Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA

Seminarski rad

Kolegij:

Mentor:

Studentica:

Osijek, siječanj 2014.

KAZALO

1. Uvod……………………………………………………………………....4

2. Turizam i turisti………………………………………………………...…5

2.1. Povijest turizma……………………………………………….……6

2.2. Turizam u Hrvatskoj……………………………………………..…6

2.3. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske……………………….…7

3. Turističke zajednice…………………………………………………...…..7

4. Hrvatska turistička zajednica…………………………………………..…7

4.1. Zadaće Hrvatske turističke zajednice………………………………7

4.2. Ustrojstvo Hrvatske turističke zajednice…………………………...8

4.3. Djelovanje Hrvatska turistička zajednica…………………………..9

4.4. Turističke zajednice gradova……………………………………….9

4.4.1. Turistička zajednica grada Osijeka…………………...9

4.5. Promoviranje turizma………………………………………..........10

4.6. Turistički Oskar Hrvatskoj turističkoj zajednici…………………..11

5. Kultura i turizam………………………………………………………...11

5.1. Kulturni turizam u Hrvatskoj……………………………………..12

5.2. Hrvatske kulturne vrijednosti……………………………………..13

6. Projekti u turizmu………………………………………………………..13

6.1. Frankopani knezovi krčki………………………………………....14

6.2. Šokolijada…………………………………………………………14

7. Zaključak………………………………………………………………...15

8. Literatura……………………………………………………………...…16

2

SAŽETAK

Seminarski rad Hrvatska turistička zajednica bavi se opisivanjem rada zajednice, njene

djelatnosti i povezanosti s kulturom. U 70-im godinama pojavljuje se izraz kulturni turizam

kao vrsta turizma na koju se u Hrvatskoj sve više obraća pozornost. U poslovanju Hrvatske

turističke zajednice tako postoji i Ured za kulturni turizam. Cilj kulturnog turizma je obogatiti

hrvatsku turističku ponudu, no brojnim projektima koje provode turističke zajednice u

suradnji s kulturnim institucijama, osim što se obogaćuje turistička ponuda, promiče se

hrvatska kultura kako u turizmu, tako i izvan njega.

KLJUČNE RIJEČI: turizam, Hrvatska turistička zajednica, turistička zajednica, kulturni

turizam

3

1. Uvod

Činjenica je da je turizam u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti.

Jedna od organizacija koja se bavi i brine o hrvatskom turizmu je Hrvatska turistička

zajednica. Ona je nacionalna turistička organizacija osnovana kako bi razvijala i promicala

hrvatski turizam. U seminaru će biti detaljnije objašnjene zadaće Hrvatske turističke zajednice

kao i njeno ustrojstvo i djelovanje. Cilj seminara je opisati rad Hrvatske turističke zajednice

kao organizacije usko povezane s kulturnom djelatnošću. U radu će se pokušati prikazati

povezanost kulture i turizma od samih početaka turizma sve do danas.

Za pisanje ovog seminarskog rada najviše se koristila metoda deskripcije, ali i povijesna

metoda, metoda analize i sinteze te metode konkretizacije, definicije i divizije.

U radu se na početku objašnjava općenito turizam, njegovo značenje i razvoj, a zatim se

opisuje rad Hrvatske turističke zajednice. U tome dijelu se govori o njenim zadaćama,

ustrojstvu kao temeljnim stvarima, ali se pridaje pozornost i nekim zanimljivostima i

postignućima vezanim uz Zajednicu. U posljednjem dijelu seminara opisuje se povezanost

turizma i kulture, važnost kulture u turizmu i turizma u kulturi te se objašnjava pojam

kulturnog turizma kao jednog od „novijih“ vrsta turizma. Projekti vezani uz sustav turističkih

zajednica nabrojani su i opisani na samome kraju rada jer su oni konkretni primjeri

povezanosti kulture i turizma.

