Upload
elma-smajic
View
14
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
seminarski
Citation preview
STAVOVI JAVNOSTI PREMA ZAPOSLJAVANJU OSOBA SA INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
Student : Jasmina Mahmutagic
Ajla MuhamedagićAlisa Kvrgic
Marijana Lauc Adelisa Zahirovic
Uvod • Bosna i Hercegovina se suočava sa problemom velike
nezaposlenosti, kako u općoj populaciji, tako i u populaciji osoba sa invaliditetom.
• Zapošljavanje osoba sa invaliditetom predstavlja završnu fazu svih edukacijsko rehabilitacijskih programa i jedan je od najvažnijih ciljeva. Stupanj zaposlenosti se često prezentira i kao pokazatelj uspješnosti rehabilitacijskih programa.
• Nažalost, stupanj zaposlenosti osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini je jako nizak, te je potrebna reforma cjelokupnog odgojno obrazovnog sistema
• Mnoga istraživanja govore da su glavne prepreke za zapošljavanje osoba s invaliditetom predrasude društva kao i diskriminacija nad ovom populacijom
• Da bi smanjili predrasude društva i diskriminaciju potrebno je educirati populaciju i istaknuti značaj podrške za zapošljavanje osoba sa IT,a prije svega upoznati ih sa osnovim karakteristikama.
Definiranje i klasifikacija ITTekst koji slijedi preuzet je sa predavanja prof.Milene NIkolić
• Intelektualne teškoće (intelektualni razvojni poremećaji) su poremećaji s početka razvojnog perioda koji uključuju deficite u intelektualnom i adaptivnom funkcioniranju u konceptualnoj, socijalnoj i praktičnoj domeni.“ (DSM-5, 2013).
• U cilju što jasnijeg shvatanja različitosti osoba sa intelektualnim teškoćama razvijeno je nekoliko klasifikacijskih sustava
IQ -50 do69,mentalna dob od 9-12 god
IQ: 39-45 ,mentalna dob 6do9 god
IQ:20-34,mentalna dob 3 do 6 god
IQ: <20 ,mentalna dob ispod 3 god
Slide Title
• Početak intelektualni i adaptivnih deficita javlja se u razvojnom periodu . A očituje se na
• Konceptualnu (akademsku) domenu• Socijalna domenu• Praktična domena,
KOJI JE ZNAČAJ RADA I ZAPOŠLJAVANJA?�
• Rad je važan svakome od nas jer nam �pruža mogućnosti�
• učenja i razvoja• financijske neovisnosti � �• ostvarivanja pozitivno vrednovanih
društvenih uloga � �• mogućnosti izbora • i donošenja odluka o svom životu � � �
ostvarivanja prava (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
ŠTO JE ZAPOŠLJAVANJE UZ PODRŠKU� � ?
• Zapošljavanje uz podršku predstavlja plaćeni rad � � �koji obavlja osoba s intelektualnim tekošama u �redovnoj radnoj sredini uz kontinuirano praćenje i podršku. �
• Podršku pružaju radni asistenti, a u kasnijem � �tijeku osobe iz radne sredine. (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE ZAPOŠLJAVANJA UZ PODRŠKU� � ?
• Interakcija s osobama bez teškoća�• osoba prima � novčanu naknadu i koristi druge beneficije kao to su �
bolovanje, godinji odmor, dodatna edukacija i osposobljavanje � �• osoba se najprije smješta u radnu sredinu � i potom joj se pruža �
obuka za konkretan posao svatko može biti uključen u zapošljavanje � � �uz podršku bez obzira na opseg teškoća � �
• � podrška je fleksibilna � tj. prilagodjava se potrebama konkretne osobe �
• pruža se � kontinuirana podrška � kako bi osoba zadržala željeni posao � �ili pronašala novi �
• osobe s teškoćama odlučuju � gdje i pod kojim uvjetima žele raditi�
KOJI SU RAZLOZI ZA ZAPOŠLJAVANJE UZ PODRŠKU?� �
• Osobe s intelektualnim teškoćama spremne su i sposobne raditi tj. � �obavljati određene zadatke u redovnoj radnoj sredini.
