UVOD

INTERNACIONALNI UNIVERZITET BRKO

PRAVNI FAKULTET

OPTE PRAVO

SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU (Seminarski rad)

Predmet:

SAOBRAAJNO PRAVO

MENTOR: STUDENT

Doc. dr. Marinko Kresoja Martina Baoti

U Brko distriktu BiH

2013SADRAJ

UVOD

1. IMBENICI U CESTOVNOM PROMETU..........................................................................3

2. OVJEK KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA......................................................4

2.1. FORMULACIJA GREAKA OVJEKA U DINAMIKOM SUSTAVU VOZA- VOZILO-OKOLINA....................................................................................................8

2.2. FORMULACIJA POUZDANOSTI OVJEKA-VOZAA........................................92.3. EKSPERIMENTALNI POSTUPAK ZA ODREIVANJE STATISTIKIH POKAZATELJA I POUZDANOSTI BEZOTKAZNOG RADA................................9

3. VOZILO KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA....................................................10

3.1. Elementi sigurnosti vozila............................................................................................10

3.1.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila.........................................................................10

3.1.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila..........................................................................11

4. CESTA KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA.......................................................12

5. IMBENIK "PROMET NA CESTI"....................................................................................13

6. INCIDENTNI IMBENIK...................................................................................................14

7. CESTOVNA I ULINA MREA .......................................................................................14

7.1. Cestovna mrea.............................................................................................................14 7.2.Gradska ulina mrea.....................................................................................................15ZAKLJUAK...........................................................................................................................16

LITERATURA..........................................................................................................................17

UVOD

Cestovni promet jedan je od bitnih obiljeja suvremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog fenomena, naalost, i nadalje plaamo visokom cijenom nepotrebnog ljudskog stradanja. Cestovni promet predstavlja dio sveobuhvatnog prometnog sustava koji je znaajan faktor drutvenih zbivanja, jer je nerazdvojiv pratilac razvoja suvremenog drutva i danas predstavlja najzastupljeniji vid masovnog i individualnog transporta zahvaljujui prednostima

koje ima u odnosu na ostale vidove prometa.

Promet ne predstavlja problem sam za sebe, ve se taj problem javlja u pojavama, odnosima i aktivnostima ljudskog drutva. Porast broja motornih vozila i relativno mali obim porasta suvremene cestovne mree, kao i injenica da u prometnim nesreama danas u svijetu smrtno strada daleko vie ljudi nego iz bilo kojeg drugog razloga (poari, poplave, zemljotresi itd.) istaknuli su u prvi plan problem sigurnosti prometa. Prema stupnju drutvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u prometu bi se mogla izjednaiti s kriminalitetom. Iako su gubici zbog kriminaliteta brojano vei, a zbog namjernog djelovanja potencijalno opasniji, nesigurnost cestovnog prometa to nadmauje u nenadoknadivim i nepopravljivim gubicima.

Prometne nesree se rijetko dogaaju kao posljedica jednog elementa, odnosno uzroka. One su najee isprepletene kombinacijom raznih elemenata. Prometne nesree mogu nastati

uslijed djelovanja subjektivnih i objektivnih elemenata.

Ovi elementi ne djeluju izolirano, ve predstavljaju strukturalnu cjelinu u okviru koje se meusobno razlikuju po snazi svog utjecaja, tako da je teko izmjeriti koliko koji element djeluje u toj interakciji.

Subjektivne elemente ini ovjek, dok u objektivne elemente ubrajamo vozilo, cestu i okolinu. Svaki uzrok, sam za sebe ili u kombinaciji sa drugim, moe dovesti do greke, odnosno opasnosti koja moe prerasti u prometnu nesreu. Meutim, svaka greka se ne zavrava uvijek prometnom nesreom, ve moe imati razliit ishod. Elemente sigurnosti cestovnog

prometa ine: ovjek, vozilo, cesta i okolina.

Mehaniki sistem predstavlja cesta-vozilo, dok biomehaniki sustav predstavlja ovjek-cesta i ovjek-vozilo.

Da bi se poduzele odgovarajue aktivnosti, potrebno je razmotriti karakteristike navedenih sustava u segmentu sigurnosti prometa.

1. IMBENICI U CESTOVNOM PROMETU

U svim podrujima ljudske djelatnosti prisutan je rizik, pa tako i u cestovnom prometu u kojem sudjeluje praktino svaki ovjek, bilo kao pjeak, biciklist, motorist, putnik ili voza u automobilima, autobusima i tramvajima. Svaki od sudionika eli zatieno i sigurno zavriti eljeno kretanje. Iz tog razloga, cestovni promet zasluuje pozornost ne samo natehniko-tehnolokoj, ekolokoj, organizacijskoj i ekonomskoj razini, nego i na razini drutvene etike i individualnih vrijednosti.