4

2. Turizam i turisti

Na početku ću objasniti samo značenje riječi turist i turizam. Obje riječi dolaze iz

engleskog jezika, od riječi tour koja je označavala kružno putovanje. Definicija turizma ima

mnogo, no jedna od najraširenijih i najprihvatljivijih je definicija koju su postavili švicarski

autori W. Hunziker i K. Krapf 1954. godine, a koja glasi: „Turizam je skup odnosa i pojava

koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne

zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna

djelatnost.“1 Tada se postavlja pitanje tko je zapravo turist. Prema E. Cohenu turist je

„dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u očekivanju zadovoljstva koja mu mogu pružiti

novosti i promjene doživljene na relativno dugom i neučestalom kružnom putovanju.“

Čovjeku je ponekad potreban bijeg iz svakodnevnice te napuštanje mjesta stalnog boravka

kako bi doživio nešto novo. Takvo „zadovoljstvo generator je turističkog putovanja, a

zadovoljan turist je uvjet bez kojega nema uspješnog turističkog gospodarstva.“2

Suvremeni turizam, odnosno njegove funkcije, dijele se na društvene i ekonomske.

Društvene funkcije turizma odnose se na izvorne motive turističkih kretanja pa postoje

zdravstvene, kulturne, zabavne, socijalne, obrazovne i političke funkcije turizma. S druge

strane, ekonomske funkcije turizma su aktivnosti usmjerene na postizanje konkretnih

gospodarskih učinaka kao što su turistička potrošnja, izvoz roba i usluga, aktiviranje

turističkih potencijala, povećanje zaposlenosti i slično.

Kako će se u daljnjem tekstu spominjati pojmovi turističke ponude i turističkog proizvoda,

trebalo bi ih se odmah definirati. „Turistička ponuda dio je turističkoga tržišta na kojem se

turistima nude i prodaju robe i usluge, kojima oni zadovoljavaju svoje turističke potrebe.“3

Turistički proizvod moguće je definirati kao ukupna iskustva turista koja zadovoljavaju

njihova očekivanja, uključujući iskustva sa smještajem, prirodnim i kulturnim atrakcijama,

zabavom, prijevozom, ugostiteljstvom, domaćinima, itd.4

1 http://www.pravos.unios.hr/~alauc/rad7.htm (7.1.2014., 22:28)2 http://krce-miocic.com/pdf/ekonomika_turizma.pdf (8.1.2014, 17:50)3 Slaven Ravlić, Hrvatska enciklopecija, XI., Tr – Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., 111.str.

4 http://jelena20.files.wordpress.com/2010/06/marketing-u-turizmu1.pdf (8.1.2014.)

5

2.1. Povijest turizma

Turističke aktivnosti postojale su još u starom vijeku, u razdoblju od petoga do

četrnaestoga stoljeća, a tada se radilo o hodočašćima, odlascima na viteške turnire ili

istraživačka putovanja. Lako se iz toga zaključuje da kultura i vjera predstavljaju okosnice

povijesti turizma. Kasnije u renesansi turizam se svodio na edukativna putovanja mladih

plemića. Radi se o Britancima koji su putovali Europom jer se smatralo potrebnim u njihovom

odgoju upoznavanje drugih kultura. Riječ turizam dolazi upravo iz toga razdoblja jer se

govorilo da su plemići poslani na turu. Tek razvojem gradova, pojavom željeznice, parobroda

i makadamskih cesta, kao produkata industrijske revolucije, počeo se razvijati moderni

turizam. „Zbog snažnoga razvoja turističkih aktivnosti, koji se očituje u 856 mlrd. USD

prihoda od međunar. turizma u 2007., turizam se smatra jednim od gl. pokretača globalnoga

ekon. razvoja.“5

2.2. Turizam u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana je upravo turizam. Što se

tiče razvoja turizma u Hrvatskoj, može se reći da se razvijao u nekoliko faza. Prva faza

obuhvaća aktivnosti slične turizmu koje su se odvijale do druge polovice 19. stoljeća, a riječ

je bila o hodočašćima čiji su putovi vodili kroz Zadar. Druga faza obuhvaća razdoblje do

Prvog svjetskog rata. Tada su se otvorili prvi hoteli u Opatiji pod nazivima Villa Angiolina i

Kvarner. Osim otvaranja hotela, počeli su se pisati i prvi turistički vodiči, organizirala su se

prva istraživačka putovanja na Velebit i jadransku obalu, a primorska mjesta su postala

središta lječilišnoga turizma. Važno je također naglasiti da su se u tim mjestima otvorili prvi

turistički uredi koji su se tada nazivali društva za poljepšavanje. Nagli razvoj u Hrvatskoj

turizam je doživio u međuratno razdoblje kada se uvode boravišne pristojbe, otvaraju se

mjenjačnice te se uspostavljaju domaće i međunarodne zrakoplovne linije. Godine 1953.

