3

UVOD

“Privatizacija“ uključuje interakciju između države i privatnih poslovnih ljudi i/ili kompanija, kakva postoji i u slučajevima bilo kakvog oblika javnog ugovaranja ili javnih nabavki.1 Odnosno, privatizacija predstavlja proces transfera imovine, odnosno kapitala iz javne (državne) u privatnu svojinu. U širem smislu može označavati i privatno upravljanje državnom imovinom.

Koja je svojina ekonomski efikasnija (privatna ili državna) je pitanje oko kojeg su se koplja lomila jako dugo. Istorija je, za sada, presudila da je privatna svojina jedini zdrav temelj ekonomskog života, pa su i sistemi zasnovani na državnoj i društvenoj nestali – pogotovo novija istorija, bar što se tiče naših prostora. Savremena ekonomska teorija kaže da su državna i privatna svojina jednako efikasne ako su zadovoljene pretpostavke o savršenom tržištu, potpunim informacijama i potpunim ugovorima.

Prije skoro 30 godina započet je svjetski proces privatizacije, iniciran u Velikoj Britaniji od strane vlade Maraget Tačer. Proces je postao globalan i zahvatio je ne samo bivše socijalističke zemlje, već i razvijene i zemlje u razvoju. Sve vlade se žure da se riješe državnih preduzeća, iako neke još oklijevaju ne bi li ih još malo koristile za sopstveno bogaćenje.

No, i danas postoje autori koji osporavaju uticaj svojine na efikasnost preduzeća i privrede, odnosno koji izvore efikasnosti traže, i nalaze, negdje drugdje. Jedna linija razmatranja oslanja se na studiju Berlea i Meansa iz 1932. godine i tvrdi da ni savremene korporacije nisu privatna preduzeća u pravom smislu, jer je upravljanje odvojeno od svojine, tj. korporacijama upravljaju menadžeri, a ne vlasnici, pa se opet javlja agencijski problem, tj. pitanje može li se i kako obezbjediti da menadžer, bio on u privatnom ili državnom preduzeću, radi u najboljem interesu vlasnika, bio on država ili privatno lice. Tačno je da agencijski problem postoji u privatnim korporacijama, ali je izvjesno da velika većina menadžera radi u interesu privatnih vlasnika, jer su brojni mehanizmi koji ih na to podstiču u zrelim tržišnim privredama – od skupštine akcionara, preko podsticajnih sistema nagrađivanja, do tržišta kapitala.

Zanimljiva je novija struja, čiji je glavni predstavnik Džozef Štiglic2. Štiglic ne negira značaj svojine, pa ni privatne, za ekonomske performanse, ali još veću važnost pridaje tržištu i njegovim blagotvornim efektima, posebno hvaleći kineski sistem, čime indirektno umanjuje standardno shvaćen uticaj privatne svojine.

1 http://sh.wikipedia.org/wiki/Privatizacija 2 Džozef Štiglic (67), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2001

Slika 1 - Džozef Štiglic

4

1. CILJEVI I RIZICI PRIVATIZACIJE

1.1. Ciljevi privatizacije

Za donosioce javnih odluka privatizacija može imati nekoliko ciljeva – političke, ekonomske i druge. Ovi ciljevi mogu jačati jedni druge ili biti u međusobnom konfliktu.

U političke ciljeve obično se ubrajaju: okončanje političke kontrole nad državnom imovinom i time prekid ekonomskih i finansijskih gubitaka pojedinačnih preduzeća, korištenje privatnih ekonomskih inicijativa, stvaranje široke klase produktivnih vlasnika imovine, izbjegavanje gašenja preduzeća, smanjenje budžetskih deficita, jačanje lokalnog tržišta kapitala ili korištenje uspješno privatizovanih preduzeća kao motorne snage dinamičkog razvoja sektora.

U ekonomske ciljeve, pored ostalih, ubrajaju se: stimulisanje ekonomskog rasta zemlje, ubrzavanje razvoja, poboljšanje finansijske profitabilnosti preduzeća, stvaranje konkurencije, jačanje pristupa međunarodnom znanju i međunarodnim tržištima kapitala, jačanje rukovođenja preduzećima (zapošljavanje menadžera sa međunarodnim pozicijama i iskustvom) i postizanje dobrih cijena za državu, po mogućnosti u stranim valutama.

1.2. Rizici privatizacije

Zajedno sa ciljecima, dolaze i rizici na nivou preduzeća. U ovom kontekstu treba imati na umu da je privatizacija obično povezana sa smanjenjem radne snage i redukovanjem socijalnih programa i prava. Ovakve redukcije može preduzeti država prije privatizacije, kako bi poboljšala efikasnost/smanjila gubitke preduzeća i time uvećala njihovu vrijednost i poboljšala njihovu marketinšku poziciju; ili novi vlasnik, sa ili bez znanja, odobrenja, pa čak i podrške države. Ovakve odluke su veoma podložne korupciji.

Često će ekonomski ciljevi privatizacije biti u podređenom položaju u odnosu na političke, ili obratno, što stvara potencijalne konflikte (kao na primjer kada se umanjuje značaj stranog kapitala, čak i na štetu budućeg boljeg pristupa međunarodnom znanju; kada se lokalnim elitama u ili izvan preduzeća daju posebne privlegije; kada se određene etničke manjine isključuju iz liste potencijalnih ponuđača ili im se daje povlašteni pristup itd.). Ovakve situacije treba pažljivo motriti i procjenjivati ih i sa aspekta prevencije korupcije.

5

2. METODE PRIVATIZACIJE

2.1. Metode privatizacije

Privatizacija (čitava ili djelimična) se može izvršiti uz pomoć nekoliko metoda:

Direktnom prodajom ili kroz zajednička ulaganja sa strateškim investitorom;

Prodajom najboljem ponuđaču/ponuđaču koji ima najvišu ponudu, nakon odabira tendera unutar:

Otvorene ili

Zatvorene grupe ponuđača;

Aukcijom, bilo:

„Otvorenom“, ili

„Kontrolisanom“, sa postupkom predkvalifikacije onih koji su prijavili učešće;

Prodajom akcija na berzi;

Prodajom ili distribucijom vaučera javnosti ili dijelu javnosti (poseban problem koji prati prodaju ili distribuciju vaučera je činjenica da često, zbog njihove isuviše široke distribucije, ne postoji grupa vlasnika vaučera koji su kompetentni ili odgovorni za upravljanje preduzećem);

Otkupom od strane zaposlenih ili menadžera;

Kombinacijom nekoliko metoda.

Svaki od ovih metoda ima ulazne tačke ili rizike korupcije, od kojih su neki generalno primjenjivi, a drugi specifični za pojedini metod.

2.2. Pravila prodaje na berzi u Republici Srpskoj3

Predmet privatizacije prodajom na berzi može biti dio ili cijeli paket akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu.

Prodaja na berzi sprovodi se u slučaju:

kada je posebnim privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđena kao metod prodaje,

nakon dvije neuspjele prodaje putem tendera,

kada je rješenjem o odobravanju programa privatizacije, u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 24/98, 62/02, 38/03, 65/03 i 109/05) kao jedan od metoda prodaje utvrđen metod: licitacija, fiksni tender ili direktna prodaja,

3 http://www.irbrs.net/docs/Akti/97-06%20pravila%20prodaje%20na%20berzi%20lat.pdf

6

kada zakonom ovlašćeni prodavac (u daljem tekstu: Prodavac) ocijeni da se takvom privatizacijom mogu postići ciljevi utvrđeni Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima.

U slučaju prodaje državnog kapitala akcionarskog društva kada je posebnim privatizacionim programom prodaja na berzi utvrđena kao metod prodaje, ili nakon dvije neuspjele prodaje putem tendera, prodaja se vrši na berzi organizovanjem posebne aukcije za paket akcija, uz tačno određene uslove. Ako se prodaja ne sprovede u skladu sa navedenim, prodaja se može sprovesti u okviru redovnog berzanskog trgovanja.

