Seminar Za Europsku

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Odsjek za povijest

Akademska godina 2014./2015.

Majanska religijaSeminarski rad

Student: Igor KrnjetaMentor: dr.sc. Marko ari

Datum predaje: 27.1.2015.Sadraj: 1. Uvod.3

2. Povezanost s ostalim mezoamerikim religijama.43. Poimanje svemira.54. Boanstva..65. Rituali86. Sveta mjesta..97. Vaniji mitovi108. Susret majanske religije sa kranstvom129. Zakljuak1310. Bibliografija141.Uvod

Maje su naziv koji oznaava skupinu naroda koji su naseljavali podruje dananjeg Meksika (posebice poluotok Yucatan), Gvatemale, Belizea i San Salvadora. Ti narodi potpadaju pod mongolidnu rasu, a njihovi daleki preci su naselili taj prostor sa podruja istone Azije oko 14 000 godina prije Krista kada su preli u Ameriku preko smrznuta Beringova prolaza. Razvili su jednu od najnaprednijih mezoamerikih civilizacija na podruju koje nije bilo gotovo uope plodno te imali neizmjeran kulturan utjecaj na to podruje. Trajanje majanske civilizacije moemo podijeliti u etiri perioda: formativni ili preklasini (2000. pr.Kr.250. po. Kr.), klasini (250.900.), terminalni (800. 925.) i post klasini (925.1530.). U formativnom razdoblju tek nastaju prve sloenije urbane zajednice na podruju ravnice Peten i Yucatana, to doivljava svoj vrhunac sa klasinim razdobljem u kojemu samostalna majanska civilizacija razvija kalendar, napredno hijeroglifsko pismo i ostale civlizacijske tekovine. Meutim, u 9. i 10. stoljeu dolazi do neke trenutno nepoznate katastrofe zbog koje Maye naputaju gradove i tek dolaskom naroda Tolteka u 10. stoljeu stvaraju zadnji period civilizacije, post klasini, u kojemu su jako vidljivi tolteki utjecaji, posebice na podruju religije, a taj period se odrava do panjolske okupacije koja poinje 1530. Politikim brakovima i trgovinom Maje ire svoj utjecaj diljem srednje Amerike i time omoguavaju razvoj i bogaenje svojih gradova drava od kojih su najmoniji bili Tikal, Mayapan, Copan, Palenque i mnogi drugi.

Jedan od moda najvanijih detalja koje danas vezujemo uz Maje jest upravo njihova kompleksna religija koja je nesumnjivo imala utjecaja na njihov razvoj i odrednice njihove kulture te se u gotovo neizmijenjenoj varijanti uspjela ouvati u nekim podrujima na kojima pripadnici naroda Maja i danas ive. Tema ovoga eseja biti e stavljanje majanske religije u kontekst sa ostalim mezoamerikim religijama, opis njihova poimanja svemira, boanstava, rituala, ritualnih mjesta i mitova te naposljetku sraz lokalnih religija sa kranstvom i pojanjavanje i analiziranje posljedica takvog kulturnog oka.2. Povezanost s ostalim mezoamerikim religijama

Vano za napomenuti je da veina naih saznanja o religijama mezoamerikih naroda dolazi iz arheolokih iskopavanja zbog toga to su i postojei pisani zapisi iznimno rijetki i pojavljuju se u obliku hijeroglifski pisanih kodeksa koji su sainjeni od jelenje koe ili kore sa drvea.

Majanska religija, poput veine drugih, naroito politeistikih religija, ne razvija se samostalno i izolirano. Moemo pretpostaviti da veina mezoamerikih religija svoje korijene vue jo od prapovijesnih kultova i boanstava koja su bila zaduena kako bi olakala ivot ljudima u vidu donoenja kie, obilate etve, uspjenog lova i slino. Tako prva boanstva imaju antropomorfne karakteristike gdje se kombiniraju ljudska tijela sa autohtonim ivotinjskim vrstama poput jaguara ili orla harpije ili su u ljudskom naliju i simboliziraju neku pojavu poput plodnosti, a interesantno je to da njihove boice plodnosti bivaju zauujue sline europskim willendorfskim Venerama.