utemeljen je Turistički savez Hrvatske, a 1960-ih počinju se graditi marine, hoteli, kampovi i

toplice. Zbog ratne opasnosti i prekinutih prometnih veza prema primorskim krajevima,

tijekom Domovinskoga rata turizam je gotovo zamro. „Do novoga zamaha došlo je nakon

1995., a poglavito nakon 2000., kada niz hrv. turističkih mjesta bilježi snažan porast broja

inoz. turista, a sama je Hrvatska u vrhu svj. turističke potražnje.“6

5 Slaven Ravlić, Hrvatska enciklopecija, XI., Tr – Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., 111.str.

6 Slaven Ravlić, Hrvatska enciklopecija, XI., Tr – Ž, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., 111.str.

6

2.3. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma središnje je tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj čiji se

poslovi odnose na turističku politiku Republike Hrvatske, razvoj i ulaganja u turizmu,

promicanje hrvatskog turizma kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Ministarstvo se također bavi

i međunarodnom suradnjom kada se radi o turizmu te unapređivanjem turističke i

ugostiteljske djelatnosti. Ministarstvo turizma je usko povezano s Hrvatskom turističkom

zajednicom, a ministar turizma, čiju djelatnost trenutno obavlja dipl.oecc. Darko Lorencin,

također je predsjednik Hrvatske turističke zajednice.7

3. Turističke zajednice

Prema zakonu, turističke zajednice osnivaju se radi unapređenja i promicanja turizma, ali i

gospodarskih interesa pružatelja ugostiteljskih i drugih turističkih usluga. Sustav turističkih

zajednica, kojim upravlja Ministarstvo turizma kako je ranije navedeno, čine turističke

zajednice mjesta, općina, gradova, područja, županije, Turistička zajednica Grada Zagreba i

Hrvatska turistička zajednica o kojoj će biti više riječi u daljnjem tekstu. Što se tiče pravne

osobnosti, svaka turistička zajednica je pravna osoba, a njena prava i obveze utvrđene su

Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te statutom turističke

zajednice.

Zajednički ciljevi svih turističkih zajednica su poticanje razvoja i unapređivanje

postojećeg turističkog proizvoda, poticanje razvoja novih turističkih proizvoda područja za

koje su osnovane, promocija turističkog proizvoda područja za koje su osnovane te razvijanje

svijesti o važnosti turizma, te potrebi i važnosti očuvanja i unapređenja svih elemenata

turizma određenog područja, a osobito zaštite okoliša te prirodne i kulturne baštine. Njihovo

djelovanje temelji se na načelu opće korisnosti, ali unatoč tomu što je neprofitna organizacija

te ne može obavljati gospodarske djelatnosti, turistička zajednica može organizirati razne

priredbe, objavljivati komercijalne oglase, prodavati suvenire, turističke vodiče i karte te

vlastite promotivne materijale pa tako i posredovati u rezervaciji privatnog smještaja. Kada je

riječ o članovima turističke zajednice, postoje obvezatni i počasni članovi koji su kao takvi

imenovani zbog svojih posebnih zasluga u razvoju i promicanju turizma. Za razliku od ostalih

7 http://www.mint.hr/default.aspx?id=7906 (8.1.2014., 18:08)

7

turističkih zajednica, zajednice gradova i općina mogu imati i dragovoljne članove. Tijela

turističke zajednice čine skupština, turističko vijeće, nadzorni odbor te predsjednik turističke

zajednice.8

4. Hrvatska turistička zajednica

„Hrvatska turistička zajednica je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi

stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke

strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u

zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu, te podizanja razine

kvalitete cjelokupne turističke ponude Hrvatske.“9 Sjedište Hrvatske turističke zajednice je u

Zagrebu. Osim u Hrvatskoj, HTZ ima svoja predstavništva i u drugim zemljama, a isto tako

surađuje sa srodnim organizacijama u inozemstvu. Članovi Hrvatske turističke zajednice su

turističke zajednice županija i Turistička zajednica Grada Zagreba.

4.1. Zadaće Hrvatske turističke zajednice

Ranije u radu su navedene zajedničke zadaće turističkih zajednica, odnosno zajednički

ciljevi. Ti se ciljevi odnose također i na Hrvatsku turističku zajednicu, no ona se dodatno bavi

upravljanjem i nadgledanjem rada i izvršavanja zadaća turističkih zajednica, donosi strateški

promidžbeni plan hrvatskog turizma, obavlja opću i turističku informativnu djelatnost,osniva

turistička predstavništva u inozemstvu te nadgleda njihov rad, poduzima mjere za razvitak i

promicanje turizma u turistički nerazvijenim dijelovima Hrvatske.

