Seminarski Rad Otpad Prijetnja Okolišu Zadro

7/25/2019 Seminarski Rad Otpad Prijetnja Okoliu Zadro

1/36

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

DINO ZADRO

OTPAD- PRIJETNJA OKOLIU

SEMINARSKI RAD


2/36

OPATIJA, 2015.

SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,OPATIJA

SEMINARSKI RAD

T!"# O$%"&- %'()$*)" ++(/

K+()# E+*+!(" ( !*"&!*$ ++("M*$+'# P'+. &'. 34. M"&* '*)"'

2


3/36

S$/&*$#D(*+ Z"&'+

M"$(*( 6'+)#2078590:-Z

OPATIJA, 3$/&*( 2015.

2


4/36

SADRAJ

stranica

UVOD

1. TO JE OTPAD;1.1. O$%"& *() 3!.@. O6'"&" +$%"&"3.4.1. Mehaniko bioloka obrada otpada(M!"1#

3.4.2. $ermika obrada metala>.5. O6'"&" 3 +6?('+! *" ='3$/ +$%"&"

@. ODLAGANJE [email protected]. V'3$ +&""($"ZAKLJUAKLITERATURA

3


5/36

!tpad% prijetnja okoli& stranica

UVOD

$ema o'oa seminarsko rada je otpad kao prijetnja okoli&. !tpad je jedan od klj&nih

problema moderne ci'ili)acije i nei)bje*na posljedica nae naina *i'ota.

+o'e,anje blaostanja donosi brojne prednosti- ali i po'e,anje koliina i tetnosti otpada.amo &

jednoj odini & /r'atskoj nastaje 0 milij&na tona otpada. $o s& d'ije tone po stano'nik& i ta

koliina raste 2 odinje. 'atko od nas proi)'ede odinje oko 2 k otpada.

!tpad postaje problem broj jedan- prijeti i)ra'no )dra'lj& lj&di- odnosno posredno onei,&je tlo-

'od& i )rak- jer ak 3 otpada )a'ri na di'ljim odlaalitima i postaje sme,e.

o'om seminarskom rad& obradit ,emo 'rste otpada kako bi &oili s'e prijetnje okoli& te se

&po)nati sa nainom ospodarenja otpadom i kako on &nkcionira & /r'atskoj. 6a kraj&

seminarsko rada obradit ,emo naine post&panja s otpadom koji id& na korist okoli& i njeo'oj

)atiti.

4


6/36


1. TO JE OTPAD;

!tpad je s'aka t'ar ili predmet koje posjednik odbac&je- namjera'a ili mora odbaciti.

!'isno o s'ojst'ima otpada- otpad se mo*e podijeliti na opasni- neopasni i inertni otpad. 1

+o'e,anje porasta stano'nit'a do'odi do ne'jerojatno porasta potronje. +otronja je

poka)atelj ospodarsko ra)'oja neko dr&t'a- no ona je pra,ena nastankom odo'araj&,e

koliine otpada. 7nteres o )atiti okolia kro) po'ijest je bio malen i s'odio se na sporadine

sl&aje'e. $okom ind&strijali)acije *elja )a proitom je bila i)nad s'ijesti o potrebi o&'anja

okolia. +r'i koraci i ekoloko os'je,i'anje ja'lja se tek poslije 1045. odine kada se )apa*a da

se broj bolesnih od odre8enih bolesti )natno po'e,a'a & ind&strijskim sreditima

1 7nternet stranica9 https9::hr.;ikipedia.or:;iki: (dat&m posjeta9 2.11.215."

5
https://hr.wikipedia.org/wiki/https://hr.wikipedia.org/wiki/


7/36


1.1. O$%"& *() 3!


8/36


1.2. V'3$ +$%"&"

!tpad mo*emo podijeliti prema s'ojst'ima i prema mjest& nastanka. Kada o'orimo o

s'ojst'ima t& s& tri sk&pine otpada9 3

a) Inertni otpad je onaj otpad koji ne podlije*e )naajnim i)ikalnim- kemijskim i:ili

biolokim promjenama- ne otapa se- nije )apalji'- ne reaira i)iki ili kemijski- ne

ra)ra8&je se biolokim p&tem- niti st'ara opasne t'ari )a okoli i )dra'lje lj&di &

kontakt& s bilo kojim spojem. 7nterni otpad ima be)naajan st&panj isp&tanja

)aa8&j&,ih i:ili ekotoksinih t'ari- te ne &ro*a'a )rak- 'ode i pod)emne 'ode.

a" Opasni otpadje odre8en kateorijama (enerikim tipo'ima" i sasta'inama- a oba'e)no

sadr*i jedno ili 'ie s'ojsta'a- &t'r8enih =istom opasno otpada od

/1%/159

%/1 ?ksplo)i'nost%/2 !ksidiraj&,e

%/3 @apalji'ost

%/4 6adra*lji'ost

%/5 !pasnost

%/# $oksinost

%/ Kanceroenost

%/A 6ari)&j&,e

%/0 @ara)no

%/1 Reprod&kti'no toksino

%/11 M&taenost

3 6a temelj& lanka 2. sta'ka 3. i lanka 13. podsta'ka 2. @akona o otpad& (B6arodne no'ineC- broj1A:24"


9/36


%/12 !tpad koji & dodir& s 'odom- )rakom ili kiselinom osloba8a toksine ili 'rlo

toksine plino'e.

