OTPADNE VODE MLJEKARA*

Darko KRINJAR, dipl. in., RO Dukat, OOUR Mljekara, Zagreb

Scetak Iznose se problemi u mljekarskoj proizvodnji u vezi proiavanja otpad

nih voda. Razmatrani su uzroci i posljedice zagaivanja, te nain planiranja ureaja za proiavanje otpadnih voda, ispitivanje i kontrola istih. Vano je brzo doi do rezultata kako hi se pravodobno mogle poduzeti odgovarajue mjere.

Uvod Konstantno poveanje potronje vode povezano je sa poveanjem stan

darda i industrijalizacijom zemlje. S tim u vezi poveane su i koliine otpadnih voda. Proizvodnja vode, bez koje je ivot nezamisliv, svakodnevno je sve tea, te ak dolazi u pitanje, jer je zagaivaa svakodnevno sve vie, pa se mnoga vodocrpilita moraju naputati, budui je voda kontaminirana nedoputenim koliinama tetnih i opasnih tvari, pa i kancerogenim. Veina industrije nema rijeeno pitanje proiavanja svojih otpadnih voda, nema ugraenih proistaa, kako to nai zakoni odreuju i propisuju. Industrijalizacija nije usklaena s ekologijom. Rezultati nekih analiza daju pesimistinu prognozu, da e izvjesna podruja i rijeke biti i ostati zagaene i kontaminirane moda i vie stoljea!

Govorimo o propadanju okoline, smanjenoj mogunosti upotrebe vode, unitavanju ivih resursa i njihovoj degradaciji. Ako takvo zagaenje traje dugo, a koliine premauju mo samoproiavanja, sigurno je da e s vremenom te vode postati prehranjene zbog visokog udjela i donosa prljavtine. tete koje nastaju isputanjem industrijskih otpadnih voda izravno u kanalizaciju ogromne su i neprocjenjive.

Mljekarska industrija troi velike koliine vode, koja je nuno potrebna u raznim tehnolokim obradama i preradama. U mnoge proizvode voda se dodaje, vodom se pere, te ista mora odgovarati kakvoi vode za pie. U proizvodima mljekarske, kao i prehrambene industrije ne smije biti nedoputenih koliina tetnih i opasnih tvari. Poznat je sluaj da su vicarci vratili poiljku prehrambenog proizvoda u Jugoslaviju, jer je sadravao nedozvoljene koliine tetnih tvari.

To nije samo na, ve i evropski problem. Prema tome, ako listu kontaminiranih, tetnih i opasnih tvari u vodi i prehrambenim proizvodima ne uskladimo sa svjetskim normativima biti e nam onemoguen izlazak na evropsko i svjetsko trite.

Kroz mnoge tisue godina prolo je niz civilizacija, ali ni jedna nije postigla, kao ova sada, zastraujue razmjere zagaenja neposredne ovjekove okoline. Ugroeno je sve to je priroda strpljivo stvarala kroz vjekove. Danas su nam gotovo sve nae rijeke zagaene, a u njihovoj su blizini gradovi i naseljena mjesta, to im oduzima ar prirodnosti i iskonske ljepote i ini neupotrebljivom vodu za pie. Utjecaj ovjeka postaje razoran. Ugroena je opskrba stanovnitva pitkom vodom, jer su neka izvorita ne samo zagaena, nego i zatrovana.

Referat odran na XXIII Seminaru za mljekarsku industriju, Zagreb, 1985.

306 Mliekarstvo 35 riO) 1985.

Ni najstruniji krugovi u zemlji i inozemstvu ne poriu, da je od ukupnih ekolokih problema, najakutnija zatita rijeka, jezera i mora, odnosno podzemnih voda. To sve mnogo obavezuje, ponajprije poslovodne i rukovodee strukture u industriji, da kontroliraju svoje otpadne vode. To je i obaveza drutvenih organa, da vode stalan nadzor u skladu s postojeim zakonima. Razlikujemo nenamjerno zagaivanje npr. od potresa, poplava, poara, prometnih nesrea, eksplozija, havarija i si., te namjerno zagaivanje.

