Seminar 01

Opa kemija/Opa i anorganska kemija Seminar

Zavod za opu i anorgansku kemiju:

www.fkit.unizg.hr

s lijeve strane izbornik:

NASTAVA PREDDIPLOMSKI STUDIJ Izvedbeni

programi (PK, KIM, EI, KI)

USTROJ ZAVODI Zavod za opu i anorgansku

kemiju (ZOAK)

obavezno prisustvovanje seminarima

obavezno pristupanje testovima (3 testa)

obavezno pisanje domaih zadaa

nauiti hvatati predavanja


unaprijed proitati uvodni tekst koji prethodi zadatcima u zadanim

poglavljima (Stehiometrija, M. Sikirica i Opa i anorganska kemija

I, I. Filipovi)

za seminar potrebno: biljenica, kalkulator, zbirka zadataka

Stehiometrija


PRIPREMA ZA TEST

uiti i raditi redovito

prouiti teorijski dio iz udbenika i zbirke i rijeene primjere

savladati sve seminarske i DZ zadatke

test 90 min; ispit 120 min

LITERATURA

M. Sikirica, Stehiometrija, XX. Izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2008.

I. Filipovi, S. Lipanovi, Opa i anorganska kemija I dio, kolska knjiga, Zagreb, 1996.

D. Grdeni, Molekule i kristali, V. obnovljeno i dopunjeno izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

R. Chang, General Chemistry: The Essential Concepts, 4th edition, The McGraw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.

M.S. Silberberg, Chemistry, The molecular Nature of Matter and Change , 4th edition, The Mc Graw-Hill Comp., Inc., New York, 2006.

A. Petreski, B. Sever, Kemija: Zbirka rijeenih primjera i zadataka i iz ope kemije, Profil International, Zagreb 2005.

M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Kemija 2: Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb 2005.



LITERATURA

M. Mazalin-Zlonoga, A. Petreski, Anorganska kemija: Zbirka rijeenih primjera i zadataka iz anorganske kemije, Profil International, Zagreb

2005.

A. Petreski, . Kocijan, B. Tkalec: Moja prva kemija, prirunik za uenike 7. razreda osnovnih kola, kolska knjiga, Zagreb, 2001.

A. Petreski, F. Novosel, Repetitorij kemije za srednje kole s rijeenim primjerima i zbirkom zadataka, kolska knjiga, Zagreb 2010.

M. Brezinak, Mjerenje i raunanje u tehnici i znanosti, Tehnika knjiga, Zagreb 1971.

S. Babi, B. Finka, M. Mogu, Hrvatski pravopis , VIII. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 2004. ili bilo koji drugi hrvatski pravopis

S. Teak,S- Babi, Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, 16. izdanje, Zagreb, 2007. ili bilo koja druga hrvatska gramatika

Za laboratorijske vjebe potrebno:

radna kuta

zatitne naoale

rukavice

krpa za brisanje

boica s detergentom

pinceta

upalja

kalkulator

laboratorijski dnevnika (biljenica A4)

Skripta za vjebe

milimetarski papir (nije obavezno)

Opa kemija/Opa i anorganska kemija Laboratorijske vjebe

Opa kemija/Opa i anorganska kemija Laboratorijske vjebe

Pristupanje laboratorijskim vjebama:

polaganje ulaznog kolokvija (pismeno ili usmeno)

prema pisanom predloku iz Skripte upisati u dnevnik dio teksta

predvien za odreenu laboratorijsku vjebu

ispunjavanje Radnih listova obavezno predati na svakom

sljedeem terminu

Vjebe uspjeno zavrene kada voditelj pregleda i prizna

laboratorijski dnevnik i Radne listove za svaku vjebu, te kada

student poloi Zavrni kolokvij.

FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

FIZIKALNE VELIINE mjerljiva svojstva prirodnih pojava

MJERENJE usporeivanje dviju istovrsnih fizikalnih veliina na odreeni

nain, tako da se utvruje njihov omjer; da bi se mogla usporeivati

razliita mjerenja jedne te iste fizikalne veliine, brojanoj vrijednosti

dobivenoj mjerenjem potrebno je pridruiti MJERNU JEDINICU

FIZIKALNA VELIINA = BROJANA VRIJEDNOST x MJERNA JEDINICA

l = 1 m

OSNOVNE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

Meunarodni sustav jedinica (SI sustav), od francuskog naziva Systme

International d'Units 11. Opa konferencija za utege i mjere 1960. godine

IZVEDENE FIZIKALNE VELIINE I MJERNE JEDINICE

Izvedene SI jedinice umnoci potencija (omjeri) osnovnih jedinica

primjer: gustoa; = m / V; kg / m3

Dopunske jedinice: radijan ploni kut (jedinica 1 ili rad)

steradijan prostorni kut (jedinica 1 ili sr)

