SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODSLOVNO MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA OSNOVE PEDAGOGIJE

Pedagog u dječjem vrtiću

Student: Josipa Begić Mentor: prof. dr. sc. Sonja Kovačević

Mostar, travanj 2015.

SADRŽAJ

1. UVOD………………………………………………………….……………….……3

2. PEDAGOGIJA I PEDAGOG………………………………….……………..……...4

2.1. Definicija pedagogije………………………………………….…………………..4

2.2. Odgoj…………………………………………………………………………..…..4

3. DJEČJI VRTIĆ…………………………………………………………………..…...5

4. ULOGA PEDAGOGA U VRTIĆU……………………………………………..……6

4.1. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na dijete……………………………....8

4.2. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na odgojitelje…………………...…….9

4.3. Akcijska istraživanja kao uloga pedagoga u dječjem vrtiću…………………...….10

4.4. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na roditelje………………………......10

4.5. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na djecu s posebnim potrebama……..10

4.6. Pedagog kao znanstveni praktičar………………………………………………….11

5. ZAKLJUČAK……………………………………………………….........................12

6. LITERATURA………………………………………………………………………..13

1. UVOD

Pedagogija kao znanstvena disciplina koja proučava odgojne i obrazovne procese jest

vrlo zastupljena u dječjim vrtićima. Svaki dječji vrtić u svome stručnom kadru ima pedagoga,

čija je uloga od velike važnosti kako za samo dijete, tako i za samu ustanovu dječjeg vrtića.

U ovom seminarskom radu, baš kako i sami naslov kaže, pokušat ću detaljnije opisati

ulogu pedagoga u vrtiću. Uloga pedagoga općenito jest da promiče i istražuje različite

koncepcije, teorijske postavke, znanstvene spoznaje i dostignuća; unaprjeđuje kvalitetu rada s

djecom i roditeljima te stručno usavršava i osposobljava osobe koje sudjeluju u odgojno-

obrazovnom procesu i dr.

Na početku seminara da bi se lakše shvatila sama uloga pedagoga, definirana je

pedagogija, navedene pojedine njene discipline te posebno opisan i definiran odgoj, kao vrlo

bitan faktor kod svakog ljudskog bića. Uz odgoj i obrazovanje ima podjednaku ulogu, no

budući da se radi o predškolskoj djeci naglasak je više na odgoju, koji usvajaju od 'malih

nogu'. Upravo je rano djetinjstvo razdoblje za pomoć djetetu u izgradnji njegove vlastite

osobnosti, određenih navika u interpersonalnim odnosima vrtićkog konteksta jer se temelji

sposobnosti njegovog djelotvornog funkcioniranja i izgrađivanja kao osobe s osnovnim

vrijednostima, navikama polažu upravo u prvih pet ili šest godina života.

Suradničkim odnosima pedagozi, odgojitelji i roditelji mogu učinkovitije pomoći djetetu u

stvaranju svakodnevnih situacija za uspostavljanje društvenih odnosa, vrijednosti, navika te i

u prevladavanju djetetovih problema.

2. PEDAGOGIJA

2.1. Definicija pedagogije

Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese. Bavi se

istraživanjem i analizom zakonitosti odgoja i obrazovanja. Glavni predmet proučavanja

pedagogije je odgojno obrazovni proces i njegove zakonitosti, a iz navedenog proizlaze

sljedeći zadaci: (Vukasović, 1999.)

1. proučavanje i istraživanje pojava u odgojno obrazovnom procesu

2. razvijanje i poboljšavanje odgojno obrazovnog rada

3. znanstveno vrjednovanje postignutih rezultata, normiranje i usmjeravanje prema poželjnim

oblicima.

4. razvoj i unapređivanje pedagoške metodologije istraživanja.

Neke od pedagoških disciplina jesu obiteljska pedagogija, predškolska na kojoj se i

temelji rad pedagoga u vrtiću, igraonicama; školska pedagogija, didaktika1; komparativna

pedagogija, specijalna pedagogija, pedagoška komunikologija, religijska/vjerska pedagogija;

vojna pedagogija i dr. (Vukasović, 1999.)

2.2. OdgojKako je pedagogija znanost koja proučava odgoj i obrazovanje, potrebno je u odnosu

na ovu temu seminara i definirati odgoj kao bitnu činjenicu koju djeca stječu u ranoj,

predškolskoj dobi, kako od roditelja, tako i od stručnih djelatnika dječjih vrtića, igraonica i

dr. (Vukasović 1999.)

