Pedagoški fakultet Univerzitet u Bihaću

Odsjek: Razredna nastava

Naziv predmeta: Pedagogija

Mentor: Doc.dr.Fehim Rošić

Seminarski rad

Faktori koji poboljšavaju motivaciju učenika na času

Sedić Dajla i Nuhanović Mediha

C/R 3987-2067/14 C/R 3979-2059/14

Bihać, mart 2016. godine

SAŽETAK

Tema ovog seminarskog rada je “Faktori koji poboljšavaju motivaciju učenika na času”. Unutar

ovog seminarskog rada potrudit ćemo se da na što kvalitetniji način objasnimo šta je to

motivacija i koji su to faktori koji poboljšavaju motivaciju učenika. Govorit ćemo o tome kako

motivirati učenika, tj o tehnikama koje pomažu u učenju i kakve sve motivacije postoje.

Za ovaj semiraski rad su nam poslužile pedagoške knjige i web stranice, u kojima smo pronašli

dosta zanimljivog materijala o ovoj temi jer je motivacija temeljni uvjet za učenje.

1

SUMMARY

The theme of this essay is " The factors that improve the motivation of students on class". Within

this essay we will find the best way to explain what is motivation and tell something about the

most important factors which improve the motivation of students. We'll talk about it how to

motivate students, the techniques that help in learning and what kind of motivation exist.

For this essay we serve educational books and websites, where we find a lot of interesting

material on this subject because the motivation is an essential condition for learning.

2

UVOD

Motiviranje učenika za nastavu “obuhvaća sve što (izvana ili iznutra) potiče na učenje,

usmjerava ga, određuje mu intenzitet, trajanje i kakvoću”.

Nastavnici bi morali na svakom času održavati pozornost, povećavati važnost predmeta te graditi

pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo učenika.

Danas je poznato da je motivacija ključni činilac dinamike procesa učenja koji doduše još nije do

kraja istražen a ni dovoljno poštovan u pedagoškoj praksi.

Motivacija je upravo sve ono što ljudsko znanje pretvara u uspjeh, odnosno u ostvareni željeni

cilj.

Naše ponašanje se može objasniti našim motivima. Na pitanje zašto nešto radimo najčešći

odgovor je zato što želimo, zato što imamo potrebu za nečim ili zato što nas je nešto od spolja

“natjeralo” na to.

Formula uspješnog studiranja mogla bi se ispitati kao zbir tri važna faktora: motivacija, pravilna

ishrana i redovna fizička aktivnost. Kroz ovaj seminarski ćemo upravo spomenuti motivaciju kao

jedan od ključnih faktora i koji su to faktori koji poboljšavaju motivaciju učenika na času, kakav

učitelj treba da bude i kako da učenik ostane skoncentrisan na času.

Povrđeno je da su učenici koji su motivisani za učenje uspješniji, kao i da oni koji se pravilno

hrane i redovno vježbaju bolje pamte.

Motivacija je jedan od odlučujućih uvoda u učenje uopšte.

3

MOTIVACIJA

Motivacija je unutarnja pokretačka snaga koja pokreće čovjeka na aktivnost i koja ga usmjerava k

ostvarenju određenog cilja.

Ciljevi su krajnje tačke prema kojima su usmjerene aktivnosti. To su odredišne tačke do kojih želimo

doći.

“Motivacija je nešto kao blagi oblik opsjednutosti.” (De Charmes) .

MOTIVACIJA U ŠKOLI

Motivacija potiče učenike da se angažiraju u određenoj aktivnosti, ali i određuju koliko će

naučiti. Jedna je najvažnijih komponenti koja utiče na učenje. Često je za školsko postignuće

važnija motivacija od samih sposobnosti učenika.

Zanimljivo je da učenici vrlo rano postaju svjesni svojih sposobnosti učeći različite obrazovne

sadržaje. Znanju koje predmete više vole te koje gradivo lakše usvajaju. Tako učenici oblikuju

svoje skolonosti prema određenim predmetima te one koji sui im draži proširuju dodatnim

informacijama. (Grgin, 2004).

Motivacija za vrijeme učenja može utjecati na to šta, kada i kako se uči. Kako motivacija utiče

na novo učenje, tako utječe i na učinak u prethodno naučnim vještinama, strategijama i

ponašanjima koja ima važne imlikacije za školovanje.