Prodavac prodaje akcije akcionarskog društva posredstvom berzanskih posrednika, koje ovlašćuje za svaku prodaju.

Prodavac donosi odluku o prodaji na berzi koja obavezno sadrži:

naziv i sjedište akcionarskog društva

šifru i naziv pretežne djelatnosti

ukupan broj akcija akcionarskog društva i nominalnu vrijednost akcije4

predmet prodaje (broj akcija i % od ukupnog broja akcija)

početnu prodajnu cijenu jedne akcije i paketa akcija

datume iznošenja akcija na berzu

informaciju o tome gdje se i na koji način mogu dobiti podaci o akcionarskom društvu.

Odluka može da sadrži i:

uslove prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđene fiksne uslove

elemente nacrta ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje uz tačno određene uslove

ograničenja vezana za učesnike u aukciji za paket akcija, a koja se tiču:

visine ukupnih prihoda koje je učesnik ostvario u posljednje dvije poslovne godine ili visine neto imovine,

ostalih uslova za koje Prodavac procijeni da su bitni za uspješnu privatizaciju akcionarskog društva čije se akcije prodaju na berzi,

standard povećanja cijene na aukciji za paket akcija,

poziv za paketiranje akcija,

spisak berzanskih posrednika koji su potpisali ugovor sa Prodavcem i koji su ovlašteni da primaju naloge.

Prodavac odluku objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca, najmanje 15 dana prije iznošenja akcija akcionarskog društva na berzu ili prije održavanja aukcije za paket akcija. Odluka se obavezno dostavlja i berzi.

4 Prilikom izdavanja ili emisije akcija, ukupan kapital kompanije se dijeli na određeni broj akcija i tako se dobija nominalna vrijednost akcija.

7

Berzanski posrednik koji prima kupovne naloge provjerava ispunjavanje navedenih za lica koja žele učestvovati na aukciji za paket akcija i odgovara Prodavcu za sve propuste učinjene u postupku provjere. On je takođe obavezan učesniku aukcije za paket akcija, u slučaju prodaje većinskog paketa akcija, dostaviti na potpis nacrt ugovora o prodaji koji sadrži uslove prodaje ako se većinski paket akcija nudi na prodaju uz utvrđene fiksne uslove i elemente nacrta ugovora o prodaji koji potpisuje učesnik aukcije u slučaju prodaje. Potpisivanjem nacrta ugovora o prodaji učesnici aukcije se obavezuju na prihvatanje uslova i elemenata iz nacrta ugovora o prodaji.

Licima koja ne ispunjavaju pomenute uslove ili ne potpišu nacrt ugovora o prodaji, berzanski posrednik ima pravo da odbije prijem naloga.

Prodavac može ovlastiti berzanskog posrednika da pozove druge akcionare u akcionarskom društvu da zajedno prodaju akcije u paketu. Poziv drugim akcionarima za zajedničku prodaju berzanski posrednik objavljuje u jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Republike Srpske, kao i na internet stranici Prodavca. Rok u kome se drugi akcionari mogu odazvati pozivu za zajedničku prodaju ne može biti duži od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Prodavac i pridruženi akcionari potpisuju ugovore o zajedničkoj prodaji sa berzanskim posrednikom Prodavca i daju nalog za prodaju. U slučaju zajedničke prodaje, Prodavac donosi odluku o izmjeni i dopuni prvobitne odluke.

Utvrđivanje početne prodajne cijene

Početna prodajna cijena, odnosno početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu utvrđuje se kao minimalna cijena.

Početna cijena jedne akcije i paketa akcija državnog kapitala u akcionarskom društvu ne može biti niža od cijene utvrđene u skladu sa Uredbom o metodologiji za utvrđivanje neto vrijednosti imovine Akcijskog fonda Republike Srpske i Fonda za restituciju Republike Srpske. Kada akcionarsko društvo u posljednjem finansijskom izvještaju iskazuje gubitak u visini ili iznad ukupnog kapitala, početna cijena akcije iznosi 1% nominalne vrijednosti akcije.

Prilikom zajedničke prodaje, početnu cijenu određuju Prodavac i pridruženi akcionari. Početna cijena ne može biti niža od 1% nominalne vrijednosti akcije.

U slučaju prodaje aukcijom za paket akcija utvrđuje se standard povećanja cijene. Standard povećanja cijene je najmanji iznos za koji se u jednom koraku može mijenjati ponuđena kupovna cijena u toku aukcije.

Aukcija za paket akcija

Kupac na aukciji za paket akcija je lice koje je ponudilo najvišu cijenu, a kod prodaje sa utvrđenim uslovima lice koje je ponudilo najvišu cijenu, koje je potpisalo nacrt ugovora o prodaji i koje u potpunosti ispunjava uslove aukcije.

Unos naloga za prodaju-kupovinu akcija preduzeća u berzanski sistem trgovanja (BST) u slučaju organizovanja posebne aukcije za paket akcija vrši se na sljedeći način:

nalog za prodaju na dan održavanja aukcije unosi ovlašćeni berzanski posrednik, član berze, koga ovlasti Prodavac

ovlašteni berzanski posrednik, član berze, može unositi više naloga za kupovinu

svi nalozi za kupovinu moraju odgovarati po količini akcijama ponuđenim na prodaju

8

svi članovi berze u BST mogu vidjeti sve naloge za kupovinu koje su unijeli drugi članovi berze, s tim da informacije o članovima berze nisu dostupne

povlačenje ili promjena naloga za kupovinu iz BST, u smislu umanjenja cijene, dozvoljena je samo u toku jednog minuta nakon unosa naloga

izmjena naloga za kupovinu, u smislu promjene cijene naviše, dozvoljena je do zaključivanja posla

na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za prodaju mogu se unositi u periodu od 9:00 do 9:55 časova

na dan održavanja aukcije za paket akcija nalozi za kupovinu se mogu unositi od 10:00 do 10:30 časova

u periodu trajanja aukcije od 10:30 do 11:00 ne mogu se unositi novi nalozi za kupovinu u BST, s tim da je dozvoljena korekcija cijena naviše na unesenim nalozima za kupovinu, za cijeli broj standarda povećanja cijene od dotada najviše unesene kupovne cijene

ukoliko je posljednji kupovni nalog u BST-u promijenjen nakon 10:55, period trajanja aukcije produžava se za pet minuta (period produženja aukcije); produžavanje aukcije se vrši kontinuirano za novih pet minuta, ako je u toku posljednjih pet minuta promijenjena kupovna cijena

ako je posljednja promjena kupovne cijene izvršena u periodu od 14:55 do 15:00 aukcija se zaustavlja i nastavlja naredni dan trgovanja od 11:00 časova, sa istim periodom produženja aukcije, i tako sve do zaključenja transakcije

po isteku perioda trajanja aukcije, BST zaključuje transakciju uzimajući najvišu kupovnu cijenu.

Rok plaćanja kod kupovine na aukciji za paket akcija sa utvrđenim uslovima je osam dana od dana zaključenja ugovora o prodaji. Kada kupac ne isplati cijenu u ugovorenom roku, ugovor o prodaji se raskida, a aukcija se proglašava neuspjelom.

