27
SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA Predmet: Informatika PREGLED NAUČENIH SADRŽAJA U PRVOM POLUGODIŠTU SEMINARSKI RAD Učenik: Predmetni nastavnik: Dalila Zildžić Prof. Nermina Delalić Tuzla, decembar, 2011

Sem. Rad Iz Informatike

Embed Size (px)

DESCRIPTION

informatika

Citation preview

Page 1: Sem. Rad Iz Informatike

SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLATUZLA

Predmet: Informatika

PREGLED NAUČENIH SADRŽAJA U PRVOM POLUGODIŠTU

SEMINARSKI RAD

Učenik: Predmetni nastavnik:Dalila Zildžić Prof. Nermina Delalić

Tuzla, decembar, 2011

Page 2: Sem. Rad Iz Informatike

SADRŽAJ

1. OPĆA INFORMATIKA...............................................................................2

1.1. O informatici...........................................................................................2

1.1.1 Brojni sistemi....................................................................................2

1.1.2 Informacioni sistemi..........................................................................3

1.2 Arhitektura računara................................................................................5

1.2.1 Historijski razvoj računara................................................................5

1.2.2 Generacije računara...........................................................................7

1.2.3 Hardverska struktura računara...........................................................8

1.3 Minimalna i maksimalna hardverska i softverska struktura računara. . .13

1.4 Windows operativni sistem....................................................................14

1.4.1 Ikona................................................................................................14

1.4.2 Meni.................................................................................................15

1.5 Organizacija podataka na disku na računaru.........................................15

1.5.1 Kreiranje foldera i fajlova...............................................................15

1.5.2 Kopiranje foldera i fajlova..............................................................16

1.5.3 Prebacivanje foldera i fajlova..........................................................16

1.6 Tekst procesor........................................................................................16

Page 3: Sem. Rad Iz Informatike

Sadržaj slika

Slika 1. Kalkulator sa svim brojnim sistemima.................................................3

Slika 2. Podjela informacionih sistema po funkcijama.....................................4

Slika 3. Jednostavni abacus..............................................................................5

Slika 4 . Pascalina.............................................................................................6

Slika 5. Diferentna mašina................................................................................6

Slika 6. Replika računara Z1 u Berlinu.............................................................7

Slika 7. ENIAC..................................................................................................7

Slika 8. Blok dijagram arhitekture računara....................................................8

Slika 9. Računarski dijelovi...............................................................................9

Slika 10. Tastatura..........................................................................................10

Slika 11. Miš....................................................................................................10

Slika 12. Skener...............................................................................................10

Slika 13. Digitalna kamera..............................................................................11

Slika 14. Monitor.............................................................................................11

Slika 15. Matrični štampač..............................................................................12

Slika 16. Projektor...........................................................................................12

Slika 17. Ploter (crtač)....................................................................................12

Slika 18. Ikone aplikacije................................................................................14

Slika 19. Ikone dokumenta..............................................................................14

Page 4: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 20. Ikona foldera....................................................................................15.

Page 5: Sem. Rad Iz Informatike

UVOD

U ovom seminarskom radu obradila sam sav nastavni sadržaj iz prvog polugodišta iz

infomatike.

Pokušala sam što bolje objasniti sve nastavne jedinice i dati što bolji uvid što se tiče

osnovnih pojmova u informatici, historije računarstva, same arhitekture računara i Windows

operativnog sistema.

Također, koristila sam se slikama i grafikonima kako bi se što bolje shvatila

objašnjenja što se tiče ovog nastavnog sadržaja.

1

Page 6: Sem. Rad Iz Informatike

1. OPĆA INFORMATIKA

1.1. O informatici

Informatika je nauka koja proučava računar kao sredstvo za prikupljanje, obradu,

memorisanje i prezentiranje informacija, te proučava primjenu računara u raznim

djelatnostima.

Podatak je zapis o nekom događaju, pojavi i karakteristici iz okoline koja

predstavlja objektivnu stvarnost.

Informacija je preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje drugog subjekta, s tim da

to preslikavanje ne mora biti isto na sve subjekte.

Identifikatori su nizovi znakova nekog alfabeta, zapisuju podatke, pa postoje

identifikatori pojave, atributa, vrijednosti i vremena.

Računar je elektronski uređaj za prikupljanje, obradu, memorisanje i prezentiranje

informacija.

