Sigmund Freudetvrtak, 06 Svibanj 2010 18:35

Sigmund Freud roen je na dananji dan, 6. svibnja 1856. godine u mjestu Freiberg uMoravskoj (ondanjoj Austro Ugarskoj, a danas ekoj) kao najstariji od 7 brae i sestara. Jokao dijete isticao se darovitou, te uivao poseban status unutar obitelji, imao vlastitu sobu.Matao je da postane general, ali je kao idov mogao birati izmeu studija medicine ili prava, teje 1873.g. upisao medicinu.

Nakon zavretka kolovanja 1881.g. prihvaa radno mjesto u Institutu za cerebralnu anatomiju,a 1885.g. odlazi u Parizu raditi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena JeanomCharcotomkoji je istraivao uzroke i terapiju histerije putem hipnoze. Godine 1886. vraa se iz Pariza uBe i otvara privatnu praksu, te posveuje oboljelima od histerije koje - to je u to doba bilouobiajeno - lijei elektroterapijom i hipnozom.

Lijeenje histerije

U istraivanje problema histerije udruuje se sa Josef Breuerom, a kao rezultat tog istraivanjaproizala je njihova zajednika knjiga Studije na podruju histerije u kojoj postavljaju hipotezuda simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjeanja i traumatskih dogaaja. Pouen iskustvimazajedniikih istraivanja Freud zastupa stajalite da je uzrok histerije seksualne prirode i tadarazvija dio onog to e kasnije postati poznato kao psihoanalitika teorija.

Teoriju Edipovog kompleksa razvija 1897.g., a 1900. pojavljuju se i njegovi prvi znaajni radovi,knjiga Tumaenje snova, koja se temelji na analizi vlastitih snova. Nakon nje slijede:Psihopatologija svakodnevnog ivota (1901.), Tri rasprave o teoriji seksualnosti (1905.), ale injihova povezanost s nesvjesnim (1905.). U knjizi Tri eseja o seksualnosti Freud iznosi ideju dase djeca raaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su poetni seksualni objekti, nakonega je u javnosti proglaen luakom. U djelu Fragment jedne analize histerije analiziratraumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu homoseksualnosti.

1 / 3

Sigmund Freudetvrtak, 06 Svibanj 2010 18:35

Psiholoko drutvo

Godine 1902. osniva Psiholoko drutvo srijedom u kojem okuplja svoje prve uenike (Jung, Ferdern, Ranka, Adler). Od 1912. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona ivota (eros)i nagona smrti (thanatos), principa stvarnosti i principa zadovoljstva. Godine 1913. objavljuje tekst Totem i tabu u kojemraspravlja o kulturno povijesnom fenomenu zabrane incest, 1915. objavljuje tri metapsiholokaogleda Nago i nagonske sudbine, Potiskivanje i Nesvjesno, a 1916. alost i melankolija.

Zbog epidemije gripe (1920.) umire Freudova kerka Sophie, a iste godine on predlae novimodel drutvenog sklopa u kome se pojavljuju ego, id i superego. Ipak, najvanijim otkriemsmatra se injenica da kokain moe biti upotrebljen za lijeenje mnogih bolesti. Sam Freud jeuzeo drogu bez pojave nekih tetnih uinaka, no njegovo oduevljenje ovim otkriem ubrzo sesmanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost.

Godine 1922. ustanovljen mu je rak nepca. Do smrti se podvrgavao nizu operacija, nakon kojihnije bio izlijeen. Unato protestu antisemitskih krugova 1930. godine prima nagradu Goethepreis(Goetheova nagrada grada Frankfurta) za rad Nelagoda u kulturi. Nakon to su nacisti okupirali Austriju 1938. godine, a prije toga u Berlinu javno spaliliFreudove knjige, Sigmund Freud naputa Austriju i preseljava se u Englesku gdje do samesmrti, uzrokovane rakom nepca lijei svoje pacijente. 23. rujna 1939. godine u 3 sata ujutroFreudov kuni lijenik je ustanovio njegovu smrt, a nakon smrtonosne doze morfija, koju jeFreud sam zatraio. Njegov rad nastavila je do svoje smrti ki Ana.

Teorija psihoanalize

Freud je osniva psihoanalize i tri strukture koje ine linost:

2 / 3

Sigmund Freudetvrtak, 06 Svibanj 2010 18:35

Id Id je uroena komponenta linosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadri sve ono psiholokokod pojedinca, sve ono naslijeeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije.Sva psihika energija dolazi iz ida. On ne priznaje nikakve zakone, zabrane ni pravila. Id radi idjeluje po principu ugode. On je iracionalan, narcistian i impulzivan. U njemu je najprisutnijilibido (nagon).

Ego Prisutan je kod odraslog ovjeka. Ego je struktura koja funkcionira po principu realnosti.Ego kontrolira id. On je onaj koji usmjerava linost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju.Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgaa je i zna planirati da bi doao do zadovoljenja narealan nain. Sposoban je na promjenu. Raspolae kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcionirabez ida.

Superego to je dio linosti koji se najkasnije razvija. Nije uroen, nego se razvijasocijalizacijom. On je moralni uvar linosti. Na temelju usaenih normi on sudi to je dobro ato loe u postupanju linosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principuidealnosti i straha. Ego pomae da superego ne ode previe u idealnost.

Freudovo znanstveno nasljee je izuzetno, a on spada u jednog od najveih mislioca svogavremena. Postulati psihoanalize koju je utemeljio vrijede i danas, a pojmovi poput ida, ega,superega, Edipovog kompleksa, Erosa i mnogih drugih uli su u rjenik svakodnevice i postalipoznati pod zajednikim nazivom Frojdizam.

Wikipedia.org

3 / 3

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sigmund_Freud