Skripta Dsi

7/24/2019 Skripta Dsi

1/65

Ustavno ureenjePripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Ustavno ureenje".

SAD!A P#D$#%A

&. %emeljne odred'e(. )a*tita ljudski+ prava i temeljni+ slo'oda. )ajednike odred'e-. Oso'ne i politike slo'ode i prava. Ustrojstvo dravne vlasti/. 0rvatski sa'or1. Predsjednik epu'like 0rvatske2. 3lada epu'like 0rvatske4. Sud'ena vlast&5. Ustavni sud epu'like 0rvatske

&&. edini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave&(. $eunarodni ugovori&. #uropska unija&-. Promjene Ustava&. Dravna 9namenja

PA3:; ;)3O; ;


2/65

:ajvi*e vrednote ustavnog poretka su@ slo'oda, jednakost, na6ionalna ravnopravnost i ravnopravnostspolova, mirotvorstvo, so6ijalna pravda, po*tivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasni*tva, ouvanjeprirode i ovjekova okoli*a, vladavina prava i demokratski vi*estranaki sustav.

. Koje su !na"ajke suvereniteta Republike Hrvatske i gdjese prostire?

Suverenitet epu'like 0rvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad nje9inim kopnenimpodrujem, rijekama, je9erima, prokopima, unutra*njim morskim vodama, teritorijalnim morem te9ranim prostorom i9nad ti+ podruja.

#. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?3last u epu'li6i 0rvatskoj je ustrojena na naelu dio'e vlasti na 9akonodavnu, i9vr*nu i sud'enu, aograniena je Ustavom 9ajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu.

:ositelj 9akonodavne vlasti je 0rvatski sa'or, i9vr*nu vlast o'avlja 3lada epu'like 0rvatske, a sud'enusudovi.

$. Kako su !ati%ena prava nacionalni& manjina u Republici

Hrvatskoj?U epu'li6i 0rvatskoj jami se ravnopravnost pripadni6ima svi+ na6ionalni+ manjina. avnopravnost i9a*tita prava na6ionalni+ manjina ureuje se Ustavnim 9akonom o pravima na6ionalni+ manjina, koji sedonosi po postupku 9a dono*enje organski+ 9akona. )akonom se moe pored opeg 'irakog prava,pripadni6ima na6ionalni+ manjina osigurati pose'no pravo da 'iraju svoje 9astupnike u 0rvatski sa'or.Pripadni6ima svi+ na6ionalni+ manjina jami se slo'oda i9raavanja na6ionalne pripadnosti, slo'odnosluenje svojim je9ikom i pismom i kulturna autonomija.

'. Kako se ostvaruje bira"ko pravo?0rvatski dravljani s navr*eni+ &2 godina 7'irai8 imaju ope i jednako 'irako pravo u i9'orima 9a0rvatski sa'or, Predsjednika epu'like 0rvatske i #uropski parlament te u postupku odluivanja nadravnom reerendumu, u skladu sa 9akonom.

Birako se pravo ostvaruje na neposrednim i9'orima tajnim glasovanjem.

(. Koje su osobne i politi"ke slobode i prava?Oso'ne i politike slo'ode i prava su@

pravo na ivot

u epu'li6i 0rvatskoj nema smrtne ka9ne

nikome se ne smije odu9eti ili ograniiti slo'oda, osim kada je to odraeno 9akonom, o emu

odluuje sud 9a'ranjen je prisilni i o've9ni rad

nitko ne moe 'iti u+ien ili pritvoren 'e9 pisanog, sud'enog i na 9akonu utemeljenog naloga

svi graani i stran6i jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne

ovlasti svatko tko se 9akonito nala9i na teritoriju epu'like 0rvatske ima pravo slo'odno se kretati i

'irati 'oravi*te dom je nepovrediv

jami se slo'oda mi*ljenja i i9raavanje misli

jami se slo'oda savjesti i vjeroispovijesti i slo'odno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja

sve vjerske 9ajedni6e jednake su pred 9akonom i odvojene od drave

svim graanima pri9naje se pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

jami se pravo na slo'odno udruivanje u sindikate i druge udruge

svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u o'avljanju javni+ poslova i 'iti

primljen u javne slu'e svi graani epu'like 0rvatske s navr*eni+ &2 godina imaju 'irako pravo, ope i jednako

svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritu'e, davati prijedloge dravnim i javnim tijelima

i do'iti na nji+ odgovor


3/65

vojna o've9a i o'rana epu'like 0rvatske dunost je svi+ 9a to sposo'ni+ graana.

). *to je Hrvatski sabor?0rvatski sa'or je predstavniko tijelo graana i nositelj 9akonodavne vlasti u epu'li6i 0rvatskoj.