%/13 en)ibili)iraj&,e

%/14 ?kotoksine t'ari

%/15 !tpad sposoban na bilo koji nain- nakon )brinja'anja- re)&ltirati dr&om t'ari-

primjerice ocjedna 'oda- koja posjed&je bilo koje od ore na'edenih s'ojst'a.

b" Neopasni otpadpo sasta'& i s'ojst'ima ne posjed&je niti jedno od opasnih s'ojsta'a

odre8enih >odatkom 777. @!D! (eksplo)i'no- oksidiraj&,e- jako )apalji'o- )apalji'o-

nadra*&j&,e- opasno- toksino- kanceroeno- nari)aj&,e- )ara)no- reprod&kti'notoksino- m&taeno- sen)ibili)iraj&,e- ekotoksino..."

!tpad prema mjest& nastanka s'rsta'amo & tri sk&pine9 kom&nalni- proi)'odni i posebne

kateorije. 6jiho'a s'ojst'a s&9

a" Komunalni otpadje otpad nastao & k&,anst'& i otpad koji je po prirodi i sasta'& slian

otpad& i) k&,anst'a- osim proi)'odno otpada i otpada i) poljopri'rede i &marst'a.

asta' kom&nalno otpada9

%biootpad (3"

%biora)radi'i otpad- pribliEno tre,ina k&,no otpada )eleni otpad(c'ije,e- li,e- tra'a"-

ostaci hrane idr.

%papir i karton (2#"

%oko et'rtine k&,no otpada

%sloEene i problematine t'ari #

%sitni otpad #

%plastika A

%staklo A

A


10/36


%metal 2

%tkanina i pelene 5

%ostalo

$eoretski se i) k&,no otpada moEe iskoristiti oko A . !statak od oko 2 ini sitni

otpad(praina"- ali i neke takoFer potencijalno iskoristi'e otpadne t'ari kao npr. tekstil-

&ma i dr'o. Koliina i sasta' kom&nalno otpada po stano'nik& o'ise o ekonomskom

ra)'oj& dr&t'a. Ra)'ijenije dr&t'o ima 'ie otpada po stano'nik&.

b" Proizvodni otpadje otpad koji nastaje & proi)'odnom proces& & ind&striji- obrt& i dr&im

procesima- osim ostataka i) proi)'odno procesa koji se koriste & proi)'odnom proces&

isto proi)'o8aa.

c) Posebne kategorije otpada ob&h'a,aj& ambaa*ni otpad- otpadna 'o)ila- otpadne &me-

otpadna elektrina i elektronika oprema- kom&nalni m&lj i) &re8aja )a proi,a'anje-

otpad *i'otinjsko podrijetla- otpadna &lja- otpadne baterije i ak&m&latori- medicinski

otpad- otpad od mineralnih siro'ina- postojana oranska )aa8i'ala- ra8e'inski otpad i

otpad od r&enja- a)bestni otpad- poljopri'redni i &marsko%dr'ni otpad te staklo i papir.

0


11/36


2. GOSPODARENJE OTPADOM

Dospodarenje otpadom 'rlo je slo*ena djelatnost koja )ah'a,a s'e rane ospodarst'a-

proi)'odnje i potronje- a sadr*i ita' ni) post&paka i tehnoloija od kojih se 'elik dio

primjenj&je & ra)liitim oblicima.4

Gjelo'ito (s&'remeno" ospodarenje otpadom ob&h'a,a slijede,e a)e9

1. 7)bjea'anje i smanji'anje otpada

2. !d'ojeno prik&pljanje otpada

3. +ono'na &potreba otpada recikliranje i obna'ljanje otpadnih t'ari

4. !poraba otpada

5. !dlaanje otpada

&'remeni s&sta' ospodarenja otpadom poi'a na tri osno'na elementa9

1. 7)bjea'anje nastanka otpada2. Hredno'anje otpada

3. !dlaanje ostatno otpada

>anas se & ospodarenj& otpadom &obiajeno koristi koncept 4R + 3Emjere9

1. Red&kcion i)bjea'anje:smanji'anje

2. Re&se pono'na &potreba- be) obrade3. Reco'erI pono'na &potreba )a ist& namjen& &) obrad&

4. RecIclin oporaba- materijalno i enerijsko iskorita'anje otpada

4 Gospodarenje otpadom - anja Kalamb&ra- $ajana Krika i >ejan Kalamb&ra- Helika Dorica- Hele&ilite-211.

1
http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=gospodarenje+otpadom&selectedId=370009010http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1tehttp://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1tehttp://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=gospodarenje+otpadom&selectedId=370009010http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1te


12/36


1. ?d&cate os'ijestiti i ed&cirati o odo'ornom post&panj& s otpadom te po'e,ati

ra)&mije'anje 'aEnosti i mo&,nosti ospodarenja otpadom

2. ?conomise smanjiti troko'e ospodarenja otpadom i &klj&iti troko'e otpada & cijen&

proi)'oda:&sl&e po nael& Bonei,i'a:)aa8i'a pla,aC

3. ?norce primijeniti koncepte &inko'ito post&panja s otpadom & )akonoda'st'& i

praksi- te &klj&iti & procese planiranja- odl&i'anja i &pra'ljanja s'e )ainteresirane &

)akonoda'st'& i praksi

>anas se s'e 'ie )emalja okre,e projektima koji &klj&&j& potencijalna rjeenja )a sit&acij& koja

traje 'e, odinama. akcije koje se pro'ode &klj&eni s& s'i mo&,i nad)ori kojima se *elikontrolirati odlaanje otpada i njeo'a sanacija. )adnje 'rijeme nadle*ne se instit&cije ba'e

smanjenjem ilealno otpada- a time i njeo'o tetno &tjecaja na okoli.