4.2. Ustrojstvo Hrvatske turističke zajednice

Kao i druge turističke zajednice, i Hrvatsku turističku zajednicu čine Skupština, Turističko

vijeće, Nadzorni odbor i predsjednik. Razlika je u tome što se Skupština Hrvatske turističke

zajednice naziva Sabor. Sabor HTZ-a čine predsjednik HTZ-a te predstavnici turističkih

zajednica županija i Turističke zajednice Grada Zagreba. Sabor donosi odluku o osnivanju

predstavništva i ispostava u inozemstvu i strateški marketinški plan hrvatskog turizma.

Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice čine predsjednik i još dvanaest članova kojima,

8 http://www.zakon.hr/z/342/Zakon-o-turisti%C4%8Dkim-zajednicama-i-promicanju-hrvatskog-turizma (8.1.2014.)9 http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica (8.1.2014.)

8

osim Saboru, za svoju djelatnost odgovara Glavni ured. Direktor Glavnog ureda odgovoran je

za zakonitost rada Hrvatske turističke zajednice i djelovanje sustava turističkih zajednica.

Trenutna direktorica Glavnog ureda je Meri Matešić, a predsjednik je, ranije spomenuti,

Darko Lorencin.

4.3. Djelovanje Hrvatske turističke zajednice

Hrvatska turistička zajednica djeluje na temelju godišnjeg Programa rada i Financijskog

plana koje donosi Sabor. Kao neprofitna organizacija, prihode ostvaruje iz boravišne

pristojbe, članarina, državnog proračuna i ostalih izvora. Obvezna je ustrojiti posebnu

organizacijsku jedinicu koja nadgleda rad turističkih zajednica, a osobito poslove neposredno

vezane za promociju turizma, djelotvornost i ekonomičnost, osposobljenost zaposlenika i

namjensko trošenje sredstava.

4.4. Turističke zajednice gradova

Zadaće turističkih zajednica gradova su promoviranje turističkog odredišta na razini

grada, izrada planova turizma za grad, sudjelovanje u uređenju grada kako bi se poboljšali

uvjeti boravka turista, prikupljanje i obnavljanje postojećih podataka o turističkoj ponudi,

smještaju, ugostiteljskim objektima te ostalim objektima koji koriste turistima kao što su

zdravstvene ustanove, banke, pošte i slično. Osim toga, turističke zajednice gradova potiču i

organiziraju kulturna, zabavna, sportska i druga događanja koja obogaćuju turističku ponudu

grada, vode popise turista, bave se promocijama turističkih proizvoda grada.

4.4.1. Turistička zajednica grada Osijeka

Kao turistička zajednica grada, i Turistička zajednica grada Osijeka bavi se promocijom i

obogaćivanjem turističke ponude grada Osijeka. Sjedište Zajednice je Županijska 2, a osim

Sjedišta u Osijeku postoji i Turistički informativni centar „Tvrđa“ na Trgu Svetog Trojstva.

Na navedenim mjestima mogu se dobiti sve informacije vezane za turističku ponudu Osijeka.

Osim toga, informacije o događanjima u Osijeku Turistička zajednica grada Osijeka nudi i na

svojoj internetskoj i Facebook stranici. Kao što je rečeno, turističke zajednice gradova

organiziraju razna događanja kako bi poboljšale turističku ponudu grada u kojem djeluju.

9

Turistička zajednica grada Osijeka tako je, u suradnji s udrugom „Hrvatski sokol“, prošle

godine u predblagdansko vrijeme građanima i posjetiteljima omogućila besplatne vožnje

fijakerom s konjskom zapregom. „Ova turistička atrakcija os prošle je godine dobila i

blagdanski štih, budući da se zainteresirani mogu provozati u društvu Djeda Mraza koji

najmlađim putnicima dijeli i darove.“10

4.5. Promoviranje turizma

U ovom radu je više puta spomenuta riječ promoviranje te promoviranje turističkih

proizvoda kao jedno od vrlo važnih zadaća koje obavljaju turističke zajednice. „Mediji poput

turističkih brošura igraju značajnu ulogu u izboru destinacija, naročito na početku procesa

planiranja odmora. Kako brošure predstavljaju dosta praktični prodajni alat za turističke

