Upload
afdsdfsdf
View
62
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
UNIVERZITET U BEOGRADU FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA
Beograd, januar 2008.
SEMINARSKI RAD
POREZ NA IMOVINU ZA FIZIKA LICA Mentor: Student: prof. dr. Dragana Kragulj Ivan Todorovi 8/07
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 1
APSTRAKT U savremenom kapitalizmu privreda nikako ne bi mogla da opstane bez konstantnog uticaja drave. Kada god proizvodnja upadne u krizu, drava je tu da preduzme odgovarajue mere koje e pruiti pomo posrnuloj privredi i unaprediti je Pored monetarne politike i politike cena i dohodaka, fiskalna politika predstavlja zasebnu grupu mera drave u cilju regulisanja potronje, investicija i zaposlenosti. Drugi njen naziv jeste i aktivna budetsko-poreska politika. To je zato to su joj osnovne ekonomske kategorije pre svih budet, a potom i porezi, kao osnovni dravni prihodi. Postoji mnogo vrsta poreza, od kojih je neke lake, a neke tee naplatiti.U manje razvijenim zemljama prevagu odnose oni koji se lake prikupljaju, indirektni porezi ,jer se vezuju za robe i usluge. Sa druge strane, u razvijenim zemljama preovlauju direktni porezi, vezani za lica i preduzea. Iako se znatno tee sakupljaju, oni mogu da ine ak i do 90% ukupnih poreskih prihoda u razvijenim dravama. Zbog toga je njihov uticaj na dravni budet neizmerno vaan. Porezi su najvaniji izvor dravnih prihoda, a direktni porezi ine najvei deo poreskih prihoda u razvijenim zemljama. Porez na imovinu je jedan od njih.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 2
Sadraj:
1. PORESKI SISTEM
1.1 Fiskalna politika ............................................................................4 1.2 Budet ............................................................................................4 1.3 Sistem javnih prihoda i javnih rashoda .........................................5 1.4 Lokalna samouprava .....................................................................6 1.5 Porezi .............................................................................................7 1.6 Porez na imovinu ...........................................................................8
2. POSTUPAK UTVRIVANJA POREZA NA IMOVINU
2.1 Obraun poreza na imovinu ........................................................8 2.2 Povrina objekta ..........................................................................9 2.3 Trina vrednost ..........................................................................9 2.4 Koeficijent kvaliteta ....................................................................9 2.5 Koeficijent lokacije .....................................................................13 2.6 Amortizacija ................................................................................13 2.7 Poreska osnovica .........................................................................14 2.8 Iznos poreza .................................................................................14
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 3
2.9 Poreske olakice i osloboenja ....................................................14 2.10 Iznos poreza za uplatu .................................................................15
3. PROCES DOSTAVE REENJA I NAPLATE POREZA
3.1 Podaci o poreskom obvezniku .....................................................15 3.2 Matini broj .................................................................................16 3.3 PIB............................................................................................... 18 3.4 Poziv na broj ...............................................................................18 3.5 Reenje ........................................................................................19 3.6 Naplata poreza na imovinu ..........................................................23
4. LITERATURA ......................................................................................24
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 4
1. PORESKI SISTEM
1.1 FISKALNA POLITIKA Iako je kapitalizam u poetku bio zasnovan na nemeanju drave u privredne poslove,
pokazalo se da su dravne intervencije ipak neophodne. Kapitalizam je bio nemoan da se
samostalno izvue iz svake krize u koju zapadne. Iz tog razloga kapitalistike drave jo od
tridesetih godina prolog veka poinju da preduzimaju efikasne mere, sa ciljem obezbeivanja
stabilnog privrednog razvoja i pune zaposlenosti.
Postoji nekoliko metoda koje kapitalistika drava koristi za sprovoenje odreenih
mera, koje podrazumevaju ulaganje dravnog novca u one grane proizvodnje za koje je
privatni kapital manje zainteresovan ili uopte nezainteresovan. Time drava podstie
poveanje efektivne tranje. Prva u nizu metoda jeste aktivna budetsko-poreska politika, ili,
krae, fiskalna politika.
1.2 BUDET Budet predstavlja novani predraun drave. To je najee jednogodinji dokument i
njega priprema ministarstvo finansija u saradnji sa drugim ministarstvima, dok ga usvaja
skuptina u obliku zakona. Budet ima karakter finansijskog plana drave za jednu godinu. To
je neka vrsta prognoze koliko e novca drava dobiti naplatom javnih prihoda i koliko e joj
novca biti potrebno za sve planirane rashode. Sadraj dravnog budeta obino ine razvijeni
spisak prihoda i rashoda, zajedno sa njihovim planiranim iznosima za sledeu godinu, kao i
prateim procesnim i slinim odredbama.