Najbitnija karakteristika stanja cestovnog prometa je sigurnost cestovnog prometa. Ova karakteristika podrazumijeva pouzdanost da svaki sudionik u prometu zavri zapoeto kretanje(putovanje-prijevoz)bez tetnih ili neeljenih posljedica proizvedenih djelovanjem imbenika unutranjeg prometnog sustava. Limitirajui imbenici koji neposredno utjeu na sigurnost cestovnog prometa su ovjek, vozilo, okolina (cesta, promet na cesti i incidentni imbenik).

Svaki od navedenih imbenika moe biti uzrok prometne nezgode, jer se pod uzrokom podrazumijevaju sve greke sudionika u prometu, ali i objektivni uvjeti (neispravno vozilo, stanje i oprema puta i dr.) kao i subjektivni uvjeti (psihofiziko stanje, utjecaj zamora, alkohola i dr.). Pored neposrednih imbenika na sigurnost cestovnog prometa znaajno utjeu posredni imbenici koji se odnose na pravnu regulativu, konkretna strateka i operativna rjeenja koja se moraju zasnivati na znanstvenim i strunim spoznajama prometne struke, kao i svih ostalih komplementarnih znanstvenih podruja.

Da bi se podigla razina prometne sigurnosti, EU je u sklopu Europske prometne politike u svojem Europskom akcijskom programu obvezala lanice da u skladu sa svojim potrebama i mogunostima trae rjeenja za poboljanje sigurnosti cestovnog prometa, a posebno smanje- nje broja mrtvih i tee ozlijeenih. Ta rjeenja svakako moraju biti usmjerena na sve navedene imbenike sigurnosti prometa, pa se ona moraju traiti:

na podruju ponaanja ovjeka

na podruju karakteristika vozila na podruju infrastrukture cestovnog prometa sa irom okolicom na institucionalnom podruju.imbenik prometne sigurnosti na podruju ponaanja ovjeka u cestovnom prometu mora se analizirati s aspekata vie uloga koje ovjek zauzima kao sudionik u prometu, i to: ovjek kao voza, suvoza, putnik i pjeak itd.

Posebna rjeenja za poveanje pouzdanosti sloenog dinamikog sustavaovjekvozilo-okolina moraju se traiti u svim ulogama, a naroito u podruju neadekvatnog ponaanja ovjekavozaa.Meutim, kada se analiziraju i druga dva elementa navedenog dinamikog sustava, odnosno kada se promatra vozilo i okolina koja ukljuuje cestu, promet na cesti i incidenti imbenik, moe se zakljuiti da pouzdanost i ovih elemenata dinamikog sustava ovisi o ovjeku. On je konstruktor vozila, on upravlja kvalitetom dijelova koja su ugraena u vozila, projektira i odrava cestu i postavlja cestovnu infrastrukturu, definira i donosi zakonsku regulativu vezanu za sigurnost i reguliranje prometa i brine se o njihovoj primjeni, provjerava tehniku ispravnost vozila, obavlja lijenike preglede, odgaja i obrazuje sudionike u prometu, pa se s pravom moe rei da je ovjek u prometu:

prisutanizravno ili posredno

najvaniji imbenik u iznalaenju rjeenja problema sigurnosti u prometu glavni uzronik nastanka prometnih nezgoda i najvie ugroen posljedicama prometnih nezgoda2. OVJEK KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

ovjek kao voza u prometu svojim osjetilima prima obavijesti vezane za prilike na cesti te, uzevi u obzir vozilo i promete propise, odreuje nain kretanja vozila. ovjek je najvaniji imbenik.

Na ponaanje ovjeka kao imbenika sigurnosti u prometu utjeu:

osobne znaajke vozaa

psihofizika svojstva

obrazovanje i kultura

a) osobne znaajke vozaa

Osobnost je organizirana cjelina svih osobina, svojstava i ponaanja kojima se svaka ljudska individualnost izdvaja od svih drugih pojedinaca drutvene zajednice

Psihiki i skladno razvijena osoba je preduvjet uspjenog i sigurnog odvijanja prometa.

Pojmom osobe u uem smislu mogu se obuhvatiti ove psihike osobine:

sposobnost: je skup priroenih i steenih uvjeta koji omoguuju obavljanje neke aktivnosti

stajalita: stajalita vozaa prema vonji rezultat su odgoja u koli i obitelji, drutva i uenja. Mogu biti privremena i stalna.

temperament: je uroena osobina koja se oituje u nainu mobiliziranja psihike energije kojom odreena osoba raspolae. Prema temperamentu ljudi se mogu podijeliti na kolerike, sangvinike, melankolike i flegmatike. Za profesionalne vozae nisu pogodne osobe kolerinog ni flegmatinog tipa

osobne crte: su specifine strukture pojedinca zbog kojih on u razliitim situacijama reagira na isti nain. Mogu se izdvojiti: odnos pojedinca prema sebi, prema drugima, prema radu.

znaaj (karakter): oituje se u moralu ovjeka i njegovu odnosu prema ljudima te prema potivanju drutvenih normi i radu.