U školstvu pod ciljem podrazumjevamo da učenici kroz ostvarivanje nastavnog programa, što

bolje upoznaju i nauče iskoristiti i razviti svoje mogućnosti. Učenik će spoznati šta može i da

trudom i radom nauči kako to i postići. Za ostvarenje cilja važno je da se učenici u školi dobro

osjećaju (školsko ozračje), i da kroz takav pozitivan ugođaj prihvaćaju i pozitivne životne

stavove i trajno ih ugrađuju u svoj sustav vrijednosti. Učenici će u takvom okruženju pronaći

svoj identitet. Motivacija je vrlo često “neuhvatljiva” u nastavnom procesu, jer je njenu

dinamičnost, korelativnost s drugim faktorima i sveobuhvatnost teško pratiti.

4

Nastava različitih nivoa edukacije ima, pored općih pretpostavki, i one specifične, koje određuju

uzrast, kurikulum i realizacija odgojno-obrazovnog rada.

Na pojedinim nivoima edukacije motivaciju za ono šta učenici trebaju učiti ili ih se treba

podučavati veoma je teško održati. To se naročito odnosi na djecu u pubertetu i adolescenciji,

kada njihovi razvojni problem usmjeravaju aktivnosti na duge sadržaje koji su izvan nastave.

Kada je učenicima neko gradivo zanimljivo, učit će ga iz radoznalosti i zbog interesa te neće

očekivati nagradu. Tada su učenici intrinzično motivirani, odnosno, imaju unutarnju motivaciju

za učenje (radoznalost, osjećaj da su sposobni nešto obaviti, osjećaj rasta i razvoja te potreba za

znanjem). Za razliku od intrinzične, ekstrinzična je motivacija ona koja je pod utjecajem

vanjskih faktora te otuda i naziv vanjska (ekstrinzična) motivacija. To može biti dobra ocjena,

pohvala, priznanje, lakši upis na fakultet ili neka druga nagrada.

Senécal, Julien i Guay (2003) utvrdili su da intrinzično motivirani učenici u interpersonalnim

odnosima i učenju u manjoj mjeri doživljavaju konflikt uloga, odnosno, otporniji su na pritisak

prijatelja koji ih zovu van u vrijeme kada moraju učiti za ispit te su manje skloni odlaganju

učenja.

Gotovo svi nastavnici voljeli bi imati motivirane učenike kako bi ih lakše mogli poučavati,

no kako ih motivirati ujedno je i velik izazov, ali i dužnost. Nastavnici na svakom satu trebaju

održavati pozornost, povećati važnost predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati

zadovoljstvo učenika.

5

FAKTORI KOJI SU IZVORI MOTIVACIJE U NASTAVI

Psiho-fizička struktura studenta i učenika

Karakteristike nastavnika

Karakteristike nastavnog sadržaja (kurikulum)

Nastavna tehnologija

Socio-kulturni uvjeti i okruženje

Svaki od ovih faktora ima pozitivno ili negativno djelovanje na aktivnost u nastavi i oni se

trebaju detaljnije proučavati kako bi se sagledala stvarna izvorišta motivacije unutar ovih

faktora te njihov utjecaj jednih na druge.

Gotovo svi nastavnici voljeli bi imati motivirane učenike kakko bi ih lakše mogli poučavati,

no kako ih motivirati ujedno je i velik izazov, ali i dužnost.

Nastavnici na svakom času trebaju održavati pozornost, povećavati važnost predmeta te

graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo učenika.

ČETIRI RAZLOGA UČENIČKE NEMOTIVIRANOSTI

NEMA CILJA (zašto da to učim?; šta će mi to u životu?)

SUMNJA U SEBE (to je preteško za mene; previše je gradiva; nikad to neću uspjeti

naučiti)

NE VJERUJE METODAMA (gradivo je teško; udžbenik je komliciran)

NE VJERUJE UČITEJU (daje mi manje ocjene nego što zaslužujem; učitelj me ne

voli i postavlja mi teška pitanja)

Učenik očekuje da učitelj bude objekitvan. Ocjena ili pohvala nikad ne smije ovisiti o

(ne)raspoloženju i o (ne)simpatijama prema nekom učeniku.