Planiranje Problematika otpadnih voda u mljekarskoj privredi poinje u konstrukcio-

nom uredu prilikom izrade projekta, planiranja i odreivanja nove investicije, staje za muzna grla, sabiralita, mljekarske industrije. Graevna dozvola se ne moe i ne smije izdati, bez projektne dokumentacije ovlatene i odgovorne projektne organizacije, kojom se investitor putem tehniko-tehnolokih normativa, tehnikog opisa i nacrta obavezuje izvesti vlastito rjeenje odvoda i proiavanja otpadnih voda, prije isputanja u komunalnu kanalizaciju, vodotoke ili u more. Za izbor modela i vrsite proiavanja projektnoj organizaciji potrebni su podaci mljekarskih tehnologa. Za staje: maksimalan broj muznih grla, izvedba stajalita-leita, nain munje, nain pranja i ienja staje, postupak sa sirovim mlijekom (nain skladitenja i hlaenja), maksimalne godinje proizvedene koliine sirovog mlijeka, postupak s izmetom i gnojem, nain ishrane, projekt eljene izgradnje staje. Za sabiralita: koliina sirovog mlijeka, nain hlaenja i pranja. Za mljekare: proizvodni program s maksimalnim godinjim i dnevnim koliinama i vrstama proizvoda, nain pakovanja proizvoda, vrste strojeva, nain ienja i pranja, koliine i nain prijema sirovog mlijeka, veliine i modeli skladita gotovih proizvoda.

Kod projektiranja i planiranja novih investicija potrebno se je pridravati Zakona o vodama donesenih 1965. g., 1974. g., te 1984. g., koji odreuju zadatke i obaveze za spreavanje zagaivanja voda, odnosno vodocrpilita. Projektne organizacije u kalkulacije obino uzimaju ulazne koliine sirovog mlijeka i tada na osnovu tzv. iskustvene vrijednosti izraunavaju ukupno optereenje prljavtinu mljekare. Takav je pristup potpuno neispravan i netoan, jer ne uzima u obzir mnoge faktore koji odreuju ukupnu prljavtinu, te dovodi do pogrene izvedbe ureaja za proiavanje.

Zagaenje je stalan proces, a ne samo ekscesna i povremena situacija, jer veina mljekara ne proiava svoje otpadne vode. Samo apelima, propisima i zakonima zagaenost se ne moe smanjiti, ve mljekare m.oraju ugraditi odreene tipove i vrste proistaa, koji moraju biti u skladu s medicinskim zahtjevima i svjetskim normativima. Ne mora se proiavati prema svim, ve samo prema nekim parametrima oneienja otpadnih voda.

Prvenstveno treba biti odvojen sistem za pitku i tehnoloku vodu. Najjednostavnije i najjeftinije se to rjeava kod planiranja u projektnom uredu, budui kasnije razdvajanje nije nimalo jeftino, ni jednostavno, jer se radi o desecima kilometara vodovodne mree i kanalizacije. No, kao i kod svakog investicionog ulaganja i ovdje smo duni obratiti pozornost na rentabilnost i ekonominost, na optimalnu izvedbu i tehniko-tehnoloko rjeenje, kao i cijenu ureaja za proiavanje otpadnih voda.

Mliekarstvo 35 (1.0) 1985. 307

Izraunavanja i pretrage uzoraka otpadnih voda Optereenje otpadnim vodama oituje se i zavisi: 1. Od koliine voda u m" na sat ili na dan, 2. od koliina i vrsta prljavtina, koje se nalaze u otpadnoj vodi, koja se

mjeri u BPK-, (biokemijska potronja kisika u J3 dana) u mg ili g na litru otpadne vode ili u kg na dan,

3. od koliine taloga, koji ostaje kod procesa proiavanja. Ove tri vrijednosti kod planiranja, kao i u odnosu prema nadlenim orga

nima grada i Republike, moraju se odvojeno promatrati, budui se prema ovim vrijednostima otpadne vode pojedinih mljekara znatno i razlikuju.