U preklasinom periodu, razdoblju kada se majanska kultura tek formira, nastaju i prvi modeli njihove religije koji se ustaljuju. Do tih novih religijskih utjecaja Maje dolaze preko trgovine sa ondanjim velikim mezoamerikim dravama Olmeka i Teotihuacana gdje su glavna platena sredstva bila vrijedne sirovine poput ada, perja ptice kvecal, soli i opsidijana. Neke od tih slinosti koje Maje kasnije preuzimaju su: poznavanje astronomije, praenje planeta i pridavanje nekim planetima (npr. planetu Veneri) boanske atribute, kompleksni panteon bogova prirode ili boanskih vladara. Preuzimaju se i koncepti ciklikog poimanja vremena u kojem se redaju doba kreacije i destrukcije, kao i vjerovanje u usmjerenost svemira u etiri smjera sa pripadajuom bojom i boanstvom za svaki. Na podruju srednje Amerike, ini se od najranijeg doba, postoje i neki specifini rituali koji se odravaju od prapovijesnih vremena, a neki meu njima su se uspjeli ouvati i do danas. Rije je o najrazliitijim vrstama davanja rtve poput dekapitacije, ubijanja ivotinja ili putanja krvi iz uiju, jezika ili penisa. Jedan od slavnijih rituala koji se usprkos svemu nije uspio ouvati, je uveden od strane Olmeka, a rado ga je praktcirala veina meksikih civilizacija, od Maya do Azteka, a to je slavna igra loptom pok 'a ' tok na ije prikaze moemo i danas naii na muralima majanskih hramova.

3. Poimanje svemira

Kao to je ve bilo spomenuto, u mezoamerikim religijama je uobiajeno cikliko poimanje vremena, tako ni Maje u tome nisu bile izuzetak. Ve od zarana su najvjerojatnije sami koncipirali kalendar, iako je sam koncept praenja nebeskih pojava i godinjih doba najvjerojatnije preuzet od ranije civilizacije Olmeka, a moemo zakljuiti da je i oblik kalendara (kruna kamena ploa) poveziv sa samim poimanjem vremena. Nadalje, njihova ideja vremena je takva da u svakom od tih perioda bogovi stvore neka bia i pojave i ako to stvoreno u tome dobu ne odgovara i ne zadovoljava unaprijed postavljene kriterije, ono biva uniteno. Tako je itavo vrijeme isprepleteno razdobljima stvaranja i unitavanja, a nae doba je trebalo zavriti 21. prosinca 2012., to je 5125 godina nakon (ili 13 majanskih kalendarskih jedinica bak'tuna) poetka tzv. Velikog Ciklusa.

Izvorno, majanska religija je podrazumijevala komunikaciju iskljuivo sa svijetom u kojem ona sama i nastaje, a to su tropske kine ume, te su najraniji kozmoloki koncepti bili povezivani sa boanstvima uglavnom preuzetima od Olmeka. Naknadno se unosi podjela na tri horizontalna podruja: Podzemlje (Xibalbu), Zemlju (Sredinji svijet) i Nebeski svijet. Ova podruja povezuje nebeska os predstavljena svetim drvetom seibe na kojemu se u poetku gnjezdilo strano boanstvo nazivano u engleskoj terminologiji Principal bird deity, a predstavljano je kao veliki orao harpija ili papiga ara. Za nebeski svijet je smatrano da je podijeljen na 13 podruja, a podzemni na 9 i svakim od tih podruja je upravljalo po jedno boanstvo koji su nazivani Oxlahuntiku (Trinaestero) ili Bolontiku (Devetero). Na ili sredinji svijet je onaj u kojemu dolazi do interakcije i sukoba i nebeskih bogova i bogova podzemlja te je upravo zbog toga sve u naem svijetu smatrano svetim i skladnim. Smatrano je da je Mlijena staza put za due mrtvih u Xibalbu (prijevod bi bio Mjesto strave), a sam koncept podzemlja je prikazivan kako mu i prevedeno ime kae, sa nizom nadnaravnih i zastraujuih stvorenja, dok je sam ulaz je u umjetnosti prikazivan kao velike razjapljene ralje nekog udovita. Za Xibalbu je vano spomenuti da je to hladan, mraan prostor u kojem obitavaju tzv. Gospodari smrti i kojega su se Maje posebno bojali te su prinosili mnogo rtava (uglavnom hrane) u lonariji koju su odnosili u pilje za koje su vjerovali da su ulaz u Xibalbu.