6

Učenik očekuje da ga učitelj uvažava.

Učitej mora biti dosljedan sam sebi.

Također učenik vjeruje učitelju koji je objektivan, koji se drži pravila, koji ga

uvažava, kojem je stalo do učenika.

Učitelj MORA BITI entuzijast.

Učitelj koji je raspoložen oko sebe stvara ugodno ozračje i djeluje poticajno.

Učenički rad treba biti nagrađen ocjenom ili pohvalom, ali takav rad treba i

komentirati jer tako pokazujemo učeniku da njegov rad pratimo i potičemo ga na

samoprocjenu svog rada. Ako učenik ne vjeruje da će uspjeti- neće se ni truditi da

uspije, zato ih treba stalno poticati.

EKSTRINZIČNA I INTRIZIČNA MOTIVACIJA

Ekstrinzična (vanjska) motivacija je vrsta motivacije kod koje je naše ponašanje potaknuto

nekim vanjskim motivom. Ova vrsta motivacije uključuje ciljeve, vrijednosti i interese drugih, a

ne nas samih.

Intrinzična (unutrašnja) motivacija pokreće osobu iznutra, a ponašanje koje je intrinzično

motivirano puno lakše obavljamo i najčešće uživamo u obavljanju neke aktivnosti.

FAKTORI KOJI POBOLJŠAVAJU UNUTRAŠNJU MOTIVACIJU

Unutrašnju motivaciju možemo povećati tako što ćemo uspostaviti pozitivan odnos između

učenika i učitelja. To bi rezultiralo pozitivnim stavom prema predmetu i dotičnom gradivu.

Učitelji se trebaju potruditi da stvore pozitivno ozračje za rad, i sami sa zadovoljstvom trebaju

predavati gradivo, zanimati se za učenike i poticati svakog učenika pojedinačno. Također,

korisno je da nastavnici potiču pozitivnu dinamiku grupe (Trškan, 2006).

Veoma bitno je da gradivo bude povezano sa stvarnim životom. Ono što se uči potrebno je

povezati sa stvarnim životom kako bi učenicima gradivo postalo zanimljivije te da bi mogli u

svemu tome pronaći povezanost i logiku. Nastavnici koji od svojih učenika traže da što više

7

povezuju nastavne sadržaje, tehnike i procedure učenja s njihovim životnim potrebama i

iskustvima, kod učenika potiču znatiželju te učenici uče lakše i brže. Ako učenici neko gradivo

dožive smislenim, veća je vjerojatnost da će biti motivirani i razviti interes za njega.

Gradivo treba da bude prilagođeno učeničkim interesima. Korisno je da učitelji poznaju ono

što učenici vole jer tako mogu ubaciti zanimljivosti u gradivo koje treba naučiti. Također,

korisno je i omogućiti izbor tema i načine kako izvesti određene zadatke (učenici biraju

književna djela koja će pročitati i o njima izvještavati ili teme koje će istražiti).

Treba nastavu obogatiti novim sadržajima i raznolikošću. Ponekad je dobro pogledati film na

određenu temu ili barem nekakav isječak, nešto demonstrirati, prikazati na računalu i slično.

Također učitelj može korisiti različite nastavne motivacijske tehnike: križaljke, asocijacije,

kvizove, mentalne mape i slično.

Jedan od bitnih faktora jeste aktivirati učenike.Učitelji trebaju osmisliti metode koje uključuju

učenikovu osobnu angažiranost. Npr, učenici mogu napraviti nekakav poster, projekat te kroz

igranje uloga ili simulaciju prikazati naučeno.

Primjer:

Učiteljica je učenicima 2. razreda, koji su trebali učiti što je pošta, pismo i kako se šalje, umjesto

tradicionalnog objašnjavanja što je što, omogućila aktivno sudjelovanje. Učenici su na početku

sata napisali svoje ime, prezime i adresu te papiriće s podacima stavili u jednu kutiju. Kasnije je

svaki učenik izvukao ime jednog učenika u razredu i trebao je napisati nešto lijepo o tom

učeniku. Kada su završili s pisanjem, učenici su papirić stavili u omotnicu i napisali adresu uz

upute učiteljice. Potom su otišli do obližnjeg kioska, kupili marku, zalijepili je na kovertu i

odnijeli u poštu. Kada su učenici izmijenili iskustva kako su se osjećali kada su dobili pismo,

pokazalo se da su svi bili oduševljeni jer su inače pisma dobivali njihovi roditelji.Takav način

rada vrlo je koristan, jer ono što su naučili, odmah su i primijenili (iskustvo), što doprinosi

osjećaju zadovoljstva.