1.1.1 Brojni sistemi

Brojni sistemi su sistemi pomoću kojih se lakše zapisuju i predstavljaju brojevi. Vrste

brojnih sistema su:

- dekadni sistem ( baza 10 )

- binarni sistem ( baza 2 )

- oktalni sistem ( baza 8 )

- heksadecimalni sistem ( baza 16 )

2

Page 7: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 1. Kalkulator sa svim brojnim sistemima

Pravila kod sabiranja binarnih brojeva:

0 + 0 = 0

0 + 1 = 1

1 + 0 = 1

1 + 1 = 0 prenos 1

Pravila kod oduzimanja binarnih brojeva:

0 – 0 = 0

0 – 1 = 1 prenos 1

1 – 0 = 1

1 – 1 = 0

1.1.2 Informacioni sistemi

Informacioni sistemi su skupovi komponenti koji po svojim

posebnim metodama prikupljaju, memorišu i obrađuju informacije.

Vrste informacionih sistema:

- upravljački sistem

3

Page 8: Sem. Rad Iz Informatike

- ekspertni sistem

- sistem za podršku odlučivanja

- obrazovni sistem

- sistem za poboljšanje procesa prizvodnje

- zdravstvo

- sistem za javnu upravu

- sistem za vojne potrebe

Slika 2. Podjela informacionih sistema po funkcijama

Komponente informacionih sistema:

- dvije vrste kadrova

- hardwer i softwer

- prostor

- dokumentacija

- finansijska sredstva

4

Page 9: Sem. Rad Iz Informatike

- ostala oprema

1.2 Arhitektura računara

1.2.1 Historijski razvoj računara

Čovjek je nekako morao da olakša prvobitni način računanja, zato se javlja potreba za

različitim spravama koja bi u tome pomogla.

Abacus1 je bila prva sprava za računanje i mogla je obavljati sve četiri računske

operacije ( sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje ). Računanje se vršilo pomoću

pomijeranja kuglica.

Slika 3. Jednostavni abacus

U 17. stoljeću se pojavljuju prve analitičke mašine, a to su Paskalova mašina –

Pascalina ( sabiranje i oduzimanje ) i Lajbnicova mašina – sve četiri računske operacije.

1 Abacus – najstarija računaljka za računanje

5

Page 10: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 4 . Pascalina

U 19. stoljeću se konstruiše diferentna mašina na zahtjev Charles Babbaga, a zatim se

konstruiše analitička mašina koja je radila kao i normalni današnji računari. Koristila je paru.

Tu je i Holeritova mašina koja je obrađivala podatke ali nije programirala.

Slika 5. Diferentna mašina

U 20. stoljeću se javljaju i prvi elektronski računari koji su upotrebljavali električnu

struju. Mana im je bila to što su bili veoma spori.

Najpoznatiji elektronski računari su bili Konradovi računari – Z1 (slika 7.) i Z3.

6

Page 11: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 6. Replika računara Z1 u Berlinu

1946 god. John Mauchly i Presper Eckert konstruišu ENIAC ( slika 8.). On je obilježio

20. stoljeće, koristio je 18000 vakumskih cijevi i bio je veličine učionice, trošio je puno

električne energije, brzo se kvario, težio je oko 30 tona. Koristio se za istraživačke radove.

Velika mana mu je bila memorija ( nije mogao pohranjivati dovoljno podataka ), pa se

zbog toga konstruišu EDSAC i EDVAC.

Slika 7. ENIAC

1.2.2 Generacije računara

Svi ovi dosadašnji računari spadaju u prethistoriju računarstva.

I generacija računara – ovi računari su imalu opštu namjenu i koristili su električne

cijevi. Najpoznatiji računari su UNIVAC i ENIAC .

7

Page 12: Sem. Rad Iz Informatike

II generacija računara – ovi računari su imali tranzistore. Najpoznatiji su bili IBM

1401 i Philco transac S-2000.

III generacija – ovi računari su imali integralna kola tj. čipove i tastaturu i miš.

Najpoznatiji su IBM 360, PDP 5 i PDP 11 (miniračunar), CD C6600 (superračunar).

IV generacija – ovi računari su imali mikroprocesore. Najpoznatiji su IBM 370, Altair,

Apple 1 i 2 (veoma popularni).

V i VI generacija – smatra se da su u V i VI generaciji bili računari sa 'vještačkom

inteligencijom' kako bi obavljali određene zadatke.

1.2.3 Hardverska struktura računara

Arhitektura računara podrazumijeva svu građu i raspored računara i računarskih

cjelina. Tu spadaju arhitektura memorije, centralne jedinice i sabirnice2.

Slika 8. Blok dijagram arhitekture računara

2 Sabirnica – sistem u računaru za povezivanje svih njegovih dijelova

8

Page 13: Sem. Rad Iz Informatike

Hardwer je fizički dio računara i računar bez njega ne bi mogao raditi. Rijetko se

mijenja, za razliku od softwera. On u sebi sadrži operativne sisteme i pamti podatke.