Prljavtina otpadnih voda mljekara ovisna je od proizvodnog programa, primijenjene tehnologije i tehnike pojedine mljekare.

Za vrednovanje kakvoe, odnosno specifine tetnosti otpadnih voda pri-mijenjuju se slijedei kriteriji i analize:

1. koliina sedimentnih tvari, 2. koliina oksidacijskih tvari, 3. otrovnost, toksinost otpadne vode, 4. odreivanje kemijske potronje kisika KPK, 5. odreivanje biokemijske potronje kisika BPK-

BPK5 je mjera za sadraj bakterijelne razgradnje sup3l;ance. To je bakterijska djelatnost, koju bakterije u 5 dana kod 20 "C vre u razgradnji prljavtine u otpadnim vodama. BPK-, je vrlo vaan parametar za vrednovanje otpadnih voda, te nakon toga odreivanje naina i metode ienja, te izgradnje proistaa.

6. odreivanje odnosa izmeu BKP-KPK, 7. odreivanje ukupne koliine otpadne vode mljekare (sat, dan, mjesec), 8. odreivanje pH 9. odreivanje temperature,

10. odreivanje zamuenja, 11. potroak KMn04, 12. odreivanje bjelanevina, masti i mljenog eera. Otpadne vode treba kontrolirati na raznim mjestima u mljekari svaki dan.

Za navedene analize vodi se evidencija s na:::'iakom dana, sata i mjesta uzimanja uzorka.

Kontrola otpadnih voda na odreenim mjestima u mljekarskom pogonu ujedno moe biti jedan od pokazatelja proizvodnih manjkova, kako na pojedinim tehnolokim linijama, tako u cijeloj mljekari. Dnevnom kontrolom utroka svjee vode, djelotvornosti automatskog ureaja za pranje (CIP) i proizvodnih linija, mogue je pronai mjesta i uzroke oticanja mlijeka, mljenih proizvoda, sredstava za pranje i si. u kanalizaciju, te otkloniti ili smanjiti dnevni kalo i poveati ekonominost poslovanja.

Prljavtina po stanovniku Mljekare moraju odluiti i pronai pravi model proiavanja svojih otpad

nih voda, naroito prema cijeni izgradnje. Prednje se moe izraunati preko

308 Mljekarstvo 35 (10) 1985,

tzv. vrijednosti prljavtine po stanovniku (VPS). VPS odreuje se preko BPK. Ima naroitu snagu dokazivanja kod biolokih ureaja za proiavanje otpadnih voda.

Preko vrijednosti VPS usporeuje se stupanj zagaenja industrijskih otpadnih voda u relaciji s pojedinim stanovnikom. Moe se uzeti za VPS u Evropi 54 BPK-, i 100 1 otpadne vode na dan. Povienje ivotnog standarda povezano je s uveanim potrokom vode i prljavtine, te se danas moe uzeti prosjek oko 70 g BPK;,/dnevno i potronja vode od 150 1 po stanovniku dnevno.

Na primjer. Ako uzmemo da 1 VPS iznosi 70 h BPK;,, 1000 1 punomasnog mlijeka kod prerade 1200 g BPK-, i da dopremljeno mlijeko iznosi X X 1000 g, dobivamo ^ ^^^^ = X X 17 VPS 1 1 punomasnog mlijeka je oko 110 g BPK-, ili oko 2 VPS 1 1 obranog mlijeka je oko 75 g BPK-, ili oko 1 VPS 1 1 sirutke je oko 42 g BPKg ili oko 1 VPS Za 1000 1 dnevnog protoka mlijeka oko 30 VPS Za 100 kg dnevne proizvodnje maslaca oko 100 VPS Za 100 kg dnevne proizvodnje sira 100 VPS (pri emu se naravno sirutka ne odvodi u otpadne vode). Za 1000 1 dnevne proizvodnje suenog mlijeka 13,5 VPS ' Za 1000 1 dnevne proizvodnje kondenziranog mlijeka 18,5 VPS Za 100 kg dnevnog skladitenja 20 VPS 1 kg mljene suhe tvari s maksimalno 3,5 /^0 masti odgovara oko 1 kg BPK^ Razgradnja 1 kg BPKg iznaa u prosjeku oko 1 DM (1982. godine) Npr. kod dnevnog protoka od 1000 1 optereenje otpadnim vodama je izmeu 1,22,0 kg BPKj. Raunamo li s tom vrijednosti dnevni protok mlijeka od 36.000 1 (ukljuiv maslac i sir) postie se optereenje prljavtine od