marketere, više bi istraživanja trebalo posvetiti učinku različitih vrsta verbalnih i vizualnih

informacija na način traženja informacija o odmoru.“11 Promotivna kampanja Hrvatske

turističke zajednice i ove godine se temeljila na alatima koji se koriste već duži niz godina kao

i sloganom „Mediteran kakav je nekad bio“ koji je u primjeni od 2001. godine. Meri Matešić

kao izvršna direktorica ipak naglašava da „će se tijekom godine izraditi novi alati s kojima će

se ići u kampanje od 2014., što uključuje i nove iskorake ka brendiranju hrvatskog turizma s

više elemenata, od slogana, preko vizuala, do novih rješenja za sve vrste medija“.12 Krajem

idućega mjeseca prema planu Zajednice trebalo bi započeti oglašavanje na društvenim

mrežama što uključuje objavljivanje multimedijskih i tekstualnih sadržaja, objavljivanje

ciljanih sadržaja za najvažnija tržišta na njihovom jeziku te organiziranje nagradnih igara.

4.6. Turistički Oskar Hrvatskoj turističkoj zajednici

10 http://www.tzosijek.hr/index.php/hr/news/400-blagdanske-voznje-s-djedom-mrazom-u-starom-fijakeru (8.1.2014.)11 Luiz Moutinho, Strateški menadžment u turizmu, MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2005., str. 97.12 http://www.poslovni.hr/hrvatska/m-matesic-pocela-promocija-turizma-najveci-izazov-je-globalna-recesija-226857 (15.1.2014.)

10

Na Međunarodnom festivalu turističkog filma koji se svake godine održava u Berlinu,

promidžbeni film Hrvatske turističke zajednice pod imenom „Oda radosti“ u ožujku 2012.

godine osvojio je nagradu Turistički Oskar „Das goldene Stadttor“ u kategoriji turističkih

filmova. „U ime Hrvatske turističke zajednice, nagradu je primio v.d. direktora Glavnog ureda

Hrvatske turističke zajednice Niko Bulić koji nije krio zadovoljstvo i pri tome naglasio kako

je ovaj promotivni film, spoj tradicionalnog i suvremenog te dio promidžbene kampanje

Hrvatske turističke zajednice pod sloganom „Hrvatska - nova turistička zvijezda Europske

unije“, a prvenstveno je namijenjen prikazivanju na inozemnim tržištima te će dodatno

afirmirati činjenicu da Hrvatska uskoro postaje 28. članica Europske unije.“13

Taj promidžbeni film nastao je prema ideji poznate hrvatske čelistice Ane Rucner kojeg je

režirao Hrvoje Hribar, a 2011. godine ga snimila Hrvatska turistička zajednica s ciljem

promoviranja Hrvatske u svijetu kao turističkog odredišta. Osim Turističkog Oskara, film je

osvojio još 10 nagrada te se tako našao među sedam najnagrađivanijih turističkih filmova u

svijetu.

Zanimljivo je da se upravo spot „Oda radosti“ prikazivao na ekranima u Europskom

parlamentu na dan kada je Hrvatska potpisivala pretpristupni ugovor s Europskom unijom.14

„Ova priča o Lijepoj Našoj, započinje svitanjem na obali, vodi nas od Dunava preko svih

hrvatskih krajeva, ponovo do Jadrana, gdje veliko finale Ode radosti završava na morskoj

pučini. Značajnu ulogu u filmu imaju i žitelji svih naših krajeva, gordi i ponosni na svoju

povijest, kulturu i plodove svog rada.“15 Prikazujući bogate hrvatske kulture, povijesne i

prirodne baštine koje nadahnjuju glazbu Ane Rucner, spot privlači turiste da posjete i obiđu

Hrvatske ljepote.

5. Kultura i turizam

Kultura i turizam vrlo su povezani i to posebno u Europi te je zbog svog bogatog

kulturnog nasljeđa Europa uvijek imala važno mjesto u međunarodnom turizmu. Međutim,

„kulturni turizam u Hrvatskoj još nije našao svoje mjesto u istraživanju turizma kao ni u

promišljanju strateških razvojnih planova iako u Hrvatskoj postoje kulturni resursi svjetskog

13 http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna/Vijest/08-ozu-2012/Turisticki-Oskar-Hrvatskoj-turistickoj-zajednici?bmlcMTQ5OA%3D%3D (13.1.2014.)14 http://www.story.hr/ana-rucner-cudim-se-sto-je-vijest-o-11-priznanju-odi-radosti-ostala-zakopana-153443 (13.1.2014.)15 http://croatia.hr/hr-HR/Naslovna/Vijest/08-ozu-2012/Turisticki-Oskar-Hrvatskoj-turistickoj-zajednici?bmlcMTQ5OA%3D%3D (13.1.2014.)