Dijelovi :

- ulazne jedinice – za unos podataka ( tastatura, miš, skener, kugla, tablet3, džojstik )

- izlazne jedinice ( monitor, printer, projektor, crtač )

- CPU – procesor ( aritmetičko logička i kontrolna jedinica )

- memorija – pohranjivanje podataka u računar

Slika 9. Računarski dijelovi

Ulazne jedinice služe za unos podataka u računar.

- Tastatura : je najčešća ulazna jedinica. Njome unosimo podatke i tekstove, šaljemo

signale nekim aparatima... Ima oko 104 tipki.

Dijelovi:

- alfanumerički – slova i brojevi

- funkcijski – od F1 do F12

- numerički ili kursorski

3 Tablet – spoj laptopa i iPhone-a. Omogućava gledanje slika i filmova, pisanje...

9

Page 14: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 10. Tastatura

- Miš : je ulazni uređaj kojim kada ga pomičemo po podlozi i kliknemo na neki taster,

izvršavamo određene zadatke i komande. Postoje optički , bežični i miševi s kuglom.

Slika 11. Miš

- Skener : je ulazni uređaj koji neke tekstove ili fotografije pretvara u digitalne slike.

Mogu raditi na principu reflekcije i presijavanja.

Slika 12. Skener

10

Page 15: Sem. Rad Iz Informatike

- Digitalna kamera : je ulazni uređaj koji unosi podatke pa se oni mogu vidjeti kao

animirane slike.

Slika 13. Digitalna kamera

Izlazne jedinice pretvaraju sve podatke u informacije da bi ih korisnici mogli

razumjeti.

- Monitor : je jedan od najvažnijih izlaznih uređaja. On na ekranu tj. zaslonu prikazuje

slike, tekstove, crteže... Postoje monitori sa cijevima ( katode ), sa tečnim kristalima ( LCD

monitori ) i ostali.

Slika 14. Monitor

- Štampač : je izlazni uređaj koji sliku, koja se nalazi u memoriji, prebacuje na papir tj.

štampa je. Postoje matrični (slika 15.), laserski i štampači sa mlaznicama.

11

Page 16: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 15. Matrični štampač

- Projektor : je izlazni uređaj koji prikazuje sliku na platnu ili zidu, što je veoma

korisno ako je u pitanju neka prezentacija ili veća grupa ljudi. Vrste projektora : LCD, Movie,

Slide, LCOS...

Slika 16. Projektor

- Crtač : je izlazni uređaj koji izrađuje crteže tj. crta slike na papiru pomoću pisaljki.

Ne koristi se često.

Slika 17. Ploter (crtač)

12

Page 17: Sem. Rad Iz Informatike

1.3 Minimalna i maksimalna hardverska i softverska struktura računara

Minimalna softverska struktura računara :

- procesor

- ulazna jedinica ( tastatura )

- izlazna jedinica ( monitor )

- hard disc

- priključni uređaji i kablovi

- napojna jedinica

Maksimalna hardverska struktura računara :

- matična ploča s mikroprocesorom

- kontroleri za diskove

- ROM memorija

- RAM memorija

- modem

- kućište računara

- floppy disk

- grafička kartica i zvučna kartica

- tastatura sa driverima

- hard disk sa više kapaciteta

- serijska i paralelna vrata

Minimalna softverska struktura računara :

- operativni sistem ( Windows ili Linux )

- WORDPAD za obradu teksta

- Paint

- Microsoft office

- Corel draw – za crtanje

13

Page 18: Sem. Rad Iz Informatike

1.4 Windows operativni sistem

Windows operativni sistem je sistem koji radi pod grafičkim okruženjem.

Napravljen je 1985 god. od strane kompanije Microsoft. Pomoću Windows operativnog

sistema izvršavamo razne komande, pokrećemo aplikacije, uređujemo podatke...

1.4.1 Ikona

Ikona je grafički objekat za komunikaciju čovjeka sa računarom. Mogu biti

pojedinačne ( program se direktno otvara ) i grupne ( otvaraju se prozori s novim

ikonama ).

Ikona se može aktivirati dvostrukim klikom na ikonu ili na desktopu klikom na

Enter.

Slika 18. Ikone aplikacije

Slika 19. Ikone dokumenta

14

Page 19: Sem. Rad Iz Informatike

Slika 20. Ikona foldera

1.4.2 Meni

Meni je grafički objekat za laksšu komunikaciju čovjeka sa računarom.