9

3. PROCES PRIVATIZACIJE U BIH

3.1. Proces privatizacije

Privatizacija praktično svakog pojedinačnog preduzeća odvija se kroz identični proces od četiri (4) koraka:

Strateško razmatranje i odlučivanje: razmatranje i postavljanje političkih i ekonomskih ciljeva, uključujući očekivanja od uvoza kapitala i/ili znanja i pristupa tržištima i tehnologiji; evaluacija političkog i ekonomskog okruženja; selekcija privatizacionih kriterija; procjena privatizacionih rizika; razvoj strategije za borbu sa političkim poteškoćama, kao što je otpor javnosti ili zaposlenih i menadžera preduzeća prema privatizaciji, što je zapravo otpor (organizacionim) promjenama.5

Priprema privatizacije: neophodne fizičke, finansijske (npr. tretman starog duga) ili organizacione, strukturalne ili kadrovske promjene prije privatizacije, kako bi se ona olakšala; procjena imovine i obaveza preduzeća; eventualno određivanje minimalne cijene; formulisanje investicija i mjera za zaštitu zaposlenih, koje će novi vlasnik preduzeti; određivanje zakonske i druge odgovornosti za postupanje sa „starim dugom za zaštitu životne sredine“; garancije da će preduzeće zaista nastaviti da posluje i/ili garancije kvaliteta proizvoda; izrada nacrta neophodnih pravnih akata.

Marketing: potraga za strateškim investitorom, tenderski ili aukcijski proces, oglašavanje i druge marketinške aktivnosti kao što su: direktne ponude, turneje, itd.

Evaluacija ponuda/ponuđača, pregovori i zaključivanje ugovora.

3.2. Bosna i Hercegovina u poslijeratnoj tranziciji

Iako je od rata prošlo skoro šesnaest godina, Bosni i Hercegovini tek slijedi značajan ekonomski oporavak. Uzimajući u obzir vrijeme koje je BiH izgubila tokom rata devedesetih godina i dugi period tranzicije do kraja devedesetih (koji je zapravo još uvijek u toku), ova decenija reformi nije uspješno iskorištena kako bi se dovršili svi ključni procesi i kako bi se omogućilo da država sustigne ostale zemlje koja se više uznapredovale u ovom procesu.

Tek nedavno je BiH prebacila fokus sa poslijeratne rekonstrukcije na transformaciju prema tržišnoj ekonomiji i sporom otvaranju za strane investicije. Međutim, strani i domaći investitori se suočavaju sa brojnim ozbiljnim preprekama, uključujući složen pravni i regulatorni okvir, netransparentne procedure poslovanja, slabe sudske strukture i korupciju.

Prema izvještaju Svjetske banke „Doing Business 2009”, BiH je sa 117. mjesta na kojem je bila prethodne godine, pala na 119. mjesto. Sada je na posljednjem mjestu među zemljama Evrope i centralne Azije kada su u pitanju vrijeme i troškovi osnivanja preduzeća, kao i troškovi registrovanja imovine.

5 Preduzeće će moći pristupiti promjenama samo ako postoji dovoljan nivo znanja o tome šta i kako treba mjenjati. No, prije svođenja bilo kakvih promjena neophodno je definisati sve organizacione karakteristike i mogućnosti zaposlenih da prihvate nove kulturne obrasce. Neophodno je ubjediti zaposlene da je napredak moguć jedino kroz promjene. Zagovornici promjena polaze od toga da su promjene poželjne jer donose beneficije, korist. Protivnici ističu teškoće u izvođenju promjena, nejasne posljedice po njihov status, sigurnost, navike... Dakle, postoji „sukob kultura”, pa je zadatak menadžera da “otporaše” prevede u dijelove koje podržavaju promjene (ubjeđivanjem, demonstracijom prednosti, davanjem garancija, itd).

10

Slični trendovi mogu se uočiti uzimajući u obzir sveukupni nivo korupcije, prema globalnom Indeksu percepcije korupcije (CPI) Transparency International-a. BiH je nekoliko godina doživljavala stalni pad na CPI listi, završivši na kraju sa indeksom 2.9 u 2005. i 2006. godini, čime je postala jedna od najkorumpiranijih i najnerazvijenijih evropskih država, sa najvećom prisutnošću fenomena „zarobljene države“. Neznatan napredak primijećen je 2007.godine (indeks je bio 3.3), uglavnom kao posljedica većeg pritiska civilnog društva i medunarodne zajednice na vlade da povećaju napore u borbi protiv korupcije. Na žalost, niz događaja tokom 2007. i 2008. godine doveo je ponovo do

pogoršanja indeksa (ocjena 3.2 u 2008. godini), što je dovelo BiH maltene na samo dno liste evropskih zemalja.

Prema podacima organizacije Freedom House:

„Percepcija korupcije u BiH je visoka, a javnost se čini naviknuta na to. Nije bilo ozbiljnih naznaka vlasti da je spremna da se bavi tim pitanjem, uprkos usvajanju antikorupcijske strategije i novog državnog zakona o antikorupcijskom tijelu, koje su usvojene kao uslov za liberalizaciju viznog režima s EU. Zahvaljujući nedostatku istinske spremnosti od strane vlade da se zaustavi plamen korupcije, i povećanju pritiska na nedržavne aktere koji su usmjereni na borbu protiv korupcije, procjena korupcije BiH ostaje na 4.5”

6 Izvor: http://www.transparency.org/policy_research/surveys_indices/cpi/2010/results 7 http://www.freedomhouse.org/template.cfm?page=17

Slika 2 – Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu6

Slika 3- Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji”7

11

Republika Srpska

Zakon o privatizaciji državnog kapitala u RS donešen je 1998. godine (“Službeni glasnik Republike Srpske“ 24/98) i mijenjan je i dopunjavan 2002., 2003. (dva puta) i 2005. godine.

Republika Srpska je 2006. godine donijela potpuno novi Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima (51/06) koji je jednom mijenjan u januaru 2007. godine.

Zakon o privatizaciji iz 1998. godine definisao je privatizaciju kao prodaju i prenošenje državnog kapitala u preduzećima koja su u svojini RS, u svojinu domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica, i pošao je od stava da su osnovni principi privatizacije javnost i ravnopravnost učesnika. Treba napomenuti da su stanovi u državnom vlasništvu, poslovni prostori, garaže i druga državna imovina privatizovani po posebnim zakonima. Proces privatizacije stanova je završen, dok je Zakon o privatizaciji poslovnih prostora i garaža donešen, ali zbog spora između entitetske vlasti i lokalnih nivoa vlasti, prije svega u pitanju rasporeda sredstava od privatizacije ove imovine, Zakon nikada nije primjenjen u praksi iako je usvojen u NSRS.

Kako je već navedeno, Republika Srpska je donijela novi Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, u kome je, iako je deklaratorno zadržala principe zakona iz 1998. godine, unekoliko promjenila proces privatizacije tzv. strateških preduzeća, na način što je ukinula Agenciju za privatizaciju, uspostavila Investiciono razvojnu banku RS8, kao ovlaštenog prodavca državnog kapitala, a kao predmet privatizacije su označeni akcije i udjeli koji se nalaze u portfelju Akcijskog fonda RS i državni kapital koji se do stupanja na snagu tog zakona nije privatizovao.

Najznačajnija promjena koja je usvojena ovim zakonom je mogućnost da se državni kapital u preduzećima iz oblasti proizvodnje i distribucije električne energije, naftne industrije, željezničkog saobraćaja, telekomunikacija, vodosnabdijevanja, rudarstva i šumarstva, javnih medija, igara na sreću, proizvodnje oružja, vojne opreme i ostalim preduzećima od strateškog značaja, privatizuje po posebnim privatizacionim programima koje donosi Vlada RS, uz saglasnost Narodne skupštine RS, s tim da i od ovog izuzetka Zakon kreira još izuzetaka, a koji se tiču mogućnosti da Vlada RS, u gore navedenim oblastima, može preduzeća privatizovati metodom neposrednog odabira kupca, uz saglasnost Narodne skupštine RS.

