Siromastvo u Republici hrvatskoj

8/14/2019 Siromastvo u Republici hrvatskoj

1/7

DOKUMENTACIJA

SIROMATVO I NEJEDNAKOST U HRVATSKOJ:OSNOVNI POKAZATELJI

Dravni zavod za statistiku, u suradnji saSvjetskom bankom, prvi je put 1998. godine

proveo reprezentativno istraivanje siroma-tva u Hrvatskoj. Uzorkom je bilo obuhvaeno3.123 kuanstva (u kojima je ivjelo 9.433 oso-

be). Bitna je odlika ovoga istraivanja metodo-loka korektnost: sve znaajnije definicije (do-hotka, izdataka) bile su usklaene s metodolo-gijom Eurostata (Statistiki ured EU). Rezul-tati o opsegu siromatva temelje se na po-tronji kuanstava. Osim klasinih upitnika,kojima su prikupljeni podaci o osnovnim so-ciodemografskim obiljejima lanova kuan-

stva, imovini, prihodima i izdacima kuanstva,koriten je dnevnik u koji je kuanstvo bilje-ilo, u dvotjednom razdoblju, sve izdatke zahranu, pie i duhan. Glavno je ogranienjeovoga istraivanja u tome to uzorak nije obu-hvatio cijelo stanovnitvo Hrvatske, tj. izvanuzorka su ostala nekada okupirana podrujaistone Slavonije i Dalmatinske zagore. To je,svakako, moglo utjecati na konane rezultate,

jer se radi o podrujima na kojima je koncen-tracija siromanih vea nego na drugim po-

drujima Hrvatske.U slici 1. nalaze se podaci o siromatvu u

odreenim tranzicijskim zemljama. Uspored-baje ograniena na nekoliko zemalja u kojimasu nedavno provedene ankete o potronji iliprihodima kuanstava. Vidimo da Hrvatskaima, prema meunarodnoj liniji siromatva,ak nekoliko puta niu stopu siromatva odMaarske, Poljske i Rumunjske. Jedino je si-tuacija povoljnija u Sloveniji. Meutim, meu-narodni standardi esto ne odraavaju na pri-

mjeren nain specifine ivotne uvjete pojedi-nih zemalja. Zato je u spomenutom istraiva-nju koritena apsolutna linija siromatva za-snovana na minimalnim izdacima za ishranu.Dakle, procijenjena je razina ukupnih izdatakana kojoj kuanstva, nakon podmirenja nepreh-rambenih potreba, uspijevaju zadovoljiti tekminimalne potrebe ishrane (tablica 1.).

Slika 1.

S i rom a t vo u H r va t s ko j u u spo redb i s nek i m t ra n z i c ij s k im zem l jam a , p r em a m euna rodno j l in i ji s i rom a t va ( 4 ,3 0 $ poo s o b i d n e v n o, iz r a e n o u o b li ku t z v. p a ri te t a k u p o vn e m o i - P P P )

50%

125%

0% r.? 2 2 Z i'2 Z 'l

Hrvatska Slovenija

Tablica 1.

Apso l u tno s i rom a t vo u H r va t s ko j

E k v iv a le n ta l je s tv ic a R a z i na li ni je s ir o m a tv a(p rem a "od ras l om

ekv iva lentu" )

P r v i o d ra s li l ank u ans t v a = 1 15 .4 74 k un a /g od i n jeO s t a l i od ras li l anov ik u ans t v a =0 ,7D j ec a = 0 ,5

Maarska Poljska Rumunjska

S t opas i roma tva

S t anda rdna g re k aproc jene l in i j e

s i roma tva

P r o s je n idef ic i t

8 ,4% 1 ,2 2 0 ,7 %

221


2/7

Rev. soc. polit. , go d. 7, b r. 2, str. 221-227, Zagreb 2000. Dokumentacija

U procjeni apsolutnog siromatva korite-na je OECD-ova ekvivalentrta ljestvica. Brojodraslih ekvivalenata za svako kuanstvo iz-rauna se na nain da se zbroje koeficijenti zasvakog lana kuanstva. Tako bi, na primjer, li-nija siromatva za kuanstvo sastavljeno od

