavljivanja, modaliteti, sekvence,
uzorci, potpisi
Unutrašnji: sadržaj
•CRYPINT Dešifriranje šifrovanih poruka
•FISINT Obavještajni signali stranih
instrumenata
•TELINT Telemetrija, radio signali, video
veze
MASINT
Iskorištavanje:
• Postojećih izvora: nuklearno, biološko, hemijsko
• Emitirane i reflektovane energije: radio
frekvencije, infracrvene, šok talasa, akustike
• Mehaničkog zvuka
• Magnetskih svojstava
• Pokreta
• Sastava materijala
IMINT
• Snimci − poznat i kao PHOTINT
• Snimci iz vazduha i prostora
• Satelitski signali i nizovi podataka primljeni i
rekonstruisani kao slike nastale refleksijom
nekoliko talasnih dužina širom svjetlosnog
spektra – neke vidljive, a neke nevedljive kao što
su IR ili UV analiza spektra.
• Fotografija, film, video i TV snimak iz vazduha
visoko-kvalitetnerezolucije
• Zemaljski i video snimci
Organizacija obavještajnog rada
• Unutarnja i domaća
obavještajna služba koja
proizvodi obavještajne podatke
koji se odnose na unutrašnju
sigurnost: za zaštitu države,
njenog ustavnog poretka
-----
• Razlikuju se svrhe i ciljevi sigurnosnog prikupljanja
obavještajnih informacija.
• Isto tako razlikuju se priroda i obim rizika koje
uzrokuju.
• Važno je da postavke menadžmenta, kontrole i
odgovornosti odražavaju ove razlike.
• Zbog uplitačke prirode obavještajnih službi, te
činjenice da se prikupljanje podataka vrši na
domaćem terenu i to potencijalno protiv vlastitih
građana, sigurnosno-obavještajni rad zahtjeva
strožije kontrole da se obezbijedi da su domaća
sigurnost i bezbjednost odgovarajuće izbalansirane u
odnosu ns prava pojedinačnih građana i stanovnika.
Historijski razvoj Agrikulturalno doba do
1700
Industrijsko doba
1700 - 2000
Informativno doba od
2000 - budućnost
Stvaranje bogatstva Proizvodnja usjeva masovna proizvodnja
dobara
kreiranje službe znanja
Glavni resursi Zemlja sirovi materijali znanje
Predmet sukoba zemlja Pristup sirovim
materijalima privreda,
ideologija
Težište obavještajne
službe
HUMINT tehničko otkrivanje Mreže & Znanje
Obavještajni
primjeri
Sun Tsu
Mojsije
II SR, radio, radar,
šifre, platforme
Izviđanje iz svemira
uticaj ljudske spoznaje
TRADICIONALNI I NOVI MODEL
OBAVJEŠTAJNOG RADA
Tradicionalni
Novi model
Dimenzije na koje se odnosi
Paravojni
Fiksirane i fleksibilnije
organizacije
Strukturni
Zatvoreni sistem
Otvoreni sistem
više suradnje
Suradnja
Centralizirane informacije
Delegiranje vlasti
veće rasprostranjenje informacija
Mehanizam vlasti
Statistike
Obavještajni rad
Informacije
Reaktivan Proaktivan Doktrinaran
operativna politika
Usmjeren na zakon Usmjeren na problem Doktrinarno:policijska
filozofija
-----
Rasprostranjen obavještajni rad
• Težište na analizi, saradnji, otvorenim i zatvorenim izvorima
• Mete su nepznate, nestalne i nepredvidive
• Obavještajni menadžment po strateškim i prilagodljivim ciljevima
• Analiza mreže organizacije i kontrole
• Težište na obavještajnom radu kao službi.
Centraliziran obavještajni rad
• Težište na prikupljanju i tajnim izvorima
• Mete su poznate, trajne i predvidive
• Obavještajni menadžment po taktično-operativnim i mjernim ciljevima
• Hijerarhijska analiza organizacije i kontrole
• Težište na obavještajnom radu kao proizvodu.