Pozivom na ovaj Zakon o privatizaciji, Narodna skupština RS je donijela Zakon o uslovima prodaje akcija iz oblasti naftne industrije Republike Srpske (februar 2007. godine, sa izmjenama i dopunama iz jula 2007. godine). Na osnovu ovog specijalnog Zakona, prodana je naftna industrija Republike Srpske (Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod, Rafinerije ulja a.d. Modriča i Petrol a.d. Banja Luka) ruskom partneru „Neftegazinkor”9. Ne zna se u potpunosti ko su vlasnici 60% ovog preduzeća koje je kupilo naftnu industriju Republike Srpske.

Kao neophodni instrumenti koji prate privatizaciju, donešen je Zakon o hartijama od vrijednosti, ustanovljena je Komisija za hartije od vrijednosti kao centralno regulatorno tijelo, uspostavljen je Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) i osnovana je Berza u Banja Luci (BLSE).

U martu 2006.g., NSRS je donijela Zakon o reviziji privatizacije u državnim preduzećima i bankama, s ciljem utvrđivanja nezakonitosti u procesu privatizacije i utvrđivanja vlasničke strukture kapitala, te sprečavanja organizovanog kriminala da uspostavi kontrolu nad kapitalom i utvrđivanja obaveza i odgovornosti odgovornih lica u organima državne uprave. Pod revizijom privatizacije smatra se ispitivanje odluka i postupaka Vlade Republike Srpske, Direkcije za privatizaciju RS, Ministarstva finansija RS i Jedinice za privatizaciju banaka, kao i odluka i postupaka drugih organa Republike Srpske; procedura u provođenju privatizacije, tendera,

8 Zvanični website Investicione razvojne banke Republike Srpske: http://www.irbrs.net/ 9 http://www.neftegazincor.ru/

12

licitacija, direktne prodaje; ugovora o privatizaciji i izvršavanja ugovorenih obaveza, promjena vršenja djelatnosti preduzeća suprotno uslovima iz ugovora o prodaji i načina upotrebe stare devizne štednje u postupku privatizacije.

Reviziju procesa privatizacije sprovodi Komisija za reviziju privatizacije koju imenuje Vlada RS.

Privatizacija banaka

Banke u RS su privatizovane na osnovu Zakona o privatizaciji državnog kapitala u bankama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98). Kao i preduzeća, banke su bile dužne da sačine početni bilans, koji je odobravalo Ministarstvo finansija RS, a po osnovu posebnog zakona. Sve banke koje su imale u strukturi kapitala preko 50% državnog kapitala ušle su u proces privatizacije, a nesolventnim bankama je Agencija za bankarstvo RS oduzimala dozvolu za rad i banka je prestajala sa radom. Postupak privatizacije banaka je provodilo Ministarstvo finansija, a predmet prodaje su bile postojeće ili nove akcije, kroz emisiju istih, dok su metode prodaje bile licitacija i neposredna pogodba, u slučaju da licitacija nije uspjela.

Plaćanje dionica banke u toku privatizacije je bilo moguće samo novcem, s tim da kreditiranje kupovine dionica nije moglo biti iz kapitala banke koja se privatizuje. Sredstva ostvarena prodajom postojećih dionica su pripadala Budžetu RS, dok su sredstva za kupovinu novoemitovanih dionica pripadala banci. Ugovor o prodaji dionica banke odobravala je Vlada RS, a sam ugovor, u pismenoj formi, zaključivalo je Ministarstvo finansija RS.

3.3. Ishod privatizacije u BiH

Republika Srpska

U Republici Srpskoj je putem Banjalučke berze prodan državni kapital u jednom strateškom i 186 akcionarskih društava iz vaučer ponude, za ukupnu vrijednost od 50 100 000 KM od čega je 6 627 000 KM u novcu (u 2008. godini, otkako je uspostavljeno potpuno funkcionisanje IRBRS10, kao ovlaštenog prodavca državnog kapitala). Ovaj postupak privatizacije je generalno ocjenjen kao pozitivan u odnosu na raniji način putem licitacije. Težište u izboru metode privatizacije stavljeno je na prodaju putem berze, čime bi mehanizmi tržišta kapitala značajnije bili uključeni u proces privatizacije.

Tabela 1: Stanje državnog kapitala u RS, 13. novembra 2008. godine11

Opis 000 000 KM %

Ukupan iznos državnog kapitala na dan 30.06.1998.godine 8 642

Državni kapital za privatizaciju 8 277 100.00

Ukupan iznos državnog kapitala privatizovan svim metodama privatizacije

5 669 68.49

Ostatak državnog kapitala za privatizaciju 2 608 31.51

10 Investiciona razvojna banka Republike Srpske 11 Izvor: Investiciona razvojna banka Republike Srpske i Transparency International

13

Preostala privatizaciona ponuda u RS, u vidu portfelja Akcijskog fonda Republike Srpske na dan 30.09.2008.godine, obuhvatala je državni kapital u 390 preduzeća, od čega je u njih čak 118 (ili 30.26%) pokrenut postupak stečaja ili likvidacije.

Od preostalih 272 preduzeća, čak 145 (ili 53.30%) nije izvršilo usklađivanje sa Zakonom o preduzećima (korporatizaciju) ili nije do kraja sprovelo taj postupak. Ovo naročito predstavlja problem ako se ima u vidu da je zakonom i podzakonskim aktima predviđeno da se najveći broj privatizacija u RS sprovede metodom prodaje akcija na berzi, za šta je korporatizacija preduzeća nužan preduslov. Takođe, jedan broj preduzeća iz ove grupe ne radi već duži niz godina, te se nameće potreba rješavanja njihovog statusa, kako bi se dobila prava slika preostale privatizacione ponude u RS.

Federacija BiH

Proces privatizacije državnog kapitala tekao je vrlo sporo, pa je čak i tzv. masovna privatizacija bila zabrinjavajuće loše rukovođena. Tako su se od 1999. do 2003. godine odvijala ukupno tri ciklusa javnih ponuda akcija sa različitim uslovima u svakom ciklusu.

Ukupna knjigovodstvena vrijednost privatizovanog državnog kapitala procjenjuje se na 3.6 milijardi KM, dok je ukupna vrijednost kapitala uplaćenog u sertifikatima 7.83 milijardi KM. Putem takve inicijalne javne ponude ukupno je privatizovano 765 preduzeća, u koja je ušlo preko 55 000 novih akcionara.

Pored sertifikata, obavljena je i prodaja putem tendera u 600 preduzeća u periodu 1999-2006. godine. Ukupan broj preduzeća privatizovanih tenderskom metodom u FBiH od 1999-2006. godine je bio 600, ukupne nominalne vrijednosti 1.53 milijardi KM, dok je njihova ukupna utvrđena cijena iznosila 782 miliona KM. Kroz privatizaciju navedenih subjekata, ukupno je ugovoreno i 1.24 milijardi novih investicija. Konačno, radna snaga koju obuhvata tih 600 preduzeća, u trenutku njihove privatizacije, iznosila je ukupno 41 958 zaposlenih, pored kojih je zaposleno ili formalizovan radni status njima još 13 487.

14

ZAKLJUČAK

Do 31. oktobra 2007.godine skoro dvije trećine državnog kapitala je bilo privatizovano u Republici Srpskoj, dok je u Federaciji riječ o otprilike 52% predviđenog kapitala. Opšta procjena procesa privatizacije u BiH za sada pokazuje da privatizacija nije ispunila očekivanja iz sljedećih razloga: odugovlačenje samog procesa, nedostatak transparentnih i jasnih pravila i kriterijuma, naročito u privatizaciji tzv. preduzeća od strateškog značaja, nejednak tretman prema potencijalnim ulagačima koji je doveo do značajnog smanjenja tržišnog kapitala, kako u Federaciji BiH, tako i u Republici Srpskoj, zatim nepoštivanje principa korporativnog upravljanja, što je kao posljedicu imalo nedostupnost informacija od strane vlasnika, vezano za njihova prava i obaveze, nedostatak vladavine prava, sukobi interesa javnih zvaničnika uključenih u proces privatizacije, itd.