36.000 = 72 kg BPK-,

1.000 Kod 2000 VPS X 54 BPK,-, = 103 kg BPK,/dnevno Imamo dakle jednu sigurnost, obzirom na mjereno vrijednosti.

Sastav otpadnih voda mljekara Otpadne vode sadre, ovisno o proizvodnom programu., ostatke sirovog i

pasteriziranog mlijeka, stepke, sirutke, maslaca, sira, jogurta, vrhnja, pudinga, dijelove ambalae, plastike, mlijeka u prahu, sredstava za pranje i ienje, amilalkohola, sumporne kiselino, mljene kiseline, ostatke raznih proizvoda koji su se nalazili na ispitivanju u laboratoriju, mehanika ulja i masti, ulja za loenje, talog iz separatora, razne strugotine i otpatke, amonijak itd.

Sastav i koliina otpada ovisi od tehniko-tehnoloke discipline, te isti ne smije odlaziti u kanalizaciju, ve u ureaj za proiavanje otpadnih voda.

Mljekare koriste velike koliine vode tijekom obrade, prerade, ienja i pranja. Prosjeno se rauna oko 6 litara vode po litri mlijeka (220 litara), a potronja je ovisna o proizvodnom programu, vrsti strojeva i broju smjena.

Mliekarstvo 35 flO^ 1985. 309

Ureaji za proiavanje otpadnih voda Nakon utvrivanja svih karakteristika i koliina otpadnih voda projektira

se odreen sistem i kapacitet postrojenja za proiavanje otpadnih voda, uz odreeni plan nadzora i kontrole.

Ima vie naina i mogunosti izvedbe, vie sistema ureaja za proiavanje. Prije donoenja odluke ispituje se ekonominost, iskoritenost i rentabilnost ureaja. Odluuje se da li mljekara ima vlastito postrojenje ili se koristi zajedniko za odreeno podruje i odreene potroae. U kalkulaciju se uzima koliina i sastav prljavtine i stupanj zagaenja otpadnih voda, kako mljekare, tako ostalih korisnika ureaja za proiavanje.

Karakteristika i koliine otpadnih voda odreuju sistem i veliinu postrojenja za proiavanje. U mnogim zemljama Evrope investicije uloene za zatitu ovjekove okoline ureaji za proiavanje otpadnih voda subvencioniraju se u visini do 50"/o od ukupne cijene kotanja. Postrojenja mogu biti:

1. mehanika odvajanje krutih otpadaka, 2. fizikalna odstranjuje se kruti talog, 3. kemijska dodatkom odreenih kemikalija, a na osnovu prethodno

izvrenih analiza vri se koagulacija, neutralizacija, regulacija pH (6,5 9,5 pH), koncentracija,

4. bioloka 5. kombinirana postrojenja ukljuuju pojedine ili sve postupke, uklju

ujui aeraciju, bioloko filtriranje, flokulaciju, ultrafiltraciju, koncentraciju, ultravioletnu dezinfekciju, separaciju i razne druge suvremene metode.

Svakodnevno se na tritu pojavljuje nova tehnika i tehnologija za proiavanje otpadnih voda. Razni proizvoai postrojenja i opreme nakon dobivenih karakteristika nude razne sisteme i tehnologije koje su jeftinije i uspjenije od dosadanjih. Velik napredak u tom dala je i biotehnologija.