1+. Koliki je broj !astupnika u Hrvatskom saboru ?0rvatski sa'or ima najmanje &55, a najvi*e &/5 9astupnika koji se, na temelju opeg i jednakog 'irakogprava, 'iraju neposrednim tajnim glasovanjem na etiri godine 7po &- 9astupnika i9 &5 i9'orni+ jedini6a,9astupni6i manjina i 9astupni6i dijaspore8.Pravo na sudjelovanje u dio'i 9astupniki+ mjesta u i9'ornoj jedini6i ostvaruju liste koje na i9'orimado'iju najmanje C vaei+ glasova 'iraa.

Pripadni6i na6ionalni+ manjina u epu'li6i 0rvatskoj imaju pravo 'irati osam 9astupnika u 0rvatski sa'orkoji se 'iraju u pose'noj i9'ornoj jedini6i koju ini podruje epu'like 0rvatske.

U i9'orima 9a 0rvatski sa'or 'irai koji nemaju pre'ivali*te u epu'li6i 0rvatskoj imaju pravo i9a'rati tri9astupnika, u skladu sa 9akonom.

11. Kada Hrvatski sabor !asjeda redovito, a kadi!vanredno?

0rvatski sa'or redovito 9asjeda dva puta godi*nje@ i9meu &. sijenja i &. srpnja te i9meu &. rujna i&. prosin6a.

0rvatski sa'or 9asjeda i9vanredno na 9a+tjev predsjednika epu'like, 3lade 0 ili veine 9astupnika.Predsjednik 0rvatskog sa'ora moe u9 pret+odno pri'avljeno mi*ljenje klu'ova 9astupnikaparlamentarni+ stranaka sa9vati i9vanredno 9asjedanje.

12. Koje su nadle-nosti Hrvatskog sabora?:adlenosti 0rvatskog sa'ora su@

odluuje o dono*enju i promjeni Ustava donosi 9akone

donosi dravni proraun

odluuje o ratu i miru

donosi akte kojima i9raava politiku Sa'ora

donosi Strategije na6ionalne sigurnosti i Strategije o'rane epu'like 0rvatske

ostvaruje graanski nad9or nad oruanim snagama i slu'ama sigurnosti epu'like 0rvatske

odluuje o promjeni grani6a epu'like 0rvatske

raspisuje reerendum

o'avlja i9'ore, imenovanja i ra9rje*enja, u skladu s Ustavom i 9akonom

nad9ire rad 3lade epu'like 0rvatske i drugi+ nositelja javni+ dunosti odgovorni+ 0rvatskom

sa'oru, u skladu s Ustavom i 9akonom daje amnestiju 9a ka9nena djela o'avlja druge poslove utvrene Ustavom.

13. ko proglaava !akone?)akone progla*ava predsjednik epu'like 0rvatske u roku od 2 dana od kada su i9glasani u 0rvatskomsa'oru. Ako predsjednik epu'like smatra da progla*eni 9akon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenutipostupak 9a o6jenu ustavnosti 9akona pred Ustavnim sudom epu'like 0rvatske.

1. Koje su nadle-nosti /redsjednika Republike i na kojevrijeme se bira?

Predsjednik epu'like predstavlja i 9astupa epu'liku 0rvatsku u 9emlji i ino9emstvu. Brine se 9a

redovito i usklaeno djelovanje te 9a sta'ilnost dravne vlasti. Odgovara 9a o'ranu neovisnosti iteritorijalne 6jelovitosti epu'like 0rvatske.


4/65

Predsjednik epu'like 'ira se na temelju opeg i jednakog 'irakog prava na neposrednim i9'orimatajnim glasanjem na vrijeme od pet godina. :itko ne moe 'iti 'iran vi*e od dva puta 9a Predsjednikaepu'like.

1#. Koje su ovlasti /redsjednika Republike?

Ovlasti Predsjednika 0 su sljedee@

raspisuje i9'ore 9a 0rvatski sa'or i sa9iva prvo 9asjedanje 0rvatskog Sa'ora

raspisuje reerendum u skladu s Ustavom

povjerava mandat 7mandataru8 9a sastavljanje 3lade oso'i koja, na temelju raspodjele

9astupniki+ mjesta u 0rvatskom sa'oru i o'avljeni+ kon9ulta6ija, uiva povjerenje veine9astupnika u 0rvatskom sa'oru

daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i pri9nanja odreena 9akonom

na prijedlog 3lade i u9 supotpis predsjednika 3lade, odluuje o osnivanju diplomatski+ misija i

kon9ularni+ ureda epu'like 0rvatske u ino9emstvu prima vjerodajni6e i opo9ivna pisma ino9emni+ *eova diplomatski+ misija

vr+ovni je 9apovjednik Oruani+ snaga epu'like 0rvatske

imenuje i ra9rje*uje vojne 9apovjednike u skladu sa 9akonom na temelju odluke 0rvatskog sa'ora, predsjednik epu'like 0rvatske o'javljuje rat i 9akljuuje

mir u skladu s Ustavom i 9akonom, surauje s 3ladom epu'like 0rvatske u usmjeravanju rada

sigurnosni+ slu'i 9a vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi ured'e sa 9akonskom snagom na temelju i u

okviru ovlasti koje je do'io od 0rvatskog sa'ora.