Također, pomoći učenicima da sami postignu svoje ciljeve. Učenici će biti motiviraniji ako sami

sebi postave ciljeve za učenje, a osim toga, više će se truditi da ga ostvare. Pri tome, u

postavljanju kratkoročnih, mjerljivih i specifičnih ciljeva, pomoć učitelja može biti vrlo korisna.

8

Npr, “Vježbat ću zadatke iz zadnje lekcije matematike sve dok ih ne riješim tačno”. Dobro je

postavljen cilj.

Reducirati napetost- Nastavni sadržaj potrebno je osmisliti tako da svaki učenik bude sposoban

obaviti određene zadatke jer to dovodi do osjećaja uspjeha te smanjuje napetost i dosadu. Bilo bi

dobro da se ocjena ne naglašava previše. Korisno je učenike podučiti kako se nositi sa stresom,

ako to tih situacija dođe. Također, treba izbjegavati vremenski pritisak jer on može frustrirati i

demotivirati učenike.

Poticati radoznalost- Neobičnosti, iznenađenja i neočekivane aktivnosti pobuđuju radoznalost

kod učenika te rezultira njihovom pažnjom.

Važno je da su učitelji svjesni onoga što učenici već znaju kako bi na temelju toga mogli razviti

učeničku radoznalost i ambiciju. Kada učenici osjete unutarnje zadovoljstvo tijekom učenja, bit

će veseliji i motiviraniji za rad.

Također, bitno je naučiti učenike da uče ono što im nije zanimljivo. Često učenici izbjegavaju

učiti ono što im nije zanimljivo, ali zato je važno upoznati njihove stavove i način kako

pristupaju učenju, kojim tempom, energijom i željom. Bitno je da učitelji uoče napore koje

učenici ulažu u učenje manje zanimljivih sadržaja kako bi ih mogli prvovremeno potkrepljivati.

Npr. “Danas ste uložili veliki napor. Posao je bio težak i dobro ste ga odradili.”

FAKTORI KOJI POBOLJŠAVAJU VANJSKU MOTIVACIJU

Učitelji kroz ocjene, nagrade, različite aktivnosti i priznanja nastoje motivirati svoje učenike.

Riječ je o vanjskoj motivaciji koja povezuje uspješno izvođenje zadataka s posljedicama do kojih

je učenicima stalo. Ova motivacija temelji se na potkrepljenima, povratnim informacijama,

različitim priznanjima i nagradama koje se ne nalaze u učeniku te od tuda i naziv vanjska ili

ekstrinzična motivacija.

Ocjene- imaju važnu svrhu i ulogu u komletnom obrazovnom procesu i nije čudno što učenici

žele imati dobre ocjene.

9

Povratna informacija- neki učenici ne zadovoljavaju se dobrim ocjenama niti pohvalama

učitelja, već ih motivira pismena pohvala roditelja ili nekakva posebna privilegija u razredu.

Povratna informacija može djelovati kao nagrada, ali samo ako je jasna, specifična i dana

neposredno nakon obavljenog zadatka. (npr. Dobro si napisao sastav. Ima uvodni dio, razradu i

zaključak.). Tako učenik jasno zna šta je napravio dobro, a šta još može popraviti. Negativne

povratne informacije također mogu biti motivirajuće ako su usmjerene na ono što je učenik

učinio, a ne na njegove sposobnosti. Bitno je kombinirati ih sa pozitivnim povratnim

informacijama.

Nagrade- Iako se najčešće ocjenama nastoje potaknuti rad i zalaganje učenika, često se koriste i

druge nagrade.