branog para i dvoje djece iznosila 41.780 kuna

godinje ili oko 3.480 kuna mjeseno. Premaovoj apsolutnoj liniji u Hrvatskoj ima 8,4% si-romanih. Meutim, ako uzmemo u obzir mje-ru statistike pogreke, onda se stopa siroma-tva na razini znaajnosti od 95% kree izme-u 7,2% i 9,6%. Osim toga, ve smo kazali dauzorkom nije bilo pokriveno cijelo podrujeHrvatske (izostavljena su podruja direktnozahvaena ratom). Autori ove studije pokualisu procijeniti stopu siromatva i na ovim po-drujima. Polazei od podataka kvalitativnihstudija, lokalnih slubenika i UNHCR-a, pro-

cijenjeno je da je 1998. na nekad okupiranimpodrujima ivjelo oko 90.000 kuanstava soko 270.000 osoba. Takoer, pretpostavilo seda je stopa siromatva na ovim podrujima 3

puta vea od nacionalnog prosjeka (ova sepretpostavka temeljila na podacima Ureda zaprognanike i UNHCR-a o korisnicima po-moi) te da je oko 50% prognanika u prihvat-nim centrima siromano. Ako bi prije spome-nute pretpostavke bile tone, onda bi se stopasiromatva popela s 8,4% na 10,0%. Prosjeni

deficit nam govori o tome koliko je potronjasvih siromanih, u prosjeku, udaljena od linijesiromatva. Proizlazi da siromani u Hrvatskojimaju prosjenu ekvivalentu potronju na razi-ni koja je 20,7% manja od linije siromatva. Toznai da svakom kuanstvu nedostaje mje-seno 267 kuna po ekvivalentom dohotku dorazine linije siromatva (ekvivalentni dohodakse izrauna tako da se ukupni izdaci kuanstva

Tablica 2.

Pro f i l s i rom a tva

R i z i n e s k u p in e

Nez apos l en i i li neak t iv n i

O s o b e s n is k im o b r az o v a n je m

S t a r ij e os obe bez m i rov i na

O s o b e k o je i v e u r u r a ln im p o d r u j im aS l av on ij e i c en tra lne H rv a t s k e

podijele s brojem odraslih ekvivalenata). Dru-gim rijeima, da bi svi siromani dobili doho-dak koji je ekvivalentan liniji siromatva, po-trebno bi bilo oko 4% BDP.

Iz tablice 2. razvidno je da meu siro-manima dominira nekoliko rizinih skupina.To su nezaposleni ili neaktivni, osobe s niim

stupnjevima obrazovanja, starije sobe (posebi-ce one bez mirovine). Njihov rizik da postanusiromani vei je dva do tri puta od prosjeno-ga rizika. Posebno se obrazovanje pokazujekao vrst i nezavisan prediktor siromatva (sli-ka 2.). Glede regionalne pripadnosti, kada sekontrolira parcijalni utjecaj obrazovanja, onda

je relativni rizik od siromatva u spomenutimregijama (ruralna podruja Slavonije i central-ne Hrvatske) samo neto vei od prosjeka. Toznai da su spomenute razlike u regionalnoj

distribuciji siromatva dobrim dijelom rezultatrazliitog stupnja obrazovanja stanovnika utim regijama. Siromanije ruralne regije imajui slabije obrazovane stanovnike.

Kao to moemo vidjeti iz slike 2. gotovo3/4 siromanih ivi u kuanstvima gdje glava ili

predstavnik kuanstva ima zavrenu samoosnovnu kolu ili manje od toga. Pojedinci sovakvim obrazovanjem imaju male anse da

pronau zaposlenje ako su nezaposleni te ima-ju niske plae ukoliko su zaposleni. Rizik od si-romatva je posebice velik u situaciji kada jenisko obrazovanje kombinirano s nezaposle-nou.