Budetski bilans predstavlja razliku izmeu dravnih prihoda i dravnih rashoda.
bilans budeta = dravni prihodi dravni rashodi
Ovaj bilans moe biti pozitivan ili negativan. Kada su prihodi vei od rashoda, na snazi je
budetski suficit. Tada drava ne troi sav prihod, ve jedan deo uva. Kada ue u budetski
deficit, kada rashodi postanu vei od prihoda, drava troi sauvani prihod sa ciljem da
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 5
pomogne privredi da prevazie krizu. Kada su prihodi jednaki rashodima budet je
uravnoteen.
U ekonomskoj teroriji razlikuju se tri kategorije budeta. Stvarni ili realni budet
registruje stvarne prihode i rashode drave u odreenom periodu.
Strukturni budet daje kalkulaciju kakvi bi bili dravni prihodi i dravni rashodi kada
bi ekonomija funkcionisala na nivou prirodne stope nezaposlenosti.
Ciklini budet izraava efekte privrednih ciklusa na budet. On zapravo predstavlja
razliku izmeu stvarnog i strukturnog budeta.
U dravne rashode spadaju plate radnika u dravnim institucijama, zatim investicije,
javni radovi, otplate dugova, stvaranje budetskih rezervi i slino. Sredstva za finansiranje
svih ovih davanja obezbeuju se naplatom javnih prihoda.
1.3 SISTEM JAVNIH PRIHODA I JAVNIH RASHODA Zakonom o javnim prihodima i javnim rashodima utvruje se sistem javnih prihoda i
finansiranja javnih rashoda. Za finansiranje javnih rashoda sredstva se obezbeuju iz javnih
prihoda. Ono se vri preko budeta Republike, autonomne pokrajne, grada ili optine. Javnim
prihodima smatraju se oni prihodi kojima se finansiraju prava i dunosti Republike i poslovi i
zadaci grada Beograda i optine utvreni Ustavom i zakonom. Ovim zakonom takoe se
utvruje i visina javnih prihoda, kao i osloboenja i olakice i poreski krediti. Vrste javnih
prihoda definisane ovim zakonom su:
porezi carine i druge uvozne dabine takse naknade za korienje dobara od opteg interesa javni zajmovi doprinosi za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja lokalni javni prihodi
Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji obrazuje se Poreska uprava,
kao organ uprave u sastavu Ministarstva finansija i ekonomije, i ureuje njena nadlenost i
organizacija. Poreska uprava sprovodi postupak utvrivanja i naplate odreene vrste javnih
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 6
prihoda, poreza. Ona takoe vri naplatu novanih kazni, zatim kamate po osnovu dospelog a
neplaenog poreza, trokova postupka prinudne naplate poreza i, konano, trokova
poreskoprekrajnog postupka. Sve ove dabine jednim imenom se nazivaju sporednim
poreskim davanjima. Ovim zakonom ureuje se postupak utvrivanja, naplate i kontrole
javnih prihoda koje naplauje Poreska uprava, prava i obaveze poreskih obveznika, potom
registracija poreskih obveznika i poreska krivina dela i prekraji.
Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji ima prednost u odnosu na svaki
drugi zakon koji se odnosi na bilo koju staqvku vezanu za rad Poreske uprave. Dakle, ako je
drugim zakonom pitanje iz oblasti koju ureuje ovaj zakon ureeno na drugaiji nain,
primenjuju se odredbe ovog zakona.
1.4 LOKALNA SAMOUPRAVA Meutim, iako dva gore pomenuta zakona vae na itavoj teritoriji Republike Srbije,
neke vrste javnih prihoda naplauju se na nivou manjih teritorijalnih celina, kao to su grad ili
optina. Zakonom o finansiranju lokalne samouprave omoguuje se jedinicama lokalne
samouprave da u celosti utvruju, naplauju i kontroliu takve vrste lokalnih prihoda, poev
od 1. januara 2007. godine.
Osnovna uloga ovog zakona jeste obezbeivanje sredstava jedinicama lokalne
samouprave za obavljanje izvornih i poverenih poslova. Njima pripadaju sledei prihodi
ostvareni na njihovoj teritoriji:
porez na imovinu, osim poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na naslee i poklon
lokalne administrativne takse lokalne komunalne takse boravina taksa naknada za korienje graevinskog zemljita naknada za ureivanje graevinskog zemljita naknada za zatitu i unapreenje ivotne sredine
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 7
prihodi od koncesione naknade za obavljanje komunalnih delatnosti i prihodi od drugih koncesionih poslova, koje jedinica lokalne samouprave zakljui u skladu sa
zakonom
novane kazne izreene u prekrajnom postupku za prekraje propisane aktom skuptine jedinice lokalne samouprave, kao i oduzeta imovinska korist u tom
postupku
prihodi od davanja u zakup, odnosno na korienje nepokretnosti u dravnoj svojini koje koristi jedinica lokalne samouprave i indirektni korisnici njenog budeta
prihodi od prodaje pokretnih stvari koje koristi jedinica lokalne samouprave i indirektni korisnici njenog budeta
prihodi koje svojom delatnou ostvare organi i organizacije jedinice lokalne samouprave
prihodi od kamata na sredstva budeta jedinice lokalne samouprave prihodi po osnovu donacija jedinici lokalne samouprave prihodi po osnovu samodoprinosa
Grad Beograd predstavlja zasebnu jedinicu lokalne samouprave, to znai da Uprava
javnih prihoda grada Beograda vri utvrivanje i naplatu svih gore navedenih javnih prihoda.