Sve sposobnosti ovjeka razvijaju se u prosjeku do 18- te godine i do 30-te ostaju uglavnom nepromijenjene. Od 30-te do 50-te godine dolazi do blagog pada tih sposobnosti, a od 50 te godine taj pad je znatno bri. Smatra se da je 65 godina donja granica.

Alkohol, umor smanjuju koncentraciju u vonji.

b) psihofizike osobine ovjeka

Znatno utjeu na sigurnost prometa.

Funkcije organa osjeta

Pomou organa osjeta koji podrauju ivani sustav nastaje osjet vida, sluha, ravnotee, mirisa.

Zamjeivanje okoline omoguuju organi osjeta koji putem fizikalnih i kemijskih procesa obavjeuju o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela. Za upravljanje vozilom vani su osjeti: vida, sluha ravnotee, miii, mirisa.

a) osjet vida

U obavjeivanju vozaa najvaniji je osjet vida. Vie od 95 % svih odluka koje voza donosi ovisi o tim organima.

prilagoavanje oka na svjetlo i tamu:

to je sposobnost brzoga zamjeivanja nakon promjene intenziteta svjetla. Za vrijeme zasljepljenosti voza gubi osjeaj poloaja; bre uoava osvijetljen predmete, a neosvijetljene vidi znatno kasnije. Prilagoivanje na tamu traje od 40-60 min, potpuno tek nakon nekoliko sati. Vrijeme potrebno za prilagoavanje oka pri prijelazu iz tame na svjetlo pri izlasku iz tunela znatno je kree (6 puta) nego pri prijelazu u tamu.

vidno polje:

pod vidnim poljem razumijeva se prostor u kojem ovjek: uoava predmete a da pritom ne pokree glavu i oi.

Vidno polje se dijeli na horizontalno i vertikalno. irina horizontalnoga vidnog polja iznosi od 40-140 stupnjeva a ovisi o brzini kretanja vozila. irina vertikalnog polja je oko 115 stupnjeva.

Vidno polje moe se podijeliti:

na otro vidno polje, koje lei do tri stupnja sa svake strane od simetrale tj. toke fiksiranja

jasno vidno polje, do 10 stupnjeva od simetrale

dovoljno jasno vidno polje, koje lei do 20 stupnjeva od simetrale; u tom podruju se mogu postaviti prometni znakovi

periferno vidno polje, koje lei preko 20 stupnjeva od simetrale

Za poveanje otrog vidnog polja koriste se vanjski i unutarnji retrovizor te pokreti vozaa: pokreti tijela, pokreti glave i pokreti oka.

Najvea dubina vidnog polja, tj. krajnja toka mjerenja vizure vozaa, u normalnim uvjetima vidljivosti, kod koje se mogu prepoznati orisi vozila iznosi 1,5 do 2 km.

razlikovanje boja:

sposobnost razlikovanja boja omoguuje bre opaanje prometnih znakova. Ta je sposobnost osobito vana pri vonji nou ili po magli. uta boja je najuoljivija, a najmanje uoljivije su plava i crvena.

otrina vida:

otrina vida je sposobnost uoavanja sitnih detalja. Ovisi o skupljanju i irenju zjenice, o akomodaciji lea oka i fotokemijskim procesima mrenice oka. Smanjena otrina vida moe se ublaiti noenjem naoala. Kod profesionalnih vozaa jaina naoala moe biti najvie do 4 dioptrije.

sposobnost stereoskopskog zamjeivanja

to je odreivanje odnosa prema dubini, tj. njihove meusobne udaljenosti. Sposobnost stereoskopskog zamjeivanja smanjuje se slabljenjem otrine vida. Ta sposobnost je osobito vana pri pretjecanju vozila.

b) Osjet sluha

Slui za kontrolu rada motora, za odreivanje smjera i udaljenosti vozila pri koenju i sl. Putem organa sluha prenosi se buka, koja loe djeluje na vozaa jer izaziva umor i smanjuje njegovu sposobnost vonje.

c) Osjet ravnotee

Taj je osjet vaan za sigurnost kretanja vozila, osobito kod vozaa motora. Pomou osjeta ravnotee uoava se nagib ceste, ubrzanje ili usporenje vozila, boni pritisak u zavoju i sl.

d) Miini osjet

On daje vozau obavijest o djelovanju vanjski sila zbog promjene brzine i o silama koje nastaju pritiskom na konicu spojku i sl.

e) Osjet mirisa

Osjet mirisa nema velik utjecaj na sigurnost prometa, jedino u posebnim sluajevima npr. pri duljem koenju, kad pregore instalacije.