S obzirom na zaposleniki status predstav-nika kuanstva (slika 3.), meu siromanima

posebno brojnu skupinu ine starije neaktivneosobe. Niske mirovine ili odsustvo bilo kakvihmirovinskih primanja, uz nisko obrazovanje,drugi su bitan uzrok siromatva. Preciznije,

Obi l j e ja r i z i ka

K u a n s tv o k o je v o d i n e z a p o sl en a i li n e a k tiv n a o s o b a i m a 3p u ta v e u v je r o ja t no s t d a b u d e s i ro m a n o

K u a n s t v o k o je i m a n a e l u o s o b u s o s n o v n im o b r az o v a n je mi li b e z o b r a zo v a n ja 2 p u t a e e iv i u s i ro m a t v u

S t a ri ja o s o b a b e z m ir o v in e i m a 3 p u t a v e u v j e ro ja t no s t d ap o s ta n e s i ro m a n a n e g o p ro s je n a o s o b a

O s o b e u r u ra l ni m p o d r u j im a S l av o n ij e i c e n tr a ln e H r v a ts k eim a ju 2 p uta v e i r iz ik o d p ro sje n o ga d a e iv je ti us i roma tvu

222

-:


3/7

Rev . soc . polit. , god. 7, b r. 2, str. 221-227, Zagreb 2000. Dokumentacija

Slika 2.

S t u p a n j o b r a zo v a n ja p r e ds t av n ik a k u a n s tv a

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

100%

0%

Ukupnapopulacija

Slika 3.

Z a p o s le n i k i s t at u s p r e d st a vn i ka k u a n s tv a

100%

90%

80%

70%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

0%

1 1 I1 1 I1 1 1 I1 1

1 1 I 1 1 I 1 1 1 I 1 11 1 1 1 1 1 I1 1 I1 1

1 1 1 1 1 1 I 1 1 I 1 11 1 1 1 1 1 I1 1 I1 1

1 1 I 1 1 I 1 1 I 1 1 I

1 1 1 I 1 1 1 I 1 1 I 11 1 1 1 1 1 1 I1 1 I1

1 1 I 1 1 I 1 1 I 1 1 I1 1 I1 1 I1 1 1 1 I1

1 1 1 1 I1 1 1 I1 1 I

1 1 I1 1 I1 1 1 I1 11 1 I1 1 I1 1 1 I1 1

1 1 1 1 1 1 I1 1 I1 1

Ukupna populacija

40% siromanih ivi u kuanstvima gdje je gla-va kuanstva umirovljena osoba ili starija ne-aktivna osoba. Barem 25% starih osoba ne pri-ma mirovine, a polovica umirovljenika dobiva

mirovine koje su ispod linije siromatva. Ku-

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 I

1 1 I1 1 1 1 1 1 1 I1 11 1 I1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

I 1 I 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 I 1 1 1 I 1 1 1 I1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Siromani

1 1 1 1 1 1 I1 1 1 1 1 1

1 1 I 1 1 1 1 1 1 1 I 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 II I II I I 1 11 1 1 11

1 1 I 1 1 1 I I 1 1 1 1 1

1 1 I 1 1 1 1 11 1 I I I

Siromani

ViliVSS

clGimnazija

clSr. struna kola

lID Nezavrena O

drugineaktivni

eJ stari neaktivni

nezaposleni

I I I D zaposleni

I

~ _ _ J

anstva s nezaposlenom osobom na elu imajuvrlo visoki rizik od siromatva, ali je udio ovekategorije najmanji meu siromanim kuan-stvima.

223


4/7

Rev. soc . po lit., god. 7, b r. 2, str. 221-227, Zagreb 2000.

Slika 4.

I zv o ri d o h o tk a - u k u p n a p o p u la c ij a

Do kumenta cija

poduzetniki

dohodak20%

~

plae32%

ostalitrinidohoci

4%

Slika 5.