1.5 POREZI Videli smo da postoji mnogo razliitih vrsta javnih prihoda. Neki od njih se naplauju
na nivou cele drave, dok se neki naplauju na nivou jedinice lokalne samouprave. Najvaniji
i najvei izvori dravnih prihoda su porezi.
Postoji nekoliko naina na koje se moe izvriti klasifikacija poreza. Najee se dele
na direktne i indirektne. Direktni su oni koji porezi koji se odnose na lica i preduzea. Sa
druge strane, indirektni porezi se odnose na robe i usluge.
Veoma je esta i podela poreza na sledee tri grupe:
1. porezi na dohodak
2. porezi na potronju
3. porez na imovinu
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 8
Ovaj seminarski rad bavie se iskljuivo treom kategorijom poreza u ovoj drugoj
podeli. Dakle, porezom na imovinu.
1.6 POREZ NA IMOVINU Porez na imovinu definisan je Zakonom o porezima na imovinu. Pored njega ovu
grupu poreza ine jo i porez na naslee i poklon i porez na prenos apsolutnih prava.
Svaki fiziko ili pravno lice, odnosno svaki pojedinac ili firma, ukoliko je nosilac
prava nad nekom nepokretnou, duan je da plaa porez na imovinu za tu nepokretnost.
Prava mogu biti sledea:
pravo svojine pravo plodouivanja pravo upotrebe i pravo stanovanja pravo vremenskog korienja (time-sharing) pravo dugoronog zakupa stana ili stambene zgrade u skladu sa zakonom kojim je ureeno stanovanje
pravo korienja gradskog graevinskog zemljita povrine preko deset ari Nepokretnostima se, prema ovom zakonu, smatraju: zemljite, stambene i poslovne
zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garae, zgrade i prostorije za odmor i rekreaciju i drugi
graevinski objekti.
U sluaju kad na nepokretnosti postoji neko od prava koje nije pravo svojine, porez na
imovinu plaa se na to pravo, a ne na pravo svojine.
2. POSTUPAK UTVRIVANJA POREZA NA IMOVINU
2.1 OBRAUN POREZA NA IMOVINU Kao to je ve reeno, porez na imovinu plaaju i pravna i fizika lica. Dakle, i firme,
preduzea, i obini graani. Kako se ove dve grupe poreskih obveznika u mnogo emu
razlikuju, tako je i nain obraunavanja poreza na imovinu potpuno drugaiji kod firmi nego
kod graana.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 9
Preduzea vode poslovne knjige. U njima se belee podaci o ukupnom poslovanju
preduzea na godinjem nivou. Na osnovu knjigovodstvenih podataka firme, a korienjem
odreenih algoritama, izraunava se iznos novca koji ta firma mora da uplati na ime poreza na
imovinu za vremenski period od godinu dana.
Meutim, akcenat ovog seminarskog rada je na porezu na imovinu za fizika lica.
Izraunavanje iznosa koji graanin treba da uplati na ime poreza na imovinu zavisi od niza
razliitih faktora, koji e biti detaljno opisani u nekoliko narednih poglavlja.
2.2 POVRINA OBJEKTA Prvi u nizu faktora od kojih zavisi iznos poreza na imovinu kod fizikih lica jeste
povrina nepokretnosti. Poto je re o graanima, u najveem broju sluajeva ova
nepokretnost predstavlja stan ili kuu. Takoe moe biti i garaa, letnja kuhinja, baraka ili
bilo ta slino.
Povrina objekta je osnovni faktor od kojeg ceo postupak poinje. Nije isti porez na
imovinu za stan od pedeset kvadrata i za kuu od trista metara kvadratnih. Zbog toga povrina
ulazi u formulu za izraunavanje.