U samom pojmovnom određenju odgoja mora se poći od činjenice da je odgoj prije

svega proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja čovjeka kao ljudskog bića, tj.

očovječenje čovjeka sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, estetskim, moralnim,

radnim osobinama i drugim vrijednostima. Odgoj se može definirati i kao slobodno

djelovanje organiziranih i neorganiziranih faktora, odgojnih činitelja u realizaciji ciljeva,

zadataka, sadržaja, odgojnih aktivnosti po ranije osmišljenim metodama, načelima.

(Vukasović 1999.)

1 Bavi se proučavanjem procesa nastave

Iz ovih različitih načina definiranja odgoja vidljivo je da su neposredni faktori

subjekti odgojnih djelatnosti, a to su odgajatelj i odgajnik te je vidljiva i bitna uloga

predviđanja ciljeva, zadataka. (Vukasović 1999)

Nestručnim jezikom možemo reći da je odgoj prenošenje određenih vrijednosti,

njihovo izgrađivanje, usvajanje znanja, razvijanje sposobnosti. Odgojni proces se prvobitno

odvijao zbog nastanka prenošenja ranijih vrijednosnih kategorija sa starijeg na mlađe, sa

čovjeka na čovjeka, kao generacijska pojava.

Odgoj jest upravo najznačajniji u proučavanju predškolske pedagogije, jer opće

poznato je da djeca puno bolje usvajaju i uče osnovne vrijednosti, načela, zadatke života u

nižim godinama, nego npr. djeca koja su u mlađoj dobi su zbog određenih okolnosti (npr.

zanemarena od strane roditelja), izuzeta od osnova odgoja . Upravo radi toga vrijedna i teška

zadaća jest na pedagogu u vrtiću, kao i na ostalim djelatnicima te ustanove i naravno, na

samim roditeljima. Bitno je spomenuti da je suradnja između ovaj 3 subjekta ( pedagog-

odgojitelj- roditelj) vrlo važna, te da se u ulozi pedagoga nalazi i obrazovanje djelatnika,

roditelja i drugih koji sudjeluju u odgojno obrazovnom – procesu djeteta.

Odgojno- obrazovni proces u dječjem vrtiću jest proces osmišljavanja programa

odgoja i podučavanja u svrhu zadovoljavanja procijenjenih potreba interesiranja i sposobnosti

različite djece. Cilj ovo procesa u ranom djetinjstvu je da se kod djeteta oslobodi se kod

djeteta oslobodi unutrašnji potencijal i da mu se omogući funkcioniranje u životu uz sve

pozitivne životne navike. Efikasno osmišljeni ovaj proces se postiže individualizacijom

odgoja i podučavanja. Prepoznavanje jedinstvenosti, zanimanja, životnih stilova, različitih

modaliteta , potreba, razlika u usvajanju odgoja i podučavanja, način usvajanja su elementi za

utvrđivanje i provođenje kako individualnih, tako i kolektivnih odgojno obrazovnih planova u

vrtiću. (Vort corporation- Help za predškolsku djecu, 1999.)

3. DJEČJI VRTIĆ

Vrtić, većini ljudi i djeci poznat termin, jest odgojno- obrazovna ustanova

(predškolska ustanova) u koju roditelji upućuju svoju djecu da bi se pod stručnim vodstvom

odgojitelja razvijala. U ustanovi dječjeg vrtića djeca stječu znanje, navike i vještine potrebne

za nastavak njihovog života. Vrtić je odlična ustanova za pripremu djece za školu, zbog toga

i jest predškolska ustanova. Kolektivni život djece u vrtiću utječe na stvaranje osobina koje

zahtjeva društvo te im taj kolektiv omogućuje lakšu prilagodbu na školski kolektiv koji ih

očekuje. Cilj suvremenog rada u vrtiću jest da se djeca osjećaju kod kuće, a odgojitelji,

stručni suradnici (pedagozi) pažljivo brinu o njima, razvijaju odgojno- obrazovni

proces,osmišljavaju pojedine metode i tehnike prilagođene djeci za njihov što uspješniji

razvoj.

4. ULOGA PEDAGOGA U VRTIĆU

Uloga pedagoga u dječjem vrtiću2 određena je humanističko-razvojnom koncepcijom

predškolskog odgoja i obrazovanja, a temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama i

stručnim dostignućima.