I z vo ri d oho t ka - s i rom an i

poduzetnikidohodak (

6%

plae

25%

ostalitrini

dohoci2%

Oito je da se ekonomski ivot siromanihu mnogim vidovima razlikuje od ekonomskogivota nesiromanih. Na slikama 4. i 5. pred-stavljena je struktura dohotka siromanih iope populacije. Napomenimo da pojam im-putirane rente obuhvaa iznos stanarine koji

plaa podstanar za iznajmljivanje stana te iz-

224

dravni~transferi

\16%

privatnitransferi

5%

dohodak unaturi5%

imputirana

renta

16%

dohodak u

naturi

13%

nos koji bi kuanstvo koje stanuje u vlastitomstanu dobilo kada bi takav isti stan unajmilo zasvoje potrebe (prema subjektivnoj procjeni

predstavnika kuanstva). Svrha je imputiranerente izjednaiti kriterije za mjerenje ivotnogstandarda. Prije svega, siromani ostvaruju

znatno manji dio svojeg dohotka putem podu-


5/7

Rev. sac . pol it., god . 7,br. 2, str. 221-227, Zagreb 2000.

zetnitva (samoupoljavanje, poduzetnike ak-tivnosti i neformalni sektor). Samo 6% siro-manih ostvaruje "poduzetniki dohodak" uodnosu na 20% u opoj populaciji. S drugestrane, nije iznenaujue da siromani gotovo1/3svoga dohotka ostvaruju kroz dravne tran-sfere (ovaj udio u ukupnoj populaciji iznosi

16%). Zapravo, za 60% siromanih dravni sutransferi najvei i najznaajniji izvor dohotka,dok je takvih u opoj populaciji oko 1/3. Ta-koer, siromani se u veoj mjeri nego opapopulacija oslanjaju na nemonetarni dohodak.Ovaj se dohodak uglavnom sastoji od vlastite

proizvodnje (hrana koja se proizvodi u vlasti-tom vrtu ili okunici). Nemonetarni dohodakini 13% ukupnog dohotka siromanih, a samo5% ope populacije. Barem 20% siromanih

Slika 6.

Tipov i depr i vac i j a m eu s i rom an im a

oteeni zidovi

prokinjava krov

nema uteevine

bez redovnog zaposlenja

jednolina ishranamanje od 7 razreda O

vieod 2 osobe u sobi

Dokum ent acij a

kuanstava u ruralnim podrujima nema ni-kakvog drugog dohotka izuzev onog ostvare-nog u vlastitoj (naturalnoj) proizvodnji.

Slika 6. nam poblie oslikava uvjete u koji-ma ive siromani. Otprilike izmeu 65%-75%siromanih ima jednolinu ishranu (kruh,krumpir i mlijeko), nema redovnog zaposlenjaili uteevine. Gotovo 50% siromanih nemazavrenu osnovnu kolu i suoeno je sa stam-

benom prenapuenou. Izmeu 25%-35% i-vi u stanovima gdje su zidovi loi, a krov pro-kinjava.

Tablica 3. pokazuje u kojoj su mjeri siro-mani korisnici pojedinih socijalnih transfera.

Na primjer, iako siromani ine 8,4% stanov-nitva, koriste samo 2,5% izdataka namijenje-

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80%

Tablica 3.

Ud i o s oc i ja l n ih t r ans fe ra ko j i ko r is te s i rom an i

M irovin e

S oc i ja l na pom o

D j e j i i ob it e lj s k i dop l a tak

Nak nada z a nez apos l enos t

S v i t ran s f e r i

I z dac i z a ob raz ov an je

Z d rav s tv ena s k rb (p roc j ena )

U k u p n i s o c i ja ln i izd ac i

Kol i ko v lada t ro ina soc i ja l ne p rog ram e?

1 2

0 .4

1.4

0 .4

1 7

3

7

27

' o ' : "

K o l ik o na j s i rom a n i ji h 20%u popu l ac ij i dob i v a?

1.9

0. 2

0.3

0. 2

2. 8

0. 5

0 .4

3 .7

- k a o % B D P u 1 9 98 .

K o l ik o na j s ir om a n i ji h 8 . 4%u popu l ac ij i dob i v a?

0. 7

0. 1

0. 1

0. 1

1.0

0. 2

0 .2

1.4

225


6/7

Rev . sac . polit., god. 7, br. 2, str. 221-227, Zagreb 2000.

Slika 7.