Problemi u BiH bili su veoma specifični i nisu bili uobičajeni u drugim zemljama koje su provodile privatizaciju. Najveći među njima čini se da je samo odugovlačenje privatizacije, tj. njeno neprovođenje i svi prateći negativni efekti. Dva nezavisna modela privatizacije i ne bi bila toliko problematična, da je privatizacija provedena koordinirano i brzo. Međutim, odugovlačenje je pogodovalo slabom regulisanju post-privatizacionog tržišta, pa je samim tim i novonastali pravni sistem, barem u ranim post-dejtonskim godinama, bio bitno različit.12

Sve navedeno predstavlja samo neke od primjera netransparentnih procedura od strane javnih organa BiH. Direktna selekcija partnera primjenjuje se i na drugim poljima, kao što su koncesije13, greenfield investicije14, kao i druge oblike javnog ugovaranja. Ovo postaje naročito važno kada se uzme u obzir da ovakva ugovaranja nisu propraćena odgovarajućim studijama izvodljivosti, analizama uticaja na ekologiju i ostalim preventivnim mehanizmima.

Pritisak na zakonitiji i transparentniji proces privatizacije doveo je do usvajanja Zakona o reviziji privatizacije državnog kapitala u preduzećima i bankama Republike Srpske iz 2006. godine. No, borba po svaku cijenu za političku kontrolu nad prihodima od privatizacije će najvjerovatnije dovesti do konfiskacije već prodane imovine, što svakako može poslati veoma nepovoljnu poruku ostalim potencijalnim ulagačima da njihova prava privatnog vlasništva nisu uopšte zagarantovana i zaštićena. Sve ovo kada se zbroji, može imati značajan negativan uticaj na imidž BiH u svijetu.

Kao posljedica ovoga, Bosna i Hercegovina ima najniži procenat direktnih stranih ulaganja u poređenju sa drugim zemljama u tranziciji, velike afere se povezuju sa promjenom vlasništva gotovo svakog značajnog preduzeća, a pojedini slučajevi privatizacije strateških preduzeća čekaju svoj epilog na sudu.

12 Prema podacima Transparency International 13 Koncesija je pravo na korištenje nacionalnog dobra za obavljanje privredne djelatnosti. Koncesija je pravo koje se prodaje - na temelju njega se ostvaruje zarada - pa ga je kao preduzetničku glavnicu potrebno kupiti prije početka korištenja. 14 Grinfild investicija (engl. Greenfield investment) je jedna od vrsta investicija, za koju je značajno, da se sa poslom počinje posve od početka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora i radnika. Grinfild investicija je alternativa ostalim vrstama investicija, kao što su na primjer preuzimanje, partnersko udruženje, otkup licence itd. Greenfield investicije predstavljaju osnivanje potpuno novog preduzeća tj. stvaranje nove proizvodne imovine što je po pravilu privilegija velikih multinacionalnih kompanija. Razgranavanjem svoje mreže preduzeća one povećavaju i svoj ekonomski uticaj na svjetske privredne tokove.