Psihomotorike sposobnosti

Psihomotorike sposobnosti su sposobnosti koje omoguuju uspjeno izvoenje pokreta koji zahtijevaju brzinu, preciznost i usklaen rad raznih miia

Pri upravljanju vozilom vane su ove psihomotorike sposobnosti:

brzina reagiranja

brzina izvoenja pokreta

sklad pokreta i opaanja

Vrijeme reagiranja: vrijeme koje proe od trenutka pojave nekog signala ili neke odreene situacije do trenutka reagiranja nekom komandom vozila.

Brzina reagiranja, tj. vrijeme reagiranja ovisi: o individualnim osobinama vozaa, o godinama starosti, o jaini podraaja, o sloenosti prometne situacije, o fizikoj i psihikoj kondiciji i stabilnosti vozaa, o koncentraciji i umoru vozaa, o brzini vonje, o klimatskim uvjetima

Mentalne sposobnosti

Mentalne sposobnosti su miljenje, pamenje, inteligencije, uenje i sl.

Osoba s razvijenim mentalnim sposobnostima bolje upoznaje svoju okolicu i uspjeno se prilagouje okolnostima.

Jedna od vanijih mentalnih sposobnosti je inteligencija. To je sposobnost snalaenja u novonastalim situacijama uporabom novih, nenauenih reakcija

c) Obrazovanje i kultura

Voza koji je stekao odreeno obrazovanje potuje prometne propise i odnosi se ozbiljno prema ostalim sudionicima u prometu.

Uenjem se postie znanje koje je nuno za normalno odvijanje prometa. Tu se moe ubrojiti:

poznavanje zakona i propisa o reguliranju prometa (vozaka dozvola)

poznavanje kretanje vozila

poznavanje vlastitih sposobnosti

2.1. FORMULACIJA GREAKA OVJEKA U DINAMIKOM SUSTAVU VOZA-VOZILO-OKOLINA

Sposobnostovjeka-vozaada izvrava radne zadatke uz pretpostavljenu uinkovitost definira se stupnjem njegove radne sposobnosti koja se manifestira relativnim smanjenjem ili poveanjem broja greaka u obavljanju radnog zadatka. Istraivanja radnih sposobnosti ovjeka pokazuju da na njegovu radnu sposobnost utjee niz imbenika koji ovise o ovjeku i uvjetima u kojima ovjek obavlja svoju psihofiziku aktivnost.

Razdoblje aktivnog djelovanja ljudskog organizma karakteriziraju tri faze: razdoblje zagrijavanja, razdoblje maksimalne adaptacije i razdoblje opadanja koncentracije.

Prva faza predstavlja razdoblje zagrijavanja koje karakterizira veliki broj greaka u radu iji su uzroci u kompleksnosti prilagoavanja ljudskog organizma. U drugoj fazi rada ljudski organizam se maksimalno adaptira radnom procesu, pa je broj greaka relativno mali i vremenski konstantan. Vrijeme ove faze traje od pola sata do 45 minuta. Trea faza predstavlja razdoblje kada se javlja zamor u radu, pa koncentracija opada to je razlog pojavi velikog broja greaka pri upravljanju vozilom. Zamor ovjeka moe nastupiti i ranije u sluaju poremeenih okolnih uvjeta koji nastaju kao posljedica neergonomski oblikovanih radnih mjesta i poloaja upravljakih elemenata.

Rezultati ispitivanja aktivnog djelovanja ljudskog rada, potvruju da postoje sline zakonitosti raspodjele pojave greaka ovjeka i ureaja kojima upravlja, pa se za analizu pouzdanosti ovjeka, koji predstavlja sastavni dio promatranog sustava voza-vozilo-okolina(v-v-o),mogu primijeniti klasini modeli teorije pouzdanosti.

Formulacija greaka ovjeka u radu sustava v-v-omoe se izvriti i u odnosu na:

1. posljedicu greke ovjeka,

2. uzrok greke ovjeka i3. razdoblje funkcioniranja sustava.Posljedice greke ovjeka u sustavu voza--vozilo-okolinamogu biti bez veih posljedica ili kardinalne, to ovisi o karakteru greke i vrsti kvara ili smetnje koja nastaje kao posljedica greke.

Kod istraivanja uzroka greaka ovjeka, koje nastaju pri funkcioniranju sustavav-v-o,cjelokupnu analizu treba postaviti drugaije u odnosu na problematiku koja je vezana za ureaje i strojeve. To iz razloga to ovjek u ukupno promatranom sustavu predstavlja bioloki podsustav za koji uzrok nastanka greke moe biti vezan uz psihofizike sposobnosti ovjeka i senzorske organe koji su predmet istraivanja medicinskih znanosti. Medicinske znanosti daju smjernice dravnim tijelima u donoenju propisa i ogranienja u tom podruju (godine starosti za vozae, trajanje vonje tijekom 24 sata i slino), za antropometrijske karakteristike i motoriku ljudskog organizma koji mogu biti presudni za ponaanje ovjeka tijekom upravljanja vozilom, to obuhvaa podruje ergonomije, te greke vezane za okolinske uvjete koji utjeu na njegove psihofizike osobine.