Doputene jedinice izvan SI sustava:

kut 1 = / 180 rad

duljina 1 = 10 10 m Obujam 1 l = 10 3 m = 1 dm3

tlak 1 bar = 105 Pa

energija 1 eV = 1,60218810 19 J

T / K = t / C + 273,15

1 torr = 1 mmHg = 133,322 Pa

1 atm = 101 325 Pa

1 atm = 760 mmHg

DECIMALNE MJERNE JEDINICE

decimalna jedinica = prefiks x osnovna jedinica

KEMIJSKI ELEMENTI I SPOJEVI

kemijski element:

skup svih atoma s jednakim nabojem jezgre (jednak broj

protona)

smjesa nuklida istog atomskog (protonskog) broja; smjesa

izotopa (nuklidi: atomi kemijskog elementa s poznatim atomskih i

masenim brojem)

izotopi isti protonski, ali razliit maseni broj (razliit broj neutrona) CCCOOOHHH 146

13

6

12

6

18

8

17

8

16

8

3

1

2

1

1

1 ,,,,,,

protonski broj, Z broj protona u jezgri (jednak broju elektrona)

neutronski broj, N broj neutrona u jezgri

maseni broj, A zbroj protona i neutrona u jezgri; A = Z + N

EAZ


relativna atomska masa, Ar: broj koji pokazuje koliko je puta prosjena

masa atoma nekog elementa vea od atomske jedinice mase.

(unificirana) atomska jedinica mase, u (mu): 1/12 mase atoma ugljikovog

izotopa 12C i iznosi:

12

10022,6

kg012,023

= 1,660565 10-27 kg

A r(E) = ma(E)/u

u = ma (12C)/12 =

Mr (spoj) = mf (spoj)/u

relativna molekulska masa, Mr: broj koji pokazuje koliko je puta masa

molekule ili formulske jedinke nekog spoja vea od u


Mol koliina tvari jednog sustava koji sadri onoliko elementarnih jedinki

koliko ima tono atoma u 0,012 kg 12C (jedinke = atomi, molekule, ioni,

elektroni)

Molarna masa (M) masa jednog mola neke tvari definirane kemijske formule

n

mM

M

mn ,

kemijski elementi: M = Ar g mol-1

kemijski spojevi: M = Mr g mol-1


N = brojnost jedinki

n = mnoina tvari/mol L = Avogadrova konstanta 6,022 1023 mol-1

brojnost, broj jedinki N

Avogadrov broj brojnost atoma 12C u 1 molu (0,012 kg): N = 6,022 1023

Avogadrova konstanta L (NA); brojnost jedinki po jednom molu

tvari, L = 6,022 1023 mol-1

N = n L


empirijska formula omjer broja atoma pojedinih elemenata u molekuli,

iskazan najmanjim moguim cijelim brojevima (benzen C6H6, etin C2H2

CH)

molekulska formula stvarni broj atoma u molekuli (vrsta i broj

atoma).H2O, NaCl, H2SO4, SO2, O2

strukturna formula nain na koji su atomi meusobno povezani u

molekuli (H O H; H C N)

VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE

Avogadrov broj Av = 6,022 1023

Avogadrova konstanta L = NA = 6,022 1023 mol-1

Naboj elektrona e = 1,602210-19 C

Masa elektrona me = 9,1095 10-31 kg

Faradayeva konstanta F = 96487 C/mol

Opa plinska konstanta R = 8,314 JK-1mol-1

Planckova konstanta h = 6,6256 10-34 J s

Brzina svjetlosti c = 3,0 108 m s-1

Molarni volumen idealnog plina Vm0 = 22,414 dm3 mol-1

Unificirana atomska jedinica mase u = 1,660531 10-27 kg

Ubrzanje sile tee g = 9,81 m s-2

ZADATCI ZA VJEBU

1. M. Sikirica: Stehiometrija

a) poglavlje I. : proitati str. 9-16

zadatci 1.2, 1.3, 1.5, 1.8., 1.10., 1.22.,1.23.

b) poglavlje II. : proitati str. 23-30

zadatci 2.25., 2.27.

2. I. Filipovi: Opa i anorganska kemija

a) proitati i prouiti poglavlje I (str. 17-23)

b) proitati i prouiti poglavlje II (str. 25-40)

c) proitati i prouiti poglavlje III (str. 41-52)

d) proitati i prouiti poglavlje IV (str.83- 92)

zadatci 4.10.4, 4.10.7

3. Preporuka:

M. Sikirica, Stehiometrija: poglavlje I.: zadatci 1.1. 1.11.

I. Filipovi, Opa i anorg. kem.: poglavlje III.: zadatci 3.12.3., 3.12.4.

Documents

Seminar 01