Pedagog kao profil pedagoškog stručnjaka prisutan je u vrtiću kao nezaobilazni

čimbenik kvalitetnog ostvarenja osnovne zadaće - ranog odgoja i obrazovanja predškolske

djece, što uključuje širok raspon djelovanja:

- promicanje i istraživanje različitih koncepcija, teorijskih postavki, znanstvenih

spoznaja i dostignuća,

- unaprjeđivanje kakvoće rada s djecom i roditeljima, te stručno usavršavanje,

osposobljavanje i obrazovanje odgajatelja i ostalih sudionika u procesu

- istraživanje i vrednovanje kvalitete primjene programa, odnosno humanog i

materijalno organizacijskog okruženja u kojima se programi provode.

Poslovi i zadaće pedagoga definiraju se na nekoliko razina: u odnosu na dijete,

roditelje, odgajatelje, te društveno okruženje, što taj posao čini izuzetno složenim i bitnim što

je i prethodno spomenuto. Pored toga, pedagog obavlja i ostale poslove: bibliotečno-

informacijske, poslove dokumentiranja odgojno-obrazovne djelatnosti, organiziranja

studentske prakse i dr.

U odnosu na dijete, primarna je zadaća pedagoga podizanje dnevne kvalitete života u

vrtiću u skladu s njegovim razvojnim i aktualnim potrebama. 

U odnosu na odgajatelje osnovna je zadaća podrška i pomoć u ostvarenju odgojno-

obrazovnog procesa, kao i usmjeravanje odgajatelja u osobnom i profesionalnom rastu. 

2 http://rivrtici.hr/suradnici/pedagozi, http://rivrtići.hr/suradnici/pegagozi , Uloga pedagoga, dostupno na dan: 1.4.2015.

U odnosu na roditelje cilj je podrška u odgovornom roditeljstvu te jačanje partnerskih

odnosa dječjeg vrtića i obitelji. 

Primarna zadaća u odnosu na društveno okruženje je jačanje društvene svijesti o

važnosti ranog odgoja i obrazovanja, te promidžba djelatnosti.

Za kvalitetno obavljanje širokog raspona navedenih poslova od neprocjenjive je

važnosti kontinuirana edukacija pedagoga, o čemu postoji visoka svijest. Bitne zadaće rada

pedagoga definiraju se godišnjim planovima i programima rada za svaku pedagošku godinu, a

vezane su uz određeni segment djelatnosti koji se želi unaprijediti.

Pedagog, kao član stručnog tima vrtića, usmjeren je na timski rad i interdisciplinarni pristup,

što su nezaobilazni preduvjeti zajedničkog uspješnog djelovanja.

Gore opisane uloge pedagoga preuzete su s internet stranice navedene u fus- noti, i

čitajući s različitih stranica uloge pedagoga, naišla sam na male različitosti ulozi pedagoga u

različitim dječjim vrtićima. Ono što je bitno naglasiti kod uloge pedagoga jeste prethodno

spomenuta definiranja njihove uloge u odnosu na dijete, roditelje, odgajatelje, te društveno

okruženje.

Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na dijete jest da:

- sudjeluje pri upisu nove djece u vrtić te formiranju odgojno- obrazovnih skupina

- sudjeluje u otkrivanju i praćenju razvojnih potreba djeteta

- sudjeluje u identifikaciji i planiranju/programiranju rada djece s posebnim

potrebama

- predlaže oblike i načine obogaćivanja odgojno- obrazovnog procesa u cilju

podizanja kvalitete djetetova boravka u vrtiću

- predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada koji će doprinijeti razvoju

djece.

Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na odgajatelja:

- sudjeluje u planiranju i valorizaciji odgojno- obrazovnog rada

- sudjeluje u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja

- organizira stručne aktive (usavršavanja) unutar skupine

- rad s pripravnicima prilikom ostvarenja pripravničkog programa

- podrška odgajateljima u istraživanju i unapređivanju vlastite odgojno- obrazovne

prakse.

Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na roditelje:

- pruža stručnu pomoć u odnosu na pitanja vezana za odgoj djece

- predlaže i sudjeluje u provedbi raznovrsnih oblika komunikacije i suradnje

- potiče aktivno sudjelovanje roditelja u odgojno- obrazovnom procesu

- informira i upućuje roditelje o odabiru najpogodnijeg programa za djecu.

Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na društvenu okolinu:

- sudjeluje u planiranju i valorizaciji svih sudionika u odgojno- obrazovnog procesa

- provodi akcijska pedagoška istraživanja s ciljem istraživanja i unaprjeđivanja

pedagoške prakse

- pomaže u pripremi odgajateljskih vijeća.