ini se da su Maje zamiljali na svijet kao ravnu plou sa etiri kuta, a svaki kut je bio odreen jednom bojom: crvena za istok, bijela za sjever, crna za zapad, uta za jug i plava za centar. To je bilo poduprto od strane starih boanstava Pawahtuna koji su vladali danima na kraju svake godine. Nebo je tako drano takoer od etiri boanstva zvana Bakabi koji su isto bili odreeni ve navedenim bojama, iako u nekih majanskih plemena postoji varijanta da nebo dre etiri drveta. Neki prikazi na keramici iz klasinog i postklasinog perioda sugeriraju da su neke majanske grupacije zemlju smatrale leima ogromnog krokodila koji odmara u svemiru koji je prikazan kao vodena povrina puna lotosa, dok je nebo prikazano kao dvoglava zmija na ijem su tijelu oznaena nebeska tijela poput sunca, mjeseca ili planeta Venere.

4. Boanstva

Iako su Maje imali obilat panteon, a sama boanstva su dosta esto imala vie aspekata (danas nam je poznato oko 166 razliitih) ili su se izmjenjivala kroz tok vremena, danas o njima znamo zauujue malo. Najvie podataka dobijamo iz njihovih kodeksa, od kojih je svakako najpoznatiji i najbolje sauvan kodeks iz Dresdena, ali i odavde veina informacija se bazira na pojanjenju koje je podruje djelovanja nekog boanstva i koje su njegove glavne karakteristike. Veina boanstava je imala vie aspekata ili avatara koja su najee varirale izmeu dana i noi ili trenutnih zaduenja dotinog boga u Podzemlju. Neki bogovi su ak poprimali podzemne avatare kada bi umrijeli i proli ispod zemlje kako bi se pojavili opet na istonom nebu spremni za preporod.

Interesantno je da neki izvori spominju postojanje samo jedno boanstvo zvano Hunab K'u u kojemu su sadrana sva druga boanstva i koji je omnipotentan i sveprisutan, no danas se pretpostavlja da je on uveden od strane kranskih misionara samo kako bi Maje lake privikli na monoteistiku religiju. Meutim, svakako je vrhovni bog bio Itzamnaaj, prikazivan kao nosati starac ili dvoglava zmija. On je bio izumitelj pisma i zatitnik uenja i znanosti a u svim svojim razliitim aspektima smatran je i za gospodara voda, etve i sunca. Pretpostavlja se da je jedan od njegovih aspekata i bog sunca K'inich Ajaw koji u svojim nonim putovanjima postaje strani Bog Jaguar te prebiva u podzemlju. Njegova ena je bila Chak Chel ili Ixchel je bila boginja ivanja, medicine i zatitnica rodilja, kao i boginja mjeseca. U klasinom periodu je prikazivana kao mlada ena otkrivenih grudi vezana sa zmijama i zmajevima, no sa dolaskom Tolteka njena uloga raste te se ona sjedinjuje sa muem i postaje samo Sunce. Smatra se da su svi drugi bogovi potomci ovoga para, a o tome nam svjedoi sveta knjiga K'iche' Maja Popol Vuh o kojoj e biti vie rijei kasnije. Vaan je i bog Chahk, bog kie kojega se tovalo od doba Olmeka, a meu nekim majanskim skupinama njegov kult opstaje i danas. Posebice je bio tovan u postklasinom periodu to je vidljivo po tome to su najuestalija rtvovanja u gradu Chichen Itzi bila posveena upravo njemu. Bilo je i mnogo boanstava koja su uvala, odnosno bili pokroviteljima nekih zanata ili ak drutvenih stalea. Tako imamo bogove K'awiila i K'uk'ulkana koji su zatitnici vladajue kaste, ili boanstvo Ek'Chuwah koje je bilo pokrovitelj trgovcima kakaa. Postoji jo niz drugih boanstava koja su zastupala maltene sve postojee radnje i zanimanja. Tako su postojala boanstva za ljubavnike, zanatlije koji su izraivali tetovae, ak i za samoubojstva.