2.3 TRINA VREDNOST Drugi parametar koji se uzima jeste trina vrednost metra kvadratnogkoja je bila na
snazi poslednjeg dana u godini koja prethodi onoj godini za koju se vri obraun poreza na
imovinu. Ovaj podatak zavisi od optine kojoj nepokretnost pripada. Na primer, trina
vrednost metra kvadratnog na teritoriji optine Vodovac je za 2007. godinu iznosila
63.938,74 dinara. To znai da je vrednost metra kvadratnog na dan 31.12.2006. godine na
teritoriji te optine proseno iznosila 63.938,74 dinara. Na nekoj drugoj optini ova vrednost
je bila razliita.
2.4 KOEFICIJENT KVALITETA Trei podatak koji ulazi u formulu je koeficijent kvaliteta. Da bismo uopte shvatili ta
je to koeficijent kvaliteta i koja je njegova uloga, najpre moramo da objasnimo parametar koji
se naziva broj bodova.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 10
Prilikom podnoenja poreske prijave poreski obveznik dostavlja Poreskoj upravi niz
podataka o predmetu oporezivanja. U tabeli koja sledi dati su elementi preko kojih se utvruje
ukupan broj bodova nekog objekta, kao i broj bodova koji svaki element donosi.
Pozicija Opis pozicije Mera Broj bodova
1. Konstrukcija zgrade
1.1. Zgrade od erpia ili barake 50
1.2. Montane zgrade (drvene, limene, gvozdene) 150
1.3. Zgrade od meovitog materijala 190
1.4. Zgrade od tvrdog materijala 300
2. Stepenite
2.1. Drveno stepenite 15
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 11
2.2. Metalno ili betonsko stepenite 20
2.3. Stepenite od mermera 40
3. Vrata
3.1. Drvena-standardna po stanu 30
3.2. Puna vrata od tvrdog drveta ili gvozdena vrata po stanu 40
4. Prozori
4.1. Od drveta, gvoa ili plastike jednostruki (jednostruko zastakljeni) po stanu 20
4.2. Od drveta, gvoa i plastike, dvostruki (dvostruko zastakljeni) po stanu 30
5. Roletne
5.1. Eslinger (drvene, plastine) po stanu 10
5.2. aluzine, kapci i grilje, venecijaner roletne po stanu 15
6. Podovi
6.1. Opeke, betona, cementnog maltera i teraco ploica, daske i brodski pod po stanu 10
6.2. Parketa od daica bukovih, hrastovih i slino po stanu 25
6.3. Vetakih ili prirodnih vlakana, topli PVC, vinaz i sl. po stanu 20
7. Sanitarna oprema
7.1. Uraeno komplet kupatilo (kada - tu, WC olja, umivaonik) po stanu 25
7.2. Delimino uraeno kupatilo po stanu 10
8. Vodovod
8.1. Vodovodna instalacija prikljuena na vodovodnu mreu po stanu 30
8.2. Vodovodna instalacija prikljuena na bunar-hidrofor po stanu 20
9. Kanalizacija
9.1. Kanalizacija prikljuena na kanalizacionu mreu po stanu 20
9.2. Kanalizacija prikljuena na septiku jamu po stanu 10
10. Elektrina instalacija
10.1. Elektrina instalacija po stanu 40
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 12
10.2. Telefonska instalacija po stanu 10
11. Grejanje
11.1. Centralno grejanje po stanu 50
11.2. Ostali naini grejanja (na vrsto gorivo, teno ili struju) po stanu 15
12. Elementi upotrebne vrednosti zgrade
12.1. Klasina obrada fasade 10
12.2. Obrada fasade fasadnom ciglom 20
12.3. Obrada fasade vetakim kamenom 40
12.4. Obrada fasade prirodnim kamenom 50
12.5. Krov obraen bakarnim limom 20
13. Ostali elementi
13.1. Plinska instalacija po stanu 25
13.2. Lift u zgradi 25
13.3. Bazen za kupanje 80
tabela 1: Pravilnik bodovanja objekata
(Izvor: Pravilnik o nainu utvrivanja osnovice poreza na imovinu na prava na nepokretnostima)
Kada se saberu svi bodovi koje donose pojedinani elementi dobija se ukupan broj
bodova nekog objekta, ili, krae reeno, samo broj bodova. Taj broj bodova moe da iznosi
najvie 695.
Koeficijent kvaliteta predstavlja kolinik broja bodova objekta i broja 695.
Matematiki zapisano to izgleda ovako:
koeficijent kvaliteta = broj bodova : 695
U formulu za izraunavanje poreza na imovinu fizikih lica ulazi koeficijent kvalitete
zaokrugljen na jedanaest decimalnih mesta.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 13
2.5 KOEFICIJENT LOKACIJE Dva stana jednake kvadrature, sa istim brojem bodova, od kojih se jedan nalazi u
Njegoevoj ulici a drugi u nekom prigradskom naselju, na primer u Grockoj, ne vrede isto.