Meni može biti :

- glavni – to je traka menija sa opcijama

- padajući meni – roletna kada kliknemo na opciju iz glavnog menija

- iskočni meni – dobije se desnim klikom miša na objektu

- kontrolni meni – dobije se klikom na ikonu koja se nalazi u lijevom uglu na traci

naslova nekog prozora

1.5 Organizacija podataka na disku na računaru

Podaci na disku su organizovani u vidu fajlova ili datoteka i foldera ili mapa ili

direktorija.

Fajl ili datoteka je skup podataka iste vrste.

Folder ili mapa je mjesto na disku gdje se smještaju fajlovi. Folderi su na disku

smješteni u vidu stabla.

1.5.1 Kreiranje foldera i fajlova

Folderi i fajlovi se kreiraju na ovaj način:

1. pomoću trake menija kada kliknemo na opciju FILE + NEW + FOLDER.

2. pomoću iskočnog menija kojeg pravimo na desnu tipku miša na praznom jestu na

desnoj strani Windows Explorer prozora. Iz iskočnog menija biramo opciju NEW +

FOLDER.

15

Page 20: Sem. Rad Iz Informatike

1.5.2 Kopiranje foldera i fajlova

Kopiranje foldera i fajlova se vrši na sljedeći način:

1. pomoću trake menija gdje biramo opciju EDIT + COPY, pa onda iz menija

biramo opciju EDIT + PASTE.

2. pomoću standardne alatne trakebiramo ikone COPY i ikonu PASTE.

3. pomoću iskočnog menija gdje biramo opciju COPY i PASTE.

4. pomoću tastature kombinacijom tipki CTRL +C i CTRL+V.

1.5.3 Prebacivanje foldera i fajlova

Prebacivanje foldera i fajlova se vrši na ovaj način:

1. umjesto opcije COPY iz menija EDIT, biramo opciju CUT

2. na tastaturi umjesto kombinacije tipki CTRL+C biramo CTRL+X.

1.6 Tekst procesor

Programska sredstva opšte namjene (PSON) su programi na osnovu kojih se

utvrđuje informatička pismenost čovjeka.

Mogu biti PSON koji se koriste na jednom računaru i PSON koji se koriste na

računarskim mrežama. U prvu grupu spadaju: tekst procesor, grafički paketi, programi za

rad s tabelarnim podacima, matematski i statistički paketi, obrazovni softver, elektronski

kalendar, kalkulator, imenik i podsjetnik.

U drugu grupu spadaju: elektronska pošta i FAX, sistem naučno-tehnoloških

informacija (WEB), sistemi za računarski prenos glasa i slike (SKYPE).

Tekst procesor je vrsta softvera i služi za obrađivanje teksta. Sastoji se od dva

modula: editora i formatera. Editori samo obavljaju funkciju editiranja, a formateri

obavljaju samo funkciju formatiranja.

16

Page 21: Sem. Rad Iz Informatike

Zaključak

Činjenica je da je informatika i informatička pismenost jedna od najvažnijih stvari za

čovjeka danas.

Nadam se, da sam ovim seminarskim radom uspjela dobro objasniti sve ove pojmove,

za one koji ga budu čitali. Najviše pažnje sam obratila na samu arhitekturu računara, jer

smatram da je to osnova za dalje učenje i rad na računarima. Kao što ćete vidjeti, koristila sam

slike i grafikone kako bi što bolje razumjeli ovi pojmovi.

Ovaj moj rad treba da uputi na značaj informatike kao nastavnog predmeta, ali i kao

potrebe da se shvati značaj informatike u vremenu u kojem živimo.

Na ovaj način uspješno ćemo ovladati oblast informatike koja zaslužuje punu pažnju.

17

Page 22: Sem. Rad Iz Informatike

Literatura

Jurić, Ž. (2003). Informatika. Za 1., 2. i 3. razred gimnazije. Sarajevo Publishing.

Sarajevo.

Numić i Čemo (2004). Informatika. Za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole.

Bosanska Riječ. Sarajevo.

Dizdarević (2004). Informatika. Za 7. i 8. razred osnivne škole. Sarajevo Publishing.

Sarajevo.

http://www.gimnazija-paracin.edu.rs/index.php?

option=com_content&view=article&id=25&Itemid=22 ( 22.12.2011)

http://tecajevi.freeservers.com/rrazvoj.htm ( 22.12.2011)

http://modernatehnologija.com/racunala/elektronicka-racunala.html ( 22.12.2011)

http://101informatika.wikispaces.com/1.c+Arhitektura+računala+von+Neumana

(22.12.2011)

18