Prethodno su pobrojane neke djelatnosti/uloge pedagoga u dječjem vrtiću, a u

nastavku su neke od tih uloga detaljnije opisane.

4.1. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na dijete

U dječjem vrtiću uloga pedagoga u odnosu na dijete jeste zapravo planirati programe,

tehnike, koji će pomoći djetetu u njegovom razvoju i pripremiti ga za sljedeće životno

razoblje- polazak u školu. Prvih godina svog života dijete se vrlo brzo razvija, za njega je

život pun događaja, pokazuje zanimanje za sve što ga okružuje, najveći dio vremena provodi

u igri. Igra mu pomaže da razvije svoje fizičke, umne i moralne osobine. (Čoradišić, 1959. , 3)

Rad pedagoga se i svodi često na planiranju i održavanju različitih igara u vrtiću kako bi

dijete na lakši i njemu primjereni način usvajalo vrijednosti, navike i znanje.

Do polaska u školu dijete ne zna baš ni za kakve obveze, njegov svijet čine

roditelji,kuća, bliža okolina, ostala djeca iz vrtića, odgojitelji, ako pohađa vrtić. U prošlosti su

prvi stupnjevi odgoja i obrazovanja stečeni od roditelja, starije generacije rijetko da su išli u

vrtiće, sav odgoj i obrazovanje prije polaska u školu stjecali su iz kruga obitelji. Danas je

dijete, može se reći puno teže odgojiti, jer ima lakši pristup tehnologiji; gledajući televiziju,

igrajući neprestano igrice na mobilnom uređaju stvara negativnu naviku od koje ga je teško

odvojiti. To i jest jedan od razloga zašto mnogi roditelji, pa i oni koji imaju slobodno vrijeme

za dijete, upućuju djecu u ustanovu dječjeg vrtića. Stručni kadar vrtića pokušava kod djece

stvoriti navike. Njihov fizički napredak zavisi upravo od njihove njege, ishrane i uvjeta rada.

Djeca u vrtićima uz pedagoga i odgojitelje stječu znanje, navike i vještine potrebne za dalji

rad. U vrtićima program rada određen je prema kolektivu i to je vrlo utjecajno za svako dijete.

Razvija se u kolektivu, uči poštovati druge, surađivati ( u ovom slučaju igrati se) s drugima,

razvijati timski duh kod određenih igara. Dokazano je da se djeca koja su boravila u ovakvim

ustanovama ( dječjem vrtiću, jaslicama, igraonicama) lakše uključe školski kolektiv i brže

naviknu na novi način života.( Ćoradišić, 1959,).

4.2. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na odgojitelje

Kao uloga pedagoga u dječjem vrtiću navedena je uloga da predlaže oblike i načine

obogaćivanja odgojno- obrazovnog procesa u cilju podizanja kvalitete djetetova boravka u

vrtiću. Takovom svojom djelatnošću, ulogom pedagog se prilagođava svim novim

inovacijama u odgojno- obrazovnom procesu djece. Pored stalnog educiranje i usavršavanja

samoga sebe, podrazumijeva se da pomože i usavršava rad odgojitelja u vrtiću. Bitna je

suradnja između njih. Pedagog predlaže, istražuje nove metode rada za dječji razvoj,

uzimajući u obzir mišljenja odgojitelja. Njihov zajednički rad s djecom mora biti ispunjen

različitim i zanimljivim sadržajima, koja su, prije svega zanimljiva djeca. Ti sadržaji ispunjeni

su kako i odgojnim, tako i obrazovnim elementima, jer jednostavno, jedan bez drugog ne ide,

u protivnom razvitak djece bio nepotpun. Za ovu ulogu pedagoga u dječjem vrtiću aktualna je

dilema odvijati djelatnost usavršavanja odgojitelja u vrtiću ili pak izvan njega. Dakle, u

poznavanju, razumijevanju problema koji se događaju u vrtiću ili pak izvan vrtića na

skupovima u kojima se omogućuje upoznavanje s novim informacijama na području ranog

odgoja. Očito je da je potrebna kombinacija i jednih i drugih s naglaskom na usavršavanju u

vrtiću. Uz to se javlja problem opskrbljenosti s novom stručnom literaturom, jer jedna ili dvije

literature ne mogu za sve odgajatelje zadovoljiti potrebe.3

3  http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Strucni_suradnici_u_suvremenom_vrticu.doc.