Znatno vie vredi prvi stan, koji se nalazi u samom centru Beograda. Zbog toga je jedan od
parametara koji se koriste prilikom obrauna poreza na imovinu fizikih lica i koeficijent
lokacije.
Koeficijent lokacije, kao to i samo njegovo ime govori, zavisi od optine na kojoj se
nalazi objekat. Na primer, na teritoriji optine Vodovac njegova vrednost je bila 1,0 za 2007.
godinu.
2.6 AMORTIZACIJA Pojam amortizacije se uglavnom u ekonomiji vezuje za sredstva za rad. Postepeno
prenoenje dela vrednosti sa sredstava za rad na gotov proizvod je amortizacija po definiciji.
Slina situacija je u prii o porezu na imovinu.
Neka se dve kue identinog izgleda i karakteristika, dakle iste povrine i broja
bodova, nalaze jedna pored druge u istoj ulici, odnosno neka imaju jednak koeficijent
lokacije. Ako je prva sagraena 1960. godine a druga 2001. godine, njihova vrednost e biti
razliita. Naravno, starija kua e manje vredeti.
Meutim, sada je potrebno ove podatke smestiti u formulu za izraunavanje poreza.
Iznos amortizacije koji se koristi u algoritmu dobija se na sledei nain:
Amortizacija (u %) = 100 1,5 (Tekua godina Godina izgradnje)
Tekua godina je ona za koju se obraunava porez, dok se za godinu izgradnje uzima ona
godina u kojoj su zavreni svi radovi na izgradnji objekta.
Ukoliko je neki objekat tokom vremena oronuo, propao, pa je na njemu izvrena
rekonstrukcija itavog objekta, onda se umesto godine izgradnje u formulu za amortizaciju
mora smestiti godina rekonstrukcije.
Primenom ove matematike formule za izraunavanje amortizacije, moe se dogoditi
da dobijeni iznos za vrednost amortizacije bude ak i negativan. Takoe, moe se dogoditi da
posle odreenog broja godina objekat nema apsolutno nikakvu vrednost. To bi znailo da na
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 14
njega ne treba da se plaa porez na imovinu. Da bi se izbegle ovakve situacije, propisano je da
iznos amortizacije moe biti najvie 70%.
2.7 PORESKA OSNOVICA Konano, nakon detaljnog opisa pojedinanih elemenata koji uestvuju u obraunu
poreza na imovinu za fizika lica, dolazimo do prvog sloenog. Naime, poreska osnovica
predstavlja proizvod svih prethodno navedenih parametara:
poreska osnovica = povrina trina vrednost koef. kvaliteta koef. lokacije amortizacija
Meutim, ovde nije kraj. Obraun poreza jo nije zavren.
2.8 IZNOS POREZA Ukupan godinji iznos poreza utvren je primenom poreskih stopa propisanih
odredbama Zakona o porezima na imovinu. U zavisnosti od poreske osnovice odreena je i
vrednost stope poreza.
na poresku osnovicu plaa se na ime poreza
do 6.000.000 dinara 0.40%
od 6.000.000 do 15.000.000 dinara 24.000 dinara + 0.80% za iznos preko 6.000.000 dinara
od 15.000.000 do 30.000.000 dinara 96.000 dinara + 1.50% za iznos preko 15.000.000 dinara
preko 30.000.000 dinara 321.000 dinara + 3.00% za iznos preko 30.000.000 dinara
tabela 2: Poreske stope
(Izvor: Zakon o porezima na imovinu)
2.9 PORESKE OLAKICE I OSLOBOENJA Drava je odredila poreske olakice za pojedine kategorije graana. Tako na ovaj
novodobijeni iznos poreza obveznik moe da ostvari popust, ukoliko zadovoljava propisane
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 15
kriterijume. Taj popust naziva se poreski kredit. Postoji nekoliko naina na koje poreski
obveznik umanjuje iznos poreza:
1. Ukoliko poreski obveznik stanuje u predmetu oporezivanja, ima pravo na poreski
kredit u iznosu od 40%.
2. Ako pored njega u predmetu oporezivanja stanuje jo osoba, iznos poreza se umanjuje
po 10% za svakog lana domainstva, ali najvie do 70%.
3. Ukoliko u prostoru povrine do 60 metara kvadratnih, koji ne pripada gradskoj
graevinskoj zoni, odnosno za koji se ne plaa naknada za graevinsko zemljite,
stanuju lica od kojih je svako starosti preko 65 godina, iznos poreza se umanjuje za
75%, bez obzira na broj lanova domainstva.
4. Na dravne objekte ne plaa se porez na imovinu.
5. Verski objekti, kulturni i istorijski spomenici, prosvetne, kulturne, naune, socijalne,
zdravstvene, humanitarne, sportske i komunalne ustanove takoe ne podleu plaanju
poreza na imovinu.