S topa s i rom a t va r e duc ir a na pu tem soc ij a ln i h t ra n s f e ra v l a de

Hrvatska

0%

-10%

-20%

-30%

-40%

-50%

-60%

-70%

-80%

-90%

Do kum ent aci ja

Poljska Maarska

nih zdravstvenoj skrbi. U podruju obrazova-nja situacija je neto povoljnija; siromani sukorisnici 6% izdataka za obrazovanje. Me-utim, najvei dio socijalnih izdataka troi seza mirovine i zdravstvenu zatitu. Izdaci unu-tar ovih dvaju najveih programa nisu dobrousmjereni prema siromanima, dok su znatno

bolje usmjereni na siromane oni programi nakoje otpada manji dio ukupnih socijalnih izda-taka. Upravo ova injenica utjee na to da susocijalni transferi u Hrvatskoj manje efikasni usmanjivanju siromatva od transfera u nekimdrugim zemljama (slika 7.).

Slika 8.

Jaz i zm eu boga t ih i s i rom an ih

Hrvatska (1998.)

Poljska (1998.)

Madarska (1997.)

Belgija (1992.)

Italija (1991.)

Tajvan (1991.)

Izrael (1992.)

Siromani

o

Reduciranje siromatva kroz vladine inter-vencije neto je manje nego u Poljskoj, a goto-vo dvostruko manje nego u Maarskoj. Ovaj jepodatak utoliko porazniji to Hrvatska spadameu tranzicijske zemlje s najviim socijalnimizdacima. Vlada troi preko 25% BDP-a narazliite socijalne programe, ali se postiu maliuinci u stvarnoj redistribuciji.

Siromatvo i dinamika siromatva u nekojzemlji ovisi ne samo o stupnju gospodarskograzvoja, ve i o ekonomskim nejednakostima.Jaz izmeu bogatih i siromanih u Hrvatskojvei je nego u drugim zemljama (slika 8.). Ma-

Sredina

Bogati

2

Napomena: Lijeva strana grafikona predstavlja odnos izmedu lO-tog percentila i medijana ekvivalentnog dohotka, a desna -omjer 90-tog percentila i medijana ekvivalentnog dohotka. Koritena je ekvivalentna ljestvica iz Luxemburg Income Study

(LIS) (kvadratni korijen veliine obitelji korigiran za ekonomiju ljestvice).

2 2 6


7/7

Rev . soc . polit., god. 7,br. 2, str. 221-227, Zagreb 2000. Dokum ent aci ja

Tablica 4.

S t ru k tu r a d o h o d ov n e n e je d n a k os ti u od a b ra n im s r ed n jo e u ro p s k im z e m l ja m a

Hrva tska

U dio u D op rin os

d oh otk u n eje dn a-kos t i

e k a R e p u b l i k a

U dio u D op rin osd oh otk u n eje dn a-

kos t i

M a a r sk a


kos t i

S l o va k a


kos t i

P l a e 59.6% 0.1 8 8 7 4 .1 % 0 .27 7 77 .6 % 0.237 77.3% 0 . 2 1 4

Osta l i t r in i dohoc i * * 32.2% 0 .23 2 4.7 % 0 .02 5 8.7 % 0 .0 3 2 6.1 % 0.027

N a t u r a ln i d o ho d a k * * * 6 .5% 0 .0 0 8 7.9 % 0 .0 1 5 5 .7 % 0.0 1 0 7.3 % 0 . 0 1 5

Pr iva tn i t rans fe r i 5 .7% 0 .0 1 4 2 .6 % 0 .0 0 6 1 .3 % 0.004 1 .2% 0.003

M irovin e 1 5 . 6 % 0 .0 0 2 24 .2% 0.0 28 1 2 .6 % -0.048 1 1 . 1 % -0.036

Osta l i t r ans fe r i 3 .9% 0.001 1 0.0 % -0.0 1 9 1 0 . 2 % -0 .00 8 1 1 .5 % -0.008

Porez i i dop r inos i -23.5% -0.092 -23.4% -0.100 -1 6 . 1 % -0 .0 5 4 -1 4 .5 % -0.047

N e t o d o h o d a k 100 .0% 0 . 3 5 2 * 1 0 0 . 0 % 0 .2 32 * 1 00 .0 % 0 .174* 1 0 0 . 0 % 0 .168*