4.3. Akcijska istraživanja kao uloga pedagoga u dječjem vrtiću

Ulogu koju pedagog ima u organizaciji odgojno- obrazovnog procesa putem akcijskih

istraživanja presudna je u stvaranju okruženja za kvalitetno življenje djece i odraslih. Kakvo

će biti to okruženje, nije određeno posebnim receptom, nego se ono upravo izgrađuje

akcijskim istraživanjem u svakom vrtiću ponaosob. Akcijsko istraživanje ima za cilj

emancipaciju svih sudionika u odgojno- obrazovnom procesu, oslobađanje od prevelike

dominacije ili ovisnosti o ravnatelju i stjecanje kompetencije za samostalno i/ili u zajednici s

drugim članovima ili sudionicima , odlučivanje o onome što se ili što će se poduzimati u

praksi. Isto vrijedi i za ostale stručne djelatnike, kao i za djecu. I djecu treba emancipirati od

prevelike vrlo često i nepotrebne brige drugih, osamostaliti ih na način da već od malena

postanu svjesni sebe, svojih sposobnosti i mogućnosti, sukladno tomu i odgovorni za svoje

postupke i svoja ponašanja.4

4.4. Uloga pedagoga u dječjem vrtiću u odnosu na roditelje

Pored suradnje s odgojiteljima u vrtiću puno važnija suradnja pedagoga je s

roditeljima. Jer ono što pedagog i odgajatelji u vrtiću izgrade kod djeteta, potrebno je da dijete

primjenjuje kod kuće. Ako je dijete u vrtiću usvojilo npr. neku higijensku naviku da pere ruke

prije svakog obroka, bitno je da tu naviku primjenjuje kod kuće, a ne da roditelji zanemaruju

tu njegovu zadaću i pasivno se odnose prema svemu što je izgradio u vrtiću.

4.5. Uloga pedagoga u odnosu na djecu s posebnim potrebama

Što se tiče uloge pedagoga u odnosu na djecu s posebnim potrebama, bitno je da

pedagog prilikom provođenja odgojno- obrazovnog procesa razmotri mogućnost da dodatno

izmijeni i prilagodi određene oblasti dijagnoziranog hendikepa. Kod djece s posebni

potrebama kao i kod ostale djece bitno je izvršiti individualizaciju problema. Pedagozi trebaju

shvatiti karakteristike pojedinačnog djeteta, pažljivo razmotriti u kojoj je mjeri dijete

kognitivno funkcionalno,dobiti informacije o djetetu od roditelja, kulturu iz koje dijete dolazi

4  http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Strucni_suradnici_u_suvremenom_vrticu.doc.

i emotivno stanje te uzeti u obzir djetetove probleme se učenjem, bojazni integritet, jezičko

funkcioniranje te neverbalne deficite i medicinske aspekte. Što pedagog ima više informacija

o djetetu , to će njegov odgojno- obrazovni rad s djetetom s posebnim potreba biti precizniji i

funkcionalniji. Za uspostavljanje odgojno- obrazovnog procesa kod djeteta s posebnim

potrebama također je na pedagogu prepoznati djetetove jake strane i potrebe i nivo

funkcionalnosti. Kako bi odredio proceduru odgojno- obrazovnog, treba uzeti u obzir i

prevladavajući način na koji dijete uči i izbjegavati stvari koje mu predstavljaju teškoće u

učenju. Svijest o vrsti i količini stimulacije koju dijete može podnijeti jeste ključni faktor u

programima specijalnog odgoja i obrazovanja. Preopterećivanje djeteta može omesti proces

učenja i dovesti do reakcija u vidu određenih ponašanja. Pedagozi u radu s djecom s posebnim

potrebama izbjegavaju programe koje zahtijevaju upotrebu više čula odjednom jer to može

dovesti do preopterećenja i reakcija niske tolerancije. Djeci s posebnim potrebama obično

koristi da primaju informacije putem samo jednog čulnog kanala odjednom ili putem

određenih kombinacija čulnih kanala. (Vort corporation- Help za predškolsku djecu, 1999.)

