1

Siva ekonomija i rad "na crno"

Zagreb, 30. studenoga 2010.

Predrag BejakovićInstitut za javne financije, Zagreb,

e-mail: predrag@ijf.hrwww.ijf.hr

2

Sadržaj izlaganja • Što je neslužbeno gospodarstvo i kako se mjeri?• Stanje u zemljama OECD-a i u tranziciji • Gdje se mogu naći pojedinosti i materijali?•Kakvo je stanje u Hrvatskoj?•Prijedlozi i zaključci

3

Neslužbeno gospodarstvo obuhvaća (1)

• proizvodnju koja je sama po sebi legalna, ali pojedini, jedan ili više članova nastoji je sakriti od službenih tijela u želji da izbjegnu plaćanje poreza ili nekih drugih obveza;

• proizvodnju nelegalnih roba ili pružanje nelegalnih usluga;

• raznovrsne oblike skrivenog prihoda u cilju izbjegavanja plaćanja poreza i doprinosa.

4

Neslužbeno gospodarstvo obuhvaća (2)

Obično najveći udio ima neprijavljena legalna ekonomija, a najčešće je i predmetom znanstvenih analiza. Uglavnom radi se o radu u "fušu" i poslovnim aktivnostima koje se ne vode u službenim knjigama.

5

Kako se mjeri (I)

Teško ili nemoguće točno izmjeriti, procijeniti se može pomoću :

monetarnog pristupa (odnosom gotovinskih i depozita po viđenju ili udjelom novčanica u ukupnom opsegu sredstava u optjecaju;

korištenjem službene statistike uz koju se daju proizvoljne procjene;

obračunavanjem i analizom strukture skrivene ekonomije (nužno spoznati u kojim je djelatnostima više prisutno, a gdje je njegov opseg mali ili zanemariv. …

6

Kako se mjeri (II)

• usporedbi stopa aktivnosti stanovništva u vrijeme najveće zaposlenosti i vrijeme ekonomske krize;

• razlike između ostvarenih prihoda i realizirane potrošnje (ako su rashodi veći od evidentiranih prihoda - na razini cjelokupnog nacionalnog gospodarstva ili na mikro razini pojedinog domaćinstva - tako ostvarena sredstva zarađena u neslužbenom gospodarstvu);

• podataka dobivenih iz obračuna nacionalnih računa (obično se želi spoznati koliki dio otpada na neevidentiranu potrošnju unutar ukupne potrošnje); …

7

Kako se mjeri (III)

podrobnijom kontrolom poreznih obveznika i podrobnijom kontrolom poreznih obveznika i poreznih prijava (Porezna uprava u Švedskoj poreznih prijava (Porezna uprava u Švedskoj ustanovila da je ostalo neprijavljeno između 8 ustanovila da je ostalo neprijavljeno između 8 do 15% ostvarenog dohotka); do 15% ostvarenog dohotka); ispitivanjem mišljenja stručnjaka za pojedine ispitivanjem mišljenja stručnjaka za pojedine djelatnosti ili grane gospodarstva;djelatnosti ili grane gospodarstva; metoda podataka o agregatnoj potrošnji električne energije i usporedbe proizvodnje; metoda uzroka (što potiču na sudjeluju u NG?): opterećenje porezima i/ili opterećenje regulativom.

8

Stanje u zemljama OECD-aFigur 3.1: Size of the Shadow Economy in 21 OECD Countries, in % of GDP, average

over 2001/2002

28

,50

27

,00

22

,50

22

,50

22

,00

19

,10

19

,00

18

,00

17

,90

16

,30

15

,80

15

,70

15

,00

14

,10

13

,00

12

,60

12

,50

11

,10

10

,60

9,4

0

8,7

0

16

,70

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

in %

of

GD

P

9

Različite metode – različiti udjeli

Udio sive ekonomije u BDP-u početkom 1990-tih

0

5

10

15

20

25

30

35

SAD

Austra

lija

Kanad

a

Italija

Španjo

lska

Šveds

ka

Norve

ška VB

Hrvat

ska

donja granica

gornja granica

10

Stanje u zemljama u tranziciji (bivši Sovjetski Savez)

Figur 2.1: Size of the Shadow Economy (in % of GDP) in the Former Soviet Union - Average 2000/2001