1$. ko "ini vladu Republike Hrvatske?3ladu epu'like 0rvatske ine predsjednik, jedan ili vi*e potpredsjednika i ministri.

1'. 0piite postupak imenovanja lade Republike Hrvatske?Oso'a kojoj je Predsjednik epu'like 0rvatske povjerio mandat 7mandatar8 9a sastav 3lade predlaelanove 3lade.Odma+ po sastavljanju 3lade, a najkasnije u roku od 5 dana od pri+vaanja mandata, mandatar jeduan program 3lade i 3ladu predstaviti 0rvatskom sa'oru i 9atraiti glasovanje o povjerenju. Akomandatar u roku od 5 dana ne sastavi 3ladu, Predsjednik epu'like mu moe produiti mandat 9a jo*najvi*e 5 dana, ako ni tada ne sastavi 3ladu ili ta 3lada ne do'ije povjerenje od 0rvatskog sa'ora tadae Predsjednik epu'like 0rvatske povjeriti mandat 9a sastav 3lade drugoj oso'i. Ako 3lada epu'like0rvatske ne 'ude sastavljena ni tada Predsjednik epu'like 0rvatske e imenovati privremenunestranaku 3ladu i istodo'no raspisati prijevremene i9'ore 9a 0rvatski sa'or.

3lada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svi+ 9astupnika u 0rvatskom sa'oru.

1(. Koje su nadle-nosti lade Republike Hrvatske?3lada epu'like 0rvatske@

predlae 9akone i druge akte 0rvatskom sa'oru

predlae dravni proraun i 9avr*ni raun

provodi 9akone i druge odluke 0rvatskog sa'ora

donosi ured'e 9a i9vr*enje 9akona

vodi unutarnju i vanjsku politiku

usmjerava i nad9ire rad dravne uprave

'rine o gospodarskom ra9vitku 9emlje

usmjerava djelovanje i ra9vitak javni+ slu'i

o'avlja druge poslove odreene Ustavom i 9akonom raspisuje i9'ore 9a predsjednika epu'like 0rvatske.


5/65

1). ko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud uRepublici Hrvatskoj?

Sud'enu vlast o'avljaju sudovi. Sud'ena vlast je samostalna i neovisna.

3r+ovni sud 0, kao najvi*i sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svi+ u njegovoj

primjeni.

2+. ko mo-e biti biran i na koje vrijeme !a suca Ustavnogsuda Republike Hrvatske?

Ustavni sud epu'like 0rvatske ini & suda6a koje 'ira 0rvatski sa'or dvotreinskom veinom glasovaukupnog 'roja 9astupnika, na vrijeme od 2 godina, i9 reda istaknuti+ pravnika, oso'ito suda6a, dravni+odvjetnika, odvjetnika i sveuili*ni+ proesora pravni+ 9nanosti.

Ustavni sud 'ira predsjednika suda na vrijeme od - godine. Su6i Ustavnog suda imaju imunitet kao i9astupni6i u 0rvatskom sa'oru.

21. Koje su nadle-nosti Ustavnog suda?

:adlenosti Ustavnog suda su@

odluuje o suglasnosti 9akona s Ustavom

odluuje o suglasnosti drugi+ propisa s Ustavom i 9akonom

moe o6jenjivati ustavnost 9akona te ustavnost i 9akonitost drugi+ propisa koji su prestali vaiti

ako od tog prestanka do podno*enja 9a+tjeva ili prijedloga 9a pokretanje postupka nije pro*lovi*e od godine dana

odluuje povodom ustavni+ tu'i protiv pojedinani+ odluka dravni+ tijela, tijela jedini6e lokalne

i regionalne samouprave te pravni+ oso'a s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeenetemeljne slo'ode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu9ajameno Ustavom 0

prati ostvarivanje ustavnosti i 9akonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i ne9akonitosti

i9vje*uje 0rvatski sa'or rje*ava suko' nadlenosti i9meu tijela 9akonodavne, i9vr*ne i sud'ene vlasti

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika epu'like

nad9ire ustavnost programa i djelovanja politiki+ stranaka i moe, u skladu s Ustavom, 9a'raniti

nji+ov rad nad9ire ustavnost i 9akonitost i9'ora i dravnog reerenduma i rje*ava i9'orne sporove koji nisu

u djelokrugu sudova o'avlja druge poslove odreene Ustavom.

22. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinicepodru"ne regionalne samouprave?

edini6e lokalne samouprave su opine i gradovi. edini6e podrune 7regionalne8 samouprave su upanije.)akonom se moe glavnom gradu )agre'u utvrditi poloaj upanije.

23. ko sklapa i potvruje meunarodne ugovore?U skladu s Ustavom, 9akonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodni+ ugovora unadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, 0rvatskog sa'ora, Predsjednikaepu'like i 3lade epu'like 0rvatske.