Primjerice, to mogu biti nekakve simboličke nagrade (učenik koji voli tjelesni odgoj zasluženo

pokazuje vježbe drugim učenicima), društvene nagrade, pohvale, nagrade koje daje učiteljica

(primjerice, nešto se izgrađuje zajedno sa učiteljicom), natjecanje, neki oblici suradnje u učenju i

drugo. Općenito, nagrade su efikasnije za poticanje aktivnosti i zalaganje, nego za samu kvalitetu

učinka. Stoga, važnije ih je korisiti kada učenici trebaju uvježbati nešto što već znaju (tablicu

množenja), nego kada moraju učiti nešto posve novo.

Pohvale i kazne- Pohvale imaju pozitivan utjecaj na motivaciju učenika za znanje, dok kazne

smanjuju zalaganje i učinkovitost učenja. Često u školskom okruženju nedostaje pohvala djeteta

za nešto što je dobro napravilo. Školski sustav je specifičan jer se često prenaglašava akademsko

postignuće učenika, odnosno kognitivni aspekt obrazovanja, a zanemaruju se afektivna i

socijalna komponenta, te trud koje učenik ulaže. Učenik koji je iskreno pohvaljen osjeća se

dobro i sklon je ponavljati ponašanje za koje je dobio pohvalu. Pohvale su posebno značajne za

učenike kojii imaju nisko samopoštovanje. Oni će se bolje osjećati i bolje raditi pokažete li da

cijenite njihove vrijednosti i rad. Učitelji trebaju pohvaliti učenika kad god je to moguće.

Pohvala ne košta ništa, a donosi velike rezultate. Tako učenik dobiva sigurnost da je sposoban

nešto napraviti što pozitivno utječe na njegovo samopoštovanje te na motivaciju. Tako se može

potaknuti učenika na rad i zalaganje.

10

Školski kontekst- (kao i obiteljski) u kojem učenik doživljava prijetnje kaznom, ima strogo

deginirane rokove, nametnute ciljeve, koji promovira natjecanje i procjenjivanje, kod učenika će

smanjiti motivaciju zbog ugrožavanja njegove potrebe za autonomijom. Tako je važno osigurati

okruženje u kojem učenik ima mogućnost izbora što će pojačati njegov osjećaj autonomije i

motivaciju, ali samo ako je riječ o smislenom i relevantnom izboru za učenika.

Mogli bi se reći kako je uz propisani školski program izuzetno važno unositi nove sadržaje i

metode rada koje će povećati interes učenika za rad i suradnju. Također nastavnici su ti koji su sa

učenicima u razredu i koji su autoriteti, ali bitno je da podržavaju svoje učenike i da ih

pohvaljuju kad god je to moguće jer tako doprinose motivaciji kod učenika.

11

ZAKLJUČAK

Zadatak ovog seminarskog rada je uspješno obavljen. Tema ovog seminarskog rada je “Faktori

koji poboljšavaju motivaciju učenika na času”. Glavni zadatak jeste da se objasni šta je to

motivacija i koji faktori utječu na motivaciju učenika.

Gotovo svi nastavnici voljeli bi imati motivirane učenike kako bi ih lakše mogli poučavati, no

kako ih motivirati ujedno je i velik izazov, ali i dužnost. Nastavnici na svakom času trebaju

održavati pozornost, povećavati važnost predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati

zadovoljstvo učenika.

12

LITERATURA

Dr. Tomić, R. i dr. Osmić, I. (2006). Didaktika. Tuzla: Denfas

http://www.zivotna-skola.hr/clanci/ucenje.html

http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/kako-motivirati-dijete-za-ucenje/

13

SADRŽAJ

SAŽETAK......................................................................................................................................................1

SUMMARY...................................................................................................................................................2

UVOD...........................................................................................................................................................3

MOTIVACIJA................................................................................................................................................4

MOTIVACIJA U ŠKOLI...................................................................................................................................4

FAKTORI KOJI SU IZVORI MOTIVACIJE U NASTAVI.......................................................................................6

ČETIRI RAZLOGA UČENIČKE NEMOTIVIRANOSTI..........................................................................................6

EKSTRINZIČNA I INTRIZIČNA MOTIVACIJA...................................................................................................7

FAKTORI KOJI POBOLJŠAVAJU UNUTRAŠNJU MOTIVACIJU........................................................................7

FAKTORI KOJI POBOLJŠAVAJU VANJSKU MOTIVACIJU.................................................................................9

ZAKLJUČAK................................................................................................................................................12

LITERATURA...............................................................................................................................................13

14