11

značenja. Za razvoj kulturnog turizma u Hrvatskoj potrebno je stvarati odgovarajuće

zakonske, marketinške i druge okvire koji će omogućavati i poticati strateško planiranje

kulturnog turizma, uključivanjem kulturnog nasljeđa u turističku ponudu.“16

Prema definiciji, kulturni turizam je vrsta turizma koja predstavlja „kretanje čija je glavna

motivacija proširiti svoja obzorja, traganje za novim saznanjima i emocijama izazvanim

otkrivanjem baštine i njenog okruženja“.17 Iako se u praksi pojavljuje u samim početcima

razvoja turizma kao što je detaljnije objašnjeno u prvom dijelu seminara, kulturni turizam kao

pojam pojavio se tek 70-ih godina kao „nova“ vrsta turizma. To je zapravo turistički program

koji sadržava više od obilazaka lokaliteta baštine, muzeja, crkava, već uključuje svaki vid

kulture pa bi to u Hrvatskoj bilo hrana, vino, krajolik, tradicijski zanati, aktivnosti i zanosi

ljudi, hrvatski jezik. „Umjesto da turistu dopustimo da bude samo prolaznik, moramo ga

povezati s lokalnim stanovništvom i pretvoriti ga u kulturnog istraživača i pronalazača. Time

turisti postaju putnici s izraženom željom da shvate Hrvatsku i nešto joj daju zauzvrat.“18

Prema mišljenju stručnjaka Vijeća Europe, politika turizma mora biti dio kulturne politike

jer je turizam u Hrvatskoj zapravo kultura. Turizam razvojem kulturnog turizma teži, naravno,

obogaćivanju turističke ponude te razviti turizam i u kontinentalnom dijelu kada se radi

konkretno o hrvatskom turizmu. S druge strane, kulturni sektor interes ima vezano uz

financije. „Turisti koji se klasificiraju kao „kulturni turisti“ - čini se da imaju prihode znatno

veće od prosječnog turista te da potroše više novca na ljetovanje (nije isključivo za kulturne

svrhe, ali u cjelini putovanja).“19

5.1. Kulturni turizam u Hrvatskoj

Iako se u prethodnom poglavlju radi o tome kako se u Hrvatskoj ne daje dovoljno

pozornosti kulturnom turizmu, činjenica je da se kulturni turizam smatra sve važnijim. Ured

za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice u suradnji s Zajednicom za kulturni turizam

Hrvatske gospodarske komore izradio je Strategiju razvoja kulturnog turizma, a brojne

konferencije i skupovi sve češće posvećuju dio svoga programa upravo kulturnom turizmu.

16 Tonka Pančić Kombol, Kulturno naslijeđe i turizam, Radovi Zavoda za znanstveni rad – Varaždin, Br. 16-17, Listopad 2006., str. 212.17 http://www.turisticka-kultura.com/prirucnik/kultura-i-turizam/kulturni-turizam-i-turisticka-kultura/kulturni-turizam-i-turisticka-kultura-opsirnije/ (14.1.2014.)18 http://www.turisticka-kultura.com/prirucnik/kultura-i-turizam/kulturni-turizam-i-turisticka-kultura/kulturni-turizam-i-turisticka-kultura-opsirnije/ (14.1.2014.)19 http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/okulturnomturizmu/#.UtV5AvsudTo (14.1.2014.)

12

Temeljem te Strategije i Programa rada, Ured za kulturni turizam radi na stvaranju pozitivnog

okružja koje bi poticalo razvoj kulturnih turističkih proizvoda, ali i rade na podizanju stupnja

znanja i vještina za razvoj istih. U svrhu toga, Ured u svim regijama organizira edukativne

seminare za kulturni turizam te time podiže i razinu suradnje i organizacije između

predstavnika kulturnog i turističkog sektora.