Meutim mljekare kao i Instituti za mljekarstvo evropskih zemalja stalno upozoravaju proizvoae mljekarskih strojeva, tehnolokih linija, aparata i ureaja, kao i graevinske tvrtke, da malo ili nikako ne obraaju pozornost na problematiku otpadnih voda. Time je mljekarska privreda prisiljena, na vlastitu inicijativu, naknadno, poduzimati odreene mjere i zahvate za poboljanje regulacije svojih otpadnih voda.

Na tritu se nalaze brojne tvrtke koje proizvode kompletne linije, ureaje, opremu i aparate za proiavanje otpadnih voda, uvijek sa suvremenijim, boljim i ekonominijim rjeenjima.

Isto tako je na raspolaganju veliki program potrebnih ureaja i aparata za analizu, uzimanje uzoraka, registraciju i upravljanje postrojenjima za proiavanje otpadnih voda. Aparatura moe biti pokretna sa baterijskim ili ele-ktro-napajanjem ili stacionirana.

Sanacija U svim evropskim zemljama, kao i u naoj, poveana je neposredna odgo

vornost polo vodnih i rukovodeih struktura, uvedene odreene sankcije (plaanje dodatnih doprinosa ovisno o stupnju zagaenja), te primijenjena vea disciplina i provedba zakonske regulative.

310 Mljekarstvo 35 (10) 1985,

Sanacija se mora provoditi sistematski i organizirano. Cilj je smanjenje koliina otpadnih voda, kao i prljavtine. Samo poveana panja i odreena organizacija u mljekarama moe smanjiti zagaivanje okolia. Radi toga je potrebno izvriti mjerenje otpadnih voda ukljuenjem mjernih ureaja na svim tehnolokim linijama, odnosno mjestima, kako u proizvodnji, tako i u pomonim djelatnostima. Stavljanje sita odreenih promjera rupica na odvodne ahtove (identifikacija i mjerenje prljavtine na sitima), na odvodnim ahtovima staviti mjerae, provesti kontinuirano uzimanje prosjenog uzorka iz ahtova, uz odreene strojeve staviti kade ili specijalna kolica za hvatanje oteenih pakovanja, smanjiti potronju, odnosno odvodnju vode diobom pitke od tehnoloke vode i od fekalnih voda, identificirati sve zagaivae u krugu mljekare s naznakom koliina i vrste zagaenja, izvriti analize uzoraka, te potom odrediti nain i vrstu ureaja za proiavanje.

Naknadna istraivanja, uzimanje uzoraka i analize kao i konstatacija da je do odreenog stupnja zagaenja dolo, jesu mjere koje prekasno konstatiraju injenino stanje i procjenjuju visinu ve uinjenih teta uslijed zagaenja voda. Trokovi sanacije ovisni su o veliini i karakteristikama zagaenja. Veliko zagaenje, veliki trokovi.

Nusprodukti ureaja za proiavanje mogu se prodati ili koristiti za navodnjavanje i gnojidbu poljoprivrednih povrina (mljekara Mnchen), te time sniziti trokove proiavanja.

Mljekarski strunjak svakodnevno mora biti obavezan voditi brigu o otpadnim vodama kao i o proizvodnji mljenih proizvoda dobre kakvoe.

Zakljuak Na osnovu proizvodnog programa (vrste i koliine proizvoda, oblik pa

kovanja, vrste strojeva) u projektnoj dokumentaciji treba biti odreen kapacitet i model ureaja za proiavanje otpadnih voda mljekare, a to je sastavni dio graevne dozvole za novu investiciju.

Mljekara moe izvesti vlastito proiavanje ili u zajednici s drugim zagaivaima, ovisno o ekonominosti i rentabilnosti postrojenja. Kod projektiranja i planiranja vri se izraunavanje optereenja otpadnim vodama, ocjenjuje tetnost, a nuno je bezuvjetno osigurati izvjesne rezervne kapacitete ureaja za proiavanje.