0rvatski sa'or potvruje meunarodne ugovore@ koji trae dono*ene ili i9mjenu 9akona

meunarodne ugovore vojne i politike naravi

meunarodne ugovore koji inan6ijski o've9uju 0.


6/65

$eunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju 0rvatskog sa'ora sklapa Predsjednik epu'like naprijedlog 3lade ili 3lada epu'like 0rvatske.$eunarodne ugovore koji meunarodnoj organi9a6iji ili save9u daju ovlasti i9vedene i9 Ustava, Sa'orpotvruje (= veinom svi+ 9astupnika.

2. Koja %e prava u-ivati dr-avljani Republike Hrvatske u

4uropskoj uniji, a koja graani 4uropske unije uRepublici Hrvatskoj?:akon pristupanja epu'like 0rvatske #uropskoj uniji dravljani epu'like 0rvatske su graani #uropskeUnije i uivaju prava koja im jami pravna steevina #uropske Unije, a oso'ito@

slo'odu kretanja i nastanjivanja na podruju svi+ drava lani6a

aktivno i pasivno 'irako pravo na i9'orima 9a #uropski parlament i na lokalnim i9'orima u

drugoj dravi lani6i, sukladno propisima te drave lani6e pravo na diplomatsku i kon9ularnu 9a*titu 'ilo koje drave lani6e, jednaku 9a*titi vlastiti+

dravljana kada se nala9e u treoj dravi u kojoj epu'lika 0rvatska nema diplomatsko>kon9ularno predstavni*tvo

pravo podno*enja peti6ija #uropskom parlamentu, predstavki #uropskom om'udsmanu te pravo

o'raanja institu6ijama i savjetodavnim tijelima #uropske Unije na +rvatskom je9iku, kao i nasvim slu'enim je9i6ima #uropske Unije, te pravo do'iti odgovor na istom je9iku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji#uropska Unija te mjerama pri+vaenima na temelju ti+ ugovora.

U epu'li6i 0rvatskoj sva prava 9ajamena pravnom steevinom #uropske unije uivaju svi graani#uropske unije. :avedena prava nastupaju ulaskom u #uropsku Uniju.

2#. ko ima pravo predlo-iti promjenu Ustava RepublikeHrvatske i tko odlu"uje i promjeni Ustava?

Pravo predloiti promjenu Ustava epu'like 0rvatske ima@

najmanje &= 9astupnika u 0rvatskom sa'oru Predsjednik epu'like

3lada epu'like 0rvatske.

O promjeni Ustava odluuje 0rvatski Sa'or (= veinom glasova svi+ 9astupnika. Promjenu Ustavaprogla*ava 0rvatski sa'or.

2$. 5avedite !namenja Republike Hrvatske, opiite grbRepublike Hrvatske i gdje se sve rabi?

Dravna 9namenja su gr', 9astava i +imna epu'like 0rvatske.?r' epu'like 0rvatske je povijesni +rvatski gr' u o'liku *tita podijeljen u dvadesetpet 6rveni+ i 'ijeli+7sre'rni+8 polja, prvo polje je 6rvene 'oje. ;9nad *tita se nala9i kruna s pet povijeni+ +rvatski+ gr'ova@

najstariji po9nati gr' 0rvatske, gr'ovi Du'rovake epu'like, Dalma6ije, ;stre i Slavonije.

:ajstariji po9nati gr' 0rvatske sadri u *titu na plavom polju utu 79latnu8 *esterokraku 9vije9du s'ijelim 7sre'rnim8 mladim mjese6om. ?r' Du'rovake epu'like sadri u *titu na modrom polju dvije6rvene grede. Dalmatinski gr' sadri u *titu na plavom polju tri ute 79latne8 okrunjene leopardoveglave. ;starski gr' sadri u *titu na modrom polju utu 79latnu8 ko9u okrenutu u lijevo s 6rvenim pap6imai rogovima. Slavonski gr' sadri u *titu na plavom polju dvije poprene 'ijele 7sre'rne8 grede, a i9meugreda je 6rveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta 79latna8*esterokraka 9vije9da.

?r' epu'like 0rvatske ra'i se u@ peatima i igovima dravni+ tijela i drugi+ javni+ tijela

u uredima 3lade epu'like 0rvatske u ino9emstvu na 9gradama u kojima su smje*tena dravna tijela i druga javna tijela u epu'li6i 0rvatskoj


7/65

na slu'enim aktima tijela dravne vlasti

na diplomama i svjedod'ama o 9avr*enom *kolovanju.

2'. 0piite !astavu Republike Hrvatske, gdje se i kadaisti"e, te tko je napisao i ugla!bio &imnu Republike

Hrvatske i kad se i!vodi?)astava epu'like 0rvatske se sastoji od tri 'oje@ 6rvene, 'ijele i plave s gr'om u sredini. Omjer *irine iduine je &@(. Svaka 'oja ini jednu treinu *irine 9astave.