U razliitim razdobljima funkcioniranja navedenog sustava ovjek moe napraviti odreene greke koje se nee odmah pojaviti. Ovakve greke predstavljaju treu skupinu ljudskih greaka iz podruja odnosaovjekvozilo.

2.2. FORMULACIJA POUZDANOSTI OVJEKA-VOZAA

Pouzdanostovjeka-vozaau sustavu voza-vozilo-okolinaje statistika pojava vezana za rad vozaa tijekom upravljanja vozilom. Pouzdanost vozaa ima svoju kvalitativnu i kvantitativnu dimenziju. Kvalitativna dimenzija pouzdanosti izraava se u sposobnosti postojanja potrebne funkcije sustava u proizvoljno odabranom razdoblju. Kvantitativna dimenzija pouzdanosti je vjerojatnost da ovjek - voza, u odreenim vremenskim uvjetima, na zadovoljavajui nain ispunjava eljene vrijednosti funkcije. Pouzdanost ovjeka - vozaa moe se odrediti:

neovisno o vremenu

ovisno o vremenu2.3. EKSPERIMENTALNI POSTUPAK ZA ODREIVANJE STATISTIKIH POKAZATELJA I POUZDANOSTI BEZOTKAZNOG RADA

Tipine greke vozaa u tehnici vonje ocjenjuju se prema definiranim pravilnim pokretima vozaa i njegovog poloaja tijekom vonje. One same po sebi ne znae opasnost za raspad sustava, ali mogu izazvati opasne situacije za vozaa bez obzira na njegovo vozako iskustvo.

Najee tipine greke u tehnici vonje su:

1. pogreno otputanje papuice spojnice, te nagla otputanja spojnice i vonja na spojnici

2. gaenje motora kod kretanja i zaustavljanja obino zbog neadekvatnog stupnja brzine

3. naglo koenje4. nedovoljan razmak izmeu vozila5. naglo dodavanje gasa6. loe mijenjanje brzine7. nepravilno sjedenje vozaa8. nepravilno dranje volana9. skretanje bez pokazivaa smjera kretanja10. neiskljuivanje pokazivaa smjera kretanja11. smanjena pozornost u vonji.3. VOZILO KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

Prema statistikim podacima, za 3-5 % prometnih nezgoda smatra se da im je uzrok tehniki nedostatak na vozilu

3.1. Elementi sigurnosti vozila

Elementi vozila koji utjeu na sigurnost prometa mogu se podijeliti na aktivne i pasivne.

U aktivne elemente sigurnosti mogu se ubrojiti ona tehnika rjeenja vozila ija je zadaa smanjiti mogunost nastanka prometne nezgode, dok se u pasivne elemente mogu ubrojiti rjeenje koja imaju zadau, u sluaju nastanka prometne nezgode, ublaiti posljedice nezgode.

3.1.1. Aktivni elementi sigurnosti vozila

U aktivne elemente sigurnosti vozila mogu se ubrojiti:

konice

upravljaki mehanizam

gume

svjetlosni i signalni ureaji

ureaji koji poveavaju vidno polje vozaa

konstrukcija sjedala

spojleri

ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje unutranjosti vozila

vibracije vozila

buka

Konice ureaji za koenje slue za usporavanje kretanja vozila ili potpuno zaustavljanje vozila. Vozilo mora imati dvije potpuno nezavisne konice: runu i nonu.

Upravljaki mehanizam jedan od uzroka prometnih nezgoda moe biti neispravnost upravljakog mehanizma. Najtee ozljede kod vozaa, u elnom sudaru, nastaju zbog udara prsnoga koa u kolo upravljaa i glave u vjetrobransko staklo.

Gume njihova je zadaa postizanje to boljeg prianjanja izmeu kotaa i podloge. Dubina nareza ne smije biti manja od jednog milimetra za teretne vozila i autobuse. Gume se dijele na dijagonalne i radijalne. Prednosti radijalnih ( manje se griju, dulji vijek trajanja, bolja stabilnost, krai put koenja).

Svjetlosni i signalni ureaji svjetlosno-signalnim ureajima osvjetljava se cesta pred vozilom, oznauje poloaj vozila na kolniku ceste i daju se odgovarajui signali.

Ureaji koji poveavaju vidno polje vozaa prozorska stakla na vozilu, brisai i perai vjetrobrana, vozaka zrcala (retrovizori).

Konstrukcija sjedala sjedalo u vozilu mora biti konstruirano tako da omoguuje udobno sjedenje, da pridrava vozaa pri djelovanju centrifugalne sile u zavoju, da omoguuje dobru vidljivost i da je optimalno udaljeno od ureaja za komandu vozila.

Usmjerivai zraka su dijelovi koljke vozila ija je zadaa smanjivanje otpora zraka i poveavanje stabilnosti vozila pri velikim brzinama.