Dospodarenje otpadom jedna je od mjera koja se pro'odi pored recikla*nih d'orita- a radi se o

kompliciranoj djelatnosti koja ob&h'a,a s'e rane ospodarst'a- proi)'odnje i potronje. adr*i

ita' ni) post&paka i nara'no tehnoloija od kojih se 'elik dio primjenj&je & ra)liitim oblicima.

Dospodarenje otpadom podra)&mije'a cijeli ni) post&paka kojim se nastoji sprijeiti bespotrebno

daljnje irenje otro'a i njiho' &tjecaj na pitk& 'od& i )emlj&. $i post&pci odnose se nai)bjea'anje nastajanja otpada i smanji'anje opasnih s'ojsta'a. Radi se o jednoj 'rsti pre'enti'e.

amo ospodarenje odnosi se na sak&pljanje i prije'o) otpada- 'redno'anje i &porab& otpada- to

podra)&mije'a od'ojeno sak&pljanje- recikla*&- mehanik& obrad&- biolok& obrad&- termik&

obrad& i kemijsko i)ikaln& obrad&. Kao inalni proces )brinja'anja spominje se konano

)brinja'anje ostatka otpada. Kad se sa' taj otpad jednom sak&pi- )namo da on nedje mora

)a'riti- stoa se radi na metodama obrade otpada- kako bi se njeo' &tjecaj to 'ie smanjio na

na& k'alitet& *i'ota.

itno je spomen&ti kako se ospodarenje otpadom propis&je @akonom o otpad&- & kojima stoje

&'jeti )a ra8e'ine & kojima se oba'lja ospodarenje otpadom- nain oba'ljanja djelatnosti-

prekoranini promet otpadom i nad)or nad ospodarenjem otpadom.

11


13/36

!tpad% prijetnja okoli& stranica 12


14/36


2.1. P'"=(*( + +3%+&"'*)/ +$%"&+!

>onesen je kako bi se s'e radnje ospodarenja otpadom od'ijale s&kladno propisima.

!'im pra'ilnikom se & osno'i propis&j& &'jeti )a ospodarenje otpadom- poslo'i osobe

odo'orne )a ospodarenje otpadom- te nain rada recikla*no d'orita. 5

+ropis&je se i sadr*aj obrasca )ahtje'a )a i)da'anje- odnosno i)mjen& do)'ole- oblik i sadr*aj

obrasca do)'ole- nain i)ra&na i)nosa osi&ranja od tete koja mo*e nastati kao posljedica

ospodarenja otpadom- sadr*aj ?laborata ospodarenja otpadom- &'jeti )a s&sta' &pra'ljako

nad)ora metoda- i)led i sadr*aj oba'ijesti o namjeri isho8enja do)'ole- te i)led i sadr*aj

o)nake s osno'nim podacima o otpad& i djelatnosti i) do)'ole.

+ropis&je se sadr*aj i nain 'o8enja ra)nih oe'idnika (prije'o)nika otpada- posrednika &

ospodarenj& otpadom- tro'aca otpadom- recikla*nih d'orita- odre8enih osoba koje skladite

'lastiti proi)'odni otpad- eneretskih oporabitelja odre8eno otpada"- nain &pisa & te

oe'idnike- sadr*aj i i)led oe'idnika.

+ropis&je se i sadr*aj i i)led obrasca )a dosta'& podataka o masi biora)radi'o kom&nalno

otpada odlo*eno na odlaalite- sadr*aj i i)led obrasca o masi otpada odlo*eno na

ne&skla8eno odlaalite- obra)ac prate,e lista proi)'o8aa i posjednika otpada- &'jeti i nain'o8enja oe'idnika o nastank& i tijek& otpada- nain 'o8enja i dosta'e podataka & taj oe'idnik-

roko'i )a dosta'& podataka- te obra)ac plana ospodarenja otpadom proi)'o8aa otpada.

5 @akon o odr*i'om ospodarenj& otpadom (04:13"

13


15/36


>. KAKO ZATITI OKOLI;

14


16/36


>.1. I?6)"="*) ( 3!"*)(="*) +$%"&"

Rijeiti problem otpada ne )nai &kloniti a- neo djelo'ati pre'enti'no & sprea'anj&

njeo'o nastajanja tj. rjea'ati probleme & korijen&- a ne onda kad se poja'e. 7)bjea'anje

nastajanja otpada je najpo'oljni ja metoda )a rjea'anje problema otpada. @ajedno s dr&im

mjerama )a smanji'anje nastajanja otpada ini naj'a*nij& karik& & s&sta'& ospodarenja otpadom

i )atite okolia.#

Mjere )a i)bjea'anje i smanji'anje otpada se mo& i moraj& pro'oditi & s'akom tren&tk& i na

s'akom mjest& (doma,inst'&- &red&- ind&striji- kod k&po'anja- rekereacije- na i)let&....". Mo& se

primjeniti na s'e stadije & st'aranj& proi)'oda9 sam proces proi)'odnje- marketin- distrib&cij&-

&potreb&- te bacanja proi)'oda nakon &potrebe. 7)bjea'anje i smanji'anje otpada poinje pri

k&op'ini- jer 'e, tada treba st'arati na'ik& prijateljsko ponaanja prema okoli&. 6e treba &'ijek

'jero'ati reklami- k&po'ati treba na&iti kako bi ono postalo prih'atlji'o )a okoli i )a 'lastite

inancije. Mjere )a i)bjea'anje i smanjenje otpada tako8er &klj&&j& pro'edb& s&sta'ne

ed&kacije s'ih s&dionika & s&sta'& ospodarenja otpadom.

#Zatita okolia(d*epni prir&nik" Ji*ek- an- @areb 9 +&ko ot'oreno &ilite- 100A.