)astava se istie@ stalno na 9gradama svi+ dravni+ tijela

u dane pra9nika epu'like 0rvatske

u dane alosti epu'like 0rvatske i vije se 9a trajanje alosti na pola stijega

moe se isti6ati pri javnim skupovima u epu'li6i 0rvatskoj 7politikim, sportskim itd.8, na

'rodovima, plovilima.

0imna epu'like 0rvatske je "


8/65

. )akon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugi+ sredi*nji+ tijela dravne uprave 7::&5=&&8

-. lanak /&. st. . )akona o upravljanju dravnom imovinom 7:: &-=&58. lanak /. i &5/. )akona o radiolo*koj i nuklearnoj sigurnosti 7:: (2=&58

P;%A:A ; OD?O3O; )A PO:A3


9/65

$. *to se nad!ire u provedbi upravnog nad!ora?U proved'i upravnog nad9ora tijela dravne uprave nad9iru proved'u 9akona i drugi+ propisa te9akonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8samouprave te pravni+ oso'a koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.

'. Koje su mjere upravnog nad!ora?$jere upravnog nad9ora su@

9a+tijevati i9vje*a, podatke i druge o'avijesti o o'avljanju poslova dravne uprave

raspraviti stanje i9vr*avanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju podu9eti

radi i9vr*enja pojedini+ poslova dravne uprave pokrenuti postupak 9a utvrivanje odgovornosti odgovarajui+ slu'enika, odnosno

namje*tenika neposredno o'aviti poslove u grani6ama svog djelokruga i9 nadlenosti tijela dravne uprave,

tijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave, odnosno pravni+ oso'a s javnimovlastima na nji+ov tro*ak, kad o6ijene da se na drugi nain ne moe i9vr*iti 9akon ili drugipropis, a tijelo dravne uprave, tijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave,

odnosno pravne oso'e s javnim ovlastima nisu o'avili odreeni posao dravne uprave u 9a toostavljenom ili primjerenom roku podu9eti i druge mjere propisane pose'nim 9akonom.

(. ko provodi upravni nad!or i nad kojim tijelom seprovodi upravni nad!or?

U grani6ama svog djelokruga@ ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organi9a6ije nad9iru rad tijela dravne uprave,

tijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave te pravni+ oso'a koje imaju javne

ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave uredi dravne uprave u jedini6ama podrune 7regionalne8 samouprave nad9iru rad tijela jedini6a

lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave te pravni+ oso'a koje imaju javne ovlasti upovjerenim im poslovima dravne uprave na podruju upanije.

). ko provodi inspekcijski nad!or i to se nad!ire uinspekcijskom nad!oru?

;nspek6ijski nad9or provode inspektori i drugi dravni slu'eni6i ovla*teni 9a proved'u nad9ora, kad je toodreeno pose'nim 9akonom 7u daljnjem tekstu@ inspektori8.

U proved'i inspek6ijskog nad9ora, u skladu s pose'nim 9akonom, provodi se i9ravan uvid u ope ipojedinane akte, uvjete i nain rada nad9irani+ pravni+ i i9iki+ oso'a te podu9imaju 9akonom i drugimpropisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa 9akonom i drugimpropisima.

1+. *to mo-e nalo-iti inspektor u provedbi inspekcijskognad!ora?

Ukoliko nae da je povrijeen 9akon ili drugi propis, inspektor ima pravo i o've9u, u skladu sa 9akonom idrugim propisima@

narediti otklanjanje utvreni+ nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku

podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu 9'og ka9nenog djela, odnosno i9rei 9akonom ili

drugim propisom utvrenu prekr*ajnu ka9nu podu9eti i druge mjere, odnosno i9vr*iti druge radnje 9a koje je pose'nim propisima ovla*ten.

11. *to sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu?


10/65

O i9vr*enom pregledu, utvrenom stanju i podu9etim, odnosno nareenim mjerama i radnjama,inspektor sastavlja 9apisnik.

Primjerak 9apisnika o inspek6ijskom pregledu inspektor uruuje i9ikoj oso'i ili slu'enoj oso'i dravnogtijela, tijela jedini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave, odnosno pravne oso'e.

;nspektor vodi oevidnik o o'avljenim inspek6ijskim pregledima.

12. Koje su nadle-nosti ministra?$inistar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a oso'ito@

provodi utvrenu politiku 3lade

donosi proved'ene propise kad je na to i9rijekom 9akonom ovla*ten

'rine o 9akonitom i pravodo'nom i9vr*avanju 9akona i drugi+ propisa te u pitanjima od

9ajednikog interesa osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedini6ama lokalne ipodrune 7regionalne8 samouprave, pravnim oso'ama koje imaju javne ovlasti te drugimpravnim oso'ama

prema dravnim slu'eni6ima i namje*teni6ima podu9ima mjere utvrene 9akonom i drugim

propisima u sluaju povrede slu'ene dunosti.

13. Koje su nadle-nosti !amjenika ministra?)amjenik ministra provodi utvrenu politiku 3lade i 9amjenjuje ministra u upravljanju radomministarstva.