Ureaji za grijanje, hlaenje i provjetravanje unutranjosti vozila grijanje, hlaenje i provjetravanje vano je za radnu sposobnost vozaa, a time i za sigurnost prometa. Ve pri temperaturi nioj od 13 C i vioj od 30 C radna sposobnost ovjeka opada.

Buka djelovanje buke iznad 80 dB tetno je za organe sluha. U prostoru za putnike buka ne bi smjela prelaziti 70 dB. Primjenom akustine izolacije izmeu prostora za smjetaj motora i prostora za putnike buka se moe smanjiti ve konstrukcijom vozila.

3.1.2. Pasivni elementi sigurnosti vozila

koljka (karoserija)

vrata

sigurnosni pojasevi

nasloni za glavu

vjetrobranska stakla i zrcala

poloaj motora, spremnika, rezervnoga kotaa i akumulatora

odbojnik

sigurnosni zrani jastuk

Vrata moraju izdrati sve vrste udarnog optereenja i sprijeiti savijanje koljke.

Sigurnosni pojasevi ugradbom i koritenjem sigurnosnih pojaseva spreava se pri sudaru udar glavom u vjetrobransko staklo i prsnim koem u upravljako kolo ili plou s instrumentima. Primjenom sigurnosnih pojaseva smanjuje se broj tee ozljeenih tri puta a broj smrtno stradalih 60 %. Uz Y pojas, koji se najvie upotrebljava, postoji H pojas koji prua maksimalnu zatitu a rabi se u zrakoplovstvu.

Vjetrobranska stakla i zrcala u sluaju loma, prednost imaju kaljena i vieslojna stakla. Kaljeno staklo se razbija u sitne komadie s vie tupih rubova.

Poloaj motora, spremnika, rezervnog kotaa i akumulatora poloaj motora u prednjem dijelu najbolje je rjeenje. Rezervni kota najbolje je smjestiti u prednji dio jer smanjuje oteenje motora i titi srednji dio vozila. Akumulator ne smije biti smjeten u istom prostoru sa spremnikom za gorivo jer je samozapaljiv.

Odbojnik zadaa je odbojnika da pri sudaru apsorbira dio kinetike energije. Privruju se na prednju i stranju stranu vozila, a trebali bi, po mogunosti, biti opremljeni gumenim elementima.

Sigurnosni zrani jastuci djeluje automatski u trenutku sudara. U vremenu od 26 tisuinka sekunde zrani jastuk biva izbaen iz upravljakog kola ili prednjeg dijela vozila i naglo se puni plinom duikom da bi mekano doekalo tijelo putnika. Tako ostaje pola sekunde.

4. CESTA KAO IMBENIK SIGURNOSTI PROMETA

Tehniki nedostaci ceste esto su uzrok nastanka prometnih nezgoda, a oni mogu nastati pri projektiranju cesta i pri njihovoj izvedbi.

Cesta kao imbenik sigurnosti prometa obiljeuju:

trasa ceste

tehniki elementi ceste

stanje kolnika

oprema ceste

rasvjeta ceste

krianja

utjecaj bone zapreke

odravanje ceste

Trasa ceste trasom ceste odreuje se smjer i visinski poloaj ceste. Trasa ceste sastoji se od pravaca, zavoja i prijelaznih krivulja, a ti elementi trebaju biti izabrani tako da omoguuju sigurno kretanje vozila pri odreenoj raunskoj brzini. Trasa ceste treba biti homogena tj. omoguavati jednolinu brzinu kretanja vozila. Duljine pravaca i zavoja treba meusobno uskladiti.

Osim tehnike sigurnosti, potrebno je osigurati i psiholoku sigurnost, koja ovisi o tome kako na vozaa djeluje okolni teren.

Tehniki elementi ceste nepropisna irina kolnika velika je opasnost za sigurnost prometa, naroito pri prolasku teretnih vozila. Na cestama za mjeoviti promet biciklisti izazivaju velik broj prometnih nezgoda. Stoga je potrebno predvidjeti biciklistike staze u predjelima gdje je razvijen biciklistiki promet.

Rubni trakovi omoguuju bolje iskoritenje povrine kolnika. Oni mogu korisno posluiti za zaustavljanje vozila u sluaju kvara. Ako pak nije mogue izvesti rubne trakove, treba oznaiti rubne crte. Pomou njih voza dobiva pomono optiko sredstvo voenja.

Stanje kolnika velik broj prometnih nezgoda nastaje zbog smanjenog koeficijenta trenja izmeu kotaa i kolnika te zbog oteenja gornje povrine kolnika tj pojavom tzv. Udarnih rupa. Dobrim prianjanjem spreava se klizanje vozila, bilo u uzdunom ili poprenom smjeru. Na smanjenje prianjanja znatno utjeu: mokar zastor, vodeni klin, oneien i blatan zastor, neravnine na zastoru i sl. prema istraivanjima u Belgiji, na cestama s koeficijentom trenja manjim od 0,40 broj nezgoda je 20 puta vei nego na cestama s hrapavim i suhim zastorom.