15

PRILOZI

Prilog 1: Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima

16

Prilog 2: Pravila prodaje na berzi

17

Prilog 3: Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu15

15 Izvor: http://www.irbrs.net/docs/upload/Plan%20privatizacije%202011.pdf

18

Prilog 4: Pregled neprivatizovanih preduzeća16

Preduzeće Opština

1. „AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

2. A.D. „15.APRIL“ VIŠEGRAD VIŠEGRAD

3. SP „AUTOTRANSPORT“ AD ZVORNIK ZVORNIK

4. KP "BUDUĆNOST" AD LAKTAŠI LAKTAŠI

5. „BIŠINA“ AD NEVESINjE NEVESINJE

6. „BJELAŠNICA“ AD PALE PALE

7. KP „BOBAS“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

8. DI „BORJA“ AD TESLIĆ TESLIĆ

9. AD „BOSANKA“ PALE PALE

10. BRODTEKS FABRIKA ČARAPA I PREDIVA AD B.BROD BOSANSKI BROD

11. „BROMET“ AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD

12. AD „BROD“ BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD

13. FO „BOSNA-OBUĆA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

14. „BUDUĆNOST“ AD ŠAMAC ŠAMAC

15. ČAJAVEC CENTAR ZA KVALITET BANJA LUKA BANJA LUKA

16. „DRUŠTVENI STANDARD“ ČAJAVEC AD BANJA LUKA BANJA LUKA

17. „CELPAK“, AD PRIJEDOR PRIJEDOR

18. „CICELJ“ AD ČAJNIČE ČAJNIČE

19. „ČISTOĆA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

20. „ČAJAVEC“ EOP AD BANJA LUKA BANJA LUKA

21. ČAJAVEC PT AD BANJA LUKA BANJA LUKA

22. „ČAJAVEC“ SO AD BANJA LUKA BANJA LUKA

23. „ČAJAVEC“ SPECIJALNI UREĐAJI AD BANJA LUKA BANJA LUKA

24. „ČAJAVEC“ ŠTAMPANE VEZE AD BANJA LUKA BANJA LUKA

25. „ČAJAVEC TELEKOMUNIKACIJE I ELEKTRONIKA AD BANJA LUKA BANJA LUKA

26. „ČAJAVEC“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

27. „ČAJAVEC“ MDU AD BANJA LUKA BANJA LUKA

28. „ČAJAVEC-MEGA“ AD BANJA LUKA BANJA LUKA

29. MIKROELEKTRONIKA AD, BANJA LUKA BANJA LUKA

30. „ČAJAVEC“ PEM AD BANJA LUKA BANJA

31. „ČAJAVEC“ PRECIZNI LIV AD BANJA LUKA BANJA LUKA

32. „ČAJAVEC“ PPS, TELEKOMUNIKACIJE AD BANJA LUKA BANJA LUKA

33. „ČAJAVEC“ PROMET AD BANJA LUKA BANJA LUKA

34. „ČAJAVEC“ SIP AD BANJA LUKA BANJA LUKA

35. KP „ČISTOĆA“ AD, ŠAMAC ŠAMAC

36. ČISTOĆA I ZELENILO AD ČELINAC ČELINAC

37. „DRINA“ AD BRATUNAC BRATUNAC

38. „DRINIĆ“ AD PETROVAC-DRINIĆ PETROVAC

39. „DALEKOVODINŽENjERING“ AD BRATUNAC BRATUNAC

40. „ELASTIK“ AD VLASENICA VLASENICA

41. ENERGOINVEST AD PALE PALE

42. „ENIKON“ AD SA P.O. ZVORNIK ZVORNIK

43. MJEŠOVITI HOLDING „ELEKTROPRIVREDA“ MATIČNO PREDUZEĆE AD TREBINJE TREBINJE

44. „FAGMIN“ AD PETROVO PETROVO

45. „FAMOD“ AD ZVORNIK ZVORNIK

46. FO „KOTOR VAROŠ“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

47. FON ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI

48.FABRIKA ŠEĆERA BIJELjINA AD VELIKA OBARSKA BIJELJINA

49. „FABRIKA STOLOVA I STOLICA“ AD LOPARE AD LOPARE

16 Izvor: http://www.irbrs.net/PrivatizacijaRezultatiDB.aspx?tab=2&lang=cir

19

Preduzeće Opština

50. FABRIKA STOČNE HRANE AD NOVA TOPOLA NOVA TOPOLA

51. „FSV“ AD LUKAVICA LUKAVICA

52. „FABRIKA VIJAKA“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

53. „GRADSKA ČISTOĆA“ AD BRATUNAC BRATUNAC

54. KP „GRADSKA ČISTOĆA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA

55. „GLAS SRPSKE“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

56. „GAS PROMET“ AD ISTOČNO SARAJEVO-PALE PALE

57. „GRADAC“ AD BRATUNAC BRATUNAC

58. „GRIJANjE“ AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD

59. KP „GRADSKE TOPLANE“ AD PALE PALE

60. „GRADSKA TOPLANA“ AD DOBOJ DOBOJ

61. GRADSKA TRŽNICA AD PRIJEDOR PRIJEDOR

62. HOTEL „BOSNA“ AD, BANjA LUKA BANJA LUKA

63. „HEMIJA“ AD MODRIČA MODRIČA

64. HPK AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA

65. HRANAPRODUKT AD, ŠAMAC ŠAMAC

66. HIT CENTAR AD ZVORNIK ZVORNIK

67. HOTEL „KRAJINA“ AD, MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

68. INGA AD GRADIŠKA GRADIŠKA

69. „INTAL“ AD MILIĆI MILIĆI

70. „ITRIS“ AD SRBAC SRBAC

71 IVANjSKO POLjE AD BOSANSKI BROD BOSANSKI BROD

72. IZBOR AD SREBRENICA SREBRENICA

73. „IRCE“ AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO

74. „IZVOR“ AD BILEĆA BILEĆA

75. AD DI „JADAR“ ZVORNIK ZVORNIK

76. „JADRANKA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

77. „JELŠINGRAD“ FAM AD BANjA LUKA BANJA LUKA

78. „JAHORINKA“ AD MOKRO MOKRO

79. „JUGOMONTAŽA“ AD BILEĆA BILEĆA

80. „JUPROM“ AD NEVESINjE BILEĆA

81. KP „KOMUNALAC-TESLIĆ“ AD TESLIĆ TESLIĆ

82. KOMUNALAC AD BIJELjINA BIJELJINA

83. „KOMUNALNO“ AD MILIĆI MILIĆI

84. „KOMUNALAC-MODRIČA“ AD MODRIČA MODRIČA

85. „KOMUNALAC“ AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA

86. „KOMUNALAC“ AD DERVENTA DERVENTA

87. „KOMUS“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD

88. „KOMPRED“ AD UGLjEVIK UGLJEVIK

89. „KOMUNALNO“ AD TREBINjE TREBINJE

90. J.P. „KOMUS“ AD BILEĆA BILEĆA

91. KP „KOMUNALAC“ AD FOČA FOČA

92. J.P. „KOMUS“ AD GACKO GACKO

93. KP KOMUNALAC AD LAKTAŠI LAKTAŠI

94. JP KOMUS AD NEVESINjE NEVESINJE

95. JP „KOMRAD“ AD ROGATICA ROGATICA

96. K.P. KOMUNALAC AD SRBAC SRBAC

97. KP KOMUNALAC AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD

98. FAMOS FABRIKA „KORAN“ AD, PALE PALE

99. KOSMOS AD BANjA LUKA BANJA LUKA

100. K.P. „PARK“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

101. JP „KOMUNALNO“ AD PALE PALE

102. KP „TOPLANA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA

20

Preduzeće Opština

103. KP ČISTOĆA AD VLASENICA VLASENICA

104. „KRAJINABORAC“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

105. „KRAJINAPROMET“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD

106. KRAJINAPETROL AD BANjA LUKA BANJA LUKA

107. „KTK ALHOS“ AD SOKOLAC SOKOLAC

108. KOMUNALNE USLUGE AD PRIJEDOR PRIJEDOR

109. DIP „KOZARA“ AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA

110. „LIMKO“ AD SKELANI SKELANI

111. RŽR „LjUBIJA“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR

112. KP „LISINA“ A.D. ŠIPOVO ŠIPOVO

113. LUTRIJA RS AD BANjA LUKA BANJA LUKA

114. MI „LEVITA“ GRADIŠKA GRADIŠKA

115. MAGLIĆ-HOLDING AD FOČA FOČA

116. DI „MANjAČA“ AD MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

117. MLINPEK AD PRNjAVOR PRNJAVOR

118. „MOTAJICA AD SRBAC SRBAC

119. „MOTAJICA“ AD DERVENTA DERVENTA

120. „METALAC“ AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD

121. „METALRAD“ AD MODRIČA MODRIČA

122. „NAPREDAK“ AD HAN PIJESAK HAN PIJESAK

123. NOVI VELEPROMET AD ZVORNIK ZVORNIK