$inistar ima jednog 9amjenika ministra kojeg imenuje 3lada na prijedlog predsjednika 3lade. )amjenikministra 9a svoj rad odgovara ministru i 3ladi.

1. Koje su nadle-nosti pomo%nika ministra?

U ministarstvu se moe imenovati jedan ili vi*e pomonika ministra.

Pomonik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organi9a6ije ustrojene u sastavu ministarstva teo'avlja i druge poslove koje mu povjeri ministar.

Pomonika ministra imenuje 3lada na prijedlog ministra, a 9a svoj rad odgovoran je ministru i 3ladi.

1#. Koje su nadle-nosti glavnog tajnika ministarstva ??lavni tajnik ministarstva podu9ima mjere 9a osiguranje uinkovitosti u radu ministarstva te u praviluusklauje rad unutarnji+ ustrojstveni+ jedini6a ministarstva i upravni+ organi9a6ija u sastavuministarstva, 'rine o strunom osposo'ljavanju, usavr*avanju i napredovanju dravni+ slu'enika inamje*tenika u tijeku slu'e i o urednom i pravilnom kori*tenju imovine i sredstava 9a rad.

?lavnog tajnika ministarstva imenuje 3lada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja.

1$. Kada se ustrojavaju dr-avni uredi i koje posloveobavljaju?

Dravni uredi ustrojavaju se 9a o'avljanje poslova dravne uprave u jednom ili vi*e upravni+ podrujakoja su od pose'nog 9naaja 9a uinkovitiji rad 3lade.Dravni uredi o'avljaju upravne i druge strune poslove i9 svog djelokruga.Dravni uredi jesu@

&. Dravni ured 9a trgovinsku politiku

(. Dravni ured 9a sredi*nju javnu na'avu. Dravni ured 9a upravljanje dravnom imovinom.


11/65

Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju 9amjenika ministra.

1'. Koji su poslovi dr-avne upravne organi!acije?Dravne upravne organi9a6ije se ustrojavaju 9a o'avljanje poslova dravne uprave u jednom ili vi*e

upravni+ podruja.

Dravne upravne organi9a6ije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, 9avodi i ravnateljstva.Dravne upravne organi9a6ije o'avljaju upravne, strune i druge poslove i9 svog djelokruga, a oso'ito@

prouavaju i istrauju odreena pitanja koja 9a+tijevaju primjenu pose'ni+ naina rada, a koje je

nuno o'avljati u okviru dravne uprave vode propisane oevidnike

rje*avaju u upravnim stvarima kad su na to i9rijekom 9akonom ovla*teni

provode upravni, odnosno inspek6ijski nad9or

pripremaju na6rte 9akona i prijedloge drugi+ propisa.

1(. Koje upravne organi!acije se mogu osnovati u sastavuministarstva i tko njima upravlja?

Upravne organi9a6ije koje se mogu osnovati u sastavu ministarstva su uprave, 9avodi i ravnateljstva@ uprave se osnivaju, kad se ustrojavaju 9a upravno podruje i9 djelokruga ministarstva u kojem

se o'avljaju preteito upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu 9avodi se osnivaju, kad se ustrojavaju 9a upravno podruje i9 djelokruga ministarstva, u kojem

se o'avljaju preteito struno>analitiki poslovi koji 9a+tijevaju pose'ne naine rada unutarministarstva. )avodima se i9nimno mogu povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to 9a+tijevapove9anost struni+ i upravni+ poslova

ravnateljstva se osnivaju, kad se ustrojavaju 9a upravno podruje i9 djelokruga ministarstva, u

kojem se o'avljaju odreeni upravni poslovi, kada o'avljanje ti+ poslova 9a+tijeva pose'noustrojenu slu'u, samostalnost djelovanja i pose'ne naine rada unutar ministarstva.

1). Koje poslove obavljaju uredi dr-avne uprave?)a o'avljanje poslova dravne uprave u vi*e upravni+ podruja na podruju jedini6e podrune7regionalne8 samouprave ustrojava se ured dravne uprave.Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave ureuje se ured'om 3lade.Ured dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave o'avlja upravne i druge struneposlove u upravnim podrujima 9a koja je ustrojen, a oso'ito@

neposredno provodi 9akone i druge propise i osigurava nji+ovu proved'u

rje*ava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to pose'nim 9akonom nije stavljeno u

nadlenost sredi*njim tijelima dravne uprave ili pravnim oso'ama koje imaju javne ovlasti tepovjereno tijelima jedini6a lokalne, odnosno podrune 7regionalne8 samouprave

provodi upravni, odnosno inspek6ijski nad9or

prati stanje u svom djelokrugu te sredi*njim tijelima dravne uprave predlae mjere 9a

unapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.

2+. Koje su nadle-nosti predstojnika ureda dr-avneuprave ?

adom ureda dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave upravlja predstojnik.Predstojnik ureda dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave je elnik tog ureda.