Oteenje kolnika nastaje zbog dotrajalog zastora, njegove slabe kvalitete, loeg odravanja i posljedica smrzavanja. Kod oteenja kolnika veih od 15 % potrebno je itav kolnik obnoviti, a kod oteenja do 15 % treba ga popraviti. Na koeficijent izmeu kolnika i kotaa imaju veliku ulogu gume.

Oprema ceste dobrom opremom poveava se sigurnost vozaa, to je posebno vano pri velikim brzinama i velikoj gustoi prometa. Opremu ine: prometni znakovi, kolobrani, ograde, ivice, smjerokazi, kilometarske oznake, snjegobrani i vjetrobrani.

Prometni znakovi prometna signalizacija mora se postavljati prema elaboratu o opremi i signalizaciji ceste.

Kolobrani kolobrani su niski kameni stupii koji se nalaze jo na starim cestama, u razmaku od 5 do 10 m sa svrhom zadravanja vozila u sluaju skretanja s kolnika. Danas se umjesto kolobrana ugrauju elastine ograde s elinim ili betonskim stupiima spojenim limenim vrpcama.

Krianja broj prometnih nezgoda na krianjima u gradu iznosi 40-50% ukupnog broja nezgoda. Provedena istraivanja pokazala su da se pri preglednosti na krianju smanjenoj 3 puta sigurnost smanji 10 puta. Zbog toga je potrebno rjeavati krianja u dvije ili vie razina. Ako to nije mogue, treba osigurati dobru preglednost i posebnu panju posvetiti regulaciji prometa. Posebna opasnost na krianjima su vozila koja skreu ulijevo, te ih pri reguliranju treba svakako posebno odvojiti.

Utjecaj bone zapreke stalne ili povremen zapreke u blizini ruba kolnika nepovoljno utjeu na sigurnost prometa. Prema naim propisima, udaljenost unutarnjeg ruba zatitne ograde, ako postoji trak za zaustavljanje vozila u nudi, iznosi 0,70 m, a ako nema traka za zaustavljanje vozila, njena udaljenost ovisi o irini prometnog traka.

Odravanje ceste pri redovitom odravanju, koje poinje u proljee, izvode se svi potrebni popravci zastora, ienje odvodnih kanala, zamjena dotrajale signalizacije i ureuju se kosine zemljanog trupa.

Investicijskim odravanjem ureuju se opasna mjesta, obnavlja se zastor, rekonstruiraju tehniki elementi ceste i sl. Potrebno je zbog uklanjanja svih smetnji tijekom zime budu dobro organizirana zimska sluba koja je specijaliziran dio slube odravanja cesta.

5. IMBENIK "PROMET NA CESTI"

imbenik promet na cesti obuhvaa podimbenike: organizacija, upravljanje i kontrola prometa.

Organizacija prometa obuhvaa prometne propise i tehnika sredstva za organizaciju prometa

Upravljanje prometom obuhvaa nain i tehniku upravljanja cestovnim prometnicama

Kontrola prometa obuhvaa nain kontrole prometa te ispitivanje i statistiku prometnih nezgoda.

6. INCIDENTNI IMBENIK

imbenici ovjek, vozilo cesta i promet na cesti podlijeu odreenim pravilnostima koje se mogu predvidjeti. Meutim, tim imbenicima nisu obuhvaene atmosferske prilike ili neki drugi elementi, npr. trag ulja na kolniku, neistoa, divlja i sl. koji su zapreka sigurnom odvijanju prometu. Zbog toga je potrebno uvoenje jo jednog imbenika, tzv. Incidentnog imbenika, ije se djelovanje pojavljuje na neoekivan i neustavan nain.

U atmosferske utjecaje koji djeluju na sigurnost prometa mogu se ubrojiti: kia, poledica, snijeg, magla, vjetar i sl.

7. CESTOVNA I ULINA MREA

Od ukupne cestovne mree Hrvatske, u duljini >28 000 km, samo je 600 km autocesta ( etiri traka) te 160 km poluautocesta ( dva traka).

7.1. Cestovna mrea

Cestovni promet odvija se cestovnom mreom koja se moe podijeliti:

Prema drutveno-gospodarskom znaenju, ceste se mogu razvrstati na:

dravne

upanijske

lokalne

Ostatak cestovne mree RH moe se podijeliti na:

komunalne ceste

ostale ceste

Prema prometa kojemu su namijenjene, ceste se dijele na:

ceste za iskljuivo motorni promet

ceste za mjeovit promet

Prema svrsi i prometnom znaenju, ceste se dijele na:

europske ceste za daleki promet

ceste za brzi promet

zemaljske ceste

ceste za specijalne svrhe

turistike ceste

gradske ceste

Prema terenu kojim prolaze, mogu se razlikovati ceste:

na nizinskom terenu

na breuljkastom terenu

na brdovitom terenu

na planinskom terenu

7.2. Gradska ulina mrea

Pojmom ulina mrea obuhvaen je sklop elemenata putem kojih se manifestira promet u svom dinamikom i stacionarnom obliku.