66,1

60,1

51,2

47,1

45,3

45,1

44,1

42,2

39,6

39,4

39,1

33,4

29,4

44,8

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

Georg

ia

Azerb

aija

n

Ukrai

ne

Belaru

s

Armenia

Russia

Mold

avia

Kazak

hstan

Latvia

Kyrgyz

stan

Estonia

Uzbeki

stan

Lithuan

ia

Average 2

000/

01

in %

of

GD

P

11

Stanje u drugim zemljama u tranzicijiFigur 2.4: Shadow Economy Labor Force in % of (Working Age) Population in Transition

Countries - Central and Eastern Europe, 1998/99

35,1

30,4

27,4

24,3

21,6 20,9 20,9

16,3

12,6

23,3

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

in %

of

po

pu

lati

on

12

Najvažniji uzroci i posljedice

• Visok teret poreza i doprinosa

• Ograničene mogućnosti

zapošljavanje i visoka

nezaposlenost • Slaba i rastrošna država

13

Uzroci: visoki porezi i doprinosi

Figure 2.1: Size of the Shadow Economy vs Total Soc. Security Contributions + Direct Tax Burden*, Year 1996

(Correlation Coefficient with AT = 0,61, without AT = 0,72)

CH

NL,FR,DE

US

UKCA

NO

IE

AT

DK SE

BEES

IT

GR

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

30,0 40,0 50,0 60,0Total Soc. Security Contributions + Direct Tax Burden in %

* Sum of all income taxes paid on wages and salaries (including income of self-employed) divided by gross labor costs of an average income earner

Sh

ad

ow

Ec

on

om

y in

% o

f G

DP

(1

996

)

14

Visoka nezaposlenost (2001)

Stope nezaposlenosti Stopa ekonomske aktivnosti

Administrativna ARS, prosjek

Albanija 14,5 . 66,1

Bosna i Hercegovina 40,0 . .

Bugarska 17,3 19,7 49,6

Hrvatska 23.1 15.9 49.7

Makedonija . 30,5 55,5

Rumunjska 8,4 6,6 62,2

Srbija & Crna Gora 27,9 12,9 57,3

Češka Republika 8,9 8,1 60,0

Mađarska 7,9 5,7 53,3

Poljska 17,5 18,2 56,3

Slovačka 18,6 19,2 60,8

Slovenija 11,8 6,4 58,2

15

Rastrošna država

• Prevelika država, odnosno preveliki udio državne potrošnje u BDP-u može biti pokazatelj značajne socijalne uloge države kao primjerice u skandinavskim zemljama, ali i pokazatelj neracionalnog trošenja javnih sredstava. Naša je država je zaista velika.

• Prosječni udio rashoda opće države u Hrvatskoj već godinama iznosi preko 48%, što je znatno više od prosjeka svih tranzicijskih zemalja (35%) i svih ostalih skupina tranzicijskih zemalja čiji se prosjeci kreću od ispod 30% (Zajednica nezavisnih država i Mongolija) do oko 40% (zemlje središnje istočne Europe, Baltika i jugoistočne Europe).

16

Rashodi opće države, % BDP-a

17

IJF i istraživanje za Hrvatsku

• Opis istraživanja neslužbenog gospodarstva (NG) u Hrvatskoj u razdoblju 1990-2000. • Uvjeti i razlozi nastanka NG • Procjene veličine i promjene NG-a na razini cijelog gospodarstva i prema pojedinim djelatnostima.• Analizira se sociokulturna i institucionalna dimenzija NG-a uključujući i utjecaj formalnih i neformalnih normi, privatizacije, siromaštva, samozapošljavanja itd.

18

Različite metode procjene daju različite rezultate, ali prema više primijenjenih metoda proizlazi u razdoblju 1990-1995. NG iznosi prosječno oko 25% BDP-a, a 1996-2000. prosječno oko 10%.Uz ograde zbog nejednakih rezultata dobivenih različitim metodama i zbog nesigurnosti je li riječ o stvarnom smanjenju NG-a ili o poboljšanju statistike, ipak istraživanje upućuje na smanjenje NG-a.

19

Obrazloženje

• Takvi se rezultati čine prilično logičnim. U ranijem razdoblju u Hrvatskoj je bio rat, hiperinflacija, početak tranzicije i reformi, dok je u drugom razdoblju ipak ostvarena stabilizacija i jačanje pravnog i moralnog sustava.

• Naravno, moramo se upitati koliko je to posljedica stvarnog smanjivanja NG, a koliko boljeg statističkog praćenja.