15


17/36


>.2. P+*+=*" /%+$'6" +$%"&"

+ono'na &potreba otpada je 'iekratno koritenje proi)'oda )a ist& ili nek& dr&& s'rh&.

$ime se i)bjea'a odbaci'anje proi)'oda nakon njeo'e primarne &potrebe. +ri tome je po*eljno

proi)'od koristiti & istom oblik&- be) prethodne obrade. +rimjeri pono'ne &potrebe s&9 pra)ne

staklenke & doma,inst'&- doniranje rabljene odje,e- pok&,st'a- tehnike- po'ratna ambala*a.

+la,anjem po'ratne ambala*e potroai se poti& na 'ra,anje boca- koje se 'ra,aj& proi)'o8a&

na pono'no p&njenje. 6a taj nain se smanj&j& proi)'odni troko'i- ali st'araj& se dodatni

troko'i )a sk&pljanje- pranje i sterili)acij& starih boca. Kako bismo smanjili &k&pn& koliin&

otpada & s'om okr&*enj& i na odlaalitima trebali bi podr*ati9

% ra)mjen& starih st'ari-

% b&'ljake

% radionice )a popra'k& k&,anskih aparata

% akcije ra)mjene po kolama i 'rti,ima

% brojne dr&e primjere pono'no koritenja

1#


18/36


>.>. R4(('"*) +$%"&"

$o je proces prerade otpadno materijala da bi se &inio poodnim )a pono'n& &potreb& i

proi)'odnj& isto ili neko dr&o proi)'oda. klj&&je i oransko recikliranje- kompostiranje.

Gilj je &initi otpad poodnim )a pono'n& &potreb&- ali ne i koritenje & eneretske s'rhe.

Recikla*om se smanj&je iskorita'anje siro'ina i) prirodnih res&rsa- a tedi se i enerija (npr.

recikla*om Ll% kon)er'e &tedi se enerija )a rad $H%a & trajanj& od 3 sata s'aka tona

reciklirano papira spaa'a 1 stabala- 4 kNh enerije i oko 3 mO prostora na odlaalit&".

Karike & lanc& recikla*e s&9

1. k&pljanje i ra)'rsta'anje otpada

2. +roi)'odnja no'o proi)'oda

3. K&po'ina reciklirano proi)'oda

R? P GQG=? pono'no kr&*enje

Me8&narodno pri)nati )nak )a proi)'od napra'ljen od reciklirano materijala i )a onaj koji se

moEe reciklirati. $ri strelice o)naa'aj& tri a)e recikla*e9

k&pitia bi dr'o i)raslo potrebno

m& je & prosjek& 3 odina- kada se ono posjee- dobije se malena koliina papira- a

kontin&iranom sjeom &ma pood&jemo ero)iji tla i smanj&je se k'aliteta tla. potrebom staro

papira pri proi)'odnji papira tedi se na dr'e,&- kemikalijama- eneriji- 'odi- a nastaje i manje

otpadnih 'oda.

ARecikliranje papira : Tpriredio /r'oje MaleU ?koloki lasnik- Dod.4 (1004:05"- 5:#- str. 43%45

1A


20/36


3.3.2. Recikliranje stakla

Recikliranje stakla je proces pret'aranja odbaeno stakla & koristan proi)'od. taro

staklo je mo&,e pretaliti be)broj p&ta- a da ne i)&bi na k'aliteti. !dbaeno & ostali otpad staklo

se ra)ra8&je 4 tis&,e odina. takleni lom je naj'a*nija sek&ndarna siro'ina kod proi)'odnje

stakla. !sno'ni pred&'jet recikliranja je od'ojeno prik&pljane stakleno otpada- a o'isno o

konanoj &potrebi- ono esto &klj&&je ra)d'ajanje stakla prema boji.

!nei,eni stakleni lom- neprikladan )a recikliranje- mo*e se &potrijebiti na primjer & pripremi

asalta- proi)'odnj& staklenih 'lakana )a i)olacij& itd. hijerarhiji smanjenja otpada po*eljnije je

pono'no koritenje staklenih predmeta od recikla*e. Koritenje reciklirano stakla pridonosi

tednji enerije- poma*e & proi)'odnji opeka i keramike- pridonosi o&'anj& siro'ina i smanj&je

koliin& otpada. 'aka tona stakla iskoritena )a proi)'odnj& no'o stakla sa&'a oko 315 k

isp&teno &ljino dioksida.

10


21/36


3.3.3. Recikliranje plastike

'e doneda'no nije postojao &spjean nain recikliranja plastino otpada. Ra)lo je taj

to je separacija ra)nih polimera praktino nemo&,a- a post&pak )a obrad& mijeanih polimera

nije postojao. >anas se ra)'ijaj& istra*i'anja kojima se moEe iskoristiti plastini otpad i time

&jedno smanjiti onei,enje okoline.

Recikliranje plastike je proces prerade odbaene i stare plastike & proi)'od koji se moEe pono'no

koristiti. +ostoji mnoo 'rsta plastike. 6aje,e 'rste imaj& identiikacijski kod koji je ra)'ijen

10AA. +rije recikliranja plastine materijale se r&pira prema tom identiikacijskom kod&. imbol

koji se koristi )a identiikacijski kod sastoji se od tri strelice koje ine trok&t & kojem se nala)i

broj- esto sa akronimom koji o)naa'a plastik& ispod trok&ta. +?$ ambala*& je mo&,e

reciklirati & proi)'odnji no'e amabala*e- odje,e 'lakana i i)olacije. +r'a +?$ boca reciklirana je

i pret'orena & ep 10. @a recikliranje se koriste samo materijali odo'araj&,e isto,e- o)naeni

o)nakom )a recikliranje.