Prema funkcionalnom obiljeju, ceste, ulice i prometne povrine u gradovima mogu se podijeliti na:

brze ceste

gradske ceste

magistralne ulice

zbirne ulice

ulice u stambenim naseljima

ostale prometne povrine

Brze ceste slue povezivanju ire regije ili dijelova regija s naseljem. Grene u prvom redu za tranzitni promet, a tehniki im elementi omoguuju veliku propusnu mo. Brze ceste kriaju se s ostalim prometnicama u dvije ili vie razina.

Gradske ceste su prometnice koje povezuju gradove s regionalnim sreditima, a mogu se podijeliti na:

primarne

sekundarne

Primarne ceste namijenjene mjeovitom prometu a izvode se za raunsku brzinu Vr = 80 km/h

Magistralne ulice moraju zadovoljiti sve uvjete koji su predvieni za gradske ceste, osim to se na njima ne predviaju biciklistike staze. Raunske brzina Vr = 60 km/h

Zbirne ulice preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih, i poslovnih podruja i usmjeruju ga prema cestama vieg reda. One se obino izvode za raunsku brzinu Vr = 60 km/h

Ulice u stambenim naseljima - slue izvornom i ciljnom prometu a dijele se na dovozne i industrijske

Ostale prometne povrine obuhvaaju biciklistike staze, pjeake hodnike i povrine za parkiranje

ZAKLJUAK

Osnovni pokazatelji stanja sigurnosti cestovnog prometa na odreenom podruju su prometne nesree i nastradale osobe u tim nesreama.

Prometne nesree se rijetko dogaaju kao posljedica jednog elementa, odnosno uzroka.

One su najee isprepletene kombinacijom subjektivnih i objektivnih elemenata.

Pregledom dobivenih podataka moe se zakljuiti da su najvei doprinos niskoj pouzdanosti bezotkaznog rada greke vozaa u tehnici vonje koje mogu biti posljedica neergonomski oblikovane kabine vozila. Zbog toga se u fazama konstrukcije treba obratiti posebna pozornost na poloaj elemenata upravljakog sustava.

Nadalje, znaajan utjecaj na pouzdanost ima i smanjenje pozornosti vozaa, nedovoljan razmak i naglo dodavanje gasa, to ukazuje na potrebu edukacije ljudskog imbenika.

Dakle, spreavanje prometnih nesrea zahtijeva provoenje niza akcija koje se, pored ureenja infrastrukturnog objekta na nain da se minimizira rizik prometnih nesrea i njihova ozbiljnost, postie ergonomskim projektiranjem kabine vozila i kvalitetnim, strunim i kontinuiranim pouavanjem i informiranjem vozaa. U tom smislu, tijekom pouke vozaa potrebno je posebno razviti potrebna znanja o prometnim propisima, intelektualne vjetine nune za koncentraciju, promatranje, navike razumnog ponaanja, humanost i solidarnost, samokritinost, svijest o opasnostima koje nastaju zbog nepravilnog sudjelovanja u prometu, te osnovna znanja o pojavnim oblicima i uzrocima prometnih nesrea.

LITERATURA

1. Daci S., Salihovi S.: ovjek kao imbenik pouzdanosti dinamikog sustava voza-vozilo-okolina, pregledni rad, 2011.

2. Kroemer, K. H. E., Gradjean, E.:Prilagoavanje rada ovjeka,Ergonomski prirunik, Slap, Jastrebarsko, 2000.

3. Vujanovi, N.:Teorija pouzdanosti tehnikih sistema,BIGZ, Beograd, 1992.

4. Zelenovi, D. M.:Teorija pouzdanosti tehnikih sistema,Nauna knjiga, Beograd, 2005. Daci S., Salihovi S.: ovjek kao imbenik pouzdanosti dinamikog sustava voza-vozilo-okolina, pregledni rad, 2011.

ibidem

Daci S., Salihovi S.: ovjek kao imbenik pouzdanosti dinamikog sustava voza-vozilo-okolina, pregledni rad, 2011.

ibidem

ibidem

Kroemer, K. H. E., Gradjean, E.:Prilagoavanje rada ovjeka,Ergonomski prirunik, Slap, Jastrebarsko, 2000.

ibidem

Zelenovi, D. M.:Teorija pouzdanosti tehnikih sistema,Nauna knjiga, Beograd, 2005.

Vujanovi, N.:Teorija pouzdanosti tehnikih sistema,BIGZ, Beograd, 1992.

Vujanovi, N.:Teorija pouzdanosti tehnikih sistema,BIGZ, Beograd, 1992.

Daci S., Salihovi S.: ovjek kao imbenik pouzdanosti dinamikog sustava voza-vozilo-okolina, pregledni rad, 2011.

ibidem

PAGE 2