5. Rituali

Glavna je svrha rituala koje su Maje izvodili bila ouvanje svijeta te kako bi on pravilno fukcionirao. Jasno, bogovi su za to zahtijevali rtvu koja je mogla biti podarena u obliku hrane ili najee krvne rtve. Vano za napomenuti je to da do postklasinoga perioda Maje nisu bili upoznati sa sveenicima te je vladareva dunost bila da posreduje izmeu ljudi i bogova. Vladareva dunost je bila da iz sebe ispusti dovoljno krvi kako bi se doveo u svojevrsan trans. Naime, vano je za napomenuti da putanje krvi potie mozak da proizvodi veu koliinu hormona endomorfina koji u dovoljnoj koliini, ima halucinogena svojstva. Na vladajuoj klasi je bilo da podari krvnu rtvu bogovima, i to su radili tako da bi repnom bodljom ribe rae ili trnjem putali krv iz uiju, usana ili penisa i zatim krv premazali preko idola onoga boanstva kojemu je ta krvna rtva bila posveena. I tamonji plemii su bili opsjednuti istoom svoje krvi kao i europski u to doba te su sebe smatrali najkompetentnijima za taj posao, a isto se odnosilo i na suparnike plemie koji su bivali porobljenima u nekom ratnom pohodu. Ostatke majanskih plemia danas moemo prepoznati prvenstveno po njihovim lubanjama. Naime, kad su jo bili dojenad su im oko glava vezane daske kako bi se lubanja oblikovala tako da plemiko dijete dobije nagnuto elo koje se smatralo privlanim, a takoer su im brueni zubi. U nekim sluajevima bila je koritena i posebna nijansa plave boje kojom su premazivani idoli, ljudske ili ivotinjske rtve, a ta boja je oznaavala rtveni dar. U postklasinom razdoblju svi rituali dobijaju jednu nasilniju i krvoloniju komponentu koju uvode Tolteci (koji e kasnije jednako utjecati i na azteku civilizaciju). Tako dolazi do masovnih porobljavanja susjednih naroda koji zatim bivaju dekapitirani ili im srca bivaju izvaena, dok se djevice premazane rtvenom bojom bacaju u velike bazene u Chichen Itzi kako bi se zadovoljio bog Chahk i podario kiu. Za prizivanje kie bilo je ustaljeno i vjerovanje da je potrebno rtvovati dijete koje plae, jer se vjerovalo da djeje nevine suze doprinose brem dolasku kie. Interesantno je to da za razliku od aztekih rtvovanja, Maje svoje rtve nisu nikada smatrali boanskima, ve samo kao svojevrsne posrednike izmeu ljudi i bogova i ako se uinak rtve na koji se ranije ciljalo ne bi dogodio, smatralo bi se da je kriv upravo sam posrednik.

Sami rituali pogreba su oekivano varirali izmeu stalea, tako kad bi umro lan neke siromanije obitelji, on bi bio pokopan ispod poda kue, a lubanja bi bila stavljena na poasno mjesto i dobivala bi rtve. Aristokrati su bili pokapani u svoja privatna obiteljska svetita, a preminuli vladari su nakon svoje smrti trebali prolazili kroz nizove iskuenja, te su zato izvoeni razliiti rituali poput plesova kako bi vladar uspio proi kroz Xibalbu i postati boanstvo.

Za rituale bi svakako bilo vano za spomenuti da su se veinski odravale javne ceremonije te iako su rtvovanja bila vaan dio majanske kulture, nipoto ne bi trebalo smetnuti s uma i one nenasilne rituale koji su se uglavnom svodili na raznorazne ceremonije plesa, pjevanja ili ak slavnu igru pok'a'tok u kojoj je bio cilj ubaciti teku gumenu loptu kroz kameni obru visok oko tri metra bez pomoi dlanova. Sa dolaskom sveenstva u post klasinom razdoblju dolazi i do upotrebe halucinogenih droga poput razliitih gljiva koje su koritene kako bi se postiglo jedno ekstatino stanje u kojemu bi sveenik bio sposoban proricati ili doi u doticaj sa bogovima.