2.10 IZNOS POREZA ZA UPLATU Poslednji inilac u obraunu poreza na imovinu izraunava se tako to se od iznosa
poreza odbiju sva umanjenja.
iznos poreza za uplatu = iznos poreza ukupan poreski kredit
Ovim korakom zavreno je izraunavanje poreza na imovinu za fizika lica i dobijen je
novani iznos koji poreski obveznik treba da uplati na ime poreza na imovinu.
3. PROCES DOSTAVE REENJA I NAPLATE POREZA 3.1 PODACI O PORESKOM OBVEZNIKU
U bazi podataka Republike uprave prihoda postoji ifarnik svih predmeta
oporezivanja, kao i ifarnik svih nosioca prava nad tim predmetima, poreskih obveznika.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 16
Predmet oporezivanja mora biti na teritoriji Republike Srbije, dok obveznici mogu biti i strani
dravljani koji poseduju imovinu u Srbiji.
Od kljune je vanosti da se svakon poreskom obvezniku poalje odgovarajue reenje
o porezu na imovinu. Takoe, jednako je bitno i to da obveznik navedeni iznos uplati na
pravo mesto, na taan raun u banci, da bi Uprava prihoda imala pravilnu evidenciju o tome
ko je platio porez, a ko nije. Zato su ova dva ifarnika, predmeti oporezivanja i obveznici,
meusobno povezani.
Postoji nekoliko podataka koji se vezuju za poreskog obveznika, a koji omoguavaju
efikasno, pouzdano i uspeno obavljanje navedenih poslova. Njihova uloga e do detalja biti
objanjena u poglavljima koja slede.
3.2 MATINI BROJ Nekada, dok se Poreska uprava bavila utvrivanjem i naplatom poreza na imovinu,
svaki poreski obveznik je od nje dobijao jedinstvenu ifru pomou koje se ostvarivalo
njegovo povezivanje sa odgovarajuim predmetima oporezivanja. Meutim, ovaj nain
pokazao se kao lo i u praksi je zadavao dosta problema. Naime, kako nije postojala
jedinstvena baza podataka, svako odeljenje Poreske uprave vodilo je zasebnu evidenciju. Sve
je lepo funkcionisalo za obveznike koji plaaju porez na samo jednu nepokretnost, ili na vie
njih koje pripadaju istoj optini.
Problem je nastajao kada bi se pojavio poreski obveznik koji ima, na primer, kuu u
Rakovici i stan na Vraaru. On bi tada imao jednu ifru u filijali u Rakovici, a drugu, potpuno
drugaiju, u odeljenju na Vraaru. Bilo je praktino nemogue istovremeno sagledati svu
imovinu vezanu za jednog obveznika.
Kao to je pomenuto na samom poetku ovog seminarskog rada, poslove Poreske
uprave vezane za lokalne prihode od 2007. godine u potpunosti je preuzela Uprava prihoda.
Ona je tada, pouena prethodnim iskustvima, prela na mnogo bolji i praktiniji sistem. Svako
uparivanje vri se prema matinom broju. Svaki graanin im svoj matini broj, svaka firma
ima svoj matini broj. I svaki od njih je jedinstven. Ovime je omogueno referentima sa
Vraara da meu podacima iz Rakovice pronau kuu koju obveznik iz primera poseduje na
teritoriji te optine. Kako je u oba odeljenja poznat matini broj obveznika, ovaj postupak vie
ne predstavlja nikakav problem.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 17
Meutim, korienje ovakve optepoznate ifre zahteva odgovarajuu zatitu. Matini
broj je u potpunosti odgovarao, zato to on u sebi ve sadri zatitu. Bilo da se radi o
matinom broju graana ili firmi, zatita postoji.
Svako fiziko lice ima takozvani JMBG, odnosno jedinstveni matini broj graana.
On se sastoji iz trinaest cifara. Prvih dvanaest se automatski dodeljuju prilikom roenja, na
osnovu datuma i mesta roenja, republike, jer je postupak iz perioda kada ih je bilo vie,
zatim pola i jo nekih faktora. Trinaesta, poslednja cifra, predstavlja kontrolni broj. On se
izraunava na osnovu prvih dvanaest cifara.
Postoji algoritam za izraunavanje kontrolnog broja kod JMBG-a, po modelu 11.
Njega je najbolje objasniti na primeru, za koji emo uzeti matini broj autora ovog
seminarskog rada.
JMBG: 1801988710330
Kontrolni broj je poslednja cifra, dakle 0.