Pedagog pri utvrđivanju odgojno- obrazovnog plana za dijete s posebnim potrebama

uzima u obzir varijable u okruženju u kom se odvija odgojno- obrazovni proces. Te varijable

uključuju kontrolu djetetovog raspona pažnje, smanjenje broja stvari koje djetetu mogu

odvući pažnju, važnost blizine u odnosu na dijete…(Vort corporationa- Help za predškolsku

djecu, 1999.) U većini slučajeva djeca s posebnim potrebama upućena u su centre koji rade

samo s takvom djecom, no zbog nepostojanja takvih ustanova u određenim mjestima, djeca se

upućuju i u dječji vrtić.

4.6. Pedagog kao znanstveni praktičar

Kao znanstveni praktičar pedagog znanstvene teorije stvaralački prevodi u odgojnu

praksu vrtića. Naglasak je na stvaralačkom prijevodu jer svaka je ustanova jedinstvena,

jedinstvena su djeca, odgajatelji i kontekst ustanove, itd. Zato znanstvenu teoriju treba

prilagoditi tim posebnim uvjetima, osim toga pedagog bi trebao iz odgojne prakse stvarati

teoriju putem, prethodno spomenutim, akcijskih istraživanja, koja bi se daljnjom primjenom u

praksi kontinuirano mijenjala, dopunjavala ili nestajala ovisno o rezultatima u praksi. Praksa

je najbolje mjerilo uspjeha, neuspjeha ili održivosti nekih zahtjeva ili teorija. Ovakvo stvorena

teorija ima više izgleda da može izravno koristiti u drugim ustanovama uz stanovite dopune ili

dorade. Upravo je zbog toga važna suradnja svih stručnih djelatnika, ne samo u ustanovi

jednog dječjeg vrtića, već i u ostalim ustanovama.5

5  http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Strucni_suradnici_u_suvremenom_vrticu.doc.

5. ZAKLJUČAK

Ovaj seminarski rad opisao je ulogu pedagoga u dječjem vrtiću koja je podijeljena u

odnosu na dijete, u odnosu na roditelje, u odnosu na odgojitelje u dječjem vrtiću i u odnosu na

društvenu okolinu. Uloga pedagoga opisana je kao vrlo bitna u razvoju djeteta kroz ustanovu

dječjeg vrtića. Pedagog je taj koji osim što predlaže oblike i načine obogaćivanja odgojno-

obrazovnog procesa u cilju podizanja kvalitete djetetova boravka u vrtiću, on surađuje s

odgojiteljima, radi na svom i njihovom usavršavanju, istražuje i upotpunjuje razvojne potrebe

djeteta, surađuje s roditeljima, potiče pedagoška istraživanja u cilju usavršavanja prakse.

Sve djelatnosti pedagoga od velikog su značaja, no pored svih njegovih uloga, osobno

bih izdvojila ulogu koja se odnosi na djecu; sudjeluje u otkrivanju i praćenju razvojnih

potreba djeteta. Da bih se sve tehnike, inovacije, metode rada primijenile na dijete i pomogle

njegovom razvoju, potrebno je poznavati njega i njegove osobne potrebe. Iako se rad

pedagoga, zajedno s odgojiteljima, odvija prema kolektivu, bitno je istražiti potrebe svakog

djeteta i u odnosu na individualne potrebe, primijeniti rad, tehnike , metode prema kolektivu,

tako da svako dijete na primjeren način razvija svoju osobnosti. Zbog toga postoji i uloga

pedagoga da sudjeluje pri upisu djeteta u vrtić, upozna ga i formira odgojno- obrazovni

proces.

Pored svega napisanog u seminaru, da se zaključiti da je poželjno dijete uputiti u

ustanovu dječjeg vrtića, da bih pored kućnog odgoja i obrazovanja od strane roditelja steklo i

neka nova znanja, vještine, razvilo svoje osobnosti i sl. Te je vrlo bitno kod pedagoga u

dječjem vrtiću roditelja razviti suradnju.

6. LITERATURA1. Čordašić, Milan, Pripremanje deteta za polazak u školu, Izdavačko preduzeće Rad,

Beograd, 1959.

2 .Miljak, Arjana, Stručni suradnici u suvremenom vrtiću, http://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Strucni_suradnici_u_suvremenom_vrticu.doc.,

dostupno na dan:1.travnja, 2015

3. Vukasović, Ante, Pedagogija, Hrvatski katolički zbor 'Mi', Zagreb, 1999.

4. Peklić, Jasna, Vujatović Dinka, Odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima, 1. travnja 2015, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=192193

5. http://rivrtici.hr/suradnici/pedagozi, http://rivrtići.hr/suradnici/pegagozi , Uloga pedagoga, dostupno na dan: 1.4.2015.