Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet Osijek

SEMINAR IZ KOLEGIJA:

Mogunost upotrebe eNovca u RHStudent:

Mirko Nikoli

Osijek, sijeanj 2008.SadrajSadraj1Uvod.......2

Povijest i definicija eNovca............................................................................................3

Tehnologije ePlaanja.....................................................................................................4

Mogunost upotrebe eNovca..........................................................................................6Zakljuak........................................................................................................................9Literatura.......................................................................................................................10UvodBudui da republika Hrvatska ne ivi u podzemlju ili u nekoj zlatnoj krletci i njoj se javlja potreba za koritenjem eNovca kao naina i sredstva plaanja. Danas je eNovac u republici Hrvatskoj podosta rairen ali uvijek postoji mjesta za veu njegovu upotrebu koja bi za cilj imala apsolutno izbacivanje klasinog novca kakvog znamo danas u opipljivom materijalnom obliku. U ovom seminaru pokuati u prvo opisati neke openite pojmove vezane uz pojam eNovac koji su nuni za shvaanje, i povijest razvoja eNovca, tehnologije koje omoguuju funkcioniranje samog eNovca te analizirati mogunost upotrebe eNovca u republici Hrvatskoj kao i u njenom okruenju. Za poetak mogu samo citirati: Svuda u svijetu poduzetnici i institucije utrkuju se kako bi razvili uinkovita sredstva razmjene na Internetu i World Wide Webu. Njihov je cilj stvoriti jedinice kupovne moi koje su u potpunosti upotrebljive i elektroniki prenosive. Stvaran novac koji se moe upotrijebiti jednako jednostavno kao i konvencionalna valuta prilikom kupovine realnih dobara i usluga. Era elektronikog novca uskoro e doi.

Povijest i definicija eNovcaPosljednje desetljee 20. stoljea bilo je ekonomski vrlo uspjeno, karakterizirano znaajnim napretkom u tehnolokim inovacijama te njihovom primjenom u svim drutvenim i ekonomskim aktivnostima. Kako se stvari kreu idemo prema novoj ekonomskoj eri, koja bi bila utemeljena na digitalnoj ekonomiji i ekonomiji znanja. Ta ekonomija znanja mogla bi dovesti do tree industrijske revolucije. To sada ne bismo mogli nazvati industrijskom revolucijom jer vie ne bi bilo one klasine prljave industrije, nego bismo to mogli nazvati industrijom znanja. Ta industrija znanja bila bi usporediva s prvom industrijskom revolucijom, koju je obiljeio razvoj rotirajuih strojeva i parnog stroja na kraju 18. stoljea, te s drugom industrijskim revolucijom, koju je karakteriziralo otkrie elektrine energije i razvoj prometnica na kraju 19. stoljea. Tako je i sam kraj 20. stoljea obiljeen velikim padom trokova te poboljanjima u radu raunalne i telekomunikacijske industrije. Kao rezultat toga raunalo je postalo sveprisutno veina ureda danas se koristi raunalima za svoje poslovne aktivnosti, te je sve vie kuanstava spojeno na Internet. Ali i na druge mree. Takav je razvoj ohrabrio komercijalnu aktivnost na Internetu i omoguio da se sa sve vie razliitih vrsta roba trguje elektroniki. Doveo je i do razvoja nekih novih oblika imovine. Tako se razvio i novi oblik novca pod imenom eNovac.

Pojam se odnosi na sustave plaanja u realnome i virtualnome svijetu iji je cilj unaprijediti efikasnost postojeih sustava plaanja i zamijeniti novanice i kovanice u maloprodajnim transakcijama. Ne postoji univerzalna definicija elektronikoga novca. Banka za meunarodna poravnanja potvruje da je elektroniki novac teko definirati jer utjelovljuje specifina tehnoloka i ekonomska obiljeja. Europska centralna banka definirala je 1998. elektroniki novac kao elektroniko spremite monetarne vrijednosti na tehnikom ureaju koji se moe iroko koristiti za plaanja obveza bez ukljuivanja bankovnih rauna u transakciju, ve da slui kao prepaid instrument. Od zubi divljih ivotinja, kamenia, ploa soli, preko zlatnika i srebrnjaka, do novanica i kovanica, mogao bi rei da je eNovac konaan stadij razvoja robe nad robama kako moemo nazvati novac.Tehnologije ePlaanjaDefinicija ePlaanja bi bila ePlaanje je financijska razmjena do koje dolazi izmeu kupca i dobavljaa u sustavu elektronikog poslovanja. ePlaanje ima oblik digitalnog financijskog instrumenta (elektronike gotovine, ekova ili kreditnih kartica). ePlaanje je mogue obaviti iz topline svog doma, za to je potrebno imati neko osobno raunalo s nekim operacijskim sustavom, pristup internetu, te samo neki web preglednik. Koraci u ePlaanju bili bi:

1. Kupac posredstvom preglednika alje informaciju plaanju trgovcu

2. Trgovac prosljeuje tu informaciju instituciji koja prua uslugu samog ePlaanja

3. Zatim ta institucija provjerava autentinost kupca te prebacuje iznos sa rauna kupca na raun prodavaa

Danas neizostavan pojam su tako zvane pametne kartice (smart cards). Pametne kartice se sastoje od:1. Procesora

2. Memorije

3. Suelja prema vanjskom svijetu

4. Operacijskog sustava (MultOS, JavaCard)

Pametne kartice mogu sadravati i mogunost programiranja te zatite informacija (visoka sigurnost). Osim za plaanje, pametne kartice se koriste i za niz drugih primjena: telefoniranje, parkiranje, transport, pohranjivanje zdravstvenih podataka, kontrola pristupa, mobilna telefonija ... Cijena pametnih kartica iznosi oko jednog $. Da bi se mogle koristiti potrebni su itai kartica, a cijena im se kree od 10 do 100 $. itai mogu biti:1. Na raunalima

2. Na blagajnama

3. Uz ulaze na osjetljive lokacije

Veoma bitna stvar je sigurnost. Zbog sigurnosti razvili su se sustavi kriptiranja i sigurnosni protokoli za prijenos povjerljivih i tajnih informacija. Dva najea su SSL i SET.

Mogunost upotrebe eNovcaMogunost upotrebe eNovca je ograniena za razliku od upotrebe klasinog novca u obliku kovanica i novanica. Jedna mogunost je koritenje u klasinoj trgovini to u raznim trgovakim centrima, malim trgovinama u susjedstvu ili u kioscima gdje moemo kupiti novine, cigarete, bonove za mobitele To bi povealo korist i zadovoljstvo korisnika eNovca, a tu postoje dvije strane:1. Kupac