• Mnogim je osobama potrebna dugotrajna ili stalna podrška da bi se �uspjeno osposobile za rad i zaposlile.�
• Mnogim osobama s tekoćama koje su sposobne ispuniti zahtjeve �određenog radnog mjesta potrebni su drugi oblici podrške �indirektno povezani s poslom (dolazak i odlazak na posao, raspolaganje novcem)
• Osobe s intelektualnim teškoćama najbolje uče u prirodnim �situacijama pa im je najlakše naučiti obavljati poslove na konkretnim �radnim mjestima u redovnim uvjetima. (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
Koji su modeli zapošljavanja uz podršku� �
• a) model individualnog zapošljavanja u zajednici �se pronalaze odgovarajući poslovi za pojedine osobe
• b) skupni model (enklava) skupina osoba s tekošama radi zajedno uz stalnu podršku radnog � �asistenta
• c) model mobilnih skupina uključuje 3-8 osoba i jednog ili dva radna asistenta; nude razne usluge u zajednici. (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
Faze zapošljavanja
1. Procjena u funkciji zapošljavanja �2. Zastupanje osoba u pronalaženju željenog i adekvatnog radnog � �
mjesta3. Analiza i prilagodba radnog mjesta.4. Kreiranje i provedba osobno usmjerenog programa podrške5. Pružanje podrške osobi pri obučavanju i uvježbavanju � � �
izvođenja radnih zadataka (uz podršku radnog asistenta�6. Pružanje podrške osobi u stjecanju socijalne kompetencije� �7. Pružanje podrške osobi u situacijama indirektno povezanim sa � �
zapoljavanjem, u zaštiti prava i tračenju pomoći (uz podršku � � �radnog asistenta).
8. Trajno praćenje osobe i nakon temeljnog obučavanja9. Praćenje radne efikasnosti i kvalitete radnog življenja osobe. �
(Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
POSLOVI KOJE MOGU RADITI OSOBE SA IT
• rad u skladištima distributivnih trgovačkih centara (deklariranje, sortiranje i � �pakiranje proizvoda namijenjenih prodaji);
• poslove čišćenja i održavanja trgovačkih, skladišnih i sportsko-rekreativnih � � � �prostora te stambenih objekata;
• pomoćne poslove u trgovinama (popunjavanje polica robom iz skladišta, � �slaganje i povlačenje artikala prema naprijed; čišćenje proizvoda);�
• pomoćne poslove u gradskoj knjižnici (razvrstavanje i poravnavanje knjiga � �na policama, brisanje prašine);�
• pomoć pri dijeljenju obroka, uređivanje okoliša, asistiranje odgajateljicama u �igri s djecom na igralištu); � �
• rad u catering tvrtki na dostavi hrane; �• raznošenje i dijeljenje reklamnih materijala (letaka i brošura); � � �• (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
POSLOVI KOJE MOGU RADITI OSOBE SA IT
• sezonski poslovi u poljoprivredi i na seoskim gospodarstvima; �• održavanje vrtova i rasadnika; � �• čišćenje i održavanje zelenih površina i okoliša; � � � �• rad u tvornici olovaka na poslovima slaganja i pakiranja; � �• čišćenje i održavanje prostora priprema napitaka i kuhanje kave na � � �
aparatu, nabava prehrambenih artikala za kafeteriju• rad na dostavi dokumenata (interna i vanjska dostava); � �
• pomoćni poslovi u automehaničarskoj radionici (dodavanje alata, poliranje automobila, čišćenje dijelova automobila i prostora radionice) pomoćni poslovi u dječijem vrtiću (rad na održavanju � �rublja (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
TEŠKOĆE I BARIJERE U RAZVOJUZAPOŠLJAVANJA UZ PODRŠKU� � �
1. visoka stopa nezaposlenosti u društvu uslijed koje je vrlo � �zahtjevno pronalaženje radnih mjesta za osobe s intelektualnim �teškoćama; � �2.nedostatak poticajnijih mjera za zapošljavanje osoba s �teškoćama, bilo kroz zakonske obveze za poslodavce ili porezne �olakice; � �3. još uvijek nema zakonske mogućnosti djelomičnog zapo- �ljavanja osoba s većim teškoćama bez da izgube beneficije iz � �sustava socijalne skrbi, iako im zarada ne bi mogla pokriti životne �tršokove; �4. još uvijek nema zakonske osnove za osnivanje sustavne služ be � �(agencije) zapošljavanja uz podršku.� �5.STAVOVI (Brošura za zapošljavanje uz podršku osoba sa IT)
STAVOVI KAO BARIJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE
• Stav se općenito može definiranti kao tendencija pozitivnog ili negativnog reagiranja u odnosu na neki objekt
• Mnoga od brojnih istraživanja pokazala su da pod uticajem dodatnih informacija mogu mijenjati stavovi u pozitivnom smjeru prema osobama sa oštećenjima.