Recikliranjem +?$ ambalaEe tedi se A4 enerije )a i)rad& te iste ambalaEe i) siro'ina. +lastini

materijali se ra)ra8&j& od 1 do 1 odina o'isno o pris&st'& s&ne'e s'jetlosti.

2


22/36


3.3.4. Recikliranje metala

Metal se proi)'odi od prirodnih siro'ina- r&da- koje ine )natan dio prirodno boatst'a.

Radi se o neobno'lji'im i)'orima enerije ije se )alihe nera)&mnim troenjem iscrplj&j&. !sim

kontrole troenja metala- potrebno a je i reciklirati. 6a taj nain ,e se sa&'ati res&rsi- smanjiti

potronja str&je- kemikalija i 'ode pri proi)'odnji- smanjiti koliine otpada i sa&'ati okoli. $ako

metali kao to s& *elje)o- al&minij- bakar- elik i dr&i metali s& posebno 'rijedne 'rste otpada.

+ost&pak recikliranja metala jednosta'niji je od recikliranja dr&o otpada. Metali se mo& 'ie

p&ta pretaliti- a primjese se &klanjaj& red&kcijom ili elektroli)om.

=imenke )a pi,e i kon)er'e s& 'e,inom od al&minija i mo& se preraditi kod proi)'odnje

al&minija. Velje)ni otpad )amjenj&je potreb& )a siro'inom & proi)'odnji *elje)a & 'isokoj pe,i.

21


23/36


3.3.5. Kompostiranje

+ribli*no tre,in& k&,no otpada ini bioloko oranski otpad- kao to s& tra'a- li,e-

c'ije,e- ostaci po'r,a i 'o,a i sl. +rik&pljeni ostaci biljaka nis& sme,e 'e, s& 'isoko 'rijedna

siro'ina )a proi)'odnj& komposta. Kompostiranje je9

% prirodan proces ra)radnje biomase i doa8a se s'&da oko nas

% %mehaniko%bioloka obrada otpada

% ra)radnja biootpada &) pomo, *i'ih orani)ama

% najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada

% e)otermni aerobni proces ra)laanja oranske t'ari &) djelo'anje ra)liitih mikrobnih

pop&lacija & odre8enom 'remenskom period&

+rod&kti kompostiranja s& &ljiko' dioksid- 'oda- toplina i kompost. Kompost je tamno sme8i

)rnati prod&kt slian h&m&s&. $o je smjesa oranskih otpadaka i) ospodarst'a- k&,anst'a i

naselja prera8ena radom mikroorani)ama i a&ne- a sl&*i kao oransko

noji'o. loa komposta je da9

% pobolja'a k'alitet& tla i osi&ra'a pro)ranost tla- naroito & po'rtlarst'& i c'je,arst'&

% eikasno hrani biljk& i smanj&je potreb& )a &mjetnim noji'ima

% )adr*a'a 'od& i pop&nja'a &d&bine & tl&

% prekri'a otpad na sanitarnim odlaalitima

% sprea'a ero)ij& tla &sposta'ljamo prirodni kr&*ni tok t'ari & prirod

22


24/36


>.@. O6'"&" +$%"&"

!stali otpad- odnosno nei)bjen&ti otpad- prije odlaanja na odlaalite- treba obraditi.

!brada otpada podra)&mije'a9

% iskorita'anje 'rijednih s'ojsta'a otpada & materijalne i eneretske s'rhe

% smanji'anje koliine i 'ol&mena otpada- tako se smanj&je potreba )a no'imodlaalitima

% potp&no &klanjanje opasnih s'ojsta'a otpada

!brada otpada je post&pni prijela) prema be)deponijskom koncept&. !pra'dano je planirati

obrad& otpada samo )a on& 'rst& otpada koji nije moao biti recikliran.

+ostoji ni) post&paka mehanike- i)ikalno%kemijske- bioloke- termike i kombinirane obrade

prikladne )a s'ak& pojedin& 'rst& i stanje ostatno otpada. $ako se- na primjer- ra)liiti m&lje'i i

ostali 'la*ni otpad s&e- a anoranski opasni otpad se obra8&je i ne&trali)ira ra)liitim i)ikalno%

kemijskim post&pcima. iootpad je najbolje obraditi aerobnim i anaerobnim post&pcima ime se

posti*e njeo'o potp&no iskorita'anje. prolosti se oto'o sa' preostali kom&nalni otpad

(otpad koji je e'ent&alno preostao nakon recikliranja i kompostiranja" )atrpa'ao na odlaalitima

neobra8en. ?&ropska direkti'a o odlaalitima otpada nas sada oba'e)&je da smanjimobiora)radi'i &dio otpada koji ide & )emlj&. >oskora- jedina alternati'a klasinom odlaanj& je

bila termika obrada otpada (spalji'anje" be) prethodne obrade. etiniji post&pak obrade

ostatno kom&nalno otpada & odnos& na termik& obrad& (spalji'anje" je mehaniko%bioloka

obrada otpada (M!".

23


25/36


3.4.1. Mehaniko bioloka obraa otpaa !M"#$

M! je kombinirani proces (slijed mehanikih i biolokih post&paka" obrade

kom&nalno otpada. Gilj M! procesa je smanjenje neati'no &tjecaja otpada na okoli- te

i)d'ojanje rakcija koje je mo&,e pono'o iskoristiti i to materijalnom ili eneretskom

oporabom. 6a taj nain )natno se smanj&je 'ol&men otpada- odnosno po'rina koja je potrebna

)a njeo'o odlaanje- a samim tim i troko'i 'e)ani )a odlaanje i odrEa'anje odlaalita. +roces

)apoinje ra)'rsta'anjem otpada na pojedine dijelo'e koji se i)ra'no recikliraj& (*elje)ni i

obojeni metali"- te na kr&pnij& i sitnij& rakcij&. itnija rakcija se obra8&je biolokim post&pcima

i koristi )a prekri'anje ili p&njenje odlaalita. Kr&pnija rakcija se naje,e koristi kao ori'o i)

otpada odnosno termiki se iskorita'a & postoje,im postrojenjima (cementare- 'isoke pe,i-

cilane" ili & spalionicama otpada.