)a o'avljanje poslova u uredu dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave predstojnik


12/65

ureda odgovoran je 3ladi i elniku sredi*njeg tijela dravne uprave nadlenom 9a odgovarajue upravnopodruje.

Predstojnika ureda dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave imenuje 3lada natemelju javnog natjeaja kojeg provodi sredi*nje tijelo dravne uprave nadleno 9a poslove ope uprave.

21. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredimadr-avne uprave u -upanijama u sjeditu i i!vansjedita?

)a o'avljanje odreeni+ poslova dravne uprave i9 nadlenosti ureda dravne uprave u jedini6i podrune7regionalne8 samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi 3lada naprijedlog predstojnika ureda dravne uprave.

;spostavom upravlja voditelj ispostave koji je 9a svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku uredadravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave.

22. ko obavlja povjerene poslove dr-avne uprave ?%ijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave te pravne oso'e koje imaju javne ovlasti, upovjerenim im poslovima dravne uprave@

rje*avaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi 9akonom i9rijekom

stavljeni u nadlenost vode oevidnike odreene 9akonom i drugim propisima i i9daju propisana uvjerenja i druge

potvrde o'avljaju i druge poslove dravne uprave koji su im 9akonom i9rijekom stavljeni u nadlenost.

23. Kojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo iuredsko poslovanje tijela dr-avne uprave i tko gadonosi?

:aela 9a unutarnje ustrojstvo, kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave, ureuju se ured'om3lade.

Ured'om 3lade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, na9ivi unutarnji+ ustrojstveni+ jedini6a tijela dravneuprave i nji+ov djelokrug, nain upravljanja tim jedini6ama, okvirni 'roj potre'ni+ dravni+ slu'enika inamje*tenika 9a o'avljanje poslova i9 nadlenosti ti+ jedini6a, nain planiranja poslova, radno vrijeme,odravanje uredovni+ dana, kao i druga pitanja od oso'itog 9naaja 9a rad tijela dravne uprave.

2. ko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela dr-avneuprave?

Pravilnik o unutarnjem redu donose@ 9a ministarstvo > ministar

9a dravni ured > predstojnik

9a dravne upravne organi9a6ije > ravnatelj

9a ured dravne uprave u jedini6i podrune 7regionalne8 samouprave > predstojnik.

:a temelju ured'e o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem reduutvruje se 'roj potre'ni+ dravni+ slu'enika i namje*tenika s na9nakom nji+ovi+ osnovni+ poslova i9adaa i struni+ uvjeta potre'ni+ 9a nji+ovo o'avljanje, nji+ove ovlasti i odgovornosti te druga pitanjaod 9naaja 9a rad tijela dravne uprave koja nisu ureena ured'om 3lade.


13/65

2#. ko provodi nad!or nad obavljanjem poslova dr-avneuprave?

3lada provodi nad9or nad o'avljanjem poslova dravne uprave te moe@&. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave u

povjerenim im poslovima dravne uprave

(. podnijeti 9a+tjev Ustavnom sudu epu'like 0rvatske 9a o6jenu suglasnosti propisa pravni+oso'a koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave s Ustavom i 9akonom

. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedini6a lokalne i podrune7regionalne8 samouprave ili pravnoj oso'i koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su totijelo, tijelo jedini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave ili pravna oso'a koja ima javneovlasti duni podu9eti

-. pokrenuti postupak 9a utvrivanje odgovornosti slu'enika i namje*tenika.

Sredi*nja tijela dravne uprave provode upravni nad9or nad radom ureda dravne uprave u jedini6amapodrune 7regionalne8 samouprave te u svom djelokrugu nad9iru rad tijela jedini6a lokalne i podrune7regionalne8 samouprave i pravni+ oso'a s javnim ovlastima u o'avljanju poslova dravne uprave.

2$. 5a koji na"in su tijela dr-avne uprave du-nameusobno suraivati?%ijela dravne uprave duna su u o'avljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedini6a lokalnei podrune 7regionalne8 samouprave i uprave, i pravnim oso'ama koje imaju javne ovlasti te im pruatistrunu pomo, a oso'ito struno o'raivati pitanja i pojave u sve9i proved'e 9akona i drugi+ propisa,davati im struna mi*ljenja i o'ja*njenja te odravati struna savjetovanja.

2'. Kako graani ostvaruju naknadu tete radineobavljanja slu-bene radnje radi koje su po!vani?

Fad se u upravnom postupku graani i pravne oso'e, odnosno nji+ovi 9astupni6i i punomoni6i oda9ovupo9ivu, a 'e9 nji+ove krivnje slu'ena radnja radi koje su po9vani nije o'avljena, imaju pravo 9a+tijevati

naknadu time nastali+ tro*kova.2(. *to mogu podu!eti graani i pravne osobe radi

nepravilnog postupanja tijela dr-avne uprave?%ijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim oso'ama podno*enje prigovora i pritu'ina rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravni+ slu'enika kad im se o'raaju radiostvarivanja svoji+ prava i interesa ili i9vr*avanja svoji+ graanski+ dunosti.