• Obrazovanje uvjetuje formiranje kognitivno složenije osobitosti i time veću širinu prihvaćanja informacija za formiranje adekvatnih stavova. (Vantić-Tanjić M, Nikolic M,2010)
• Uz adekvatno informiranje društva dovodimo do promjene ili formiranja novih stavova ,što bi nam omogućilo da lakše zaposlimo osobe sa IT a i drugim teškoćama. ( Mihic,Kiš-glavas,2009)
STAVOVI KAO BARIJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE
• Iako je pravo na rad temeljno pravo svakog pojedinca, osobe s intelektualnim teškoćama imaju posebno nepovoljan položaj u svijetu rada. Poslodavci iskazuju nepovoljnije stavove prema zapošljavanju ove skupine osoba, u usporedbi s ostalim osobama s invaliditetom
• poslodavci su skloniji percipirati razlozima za nezapošljavanje nego suprotno
• One prve gube posao i posljednje su koje ga ponovno dobivaju • Zapošljavanje uz podršku predstavlja suvremenu alternativnu službu
radne rehabilitacije koja polučuje pozitivne rezultate. Poslodavci su zadovoljniji osobama s teškoćama zaposlenim uz podršku nego onima bez podrške
• Radnici zaposleni u kolektivu s osobama s intelektualnim teškoćama osjećali bi se neugodno u njihovu društvu
• Mnogi poslodavci sumnjaju u radne sposobnosti, odnosno produktivnost radnika s invaliditetom, posebice radnika s emocionalnim i/ili intelektualnim teškoćama ( Mihic,Kiš-glavas,2009)
STAVOVI KAO BARIJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE
• istraživanje stavova menadžera pokazalo je da menadžeri zaposleni u komercijalnim i profi tabilnim lancima hrane statistički značajno više zapošljavaju radnike s intelektualnim teškoćama u odnosu na menadžere iz institucija i neprofitnih organizacija
• Istraživanja pokazuju da je razlog nezapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama poslodavcima komunikacijske i socijalne vještine osoba s intelektualnim teškoćama
• Pokazalo se i da način na koji poslodavac doživljava radnikovu socijalnu kompetenciju utječe na ukupnu ocjenu njegovog rada, čime se naglašava važnost koju ima podržavanje pozitivnog socijalnog ponašanja za uspjeh zapošljavanja
• poslodavci koji razlog nezapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama vide u pretpostavljenim teškoćama u komunikaciji s ovim osobama, vide ga i u njihovoj nedovoljnoj radnoj kompetenciji te mogućem socijalnom neprihvaćanju od strane okoline, i suprotno
• osobe s intelektualnim teškoćama vide kao najmanje poželjnu radnu snagu ( Mihic,Kiš-glavas,2009)
STAVOVI KAO BARIJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE
• Sa druge strane imamo i istraživanja koja su pokazala nešto pozitivniije stavove kao što su npr :
• rezultati nekih istraživanja o radnoj kompetentnost govore da su poslodavci procijenili obavljanje posla svojih radnika s intelektualnim teškoćama zadovoljavajućim ili iznadprosječnim
• neka istraživanja sugeriraju da poslodavci često više vrednuju redovitost, pouzdanost i kvalitetu izvedbe radnih zadataka nego faktor produktivnosti rada
• Poslodavci su zadovoljniji osobama s teškoćama zaposlenim uz podršku nego onima koji su zaposleni bez podrške