Svakodnevnom kontrolom i analizom otpadnih voda ispituje se: ukupna koliina, sastav, pH, temperatura, koliina sedimentnih tvari, koliina oksida-cijskih tvari, toksinost, BPK=5, KPK, zamuenje, odreuju se bjelanevine, masti, mljeni eer. Na osnovu dobivenih analiza vri se tretiranje obrada otpadnih voda suglasno Zakonu o vodama, a prije nego se iste ispuste u kanalizaciju. Primarna obrada otpadnih voda moe biti mehanika, fizikalna, kemijska, bioloka (anaerobna ili aerobna), te kombinirana.

Na raspolaganju nam stoje mnogobrojna tehniko-tehnoloka suvremena rjeenja. Odluka se donosi na osnovu djelotvornosti ureaja za proiavanje kao i njegove ekonominosti.

U koliko mljekarska privreda nema izgraene ureaje za proiavanje otpadnih voda, mora se provesti sanacija. Sanacija se provodi planski i sistematski uz svakodnevno uzimanje uzoraka na unaprijed odreenim mjestima, te analize istih. Na osnovu izvrenog nadzora odluuje se o potrebnim zahva-

Mliekarstvo 35 (10) 1985. 311

tima, da se zaustavi trend zagaivanja voda. Voda --^ osnovna ivena namirnica, bez koje je ivot nezamisliv, najozbiljnije je ugroena. Zagaeni bunari i vodocrpilita zatvaraju se. Zahtjevi za kakvou vode trebaju se ocjenjivati prema kriteriju Svjetske zdravstvene organizacije. Od 13 vodocrpilita grada Zagreba koristi se 7, dok je 6 zatvoreno, to nam govori o lokalnom tehnolokom i tehnikom neredu.

Nema privrednog objekta koji na bilo koji nain no mijenja tzv. nulto stanje ovjekove okoline, tj. stanje kakvo je, uz dosadanje zagaivae, utvreno prije gradnje novog objekta. Ali uz veu panju i organizaciju, znanje i disciplinu, mnogo nepoeljnih popratnih pojava moe se izbjei ili umanjiti njihov utjecaj na ovjekovu okolinu. Tehnoloke otpadne tvari, mnogo puta otrovne, mogu se i moraju kontrolirati. Prihvaanjem tehnolokih novosti danas se u otpadnim vodama industrije nalazi oko 5,000.000 poznatih kemijskih spojeva, a njihov se broj svake godine poveava za 25.000 novih proizvoda, za koje ne znamo kakve posljedice donose za zdravlje ljudi. No, ni danas mnogi zapravo ne razmiljaju o otpadnim vodama kada se odluuju za novu investiciju. Jo manje se to inilo juer ili prije 10 godina. Trebalo je ipnogo godina da se probije svijest da je ivotna sredina vanija od neke tvornice trovanice, pa ipak i danas se grade objekti koji oneiuju sve oko sebe. Zatita ivotne sredine nesumnjivo je skupa. Ali, mjereno, ovjekovim zdravljem, pa i ivotom, nijedna cijena nije previsoka. Zagaivanje je postalo zabrinjavajue, naroito to je utvrena nedoputena koncentracija niza toksinih elemenata u ivenim namirnicama.

Tehnoloku prolost i budunost nikad nije razdvajalo tako malo vremena. Vrijeme nam je da spoznamo, da se moramo najozbiljnije pozabaviti problematikom otpadnih voda i da ih sistematski rjeavamo, budui je to ograniavajui faktor naeg razvoja. Ne rjeavamo li to u projektnim uredima, sve e biti skuplje i tee popravljati greke naknadno.

Znanstveno-istraivaki radovi moraju dobiti veu ulogu. Znanje je vrlo skupo, no neznanje, neusporedivo skuplje. Jo od 1980. godine Zakon o vodama obavezuje radne organizacije, koje upotrebom vode u tehnike svrhe mijenjaju njezina svojstva, da tu vodu prije isputanja u javnu kanalizaciju ili otvorene tokove proiste do odreene kategorije. Meutim, provedeno je od toga neznatno. Zbog toga e zagaivai, pa i domainstva plaati naknadu zr. oneienje voda. No, bez obzira na Zakone, nitko nema ovlasti unitavati najvee, vjeno, neprocjenjivo i neotuivo bogatstvo naeg naroda nae rijeke, jezera i na ponos nae plavo i bistro Jadransko more. Ovo se temelji na saznanju, da ovu nau zemlju i prostor nismo dobili u trajno vlasnitvo, ve smo ga privremeno posudili na koritenje od naih buduih generacija, kojima pripada.