7)la)ne rakcije i) M! postrojenja s&9

% metali% koriste se pri materijalnoj oporabi (recikliranje"

% ori'o i) otpada (D7!- RW" proi)'odnja enerije

% bioloki ostatak (bioplin"

24


26/36


3.4.2. %ermika obraa metala

$o je 'rlo sk&p nain obrade kom&nalno otpada. Jesto se koristi )a )brinja'anje opasno

otpada- jer neke 'rste to otpada ne mo& se ekonomski i ekoloki prih'atlji'o dr&aije )brin&ti.

!si&ra'a eneretsko recikliranje otpada i materijalno recikliranje ostataka termike obrade

(ljake i pepela". !si&ra'a oto'o potp&no i)bjea'anje odlaanja otpada. +ostrojenja s&

opremljena sloEenim i potp&no a&tomatski &pra'ljnim &re8ajima )a i,enje dimnih plino'a.

$roko'i post&pka se mo& smanjiti prodajom proi)'edene toplinske i elektrine enerije. Kod

s'ake termike obrade treba pos'etiti naroit& pa*nj& )atiti okolia. $ipo'i termiXke obrade

otpada9

1. palji'anje

2. +iroli)a

3. Rasplinja'anje

25


27/36


>.5. O6'"&" 3 +6?('+! *" ='3$/ +$%"&"

Kom&nalni otpad mo*e se reciklirati- spaliti- piroli)irati- od njea se mo*e

proi)'oditi ori'o- bioloki obraditi i odlo*iti na deponij. 0 7nd&strijski otpad mo*e se

reciklirati- spaliti- piroli)irati- od njea se ne mo*e proi)'oditi ori'o- ni bioloki

obraditi- smije a se odlo*iti na deponij. +oljopri'redni otpad ne mo*e se reciklirati-

mo*e a se spaliti i piroli)irati- od njea se mo*e proi)'oditi ori'o- bioloki a

obraditi- smije a se odlo*iti na deponij. olniki otpad ne mo*e se reciklirati- mo*e a

se spaliti i piroli)irati- od njea se ne mo*e proi)'oditi ori'o- ni bioloki obraditi- niti

a se smije odlo*iti na deponij. Dra8e'inski otpad- pepeo i m&lj jedino se smije odlo*iti

na deponij. !pasni otpad ne mo*e se reciklirati- mo*e a se spaliti i piroli)irati- od njea

se ne smije proi)'oditi ori'o- ni bioloki obraditi- niti a se smije odlo*iti na deponij.

Radioakti'ni otpad spada & opasni otpad. >obi'anjem enerije i) otpada proi)'odi se

ori'o )a posebne 'rste termoelektrana & kojima se &mjesto kon'encionalnih ori'a

spalj&je otpad.

0 Obrada komunalnog otpada% s'jetska isk&st'a - +otonik- Hladimir- @areb 9 @D! Dospodarenje otpadom i)atita okolia- 100.

2#


28/36


@. ODLAGANJE OTPADA

!dlaanje otpada je djelatnost kontrolirano- trajno odlaanja otpada na ra8e'ine )a

odlaanje odlaalita. $o je posljednja a)a & cjelo'itom s&sta'& &pra'ljanja otpadom.

6e mo*e se i)bje,i- ali stalno treba te*iti i)bjea'anj& i smanji'anj& otpada.

!tpad na odlaalit& mora9

% biti spremljen na si&ran nain

% i)oliran od okolia tokom odlaanja

% i)oliran )a d&i ni) odina kad se prestane odlaati

6a odlaalit& se doa8a ni) i)ikalno%kemijskih i biolokih reakcija. ob)irom da je otpad

mjea'ina ra)liitih esto i opasnih t'ari- te reakcije imaj& nepred'idi' ishod.

!borine dodatno poti& biolok& ra)radnj&- pa se s potp&nim pra'om moEe re,i da je odlaalite

'eliki nekontrolirani reaktor.

+rod&kti bioloko kemijskih reakcija & odlaalit& s&9

1. Manje ili 'ie minerali)irani 'rsti dijelo'i otpada2. +rocjedne 'ode

3. !dlaalini (deponijski" plin% sasta'ljen naj'e,im dijelom od metana i &ljino dioksida

+rocjedne 'ode s& s'e 'ode (oborinske- po'rinske i pod)emne" koje s& bile & kontakt& s

otpadom. $amnosme8e s& boje i 'rlo smrdlji'e. @aa8ene s& prod&ktima bioloke i kemijske

ra)radnje otpada9 tekim metalima i ra)liitim oranskim otro'ima (enoli- pesticidi- dioksini i

sl.". 6a ne&re8enim odlaalitima odla)e & okolin&- )aa8&j& pod)emne 'ode i &ro*a'aj& i)'orepitke 'ode. &re8enim odlaalitima se najprije obra8&j& i tek )atim &) stalni nad)or isp&taj& &

prirod&. >jelomino se mo& reciklirati po'ratom & prostor odlaalita.1

!dlaalini (deponijski" plin je prod&kt anaerobne bioloke ra)radnje otpada. +o sasta'& je s

1 >eponij 9 trajno odlaanje otpada- Milano'i,- @latko- @areb 9 @brinja'anje radsko otpada- 1002.