Sada emo pokazati kako se na osnovu prvih dvanaest cifara dobija trinaesta.
tabela 3: Postupak izraunavanja kontrolnog broja kod JMBG-a
U tabeli 3, prvih dvanaest cifara rasporeene su redom u prve dve kolone. U
treoj koloni je, redom, zbir prve i sedme, druge i osme, sve do zbira este i dvanaeste.
U etvrtoj koloni su koeficijenti od sedam do dva. Podaci u petoj koloni dobijaju se
mnoenjem odgovarajuih vrednosti iz tree i etvrte.
Zbir svih vrednosti u petoj koloni oznaiemo sa Z.
U ovom sluaju, Z = 220.
A B A + B C (A + B) C 1 8 9 7 63 8 7 15 6 90 0 1 1 5 5 1 0 1 4 4 9 3 12 3 36 8 3 11 2 22
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 18
Neka je X ostatak koji se dobija prilikom celobrojnog deljenja broja Z brojem
jedanaest. Ovde je X = 220 mod 11 = 0.
Kontrolni broj = 11 X.
Poto kontrolni broj mora biti jednocifren, ukoliko se za vrednost kontrolnog
broja dobije jedanaest, uzima se da je kontrolni broj jednak nuli.
Meutim, ako se za kontrolni broj dobije da je deset, poetni broj se poveava za
jedan i kompletan postupak se ponavlja ispoetka.
U ovom sluaju, dobiemo da je vrednost kontrolnog broja nula, kao to je i
trebalo. Na taj nain smo iz prvih dvanaest cifara dobili trinaestu cifru, koja se dodaje na tih
prvih dvanaest automatski dodeljenih cifara i zajedno ine kompletan JMBG.
Slina kontrola postoji i kod pravnih lica. Svakoj firmi se prilikom registracije
dodeljuje jedinstven osmocifreni matini broj. Slino kao i kod JMBG-a, prvih sedam cifara
zavise od nekih parametara, dok je osma cifra kontrolni broj. Algoritam za dobijanje
poslednje cifre je u ovom sluaju neto drugaiji, ali kako je akcenat rada na fizikim licima,
neemo se baviti tim pitanjem.
3.3 PIB Svaka registrovana firma pored matinog broja ima i poreski identifikacioni broj,
skraeno PIB. Ovo je takoe jedinstven podatak za svaku firmu. Sastoji se iz devet cifara.
Prvih osam su fiksne, dok deveta predstavlja zatitu u vidu kontrolnog broja.
Poto je PIB podatak koji se vezuje iskljuivo za pravna lica, njemu u ovom
seminarskom radi neemo posvetiti previe panje, zato to je akcenat rada na fizikim
licima. Svoje mesto naao je jedino iz razloga to mora biti pomenut i u sledeem poglavlju, u
prii o pozivu na broj, da tamo ne bi predstavljao nepoznanicu.
3.4 POZIV NA BROJ Ve smo rekli da je veoma vano da Uprava prihoda poseduje tanu evidenciu o tome
ko jeste a ko nije platio porez na imovinu. Iz tog razloga svaki graanin prilikom uplate ovog
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 19
poreza na odgovarajue mesto na nalogu za uplatu upisuje poziv na broj. Na osnovu njega
stie potvrda Upravi prihoda da je taj poreski obveznik izmirio svoja dugovanja. Svaki poziv
na broj sastoji se iz tri dela:
1. ifra optine na ijoj se teritoriji nalazi nepokretnost za koju se plaa porez na imovinu
2. JMBG za fizika, a PIB za pravna lica
3. kontrolni broj
Objasniemo samo algoritam za dobijanje poziva na broj poreskih obveznika koji su
fizika lica. Ponovo emo za primer uzeti autora ovog seminarskog rada.
Optina na kojoj se nalazi objekat je Vodovac, tako da je ifra optine 019.
JMBG je 1801988710330.
Neka je X ceo broj koji se dobija sastavljanjem ifre optine, JMBG-a i 00. Dakle,
ovde je X = 01918019887103300. Prilikom daljeg matematikog raunanja poetna nula iz se
nee uzimati u obzir.
Kontrolni broj dobija se kao razlika broja 98 i ostatka koji se dobija prilikom
celobrojnog deljenja broja X brojem 97. U ovom primeru dobiemo broj 35.
Poziv na broj dobija se kada se spoje kontrolni broj, ifra optine i JMBG, a pre toga
se stavlja prefiks 97-, zato to se kontrolni broj rauna po modelu 97. Na kraju dobijamo da
je poziv na broj u ovom sluaju 97- 350191801988710330.
3.5 REENJE Reenje predstavlja pojedinani pravni akt. To je vrsta odluke u sudskom, odnosno
upravnom postupku. Pojavljuje se i u krivinom i u parninom postupku.