• Poslodavci posebice ističu pouzdanost ovih radnika, njihovu odanost, neposrednost u odnosu s dugim radnicima, lojalnost poduzeću i poštivanje autoriteta
• većina poslodavaca uočava ogroman doprinos kvaliteti rada i odnosima u svome poduzeću osoba s intelektualnim teškoćama zaposlenih uz podršku ( Mihic,Kiš-glavas,2009)
STAVOVI KAO BARIJERA ZA ZAPOŠLJAVANJE
• Suradnici su skloniji povoljnijoj ocjeni posla kolege s teškoćama nego poslodavc
• na pozitivnije stavove mlađih i bolje obrazovanih osoba, što može biti i smjernica u početku provođenja sličnih ( Mihic,Kiš-glavas,2009)
Ona govori o pravima osoba s invaliditetom. Putem nje se treba osigurati ravnopravnost osoba s invaliditetom.
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom(Izdvojeni članovi )
• U Bosni i Hercegovini nema mnogo podataka koji govore o zaposlenosti osoba sa invaliditetom, prema vrsti invaliditeta
• Savez organizacija za podršku osoba sa intelektualnim teškoćama Federacije Bosne i Herecgovine “Sumero” i Udruženje defektologa Kantona Sarajevo, tokom 2014 godine je napravio prvu veliku studiju o kvaliteti života osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Istraživanjem je obuhvaćeno 320 osoba sa različitim vrstama invaliditeta i to: osobe sa intelektualnim teškoćama (lakim i umjerenim intelektualnim teškodama), slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe sa motoričkim poremećajima i osobe sa kombinovanim smetnjama (kombinovane smetnje predstavljaju osobe koje imaju dva ili više vrsta invaliditeta, najčešće tjelesni invaliditet i intelektualne teškoće), iz oba BiH entiteta.
• Rezultati istraživanja navedene studije, koji govore o zaposlenosti osoba prema vrsti invaliditeta prikazani su u tabeli
Stanje u BIH
Kao što je vidljivo iz tabele 1, najveći procenat zaposlenja imaju osobe sa oštećenjem sluha, njih 48.4%. Slijede osobe sa oštećenjem vida od kojih je 32.3% zaposlenih. Potom dolaze osobe sa intelektualnim teškoćama, kojih je 11.1% zaposleno. Na predzadnjem mjestu po stopi zaposlenosti su osobe sa tjelesnim invaliditetom od kojih je 5% zaposleno. Niti jedna osoba sa kombinovanim teškoćama nije zaposlena.( Biščević,Pašalić 2015)
ZAKLJUČAK• Bosna i Hercegovina se suočava sa velikim problemom nezaposlenosti osoba sa
invaliditetom. Nezaposlenost osoba sa invaliditetom veća je nego u općoj populaciji
• Zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini znatno doprinose boljem položaju osoba sa invaliditetom, u smislu regulisanja njihovih prava. Međutim, mora se još puno toga učiniti da sve to ne ostane na papiru, jer u praksi je sve drugačije
• Neophodno je upoznati poslodavce sa olakšicama koje imaju pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom.
• Uspostaviti registar zaposlenih i nezaposlenih osoba sa invaliditetom.• Veoma je važno povezivanje svih nivoa vlasti u rješavanju problema
zapošljavanja.• Osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini nalaze se na margini društva.
Njihovo uključivanje u društvene tokove nailazi na mnoge poteškoće. Prije svega zbog neznanja i predrasuda društva sa kojima se ove osobe svakodnevno susreću. Neophodno je razvijati pozitivne stavove cjelokupnog društva prema osobama sa invaliditetom.