2. Trgovac

Kupeve koristi od eNovca ovisiti e o tome koliko e trgovaca prihvatiti novi oblik plaanja, no trgovci nee uloiti u nove sustave sve dok ne budu sigurni da e postojati dovoljno velika potranja koja e opravdati poetni troak. Za plaanje kao to je na gore navedeno, za na primjer kupovinu novina, paketia guma za vakanje ili cigareta, potrebne su transakcije male vrijednosti. To bi bilo izvedivo na nain da za svaku kupovinu male vrijednosti se na naoj pametnoj kartici pamte iznosi. Tada bi moralo biti unaprijed navedeno, ako iznos rauna iznosi do 10 novanih jedinica sama transakcija novca bi bila za 5 dana a ako se u meuvremenu obavi neka slina transakcija s istim trgovcem, tada bi se ta prethodna transakcija obavila, u paketu, te bi se na takav nain smanjili trokovi velikog broja malih transakcija. Kao slina situacija bi mogla biti i kada se vozite busom unutar grada, ili ako idete taksijem esto da plaanje odgodite. Tako bi za punjenje mobitela svaki operater mogao postaviti na javnim i prometnim mjestima stupove za punjenje, gdje bi korisnik morao samo provui karticu, te unijeti broj na koji elimo poslati novac i telefoniranje bi moglo ii odmah bez ikakvih sluajeva gdje kada vi doete kupiti nema bona s onim iznosom koji vama treba. Vi biste na tim stupovima mogli unijeti iznos koji vi ba elite. Za osobe starije ivotne dobi mogunost plaanja lijekova i medicinskih usluga bi isto mogla izvediva uz pomo kartica koje bi nam rekle kada doe pacijent kod lijenika povijest bolesti, rekle bi mu i koje lijekove je kupio ili dobio za lijeenje. Za to bi lijeniku bilo lake i bre da postavi dijagnozu. Ta kartica bi mogla biti kao i njegov karton. U poljoprivredi primjena eNovca od velike je koristi. Od ratara do povrtlara, od stoara do ribara svi oni bi mogli svoje usluge i proizvode naplatiti, bez susreta s gotovinom. Crkva kao institucija bi mogla uvesti da se plaanje misa za pokojne bude mogue bez upotrebe gotovine. Zvonjavu kovanica za vrijeme mise mogla bi zamijeniti uplata dobrovoljnih priloga na slian nain kao i sa kupovanjem novina ili guma za vakanje. Studenti bi tako svoju iksicu mogli koristi za vie od same prehrane. Pa tako da se na iksicama nalaze i podatci o uspjehu studenata. Tako bi za svaki poloeni ispit student dobio pravo da potroi odreeni dio novca na kupnju odjee ili uplatu za ivotno osiguranje. Kada nakon nekih praznika elite smraviti, raun za teretanu mogli biste takoer platiti a da pri tome ne morate koristiti novac. U teretani uvijek postoje sprave na kojima ljudi vie vole vjebati. Tako bi se moglo naplaivati rad na spravama da se one sprave na kojima se manje vjeba stimulirati niim cijenama. Tako bi u teretanu mogli doi i oni bez lanarine. Ako ti se svia ponuda ugoaj ostani ako ne slobodno otii. U samom razvoju eNovca veliku ulogu mogla bi odigrati i drava koja bi poticajima za koritenje eNovca mogla stvoriti vei broj korisnika te tako da se ljudi naviknu na potronju bez kovanica i novanica. Tako bi si drava dugorono smanjila troak kovanja i tiskanja novca te taj troak prebacila na kupca, prodavaa ili posrednika. To bi mogla raditi sa poticanjem plaanja parkiranja ili koritenja javnog prijevoza. eNovac bi trebao otii tako daleko da se sve dananje valute zamijene nekom novom valutom koja uope ne bi imala podlogu negdje u opipljivom novcu. Nego da taj novac budu samo jedinice i nule. Pa sad zamislite da tako osmislimo neku jaku valutu, nazovimo ju za sada Digital Money u daljnjem(DM) koja ne bi bila ni jedna od gore navedenih, nego neka valuta koja bi vrijedila u digitalnom obliku. Za poetak bi postojale teajne liste kao danas te bi se izraavale kao i danas na nain 1DM = 2$ ili 1DM = 1,80 te bi se teaj odredio na temelju ponude i potranje. I sada kada bi svi traili i htjeli nae DM, zbog velike potranje za DM-ima naa bi valuta, postala bi traena te bi postala konvertibilna, te bi bilo pitanje vremena kada bi sve dananje zemlje u kojima su danas jake konvertibilne valute morale ukinuti svoje i uvesti DM kao slubeno i zakonsko sredstvo plaanja. Tako bi se pojednostavila trgovina i razmjena te ne bi bilo trokova teajnih razlika i sve bi bilo potenije izmeu ostalog prema nerazvijenim zemljama koje su sve siromanije jer svake godine gube puno na teajnim razlikama. Za to bi na poetku morala povui Svjetska banka koja bi morala osigurati da taj sustav krene i da vie ne bude ameriki dolar glavni, nego da se cijene nafte i drugih vanih dobara izraavaju umjesto u dolarima u DM, na iju snagu ne bi imala utjecaj niti jedna velesila, nego samo zakon ponude i potranje. A tu bi one navedene nule i jedinice odnijele pobjedu.ZakljuakI to rei, nego kao to su kamenie zamijenili zlatnici i srebrnjaci, zlatnike i srebrnjake zamijenili novanice i kovanice, tako je samo pitanje vremena kada e se novanice i kovanice zamijeniti eNovac. Kao to zlatnike iz vremena Rimskog carstva sada moemo vidjeti samo u muzejima tako e nai potomci eure, dolare ili kune moi vidjeti samo u muzeju.LiteraturaInternet:www.ijf.hr/FTP/2007/3/hamdi.pdf 09.01.2008.www.os2.zemris.fer.hr/stari_web/emoney/index.html 09.01.2008.

Novak, Ninoslav Predavanja eBankarstvo 2007./08. Cohen, B.J. The future of Money, 2004.

PAGE 10