2


29/36


lian bioplin&- sadr*i metan (4 do 5" i &ljini monoksid (35 do 55"- 'odik- kisik- d&ik i

s&mpor. )ronik je eekta staklenika. Kod ne&re8enih odlaalita slobodno odla)i & okoli

i mo*e i)a)'ati eksplo)ije. 6a &re8enim odlaalitima otpada kontrolirano se prik&plja i mo*e se

iskorita'ati )a proi)'odnj& elektrine i toplinske enerije.

2A


30/36


@.1. V'3$ +&""($"

a" nenad)irana (di'lja" odlaalita 6astaj& neodo'ornim odlaanjem i bacanjem otpada. $o

je najstarija CtehnoloijaB post&panja s otpadom. !tpad se odla*e be) ikak'e obrade i

e'idencije o sasta'& (smetlita". /r'atskoj ima 'ie od 5 ilealnih odlaalita otpada.

b" odlaalita koja sl&*beno koriste kom&nalna pod&)e,a. Jini se Cjednosta'anB nain

)brinja'anja otpada. 6a njima se sk&plja sa' kom&nalni otpad- esto i dio opasno

otpada- a ne primjenj&j& se nikak'e mjere )atite okolia. $ako neodo'orno odlo*eni

otpad direktno &ro*a'a okoli i )dra'lje lj&di. Dlodari i insekti prenose ra)ne bolesti- ire

se ne&odni mirisi- a mo&,i s& po*ari i eksplo)ije. Raspadom oranskih t'ari nastaje

stakleniki plino'i- dola)i do )aa8enje tla- 'ode i )raka. 6aknadna sanacija tak'ih

odlaalita je 'rlo sk&pa.

c" nad)irana (sanitarna" odlaalita. $o s& objekti i)ra8eni i opremljeni )a trajno-

kontrolirano-orani)irano i si&rno odlaanje otpada. $o je najbolje mo&,e i najsi&rnije

rjeenje )a odlaanje otpada- jer &la'nom ne &ro*a'aj& okoli. amo de'et odlaalita

otpada & /r'atskoj odo'araj& propisanim &'jetima. !dlaalite otpada Y>olineZ &

jelo'ar& je pr'o odlaalite & R/ i)ra8eno prema s'im 'a*e,im )akonskim propisima&'a*a'aj&,i s'e mjere )atite.

anitarna odlaalita

=okacija )a sanitarno odlaalite mora9

% biti ni prebli)& ni predaleko od rada9 dost&pno prije'o)&- mo&,nost koritenja nakon

)at'aranja odlaalita( park- rekreacijska )ona"

% imati do'oljno tla )a dne'no prekri'anje otpada% biti do'oljno 'elika )a prih'at otpada & pred'i8enom rok&

% imati e'ent&alno prostor )a Yt'ornic& )a prerad& otpadaZ

Drade se & a)ama- tako da se &) minimalna &laanja mo*e poeti )brinja'ati otpad &sporedno s

i)radnjom slijede,ih a)a. Wa)e odlaanja otpada9

20


31/36


1. Ra)astiranje otpada & tankim sloje'ima

2. @bijanje otpada na to manji 'ol&men

3. +rekri'anje otpada slojem )emljano materijala

!tpad se s'akodne'no ra)astire & tankom sloj& i sabija tekim stroje'ima (kompaktorima"- a na

kraj& dana taj sloj otpada se prekri'a s'je*im slojem )emlje. $ako se orania'a prist&p

insektima- loda'cima i dr&im *i'otinjama- smanjena je mo&,nost po*ara i irenja ne&odnih

mirisa. Kada se cijeli prostor odlaalita isp&ni prekri'a se konanim 'rlo )bijenim linenim

pokro'om- koji sprjea'a prodiranje oborinskih 'oda & odlo*eni otpad i omo&,a'a nje)in&si&rn& od'odnj&. 'e 'rijeme rada odlaalita i nakon )at'aranja mora se nad)irati k'aliteta

pod)emnih 'oda- te tek&,i i plino'iti raspadni prod&kti otpada. +rema s'jetskim isk&st'ima-

pra,enje odlaalita se pro'odi & trajanj& od pribli*no 3 odina nakon )at'aranja odlaalita- a

jo mnoo odina nije do)'oljeno raditi k&,e.

'ako odlaalite 9

% mora imati 'odoneprop&sn& podlo&

% mora imati drena*ni s&sta' )a prik&pljanje procjednih 'oda i deponijsko plina

% mora imati s&sta' pra,enja(monitorin" k'alitete procjednih 'oda i od'odne 'ode

%

re8ena odlaalita no'ije dat&ma imaj& d'ostr&ki sloj na dn& (plastina olija P lina P olija P

lina" i s&sta' )a sk&pljanje tek&,ih i plino'itih raspadnih prod&kata.

Heliki problem odlaalita je st'aranje metana koji se sk&plja i spalj&je ili se koristi )a sta'ranje

enerije- npr. elektrine.

6a odlaalitima se st'ara bioplin koji nastaje anaerobnim biolokim procesom i) oranske

komponenete otpada. ioplin se poinje st'arati otprilike 2 mjeseca od poetka odlaanja otpada-

a ra)'ija se neprestano dok ima otpada- pa ak i d&o odina nakon )at'aranja i )atrpa'anja

deponija. ioplin se sastoji prete*no od metana (4%# 'ol" i &ljino dioksida (3%5 'ol"-

3


32/36


a sadr*i i stotinjak dr&ih oranskih sastojaka (3 'ol" od kojih s& 'e,ina otro'ni- a neki i

kanceroeni. 7ma ori'& mo,- oko 4 do # kNh:mO.