Reenje o utvrivanju poreza na imovinu fizikih lica spada u kategoriju odluka u
upravnom postupku. U ovakvim sluajevima, ono je odluka kojom se odluuje o stvari koja je
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 20
predmet reenja. U primeru poreza na imovinu, odluuje se o iznosu poreza svakog poreskog
obveznika, a na osnovu utvrenog prava nad nekim predmetom oporezivanja.
Da bi bilo koji akt mogao da ponese naziv reenje, neophodno je da sadri sledeih
sedam obaveznih celina:
1. Zaglavlje
Ono se nalazi na samom vrhu reenja. Od podataka sadri naziv i adresu
poiljaoca reenja i broj reenja.
2. Uvod
U ovom delu daje se kratak opis reenja, njegova uloga, ko ga je doneo i na
osnovu ega, kog datuma stupa na snagu i slino.
3. Dispozitiv
Sadri podatke o primaocu reenja, informacije o predmetu na koji se reenje
odnosi, kao i uputstvo primaocu ta treba da uradi nakon dobijanja reenja.
4. Obrazloenje
Ovo je moda i najbitniji deo reenja. Ukoliko primaocu nije jasno ono to stoji
u dispozitivu, odgovori na sva njegova eventualna pitanja trebalo bi da se nalaze
u obrazloenju. U sluaju poreza na imovinu, obrazloenje sadri raunicu
pomou koje je dobijen iznos koji je potrebno uplatiti na ime poreza.
5. Uputstvo o pravnom leku
Opisuje nain na koji primalac moe podneti eventualnu albu nadlenim
organima, kao i rok za albu
6. Potpis
Potpis ovlaenog lica.
7. Peat
Peat poiljaoca.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 21
slika 1: Reenje o utvrivanju poreza na imovinu fizikih lica, prva strana
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 22
slika 2: Reenje o utvrivanju poreza na imovinu fizikih lica, druga strana
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 23
3.6 NAPLATA POREZA NA IMOVINU
Sada kada je izraunat iznos novca koji je obveznik duan da uplati na ime poreza na
imovinu i kada se za svaki predmet oporezivanja tano zna koji je obveznik nosilac prava i
obaveze nad njim, potrebno je obavestiti sve poreske obveznike koliki iznos treba da uplate,
na koji raun i sa kojim pozivom na broj. Iz tog razloga Uprava prihoda svim poreskim
obveznicima dostavlja reenje o porezu na imovinu na adresu stanovanja. Nekada se ova
dostava vrila na razne naine, a 2007. godune Republika uprava prihoda je, u skladu sa
zakonskom obavezom, sklopila ugovor sa javnim preduzeem PTT Srbija, po kojem se pota
obavezuje da e dostaviti sva reenja nakon to ona budu odtampana.
Ukoliko poreski obveznik kasni sa izmirivanjem poreskih obaveza, primenjuje se
zakonom propisana kamatna stopa. Iznos kamate dobija se primenom ove stope i taj iznos
obveznik takoe mora da uplati prilikom plaanja poreza na imovinu.
Ako obveznik ni nakon dobijanja poslednje opomene ne plati zaostali porez i
vremenom obraunatu kamatu, protiv njega se vodi sudski postupak. Tada obveznik, pored
iznosa poreza za uplatu i kamate, mora da plati i trokove suenja.
Krajnja mera jeste prinudna naplata. Ukoliko se poreski obveznik ne odazove
sudskom pozivu, ili se na sudu pokae da on nema novca da isplati sva dugovanja, na scenu
stupaju inspektori. Oni sprovode postupak prinudne naplate tako to od poreskog obveznika
zaplene imovinu u vrednosti svih dugovanja na ime poreza, kamate i sudskih trokova.
Seminarski rad Porez na imovinu za fizika lica
Ekonomija 24
4. LITERATURA http://blog.b92.net/arhiva/node/861
(datum pristupa:19.12.2007) http://pks.komora.net/zakonodavstvo/Porezi/Poreznaimovinu/tabid/212/Def
ault.aspx#1 (datum pristupa:19.12.2007)
http://sr.wikipedia.org/sr-
el/%D0%91%D1%83%D1%9F%D0%B5%D1%82#searchInput (datum pristupa:19.12.2007)
http://www.mfin.sr.gov.yu/html/modules.php?op=modload&name=Subject
s&file=index&req=viewpage&pageid=119 (datum pristupa:19.12.2007)
Kragulj, D., Milievi D., Ekonomija: uvod u ekonomsku analizu,
mikroekonomija i makroekonomija, Makarije, Beograd, 2006. Krugman P., Wells R., Economics, Worth publishers, 2006. Pravilnik o nainu utvrivanja osnovice poreza na imovinu na prava na
nepokretnostima Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1985. Zakon o finansiranju lokalne samouprave Zakon o javnim prihodima i javnim rashodima Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji Zakon o porezima na imovinu