KRIMINALNA ISTRAGA
• Prikupljanje i pribavljanje informacija, istraživanje
kriminala, obilježavanje osumnjičenih, potraga za
traženim osobama.
• Specijalističke jedinice- istraživanje kriminala uopće,
kriminala koji se odnosi na drogu, organiziranog
kriminala, imigracije i trgovina ljudima, uhićenje
bjegunaca, pornografija, operacija praćenja,
forenzička nauka.
• Centralne specijalističke jedinice- telefon, mobilni
telefon, fax, praćenje e-mailova i prisluškivanje
bubicama, elektronski nadzor, pseudo kupovina,
kontrolirana dostava, infiltracija, zaštita svjedoka,
pranje novca, krivotvorenje novca i dokumenata itd.
-----
Četiri temeljna koraka:
• preliminarna istraga- prve mjere poduzete na mjestu zločina
uzimanje svjedoka i opis počinitelja, vozilo, ispitivanje žrtve i
svjedoka, pretres i prikupljanje svih predmeta kao mogućih
fizičkih dokaza, fotografije
• nastavak istrage- naredni intervjui, razvijanje teritorije zločina,
analiziranje značaja, informacije i dokaza
• rekonstruiranje zločina-traženje racionalne teorije zločina
• usmjeravanje daljnje istrage temeljem rezultata prethodnih
koraka.
ANALIZA ZLOČINA
5 koraka:
• Prikupljanje- identifikacija, primanje i sortiranje svih relevantnih
izvora (patrole, istražitelji, posebne jedinice, vanjski izvori,
informatori itd.)
• Sravnjavanje- ispitivanje i izdvajanje informacija o elementima
zločina iz svih izvora, dokumenata i njihovo redanje u oblik za
dalje dobijanje i analiziranje
• Analiza- identifikacija modela zločina, počinitelji, trendovi u
kriminalu, korelacije
• Širenje informacija- komunikacija sa grupama korisnika
• Povratna informacija i procjena- procjena analize proizvoda i
aktivnosti
DONOŠENJE ODLUKA U POLICIJI
3 dijela:
• Analiza:
• svjesnost o postojanju problema ili potrebe
• procjena složenosti
• Izjava/formulacija problema
• Donošenje odluka:
• popis različitih mogućnosti rješenja
• procjena mogućnosti
• izvor mogućnosti
• Implementacija:
• implementacijski plan akcije
• kontrola/sistem povratne informacije
IZJAVA O PROBLEMU
Tačke koje se moraju uzeti u obzir:
• Faktor vremena za donošenje odluke: hitno ili ne?
• U kojem kontekstu se problem mora promatrati i
rješenja koja se traže, kako se to odnosi na druge
projekte ili probleme?
• Ko su umiješane strane?
• Koje su prilike i rizici?
Brainstorming – DOBRA IDEJA
Temeljna pravila:
• Svi učesnici su jednaki u diskusiji
• Ideja se nikad ne smatra naivnom ili glupom
• Izražene ideje se nikad ne kritiziraju niti rječima niti govorom tijela
• Tijekom sjednice se ne postavljaju pitanja
• Ne smije postojati ''a priori''
• Važan je broj prikupljenih ideja
•
• Brainstorming
• U odnosu na strukturu sastanka:
• Teme o kojima će se govoriti moraju biti jasno izražene
• Svaki učesnik izražava jednu ideju kada dođe na njega red da govori
• Ideja može biti izražena usmeno ili može biti nacrtana na tabli
• Onda se ideje rasporede u grupe
• Ohrabruje se udruživanje ideja
PROCES DONOŠENJA ODLUKA
Potreba za definiranjem tri elementa:
• Ciljevi koje treba postići kako bi se riješio problem- ''završno stanje''
• Ograničenja koja treba poštovati pri donošenju rješenja
• Rizici
PROCES DONOŠENJA ODLUKA
• Strukturiranje analize različitih mogućnosti
• (elaborati od više od četiri mogućnosti)
– Opisati mogućnost u nekoliko rečenica
– Navesti očekivani rezultat
– Definirati prednost i nedostatke te mogućnosti
– Mogu biti dodati i drugi elementi ovisno o slučaju: troškovi, resursi, raspored
itd.