N apo m ena : sv i dohoc i su u b ru to i znosu (p r i je oporez ivan ja ) i ko r i tena je OECD-ova ekv iva len tna l jes tv ica ; * G in i jev koe f ic i -je n t; ** U k lj u u je sa m ou p o s le n o s t, p o d u z e tn i k i d o h o d a k , d o d a tn e (n e fo rm a ln e ) z a ra d e , d o h o d a k o d k a m at a , d o h o d a k o dv l a s n i t v a ; * * * I s k lj u e n a j e im p u t ir a n a r e n ta .

da je rast nejednakosti bio oekivani rezultattranzicije, nejednakost je u Hrvatskoj prelagranicu koju nalazimo u uspjenim tranzicij-skim i trinim ekonomijama. Nejednakost jevazna utoliko to uvelike odreuje koje e sku-pine i u kojoj mjeri izvlaiti koristi iz ekonom-skog rasta. Ako od rasta imaju koristi samoskupine iz vrha distribucije, onda e rast vrlo

malo utjecati na poboljanje ivotnog standar-da siromanih. Prema uinjenim simulacijama,kada bi nejednakost u potronji dosegla razinudohodovne nejednakosti, siromatvo bi uHrvatskoj poraslo na 14,1%. Iz tablice 4. jasnose vidi koje vrste dohodaka najvie doprinoserastu nejednakosti.

Prvo, vidimo da je Ginijev koeficijent zaHrvatsku znatno vei nego za ostale zemlje(ak dvostruko vei nego za eku ili Slo-vaku). Inae, Ginijev koeficijent je mjera ne-

jednakosti i kree se od O do 1. U zapadnim irazvijenim zemljama Ginijev koeficijent iznosiizmeu 0,20 i 0,40. Druga je bitna razlika iz-meu Hrvatske i reenih zemalja u tome to jeglavni izvor nejednakosti u Hrvatskoj poduzet-niki dohodak i zarade iz neformalnog sekto-ra, dok su to plae u Maarskoj, Cekoj i Slo-vakoj. Dohodak od samouposlenosti, "direk-tnih dogovora", neformalne i dodatne zaradete profit objanjavaju polovicu svih nejednako-sti i ine gotovo jednu treinu ukupnog dohot-ka. Ovo je iznenaujue ako se ima u vidu in-

jenica da samouposleni ine samo 7% uposle-

nih u nepoljoprivredi. Takoer, bitno je istak-nuti da dravni transferi ne smanjuju nejedna-kost, to znai da bogatiji dobivaju vei dio tihtransfera nego siromani.

Ovo istraivanje nije u mogunosti ponudi-ti sigurne ocjene o dinamici siromatva, jer do1998. godine nemamo reprezentativnih istra-ivanja. Kretanje siromatva u devedesetim

mogue je pratiti samo preko subjektivnih per-cepcija siromatva, o emu smo pisali u jed-nom od prijanjih brojeva ovog asopisa(1999./3-4). Prema istraivanjima Centra zaistraivanje marketinga (CEMA), subjektivno

je siromatvo u Hrvatskoj vee od 80%. Bezobzira to se od 1994.-1999. subjektivno siro-matvo donekle smanjilo, moglo bi se govoritio stagnantnom siromatvu u Hrvatskoj. U pri-log ovakve ocjene mogu se navesti ogranieneekonomske mogunosti izlaska iz siromatva,velika nejednakost i socijalno iskljuivanje si-

romanih.Glavni su ekonomski uzroci siromatva

ograniene mogunosti zapoljavanja i nepri-mjerena socijalna sigurnosna mrea. Stopa ap-solutnog siromatvo u Hrvatskoj je niska, alianalize pokazuju da bi mogla biti i nia kada binejednakosti bile na razini onih u zemljamasrednjoistone Europe.

Izvor: World Bank, Croatia Economic Vulnera-bility and Welfare Study, World Bank, Washin-gton,2000.

Priredio Zoran uur

227

Documents

Siromastvo u Republici hrvatskoj