124. „NEVESINjKA“ AD NEVESINjE NEVESINJE

125. OC „JAHORINA“ AD PALE PALE

126. „OČNA OPTIKA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

127. PAK CENTAR AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO

128. JP PROTIVGRADNA PREVENTIVA AD GRADIŠKA GRADIŠKA

129. KP „PARK“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR

130. „PLANINA“ AD BLATNICA TESLIĆ

131. „PLANINSKO“ AD HAN PIJESAK HAN PIJESAK

132. AD PALE-STAN PALE PALE

133. „PETAR MRKONjIĆ“ AD MODRIČA MODRIČA

134. DI „PODGRADCI“ AD GORNjI PODGRADCI GORNjI PODGRADCI

135. SRPSKE POŠTE AD BANjA LUKA BANJA LUKA

136. „PROGRES“ AD DOBOJ DOBOJ

137. „PROLEKS“ AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

138. „PROTEKT“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR

139. „VODOVOD I KOMUNALIJE“ AD ZVORNIK ZVORNIK

140. „RAZVITAK“ AD DVOROVI, BIJELjINA BIJELJINA

141. „RIBNIK“ AD RIBNIK RIBNIK

142. JP „RAD“ AD BRATUNAC BRATUNAC

143. GP „RADNIK“ AD, DOBOJ DOBOJ

144. GIK „RADNIK“ AD, SREBRENICA SREBRENICA

145. RAD AD TESLIĆ TESLIĆ

146. „REMONT MONTAŽA“ AD BIJELjINA BIJELJINA

147. RUDNIK MRKOG UGLjA „MILjEVINA“ AD MILjEVINA MILJEVINA

148. „ROMANIJA“ AD SOKOLAC SOKOLAC

149. „ROTEKS“ AD ROGATICA ROGATICA

150. RUDNIK OLOVA I CINKA „SASE“ AD SREBRENICA SREBRENICA

151. VP „SAVA“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA

152. „6.AVGUST“ AD MILIĆI MILIĆI

153. BRC „ŠEHER“ BANjA LUKA BANJA LUKA

154. PD „SEMBERIJA“ AD, BIJELjINA BIJELJINA

155. „SOKO FTS“ AD LjUBINjE LJUBINJE

21

Preduzeće Opština

156. „SARAJEVO-GAS“ AD ISTOČNO SARAJEVO I. SARAJEVO

157. „SOKO GUMA“ AD LjUBINjE LJUBINJE

158. „SANATRON“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD

159. „SOKO HOLDING“ AD LjUBINjE LJUBINJE

160. STAKORINA AD, LUKE-ČAJNIČE ČAJNIČE

161. RUDNIK LIGNITA „STANARI“ AD STANARI STANARI

162. „STANOSERVIS“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD

163. „STOČAR“ BANjA LUKA BANJA LUKA

164. JPŠ ŠUME REPUBLIKE SRPSKE AD SOKOLAC SOKOLAC

165. „SAVA AD BIJELjINA BIJELJINA

166. NIRS-TERPENTIN AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD

167. „TOPLANA DERVENTA“ AD DERVENTA DERVENTA

168. UTRC „TERME OZREN“ AD PETROVO-KAKMUŽ PETROVO

169. „TOPLANA“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

170. TOPLANE AD SOKOLAC SOKOLAC

171. A.D. „TOPLANA“ PRIJEDOR PRIJEDOR

172. „TRGOEKSPORT“ AD NEVESINjE NEVESINJE

173. ITK „TRIKO“ AD GRADIŠKA GRADIŠKA

174. „TRGOPROM“ AD BILEĆA BILEĆA

175. TI „UKRINA“ AD DERVENTA DERVENTA

176. „UNIONINVEST“ AD ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO

177. „UNIVERZAL“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

178. VODOVOD AD BANjA LUKA BANJA LUKA

179. VODOVOD AD ČELINAC ČELINAC

180.KP VODOVOD AD GRADIŠKA GRADIŠKA

181. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ VLASENICA VLASENICA

182. VODOVOD AD KOZARSKA DUBICA KOZARSKA DUBICA

183. JP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD PALE PALE

184. „VODOVOD“ AD PRIJEDOR PRIJEDOR

185. KP „VODOVOD“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR

186. JP „VODOVOD“ AD TREBINjE TREBINJE

187. “VODOVOD“ AD DOBOJ DOBOJ

188. JP „VODOVOD“ AD GACKO GACKO

189. JP VODOVOD AD NEVESINjE NEVESINJE

190. KP „VODOVOD“ AD SRBAC SRBAC

191. „VEZIONICA“ AD ZVORNIK ZVORNIK

192. „VIHOR“ AD BRATUNAC BRATUNAC

193. „VODOVOD I KANALIZACIJA MODRIČA“ AD MODRIČA MODRIČA

194. „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD BIJELjINA BIJELJINA

195. PVIK „IZVOR“ AD FOČA FOČA

196. KP „VIK“ A.D. ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO

197. KP „VODOVOD I KANALIZACIJA“ AD NOVI GRAD NOVI GRAD

198. JP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ROGATICA ROGATICA

199. KP VODOVOD I KANALIZACIJA AD ŠAMAC ŠAMAC

200. JP VIK „VRELO BIOŠTICA“ AD SOKOLAC SOKOLAC

201. J.P. „VODOVOD“ AD BILEĆA BILEĆA

202. „VELEPROMET&RK“ AD ŠAMAC ŠAMAC

203. VP „SEMBERIJA“ AD BIJELjINA BIJELJINA

204. DI „VRBAS“ AD BANjA LUKA BANJA LUKA

205. „VARDA“ AD VIŠEGRAD VIŠEGRAD

206. „VRBAS“ AD LAKTAŠI LAKTAŠI

207. „VETERINARSKO STOČARSKI CENTAR“ A.D. BANjA LUKA BANJA LUKA

208. AD VETERINARSKA STANICA PETROVO PETROVO

22

Preduzeće Opština

209. „VUČIJAK“ AD PRNjAVOR PRNJAVOR

210. „ZENIT“ AD BIJELjINA BIJELJINA

211. ŽELjEZNICE RS AD DOBOJ DOBOJ

212. ŽITOPRODUKT AD BANjA LUKA BANJA LUKA

213. „ŽIVINOPRODUKT“ AD SRBAC SRBAC

214. ZVORNIK-STAN AD ZVORNIK ZVORNIK

215. DP PLASTIKA p.o. BANjA LUKA BANJA LUKA

216. ODP „AUTOPROMET GLAMOČ“ BANjA LUKA BANJA LUKA

217. JKP RIBNIK S.KLjUČ S.KLJUČ

218. JP CENTAR ZA KULTURU, INFORMISANjE I OBRAZOVANjE RIBNIK S.KLJUČ

219. IPC KOZARSKI VIJESNIK PRIJEDOR PRIJEDOR

220. JP DERVENTSKI LIST I RADIO DERVENTA, DERVENTA DERVENTA

221. ODP „POLjOOPREMA“ ISTOČNO SARAJEVO ISTOČNO SARAJEVO

222. ODP "25. NOVEMBRA" S.BROD S.BROD

223. JP VETERINARSKA STANICA RIBNIK S.KLjUČ S.KLJUČ

224. OD ŠIP „KLjUČ“ PO PREVIJA KLJUČ

225. POLjOPRIVREDNO DOBRO BUTMIR S.ILIDžA S.ILIDŽA

226. JODP VETERINARSKA STANICA LOPARE LOPARE

227. JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE VUKOSAVLjE VUKOSAVLJE

228. ZDP IKM S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO

229. ODKUP GRADSKO GROBLjE BANjA LUKA BANJA LUKA

230. DP „PRATEKS“ P.O. PALE PALE

231. MDP UNIS PALE PALE

232. JODP RAD S.SARAJEVO S.SARAJEVO

233. ODP GRADSKI I PRIGRADSKI SAOBRAĆAJ BIJELjINA BIJELJINA

234. MDP POSLOVNI SISTEM RMK PRIJEDOR, PRIJEDOR PRIJEDOR

235. ODP „KERAMIKA“ BRATUNAC BRATUNAC

236. JP KIOC "PETAR KOČIĆ" MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

237. JP TREBINjE SPORT TREBINjE TREBINJE

238. CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU K.DUBICA K.DUBICA

239. JODP „POLET“ SREBRENICA SREBRENICA

240. JODP "DOM KULTURE" SREBRENICA SREBRENICA

241. JP VETERINARSKA STANICA ILIDžA ILIDŽA

242. DP ZAVOD ZA STUDIJE I PROJEKTOVANjE BANjA LUKA BANJA LUKA

243. DTP NOVITET-PETROVAC DERVENTA DERVENTA

244. DIŠP OŠTRELj DRINIĆ PETROVAC

245. DTP TRGOVINSKI MAGAZIN DERVNETA DERVENTA

246. DP PREVOZ BANjA LUKA BANJA LUKA

247. ODP FRIZER TREBINjE TREBINJE

248.DP FRIZER PRIJEDOR PRIJEDOR

249. ODP „LIGNOŠPER“ NOVI GRAD NOVI GRAD

250. JODKP "USLUGA" RUDO RUDO

251. ODP ZAGORJE KALINOVIK KALINOVIK

252. ODP „TRIKOTAŽA“ FOČA FOČA

253. ODP „FABRIKA ČARAPA“ FOČA FOČA

254. ODP „TOPLANA“ SA P.O. ŠAMAC ŠAMAC