6. Sveta mjesta

Kao to je ve spomenuto, primarni objekt majanske religije su bili bogovi prirode koji su bili tovani na nekim specifinim mjestima u kinim umama srednje Amerike. Tako su rtve bile prinoene u piljama, zemljanim bazenima vode, pod izvjesnim drveem itd. Kao to je ve spomenuto, za pilje su vjerovali da su ulaz u podzemlje Xibalbu, a i dananji pripadnici majanskih plemena takoer, kao i njihovi preci, ostavljaju rtvene darove bogovima podzemlja. Na zidovima takoer moemo nai hijeroglife koji govore da su ovo bila mjesta hodoaa koja su vladari morali obilaziti. Ve je bilo rijei o svetim zemljanim bazenima, posebice onima u Chichen Itzi u koje su ponajvie bacani djevice i djeca premazani ritualnom plavom bojom kako bi se od boga Chahka trailo da donese kiu, a interesantno je za napomenuti da voda u tim bazenima i dalje zadrava jednu specifinu plavu nijansu, dok na dnu moemo nai nebrojene kosti.

Izuzev prirodnih svetita, Maje su gradili i religijske centre u kojima su jasno dominirali hramovi koje danas zovemo majanskim piramidama. Za razliku od egipatskih, za izgradnju majanskih piramida nije bilo potrebno vee arhitektonsko znanje jer to su uglavnom bili zemljani ili kameni tumuli poploeni kamenom sa svetitem na vrhu (koje je moglo biti i opservatorij). Prvi vei vjerski centar koji je imao razvijenije vjerske graevine je bio El Mirador koji nastaje jo u formativnom periodu dok su vea vjerska sredita klasinog razdoblja svakako Tikal, Copan i najvei meu njima, Palenque, u kojemu su sadrana etiri glavna hrama koja se datiraju oko 15. godine pr.Kr. Sa post klasinim razdobljem se uvodi ve spominjani religijski centar Chichen Itza za kojeg se danas pretpostavlja da je uspio ujediniti veinu nezavisnih majanskih gradova drava i upravo tamo se prvi puta uvodi kult novog aristokratskog boanstva K'uk'ulkana kojeg ini se uvode majanske grupacije koje podravaju tolteku vlast.

7. Vaniji mitovi

Poput svih politeistikih religija, tako je i majanska imala mitologiju kojom je pojanjavala podrijetlo ljudi ili pak doivljaje pojedinih bogova. Glavni izvor za to je ve spominjana vjerska knjiga K'iche' Maja Popol Vuh koja se uspjela ouvati kroz tok stoljea zahvaljujui trudu sveenika Francisca Ximeneza iz 18. stoljea koji je prepisao originalno djelo (hijeroglifski kodeks koji se nije sauvao) i priloio panjolski prijevod.

Najvanija dva mita majanske religije su: mit o stvaranju svijeta i mit o djelima boanskih blizanaca koji e ovdje biti ukratko prepriani. Ono to je vano za napomenuti jest to da svaka regija ima svoju verziju osnovnog mita te da je svaka plemenska grupacija nadodala ili izostavila neki detalj iz osnovne prie.

Mit o stvaranju prema Popol Vuhu zapoinje stvaranjem svijeta od oinskih bogova Tepewa i Q'ukumatza koji su stvorili zemlju iz vodene praznine i nastanili je sa biljkama i ivotinjama. eljni da ih se tuje, stvorili su prva ljudska bia iz blata, no ona su se ubrzo pretvorila natrag u blato. Zatim su stvorili ljude od drveta, ali njih su bogovi unitili jer nisu mogli slaviti i tovati boanstva. Nakon njih su na red doli ljudi sainjeni od mesa, ali oni su postali zli i pokvareni te su ih bogovi unitili poplavom i crnom kiom. Naposljetku, dolaze preci K'iche' Maja koji su stvoreni od kukuruza. Ovdje se moemo referirati na ve spomenuto cikliko poimanje vremena kojemu su mezoameriki narodi bili skloni kao i koncept izmjenjivanja doba kreacije i destrukcije.