------
PROCES DONOŠENJA ODLUKA
• Mogući model prezentacije, prikazivanja:
• Rješenje koje je odobreno
• Zašto je odobreno
• Potrebni resursi za njegovu primjenu
• Vremenski raspored
• Odgovornosti
• Sistem kontrole i izvješćivanja
• Komunikacijski plan
------
Svjesnost Popis siptoma, prikupljanje informacija,
intervjuiranje i izražavanje ideja
Analiza(složenost, uzroci) Ideje, dijagram, uzroci-efekti
Uvjeti (ciljevi, rizici) Ideje, dijagram, uzroci-efekti
Rješenje Ideje, polje snaga
Odluka (procjena, izvori) Ideje, eliminacije, prioriteti,
uspoređivanje ciljeva i ograničenja, matrica
Prijedlog
PROCES DONOŠENJA ODLUKA
Sažetak racionalnog modela:
INFORMACIJE U PROCESU DONOŠENJA
ODLUKA
Procjena
Pribaviti potrebne informacije za
ocjenjivanje problema, identificirati ko
može pribaviti, ko treba informacije za
pomoć u razumjevanju
Prve mjere
Prikupiti nove informacije sukladno
zahtjevima uspostavljenim od strane
odgovornog vođe, informacija za one koji
''trebaju znati''
Mogućnosti procjene
Pribaviti potrebne elemente da se
napravi izbor između mogućnosti da se
procjeni
Implementacija Dobiti povratnu informaciju da bi se vršio
nadzor
Planiranje
Identificirati nove rizike i prilike da bi se
vršile pripreme
INFORMACIJE ZA OSIGURANJE VIP
SASTANAKA
ŠTA Tipovi prijetnji Prioriteti-Resursi
KAKO Moguće akcije i modusi Vrste mjera i resursa
KO Moguće mete Razina zaštite
OD STRANE KOGA Mogući autori Odabir mete
KADA Kad bi se mogla akcija
izvršiti
Pravovremeni razvoj
resursa
GDJE Na kojim mjestima Zemljopisno razvijanje
resursa
ZAŠTO U koju svrhu Bolje razumjevanje
MAPA RAZINA PRIPREMA
Definicija- razina rizika Primjena resursa
Razina 1- zatišje, nema sjednica ili
događaja u razvoju
Video nadzor, sigurnosne patrole,
informacije za izvješće operativnom
centru
Razina 2- sjednica, Sjednica ili događaj u
razvoju bez očekivanih incidenata ili
problema
Prethodna kontrola premisa, kontrola
ulaza, provjera prtljaga i osoba,
operativni centar može angažirati rezerve
ako je potrebno
Razina 3- incident. Ograničeni incident ili
nevolja se može dogoditi
Pojačanje snaga i kontrole, rezerva može
biti angažirana za 15 minuta
Razina 4- problem. Očekuju seveći
problemi ili nevolje
Uspostava većih parametara sigurnosti
rezerva se angažira za pojačanje
EKSPLOZIJA PROTOKA INFORMACIJA
(KO RASPOLAŽE INFORMACIJOM – DOMINIRA
SITUACIJOM)
ODNOS U DISTRIBUCIJI INFORMACIJA
(DISBALANS)
PRIORITETI U RAZMJENI PODATAKA
RAZMJENA INFORMACIJA
OBAVJEŠTAJNI
SEKTOR
CIVILNI SEKTOR
AGENCIJE ZA PROVEDBU
ZAKONA
NGO SEKTOR
SEKTOR USLUGA
KOALICIONI SEKTOR
LITERATURA
• Mirsad D. Abazović, Državna
bezbjednost, FKKSS, Sarajevo, 2012.
• Mirsad D. Abazović, Ogledi o sigurnosti,
FKKSS, Sarajevo, 2010.