255. ODP VAZDUŠNA BANjA NEVESINjE NEVESINJE

256. „ČAJAVEC-TEMIKA“ FOČA FOČA

257. OJDP VODE BIJELjINA BIJELJINA

258. MDP MAGROS -SARAJEVO, S.ILIDžA S.ILIDžA

259. JODP SRPSKI RADIO MODRIČA sa p.o.MODRIČA MODRIČA

260. ODJP SRPSKI RADIO GRADIŠKA GRADIŠKA

261. ODP „TRANSPORT“ UGLjEVIK UGLJEVIK

23

Preduzeće Opština

262. ITK „SVILA“ AD ČELINAC ČELINAC

263. JP RADIO-SRBAC SRBAC SRBAC

264. JKP „SANA“ OŠTRA LUKA OŠTRA LUKA

265. JKP "PRVI MART" ČAJNIČE ČAJNIČE

266. ODP „BOSNAEKSPRES“ DOBOJ DOBOJ

267. ODJKP „CVRCKA“ KNEŽEVO KNEŽEVO

268. JODP KOMUNALNO LjUBINjE LJUBINJE

269. ODZP KOOPERATIVA LjUBINjE LJUBINJE

270. AUTOPREVOZ-EKSPRES ČELINAC ČELINAC

271. JIIP SRPSKI GLAS ZVORNIK ZVORNIK

272. DP ZANAT PROM sa p.o. DOVOJ DOBOJ

273. JODP KSC ZVORNIK ZVORNIK ZVORNIK

274. CIKO TREBINjE TREBINJE

275. KJP KOMUNALNO S.KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA

276. „JELŠINGRAD“ FMU AD KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

277. MDP UNIS SARAJEVO ZDP TVORNICA KOTRLjAJUĆIH LEŽAJEVA SOKOLAC SOKOLAC

278. ODP „TKAONICA ĆILIMA“ I.SARAJEVO I. SARAJEVO

279. JKP ZELENILO I ČISTOĆA ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI

280. MGP ŠTAMPARIJA RIBNIK RIBNIK

281. JP RADIO PRNjAVOR, PRNjAVOR PRNJAVOR

282. VETERINARSKA STANICA ČAJNIČE ČAJNIČE

283. ZDP PETROLINVEST S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO

284. DP „INŽENjERING-RITE“ UGLjEVIK 2 UGLJEVIK

285. IP NOVI GLAS DOO BANjA LUKA BANJA LUKA

286. ZDP RADOVINjA-METAL p.o. LjUBINjE LJUBINJE

287. REGIONALNI CENTAR ZA PRIMJENU NAUKE U POLjOPRIVREDI BANjA LUKA BANJA LUKA

288. DD RADIO DOBOJ DOBOJ DOBOJ

289. DOO AUTOSAOBRAĆAJ BANjA LUKA p.o. BANJA LUKA

290. JP SRSPKI RADIO BROD S.BROD S.BROD

291. ZDP SANA-TRGOVINA I UGOSTITELjSTVO NOVI GRAD NOVI GRAD

292. „ČAJAVEC“ MEHANIČKI PROIZVODI BANjA LUKA BANJA LUKA

293. „SEKUNDAR“ RAMIĆI RAMIĆI

294. CENTRAL-TOURS DOO BANjA LUKA BANJA LUKA

295. DTP INFORMATOR BANjA LUKA BANJA LUKA

296. OJP KOMUNAL sa p.o. PETROVO PETROVO

297. MP CESTING KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

298. DOGANIJA 1890 LjUBINjE LJUBINJE

299. DP SAVA TRADE p.o. BANjA LUKA BANJA LUKA

300. ODP PROIZVODNjA ŠAMPINjONA LjUBIJA p.o. LJUBIJA

301. ODTP OZRENKA PETROVO PETROVO

302. JP POLjOPRIVREDNIK sa p.o. SKELANI SKELANI

303. OJDSKP „STANKOM“ SKELANI SKELANI

304. ODP TRGOPROMET sa p.o. DERVENTA DERVENTA

305. ODP POLjOPRIVREDNA STANICA PRIJEDOR PRIJEDOR

306. DGP POBJEDA sa p.o. S.SARAJEVO S.SARAJEVO

307. ODGP KRNjIN-PUT DOBOJ DOBOJ

308. ZDP INSTITUTI I.SARAJEVO I SARAJEVO

309. JP SRNA BIJELjINA BIJELJINA

310. OJIGP DUGA ŠAMAC ŠAMAC

311. ODVP GORNjA BOSNA S.SARAJEVO RJ VIŠEGRAD VIŠEGRAD

312. ODP „KRIVAJA“ DOBOJ DOBOJ

313. ODP METALO-MONTAŽA NEVESINjE NEVESINJE

314. ODP VELKOM TREBINjE TREBINJE

24

Preduzeće Opština

315. JP SRTV OZREN I OZRENSKE NOVINE PETROVO PETROVO

316. JDP NEVESINjE NEVESINjE NEVESINJE

317. RAJLOVACPROMET ROGATICA ROGATICA

318. JP PUTEVI RS BANjA LUKA BANJA LUKA

319. ODP BALKANAPETROL p.o. MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

320. ODP LOVNICA ŠEKOVIĆI ŠEKOVIĆI

321. JDP CENTAR ZA INFORMISANjE KOTOR VAROŠ KOTOR VAROŠ

322. DP KOZARA LIJEK p.o. PRIJEDOR PRIJEDOR

323. ODP FT „1. OKTOBAR“ sa p.o, KALINOVIK KALINOVIK

324. ZDP RMK PROMET PRIJEDOR PRIJEDOR

325. ODP „DOMARK“ DOBOJ DOBOJ

326. DP LjUBINjE-PREVOZ LjUBINjE LJUBINJE

327. ODP GRAĐEVINAR sa p.o. ŠAMAC ŠAMAC

328. DP PROGRES VUKOSAVLjE VUKOSAVLJE

329. JDPV SAVA S.BROD S.BROD

330. JP INFORMATIVNI CENTAR RUDO RUDO RUDO

331. OJDP GRAD BIJELjINA BIJELJINA

332. ODTP BANIJAPROMET sa p.o. S.KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA

333. JP RADIO S.KOSTAJNICA KOSTAJNICA S.KOSTAJNICA

334. JODP NIRS NAŠA RIJEČ BRATUNAC BRATUNAC

335. JP SRPSKI RADIO KNEŽEVO KNEŽEVO

336. RADIO MAJEVICA LOPARE LOPARE

337. ODP RAZVITAK-LjUBINjE LjUBINjE LJUBINJE

338. ODP UNAINTEGRAL p.o. PRIJEDOR PRIJEDOR

339. JKP ZA POGREBNU DJELATNOST "SVETI MARKO" S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO

340. RADIO GACKO GACKO GACKO

341. JODP "KS I RC" BRATUNAC BRATUNAC

342. SRC LjUBINjE LJUBINJE

343. JDP ROMANIJSKI BOŽUR SOKOLAC SOKOLAC

344. MDP HOLDING „SANA“ NOVI GRAD ZDP „SANA-SAN“ DOBRLjIN, NOVI GRAD NOVI GRAD

345. RADIO S.SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO S.NOVO SARAJEVO

346. ODJP CENTAR ZA INFORMISANjE I KULTURU BILEĆA BILEĆA

347. OJDP KOMUNALAC S.BROD S.BROD

348. OJDP VODOVOD I KANALIZACIJA S.BROD S.BROD

349. ODP POLjOPRIVREDNIK ŠIPOVO ŠIPOVO

350. ODP MALOPRODAJA LjUBINjE LJUBINJE

351. JVA S.SANSKI MOST S.SANSKI MOST

352. ZDP IMKO sa p.o. GACKO GACKO

353. MDP ENERGOINVEST ZDP NEVESINjE sa p.o.NEVESINjE NEVESINJE

354. OJP VETERINARSKA STANICA OSMACI OSMACI OSMACI

355. ODP KLAONICA I FABRIKA ZA PRERADU MESA HAN PIJESAK HAN PIJESAK

356. JKP EKOKOM LOPARE LOPARE

357. ODP „ROGOJ“ TRNOVO TRNOVO

358. ODP DIMITOR sa p.o, MRKONjIĆ GRAD MRKONJIĆ GRAD

359. ODP PODRINjE BRATUNAC BRATUNAC

360. ODP ŠUMA TEHNA sa p.o. K.DUBICA K.DUBICA

361. ODP UNA sa p.o. S.SANSKI MOST S.SANSKI MOST

362. ODP SRNETICA S.DRVAR S.DRVAR

363. ODP GRMEČ DONjI DUBOVIK DONJI DUBOVIK

364. ODP LELIJA KALINOVIK KALINOVIK

365. ODP STOLAC VIŠEGRAD VIŠEGRAD

25

LITERATURA

Prezime, prvo slovo imena, (godina izdavanja), naziv djela, mjesto izdanja, izdavač http://sh.wikipedia.org http://www.irbrs.net http://www.transparency.org http://www.freedomhouse.org

26

POPIS PRILOGA, TABELA, SLIKA, DIJAGRAMA Slika 1 Džozef Štiglic ................................................................................................ 3 Slika 2 Mapa i tabela stepena korupcije za 2010. godinu ........................................ 10 Slika 3 Freedom House izvještaj „Narodi u tranziciji” ............................................ 10 Tabela 1 Stanje državnog kapitala u Republici Srpskoj 13. nov. 2008. godine ......... 12 Prilog 1 Zakon o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima .............................. 15 Prilog 2 Pravila prodaje na berzi ............................................................................... 16 Prilog 3 Plan privatizacije državnog kapitala za 2011. godinu ................................. 17 Prilog 4 Pregled neprivatizovanih preduzeća ............................................................ 18