Mit o herojskim blizancima se izravno nadovezuje na mit o stvaranju i poinje tako da stari stvoriteljski par Tepewa i Q'ukumatza dobiju blizance Boga Kukuruza i 7 Hunahpua. Igrali su pok'a'tok i buka je naljutila gospodare Xibalbe koji su ih pozvali u Podzemlje i nakon niza iskuenja blizanci su bili ubijeni, a glava Boga Kukuruza je bila objeena na drvo. Jednoga dana glava je pljunula na ker jednoga od Gospodara Smrti koja je nakon toga zatrudnila i rodila blizance Hunahpua i Ixbalanquea. Njihov zadatak je bio da oiste svijet od anomalija i udovita, tako su prvo ubili strano pticoliko boanstvo Wuqub Kaquix koje se gnijezdilo na drvetu nantze. Naposljetku su bili pozvani u Xibabu da poput njihovog oca i strica preive iste izazove koje ne samo da su preivjeli i pobijedili gospodare Podzemlja, ve su jednom i uskrsnuti od drugih bogova koji su podravali njihov cilj. Naposljetku su oivjeli svog oca koji je natrag skupio svoje moi i dragocjenosti. Mit je sluio kao svojevrsna metafora za izmjenu plodnih i neplodnih sezona te je sjetva kukuruza krajem suhe, odnosno neplodne sezone poprimila i simboliki karakter.

8. Susret majanske religije sa kranstvom

Prva panjolska osvajanja dolaze 1524. kada Pedro de Alvarado osvaja juni dio Yucatana koji je tada bio slabije razvijen, zatim se osvaja sjeverni dio u kampanji Francisca de Monteja 1528., a cijeli Yucatan se moe smatrati panjolskim tek 1546., dok sve kampanje protiv Maja bivaju zavrene 1697. kada pada posljednja majanska nezavisna prijestolnica Itza.

Ono to je savreno logino za pretpostaviti jest da je izvorni sraz panjolaca sa majanskim ritualima i obrnuto bio pravi kulturoloki ok. panjolci su prakticiranja nekih lokalnih rituala poput rtvovanja kanjavali auto da feom ili protjerivanjem. Meutim, kroz tok vremena poinje intenzivno misionarenje, koje kao rezultat ima interesantan sluaj sinkretizma dvaju religija. Vano je prvo razjasniti da se kranstvo izvrsno primilo na tom podruju iz vie razloga. Prvenstveno je to stvar mentaliteta jer su mezoameriki narodi skloni prihvaanju novih religijskih utjecaja i uvrtavanju dotinih u svoja vjerovanja. Zatim treba naglasiti da su misionari imali izvrsnu ideju u kojoj su pokuali predstaviti kranske obrede Majama na prihvatljiv nain. Tako je koncept liturgije u kojoj je kruh tijelo Isusovo, a vino njegova krv je podsjeala na neke ve postojee majanske rituale, kao to im je i bila poznata ideja Boga Kukuruza koji se rtvovao te su je mogli poistovjetiti sa Isusom. Sveenici su podravali poistovjeivanje boanstava jer su vjerovali da e tako uroenici lake i bre prihvatiti kranstvo. Majama je bio poznat i koncept da neko boanstvo moe imati vie aspekata,a bio im je poznat i sam simbol kria koji u srednjoj Americi postoji od Olmeka, a najsliniji je kranskom Andrijinom kriu. Postojao je jo niz slinosti s kranstvom koje su olakavale proces sinkretizma. Tako je i Majama odavno poznato spaljivanje miomirisa u religijske svrhe, tovanje slika, hodoaa na neke svete lokacije, ve spomenuta boanska figura koja se rtvuje, a na posljetku Maje su imali i svoje Sveto Trojstvo koje se sastojalo od Itzamnaaja, njegove ene Chak Chel i boga sunca K'Inich Ajawa. Katolici sa sobom donose i neke inovacije sa kojima su mogli dodatno povezivati Maje i meusobno kao i sa Crkvom. Tako se ve u 16. stoljeu osnivaju cofradie, bratstva posveena tovanjima nekih svetaca, dok sam ritual krtenja dodatno povezuje Maje preko kumstva. Najvanija osoba u ranim danima irenja kranstva meu Majama je Diego de Landa, prvi biskup Yucatana koji je otro osuivao i kanjavao mnoge lokalne obiaje i sprjeavao opstojanje majanske religije koliko je mogao te spalio mnoge kodekse. Meutim, upravo njegovi zapisi o obiajima uroenika su nam danas vrijedan izvor i svjedoanstvo ne samo za poznavanje njihove kulture ili vjere, ve i kako bismo shvatili koje je bilo vienje panjolskih osvajaa spram novootkrivene kulture.9. Zakljuak