&'remeno sanitarno odlaalite mora imati oprem& )a sk&pljanje i spalji'anje bioplina.

koliko se odlaalite )at'ori ta oprema mora ostati & &potrebi jo odinama- dok se ra)'ija

bioplin.

31


33/36


ZAKLJUAK

!dr*i'o ospodarenje otpadom je 'eliki problem R/ koji se ne sh'a,a do'oljno o)biljno

)bo ne)nanja i nedostatka inancijskih sredsta'a.

6a naomilane troko'e posrn&le proi)'odnje- s'aka dodatna ob'e)a & ospodarenj& otpadom- je

problem. Me8&tim s'i- od dr*a'nih str&kt&ra- proi)'o8aa- do krajnje potroaa- morati ,e

sh'atiti bit problema i na,i )ajedniki p&t )a ost'ari'anje cjelo'ito s&sta'a odr*i'o

ospodarenja otpadom.

!tpad se mora smanji'ati poe'i od k&,ansta'a i pritom se ne smije st'arati sme,e. 7) otpada se

moraj& i)d'ajati korisni sastojci )a recikla*& i proi)'odnj&- a ostatak kompostirati.

Kod prije'o)a- prodaje- potronje- koritenja i odlaanja otpada- otpad se mora smanji'ati.

Mjere pra,enja- inormiranje- &pra'ljanje- propisi- ed&kacija- kom&nikacija s ja'nosti- moraj& bit

i stim&liraj&,e )a s'ako od nas. 'ijest o problem & otpada mora biti op,a. !tpad treba sta'iti

pod kontrol& i s'esti na minim&m- tako da o&'amo postoje,e res&rse )a b&d&,e eneracije.

6eodo'araj&,e ospodarenje otpadom je naj'e,i problem )atite okolia & R/.!tpad raste- a inrastr&kt&ra koja bi a trebala )brinja'ati- nedostatna je. Dospodarenje otpadom

ne &nkcionira & potp&nosti i )ato to se propisi ne pro'ode & cijelosti- a to se neati'no odra*a'a

na sasta'nice okolia kao to s& 'oda- )rak- more i tlo te na klim&- lj&dsko )dra'lje i dr&i *i'i

s'ijet. !sobito s& &ro*ene pod)emne 'ode koje s& la'ni i)'or )aliha pitke 'ode koje s& la'ni

i)'or )aliha pitke 'ode i temeljni nacionalni res&rs.

ra)'ijenim )emljama i)d'aja se oko jedna tre,ina &k&pno otpada (& R/ samo oko 1 ".

7)d'ajanjem pojedinih t'ari i) otpada dobi'aj& se korisne sek&ndarne siro'ine- ijim se

iskorita'anjem tedi enerija i prirodni res&rsi- a &jedno smanj&je koliina otpada koja

)a'ra'a na odlaalit& i onei,&je okoli.

32


34/36


Ha*no je )nati da s'aki i)bjen&ti kiloram otpada re)&ltira 'rijednim doprinosom )atiti prirode-

a time i )atiti )dra'lja lj&di. $emelj )a promjene & post&panj& s otpadom je osobna promjena.

!tpad nipoto ne smijemo odbaciti & prirod&. $ime ,emo sa&'ati okoli i lj&dsko )dra'lje- te

no'ac potreban )a &klanjanje neodo'orno odbaeno otpada. 7 mi sami bi moli okoli )atiti

kada bi promislili prije neo to bacimo neki otpad. +romislimo o st'arima koje k&p&jemo i

res&rsima koje iskorita'amo. $reba pok&ati smanjiti potronj& i smanjiti koliin& otpada koj&

pro)'odimo. !sim toa trebamo i iskoristiti tj. pono'no iskoristiti neto prije neoli st'arno

postane otpad. 7 nara'no reciklirati- reciklirati s'e to se mo*e reciklirati.

33


35/36

!tpad% prijetnja okoli& stranica 34


36/36


LITERATURA

Knjie9

! Gospodarenje otpadom - anja Kalamb&ra- $ajana Krika i >ejan Kalamb&ra- Helika

Dorica-Hele&ilite- 211.

"! Zatita okolia(d*epni prir&nik" Ji*ek- an- @areb 9 +&ko ot'oreno &ilite- 100A.

#! Obrada komunalnog otpada % s'jetska isk&st'a - +otonik- Hladimir- @areb 9 @D!

Dospodarenje otpadom i )atita okolia- 100.$! >eponij 9 trajno odlaanje otpada- Milano'i,- @latko- @areb 9 @brinja'anje radsko

otpada- 1002.

7nternet stranice9

1. 7nternet stranica9 https9::hr.;ikipedia.or:;iki: (dat&m posjeta9 2.11.215."2. 7nternet stranica9 http9::;;;.cistoca%ri.hr: (dat&m posjeta9 2.11.215."

Jasopis9

Recikliranje papira:Tpriredio /r'oje MaleU ?koloki lasnik- Dod.4 (1004:05"- 5:#- str. 43%45

35
http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=gospodarenje+otpadom&selectedId=370009010http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1tehttp://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1tehttps://hr.wikipedia.org/wiki/http://www.cistoca-ri.hr/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&action=search&currentPage=1&searchById=1&sort=0&spid0=1&spv0=gospodarenje+otpadom&selectedId=370009010http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&action=search&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Veleu%C4%8Dili%C5%A1tehttps://hr.wikipedia.org/wiki/http://www.cistoca-ri.hr/

Documents

Seminarski Rad Otpad Prijetnja Okolišu Zadro