20

Trendovi u NG-u u Hrvatskoj pod utjecajem

• Strukturnih uvjeta (osiromašenjem, naraslom nejednakošću, nezaposlenošću, lošom kvalitetom usluga javnog sektora), i

• Institucionalnim promjenama (privatizacijom, poreznom politikom, sankcioniranjem).

21

Razlozi za NG su• naslijeđena tradicija• tranzicija s intenzivnim sektorskim i

institucionalnim restrukturiranjem • veliki utjecaj države u gospodarstvu, posebice u

paternalizmu i privatizaciji • visoko porezno opterećenje • nejasni zakoni i neusklađeno zakonodavstvo• nepostojanje ili nedovoljna organizacija,

učinkovitost, stručnost ili suradnja državnih tijela. Postoji očita ambicija da država bude velika, skupa i

paternalistička, da investira u gospodarstvo i/ili da ga subvencionira, što sve podržava postojeću i potiče novu korupciju i nezakonito ponašanje.

22

Poseban problem HG u Hrvatskoj je umiješanost države u privatizaciju, zbog:

• količine socijalnog kapitala koji je uključen u privatizaciju,

• nemogućnosti mjerenja neslužbenog gospodarstva neslužbenog gospodarstva u privatizaciji,

• stava da je revizija i nadzor privatizacije više političko nego ekonomsko, pravno ili moralno pitanje,

• nedostatak transparentnosti u regulativi i koncentraciji moći i rukama državnih dužnosnika (što uvjetuje nedostatak ili nedovoljnu odgovornost prema javnosti i pojavu državnog klijentelizma).

23

Tijekom 2001. godine Institut za javne financije nadovezao se na prethodno i obnovio istraživanje NG-a u RH.

U mjerenju NG korištene su raznovrsne metode :

• Nacionalni računi

• Monetarna metoda

• Anketa o radnoj snazi

• Porezna evazija

24

Različite metode daju različite rezultate

Mjerenje NG pomoću razlike nacionalnih računa daje uvijek nizak udio NG, dok monetarne metode uvijek daju viši udio.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

1) Share of tax evasion in GDP,lower limit

2) Share of tax evasion in GDP,upper limit

3) SNA method

4) Electricity consumptionmethod

5) Monetary evaluation method

6) Gutmann method

7) Eurostat method (lower limit)

Slika 1. Udio neslužbenog gospodarstva u GDP-u putem različitih metoda

25

Negativnu povezanost između NG i porasta BDP-a.

Slika 2. Udio neslužbenog gospodarstva u BDP-u (% službenog BDP-a)

14.37

36.88

25.45

18.38 16.31

6.81 8.41

11.38 9.12

29.4 28.15

5

10

15

20

25

30

35

40

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 -25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

Grey economy, % of GDP - left axis Real growth of GDP, % - right axis

26

Druge metode Prema Eurostat metodi prilagođenoj za tranzicijske zemlje, uspoređivani su podaci o zaposlenosti iz službenih izvora i oni iz ankete o radnoj snazi. Ova metoda također obuhvaća nezakonite aktivnosti kao prostituciju, trgovinu drogom i slično. Nakon toga analizira se razlika između službenih podataka i očekivanih stopa aktivnosti. Pomoću prilagođene Eurostat metode, NG u 1998. godini iznosilo je oko 8,9% BDP-a, a 1999. godine 8,1% BDP.

27

Usporedba porezne evazije i udio NG u BDP-u

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

The lower limit of tax evasion, right axis Tax burden on the economy, left axis Share of the underground economy, left axis Upper limit of tax evasion, right axis

Od 1994. do 2000. niža granica procjene porezne evazije pokazuje opadajući trend s 8,5 na 5,5% BDP-a, dok je gornja granica procjene konstantna do 1998., a nakon toga pada s 11 na 7.5%.

28

Zanimljivo je da gornja procjena porezne evazije prati porezno opterećenje do 1997, porast poreznog opterećenja 1998. utječe na porast porezne evazije, a 1998-2000. sniženje troška rada utječe na smanjenje porezne evazije. Porezna se evazija smanjuje i time možemo biti zadovoljni. Ipak 8,6 mlrd. kuna (donja granica) propuštenog prihoda u 2000. godini i te kako je velik iznos. Propušteni prihod veći je npr. od deficita konsolidirane opće države, koji je 2000. godine iznosio 7,7 mlrd. kuna.