5.2. Hrvatske kulturne vrijednosti

Nacionalne vrijednosti mogu se podijeliti u nekoliko skupina. Tako postoji narod i

narodnost kao vrijednost, a koja podrazumijeva Hrvate u domovini i iseljeništvu, hrvatsku

obitelj, narodne običaje. Drugo su odgojno-obrazovne vrijednosti u koje se ubraja tradicija

obiteljskog, vjerskog i školskog odgoja, a zahvaljujući poticaju isusovaca, Hrvati imaju veliku

tradiciju školstva. Treće su jezične vrijednosti, to jest naša tri narječja te bosančica kojom je

pisan Poljički statut. Što se tiče vjerskih vrijednosti u Hrvatskoj se nalazi Marijansko svetište

u Mariji Bistrici, barokna crkva sv. Vlaha u Dubrovniku, pravoslavna crkva sv. Nikole u

Rijeci. Hrvatska ima i brojne umjetničke vrijednosti kao što su Šibenska katedrala, Marko

Marulić i njegova djela. Također, u Hrvatska svojim kulturnim turistima nudi i znanstvene,

ekonomsko-socijalne vrijednosti, zdravstveno-sportske vrijednosti, ekološke i gospodarske

vrijednosti.

6. Projekti u turizmu

Hrvatska turistička zajednica trenutno provodi projekt VOLIM HRVATSKU koji je kao

edukativno ekološki projekt jedan od trajnih aktivnosti Glavnog ureda Hrvatske turističke

zajednice i sustava turističkih zajednica. „Osmišljenim i koordiniranim aktivnostima na

realizaciji projekta VOLIM HRVATSKU, neprekidno se pridonosi pozicioniranju Hrvatske

kao zemlje koja je sigurna, privlačna i ugodna za boravak njezinim stanovnicima i

turistima.“20 Ono što je važno spomenuti su projekti koje provode turističke zajednice

županija i gradova u suradnji s drugim organizacijama, a s ciljem obogaćivanja kulturno-

turističke ponude područja na kojemu iste djeluju. U daljnjem tekstu bit će opisani tek neki

projekti.

20 Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, VOLIM HRVATSKU 2012., Knjižica o projektu Hrvatske turističke zajednice, Zagreb, 2012., str. 29.

13

6.1. Frankopani knezovi krčki

Frankopani knezovi krčki je projekt osmišljen kako bi oživio povijesnu i tradicijsku

baštinu te radi stvaranja novog kulturnog turističkog proizvoda koji bi obogatio kulturnu i

turističku ponudu grada, otoka i zemlje. Način realizacije projekta zamišljen je kroz

cjelogodišnje aktivnosti, a projekt obuhvaća oživljavanje običaja i društvenih događanja iz

doba knezova krčkih, izradu kostima, oružja i rekvizita, oživljavanje starih zanata,

prezentaciju autohtonih domaćih proizvoda kroz razna gastro-etnološka događanja i slično.

„Bogatstvo kulture i povijesnih artefakata grada i otoka Krka ne daje nam samo pravo na

realizaciju tog projekta već i obavezu da našu povijesnu priču ispričamo s ciljem što

kvalitetnije kulturne i turističke ponude.“21

Nositelj projekta je Centar za kulturu Grada Krka uz podršku Grada Krka i Turističke

zajednice Grada Krka te velikog broja donatora i sponzora. „Da bi priču doživjeli na

što potpuniji mogući način pučani Krka nuditi će vas žlahtinom, krčkim sirom i janjetinom, a

zasigurno ćete poželjeti i trgovati s našim srednjovjekovnim trgovcima, a sve uz glazbenu

kulisu srednjovjekovne i ranorenesansne glazbe.“22

6.2. Šokolijada

U organizaciji Turističke zajednice Grada Nina održava se dvanaesta Šokolijada koja traje

od siječnja pa sve do srpnja i ove godine. Radi se o natjecanju izrade šokola, deliciji

karakterističnoj za Zadarsku regiju. Ovaj projekt prvenstveno potiče proizvodnju šokola kod

mladih stanovnika ninskoga kraja, razvija zaštitni znak na području gastronomije, postigao je

da se šokoli nađu na jelovnicima restorana te njihovu povećanu potražnju na turističkom

tržištu.

7. Zaključak

21 http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/projekti/#.UtWRSPsudTo, 14. siječnja 2014.22 Isto, 14. siječnja 2014.

14

Proučavajući rad Hrvatske turističke zajednice, ali i cijelog sustava turističkih

zajednica u Hrvatskoj, došla sam do spoznaje kako njihovo djelovanje uvelike promiče, a

tako i razvija hrvatsku kulturu.