to prije zaponemo najozbiljnije razmatrati, provoditi i rjeavati problematiku otpadnih voda i zagaivanja ovjekove okoline to bolje. Da nam ne preostane jedina mogunost proizvoditi pitku vodu u posebnim tvornicama ili vodu uvoziti.

Literatura 1. Zakon o vodama. Narodne novine, 81. list SR Hrvatske 32 (1984). 2. WLZHOLZ, GRONAU, KSTER (1967): Die Auswirkung abwassertechnischer

Sanieiungsmassnahmen auf den Abwassermenge und Schmutzanteill in Molke-reien. Kieler Milchwirtschaftliche Forschuagsberichte 4.

312 Mliekarstv'o 33 flO) 1985.

3. BUNDESANSTALT FR MILCHFORSCHUNG BRD (1972): Richtlinien fr abwassertechnische innerbetriebliche Massnahmen in milchwirtschaftlichen Be-trieben. Deutsche Molkerei Zeitung 46.

4. ENGELHARDT (1972): Abwasserprobleme in milchwirtschaftlichen Betrieben. Deutsche Molkerei Zeitung 13.

5. DOES, HARTMANN (1972): Aussagekraft des kurzeit BSB fur die Beurteilung von Molkereiabwasser. Deutsche Molkerei Zeitung 13.

6. SERVA- TECHNIK GmbH (1972): lonenfilter zur Wasseraufbereitung. Milchwis-senschaft 27 (4).

7. THOMAS (1973): Neutralisation alkalische Abwasser mit Kohlensuere (CO2). Deutsche Milchwirtschaft 3.

8. VERBAND DER DEUTSCHEN MILCHWIRTSCHAFT (1973): Richtlinien fur abwassertechnische innerbetriebliche Massnahmen in milchwirtschaftlichen Betrieben. Molkereitechnik Heft 56, Band 26.

9. KURZ (1974): Die Neutralisation von Molkereiabwssern mittels CO2 unci Rauchgas. Deutsche Milchwirtschaft 28.

10. HOMPF, SCHNABER, ROBERT (1982): Auswirkungen nach Inkrafttreten des Abwasserabgabengesetzes (AbwAG) fur Einleiter in der Lebensmittelindustrie. Deutsche Molkerei Zeitung 25.

11. EISCPIOFSBERGER, HEGEMANN (1982): Neue Technologien in der Abwasser-behandlung.Deutsche Molkerei Zeitung 25.

12. FILL (1982): Massnahmen zur Reduzierung der Abwassermenge und Schmutz-fracht in milchverarbeitenden Betrieben. Deutsche Molkerei Zeitung 45.

13. BROCKMANN (1983): Abwasiserbeseitigung Richtlinien fur Molkereiabwasser. Deutsche Milchwirtschaft 29.

14. I.M.V. SEMINAR UBER MOLKEREIABWASSER (1983): Deutsche Molkerei Zeitung 28.

15. WILDMOSER (1982): Variopur ein Verfahren zur innerbetrieblichen Vor-reinigung von Industriabwssern. Deutsche Molkerei Zeitung 25.

16. DOEDENS (1983): Verschmutzungszuschlge bzw.-abschlge bei Entwsserungs-gebhren. Deutsche Milchwirtschaft 49.

17. BROCKMANN, POHLIG, SANDEN, WEIGAND, KOPP, BILEK, DOEDENS. BALTJES, WILLE, SCHAUFF, BOLK: Abwasseranlagen fur Molkereien. Dur-chflussmessung Probenahme Untersuchung Molkereitechnik Band 48.

18. GIMAT (1985): Das Programm fur Abwasserkontrolle. Polling BRD.

Mliekars tvo 35 (10) 1985. 313