29

Procjene NG-a u pojedinim djelatnostimaPoljoprivreda - Rezultati procjene za cijelo su razdoblje 1990-1999. vrlo stabilni, s prosječnom donjom granicom od 6,8 i gornjom od 16,9%. Industrija je grana s relativno niskim iako rastućim trendom NG-a od 2,3% 1996. do 5,2% 1998. Rezultati su niži nego u ostalim granama, što je vjerojatno uzrokovano kašnjenjem razvoja privatnog poduzetništva i tranzicije prema tržištu.Trgovina - Iako se, ovisno o definiciji, rezultati procjena NG-a u trgovini dosta razlikuju, trendovi su identični - nagli rast 1990-1993. godine, nagli pad 1993-1994, blagi pad odnosno stagnacija od 1995. nadalje

Slika 4. NG u poljoprivredi, industriji i trgovini (%)

0

10

20

30

40

50

60

70

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

agriculture(upperlimit)

industry

commerce (upperlimit)

30

U sve tri djelatnosti u cijelom je desetljeću međusobni odnos jednak - NG je veći u trgovini, manji u poljoprivredi, a još manji u industriji. Trendovi se, međutim, bitno razlikuju - NG se u trgovini smanjuje, u poljoprivredi stagnira, a u industriji raste. Objašnjenje bi moglo biti relativno jednostavno:•brzina tranzicije prema sektorima, •razvoj broja novih, pretežito malih poslovnih jedinica i broja zaposlenih i •relativno slabljenje značenja velikih sustava. Ukratko, tranzicija je bila najbrža u trgovini, a najsporija u industriji i otuda takav rezultat.

31

Sociokulturna i institucionalna dimenzija NG-a Široko je prihvaćene pretpostavke da se uzroci i dinamika NG-a ne mogu razumjeti izvan socio-gospodarske matrice prostora u kojemu gospodarski i kulturni uvjeti čine jedinstveno ishodište djelovanja pojedinaca. To znači da se smanjenje NG-a nužno temelji na istodobnom djelovanju sociokulturnih, pravnih i gospodarskih mjera. Polazi se od teorijske pretpostavke da se dinamika društvenog oportunizma podudara s dinamikom NG-a, da širenje oportunizma smanjuje moralne troškove, povećava spremnost na zaobilaženje ili kršenje normi te prođe li nekažnjeno, potiče širenje oportunizma.

32

Ako usporedimo rezultate iz 1995. i 1999. godine uočit ćemo sljedeće.- Razina oportunizma se smanjila, i rasprostranjenošću i intenzitetom. Udvostručio se broj onih koji smatraju da se porezna evazija i korupcija nikada ne mogu opravdati. No činjenica je da je 46% ispitanika u određenim situacijama spremno tolerirati te pojave. - Dobna struktura oportunizma ostala je nepromijenjena - najmlađa dobna skupina i dalje je najsklonija opravdavanju porezne evazije i uzimanju mita. To je i dalje zabrinjavajuće jer znači dugotrajnost pojave. - Nepovjerenje u institucije se povećalo i opet je najizrazitije među najmlađima što je opasno.

33

U društvu postoje formalne i neformalne institucije koje se isprepliću, odnosno neformalne obično dopunjuju formalne. U zemljama u tranziciji formalne su institucije nedorečene, neizgrađene, a neke i ne postoje. Stoga na (ne)učinkovitost utječu upravo neformalne institucije. Slabost formalnih institucija utječe na rast NG-a, pri čemu je ključna analiza troškova i koristi od prihvaćanja (ne)legalnosti.

34

• Porast NG-a upozorava na slabost institucionalnog okruženja koje nije omogućilo da povećanje koristi bude veće od povećanja troškova prihvaćanja legalnosti. Za promjenu načina ponašanja potrebni su formalni poticaji (dosljednije provođenje zakona) i neformalni poticaji (privatno podržavanje ugovora). Pritom je posebice važno da zakoni budu vjerodostojni.

35

• Većina aktivnosti NG-a iz prve polovice 90-ih godina (kao politički klijentelizam, fiktivna dokapitalizacija, neiskazivanje ili prisvajanje dobiti poduzeća, isisavanje kapitala, namjerno dovođenje poduzeća u stečaj, korupcija, mito, zloupotreba službenog položaja i sl.), nastavila se i u drugoj polovici 90-ih, s novim pojavama neregularnosti u privatizaciji bankarskog sektora i kuponskoj privatizaciji.