Kroz ovaj pregled koji ukratko opisuje glavne znaajke majanskih duhovnih vjerovanja smo se upoznali sa majanskom religijom stavljenom u kontekst sa drugim mezoamerikim religijama te postupno opisali majanska poimanja svemira, boanstava, rituale kao i svete lokacije na kojima su ti rituali izvoeni. Takoer smo se upoznali s najvanijim mitovima te naposljetku obradili neposredne utjecaje panjolskog osvajanja nekadanjih majanskih drava te analizirali zato je kranstvo imalo tako dobar prijem meu uroenicima i kako je utjecalo na njihove ivote.

Majanska uroenika religija postoji i danas iako je uvelike vezana sa kranstvom i ta sinkretizirana verzija kranstva je prakticirana od veine modernih Maja. Meutim, svakako bi trebalo napomenuti da od modernih zemalja koje su danas na prostoru bivih majanskih gradova-drava, Gvatemala odrava veliku veinu autohtonih lokalnih religija koje su udomaene u srednjoj Americi ve nekoliko tisua godina.

11. Bibliografija Bokovi, Aleksandar. Majanska religija. Beograd: Opus, 1988.

Coe, Michael D. The Maya, 8. izd. London: Thames & Hudson, 2011. Cravetto, Enrico. Povijest sv. 2. Ur. Ivo Goldstein. Zagreb: Europapress holding, 2007.

_______. Povijest sv. 8. Ur. Ivo Goldstein. Zagreb: Europapress holding, 2007

Oki, Fani. Crveni bogovi Anda. Beograd: Biblioteka Tajne, 1988.

Thompson, John Eric Sidney. Maya History and Religion Civilization of the

American Indian Series; V. 99. Norman: University of Oklahoma Press, 1990.

Michael D. Coe, The Maya (London: Thames & Hudson, 2011), 11, 26.

Enrico Cravetto, Povijest sv.2. Ur. Ivo Goldstein. (Zagreb: Europapress holding, 2007.), 190, 191.

Michael D. Coe, The Maya (London: Thames & Hudson, 2011), 24.

Ibid, 24, 25.

Enrico Cravetto, Povijest sv.2. Ur. Ivo Goldstein. (Zagreb: Europapress holding, 2007.), 191.


Ibid, 50.

Aleksandar Bokovi, Majanska religija (Beograd: Opus, 1988), 29.


Ibid, 13.



Ibid, 221, 222.

Ibid, 221.


Ibid, 97, 98.


Ibid, 222.

Ibid, 226 229.

Ibid, 223.

Ibid, 223, 224.

Aleksandar Bokovi, Majanska religija (Beograd: Opus, 1988), 38, 79.


Ibid, 224.

Ibid, 224.



Aleksandar Bokovi, Majanska religija (Beograd: Opus, 1988), 85 91.




Ibid, 230.

Fani Oki, Crveni bogovi Anda (Beograd: Biblioteka Tajne, 1988), 63.

John Eric Sidney Thompson, Maya History and Religion Civilization of the

American Indian Series; V. 99. (Norman: University of Oklahoma Press, 1990), 177, 178.



Ibid, 107 109.

Ibid, 105, 106.

John Eric Sidney Thompson, Maya History and Religion Civilization of the

American Indian Series; V. 99. (Norman: University of Oklahoma Press, 1990), 181, 182.

Ibid, 185 187.


Ibid, 196,197.

Ibid, 57, 62.

Ibid, 34.

Fani Oki, Crveni bogovi Anda (Beograd: Biblioteka Tajne, 1988), 66, 67.


Enrico Cravetto, Povijest sv.8. Ur. Ivo Goldstein. (Zagreb: Europapress holding, 2007.), 253.



Ibid, 41.

Ibid, 67, 68.

Ibid, 68.

Enrico Cravetto, Povijest sv.8. Ur. Ivo Goldstein. (Zagreb: Europapress holding, 2007.),253.

Ibid, 321.


Ibid, 131.


Ibid, 252.


PAGE 14

Documents

Seminar Za Europsku