Svojom suradnjom s kulturnim ustanovama turističke zajednice pomažu u ostvarenju

dohotka koji bi kulturnim ustanovama pa onda i kulturi pomogao u daljnjem razvoju. S

druge strane, hrvatski turizam takvim suradnjama turistima, s naglaskom na strane turiste,

pruža mnogo više od čistog mora, Jadranske obale i turističke sezone koja se uglavnom

svodi na područje Istre i Dalmacije u ljetnome razdoblju. Turistima se daje kvalitetna

turistička ponuda koja obuhvaća upoznavanje kulture zemlje koju su posjetili, a to znači

kušati jela i pića osobita kako za Hrvatsku u cijelosti, tako i za određena područja u

kojima bi se turist našao. To bi također uključivalo i upoznavanje s tradicionalnim

hrvatskim zanatima pa čak i aktivno uključivanje turista u izradu tradicionalnih hrvatskih

proizvoda, upoznavanje hrvatskoga jezika. Osim kvalitetnije ponude, kulturni turizam

veliku pozornost stavlja na kontinentalni dio Hrvatske u kojoj turizam nije toliko razvijen,

a koji svojim bogatim kulturnim nasljeđem turistima može postati velika zanimljivost.

Tako zaključujem da je odnos turizma i kulture, koji postoji od samih početaka razvoja

turizma, vrlo važno nastaviti razvijati i promicati i tako njegovati hrvatsku kulturu,

upoznavati turiste s hrvatskim kulturnim nasljeđem, ali i sebe obogaćivati saznanjem o

svojoj uistinu bogatoj kulturi.

Temelj ovog seminarskog rada i njegov ključni dio je Hrvatska turistička zajednica, no

rad Zajednice usko je povezan s kulturom. Neizostavan dio velike većine projekata koje

provodi Hrvatska turistička zajednica upravo je kultura. Zbog toga veliki dio ovog rada

usmjeren je upravo na povezanost kulture i turizma.

8. Literatura

15

Primarna literatura

1. Službena stranica Hrvatske turističke zajednice,

http://business.croatia.hr/hr-HR/Hrvatska-turisticka-zajednica, 8. siječnja 2014.

2. Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma,

http://www.zakon.hr/z/342/Zakon-o-turisti%C4%8Dkim-zajednicama-i-promicanju-

hrvatskog-turizma, 8. siječnja 2014.

Sekundarna literatura

1. Luiz Moutinho, Strateški menadžment u turizmu, MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2005.

2. Tonka Pančić Kombol, Kulturno naslijeđe i turizam, Radovi Zavoda za znanstveni rad

– Varaždin, Br. 16-17, Listopad 2006.

3. Ekonomika turizma, http://krce-miocic.com/pdf/ekonomika_turizma.pdf, 8. siječnja

2014.

4. Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, VOLIM HRVATSKU 2012., Knjižica o

projektu Hrvatske turističke zajednice, Zagreb, 2012.

5. Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, http://www.mint.hr/default.aspx?id=7906,

8. siječnja 2014.

6. Portal za kulturni turizam, http://www.kulturni-turizam.com, 14. siječnja 2014.

7. Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/hrvatska/m-matesic-pocela-promocija-

turizma-najveci-izazov-je-globalna-recesija-226857, 15.siječnja 2014.

8. Seminarski rad: Marketing u turizmu,

http://jelena20.files.wordpress.com/2010/06/marketing-u-turizmu1.pdf, 8. siječnja

2014.

9. Seminarski rad: Seoski turizam, http://www.pravos.unios.hr/~alauc/rad7.htm, 7.

siječnja 2014.

10. Story: Vijesti, http://www.story.hr/ana-rucner-cudim-se-sto-je-vijest-o-11-priznanju-

odi-radosti-ostala-zakopana-153443, 13. siječnja 2014.

11. Turistička kultura,

http://www.turisticka-kultura.com/prirucnik/kultura-i-turizam/kulturni-turizam-i-

turisticka-kultura/, 14. siječnja 2014

16

12. Turistička zajednica grada Osijeka, http://www.tzosijek.hr/index.php/hr/news/400-

blagdanske-voznje-s-djedom-mrazom-u-starom-fijakeru, 8. siječnja 2014.

Tercijarna literatura

1. Ratko Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela,

Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.

2. Slaven Ravlić, Hrvatska enciklopecija, XI., Tr – Ž, Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, Zagreb, 2009.

17