36

U analizi siromaštva, nezaposlenosti i NG: • (1) siromaštvo nije ključni generator NG, • (2) činjenicu da NG zapravo produbljuje

nejednakosti ne treba izjednačavati sa stvaranjem siromaštva, te

• (3) određena razina NG u svakom razvijenom društvu vezana je uz najsiromašnije, no to nije onaj segment NG na koji treba usmjeriti društvene mjere.

37

Analiza neučinkovitosti sudstva :•važno je poticati transparentnost u javnim natječajima i ugovorima, jasno utvrditi nadležnosti i odgovornosti javnih službenika i mogućnosti njihova diskrecijskog prava; •Važno je usvajanje jasnih, razumljivih, nedvosmislenih i trajnih zakona, što će utjecati na porast učinkovitosti pravosuđa, veću otpornost prema nezakonitom ponašanju, na širenje vladavine prava i demokracije, te, posredno, na smanjenje NG-a i nezakonitih oblika ponašanja.

38

Na smanjenje NG-a mogli su djelovati (1)

• stabilizacija velikih trgovačkih sustava i ulazak stranih poduzeća na hrvatsko tržište, što je utjecalo na propadanje manjih i neformalnih poduzetnika sklonijih NG-u;

• promjena imidža države koja podrazumijeva plaćanje, stečaj i ovrhu, što utječe na porast poreznog morala i smanjenje NG-a…

39

Na smanjenje NG-a mogli su djelovati (2)

• poboljšanje statističkog sustava (metodologije izračuna BDP-a) i samog koncepta ukupnog outputa;

• promjena strukture potrošnje s osobne prema trajnim potrošnim dobrima (npr. automobili, stanovi) koja se pretežito kupuju na kredit, pa su manje mogućnosti za NG;

• porezna reforma - uključujući uvođenje PDV-a;

40

Ekonomske politike potrebne

Najvažnije je :

• Smanjivati porezno i carinsko opterećenje (u mjeri koju dopušta proračun)

• Smanjiti regulativu

• Smanjiti ulogu javnog sektora i prisutnost države u gospodarstvu uz liberalizaciju gospodarstva.

41

Što je bilo poslije?(I)

• Poljska bilježi smanjenje zapošljavanja na crno.

• Prema provedenom istraživanju o broju neregistriranih radnika u Poljskoj, Ured za statistiku ukazuje na trend smanjenja rada na crno.

• Prema procjenama, 1998. godine 1,4 milijuna osoba radilo na crno, dok se taj broj 2004. smanjio na 1,3 milijuna, što čini 9,6% ukupne radne snage.

42

Što je bilo poslije?(II)

• Kao najveći razlozi zapošljavanja na crno navode se nemogućnost pronalaska redovitog zaposlenja, koje je ujedno i slabije plaćeno zbog visokih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje, ali i mali prihodi od redovite plaće, koja ne pokriva sve životne troškove i kredite.

43

Što je bilo poslije?(III) Hrvatska

• : Prema procjeni Ekonomskog instituta u razdoblju 2000-2002. udio sive ekonomije je oko 10% BDP-a.

Djelatnost Hrvatska Nove članice EU

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 8,9 13,3

Prerađivačka industrija, rudarstvo i opskrba električnom energijom

9,5 10,1

Građevinarstvo 27 25,6

Trgovina, hoteli i restorani, prijevoz, skladištenje i veze

18,3 26,7

Financijske i poslovne usluge20,1 14,5

Javna uprava, obrazovanje, Zdravstvo i ostale usluge

4,3 8

44

Moj posao i SSSH

• Internetsko istraživanje «Rad na crno» koje su zajednički proveli web portal www.posao.hr i Savez samostalnih sindikata Hrvatske u sklopu akcije «Stop radu na crno» pokazuje da bi čak 50% radnika pristalo raditi neprijavljeno ukoliko bi im poslodavac osigurao dvostruko veću plaću od prosječne za njihovo radno mjesto.

45

Zaključno

• Nažalost, ključni čimbenici kao što su transparentnost i kvaliteta javnih usluga još se ne razvijaju zadovoljavajućom brzinom i za njihovo će poboljšanje trebati još dosta vremena.

BOLJE JE UKLANJATI UZROKE NEGO KAŽNJAVATI POSLJEDICE.

• Hvala na pozornosti!