:a podnesene prigovore i pritu'e, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim oso'amadati odgovor u roku od 5 dana od dana podno*enja prigovora, odnosno pritu'e.

2). ko ima pravo i!vjetavati javnost o obavljanju poslova

dr-avne uprave?;9vje*a o o'avljanju poslova dravne uprave mogu davati elni6i tijela 7ministri, ravnatelji dravni+upravni+ organi9a6ija, dravni tajni6i sredi*nji+ dravni+ ureda i predstojni6i ureda dravne uprave uupanijama8 ili dravni slu'eni6i koje elnik tijela ovlasti 9a davanje odgovarajui+ i9vje*a.

3+. 7dje se osiguravaju sredstva !a rad tijela dr-avneuprave i kako se osiguravaju sredstva !a rad tijela?

Sredstva 9a rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom.

%ijela dravne uprave duna su 3ladi dostaviti 9a+tjev 9a osiguranje sredstava 9a iduu proraunskugodinu na temelju plana rada tijela s o'ra9loenjem najkasnije do 5. rujna tekue godine.

31. 5a koji na"in se koriste stvari opreme tijela dr-avneuprave?


14/65

%ijelo dravne uprave duno je odravati opremu, 9grade i drugu imovinu, osigurati je u visini nje9inevrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s pose'nim propisima.

%ijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti 9ajedno s drugim tijelom dravne uprave tes tijelom jedini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave, odnosno pravnom oso'om koja ima javneovlasti.

32. ko odlu"uje o rasporeivanju i koritenju sredstavatijela dr-avne uprave?

O rasporeivanju i kori*tenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, uskladu s dravnim proraunom.asporeivanje sredstava tijela dravne uprave o'avlja se predraunom, a konana raspodjela ti+sredstava godi*njim o'raunom tijela dravne uprave.

Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije & dananakon usvajanja dravnog prorauna.)a 9akonito kori*tenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao

i9vr*itelj, i raunopolaga.

33. ko "ini ladu Republike Hrvatske?3ladu epu'like 0rvatske ine predsjednik, jedan ili vi*e potpredsjednika i ministri 7u daljnjem tekstu@lanovi 3lade8.Ukoliko 3lada ima vi*e potpredsjednika, predsjednik 3lade moe odrediti prvog potpredsjednika.

Predsjednik 3lade i lanovi 3lade moraju 'iti +rvatski dravljani.Predsjednik 3lade i lanovi 3lade su dravni dunosni6i.

3. Kad stupaju na du-nost predsjednik i "lanovi lade?

Predsjednik i lanovi 3lade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svi+ 9astupnika u0rvatskom sa'oru.

:a temelju odluke 0rvatskoga sa'ora o iska9ivanju povjerenja 3ladi, rje*enje o imenovanju predsjednika3lade donosi Predsjednik epu'like 0rvatske u9 supotpis predsjednika 0rvatskoga sa'ora, a rje*enje oimenovanju lanova 3lade donosi predsjednik 3lade u9 supotpis predsjednika 0rvatskoga sa'ora.

3#. Kome podnose ostavku "lanovi lade?Predsjednik 3lade i lanovi 3lade mogu podnijeti ostavku.Predsjednik 3lade podnosi ostavku 0rvatskom sa'oru.

Fad predsjednik 3lade podnese ostavku, smatra se da su ostavku podnijeli svi lanovi 3lade.Glan 3lade podnosi ostavku predsjedniku 3lade.

Ako 0rvatski sa'or pri+vati ostavku predsjednika 3lade, 3lada e o'avljati te+nike poslove doimenovanja nove 3lade.

3$. Koja su osnovna !adu-enja lade i na koji na"in ladadonosi odluke?

Potpredsjedni6i 3lade usklauju rad ministarstava i 'rinu o proved'i programa 3lade u podrujima 9akoja su 9adueni na sjedni6ama 3lade. Sjedni6e 3lade su javne.

3lada moe odluiti da e se sjedni6a, odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda sjedni6eodrati 'e9 na9onosti javnosti.Predsjednik 3lade predstavlja 3ladu, sa9iva sjedni6e i predsjedava im, upravlja radom 3lade i potpisuje

akte koje ona donosi.


15/65

3'. Kada lada RH odlu"uje dvotre%inskom ve%inomglasova svi& "lanova lade?

3lada odluuje dvotreinskom veinom glasova svi+ lanova 3lade kad nadlenim dravnim tijelimapredlae@

promjenu Ustava epu'like 0rvatske

udruivanje ili ra9druivanje s drugim dravama promjenu grani6a epu'like 0rvatske

raspu*tanje 0rvatskoga sa'ora

raspisivanje dravnog reerenduma.

3(. Koje poslove obavlja Ured predsjednika lade?U 3ladi se ustrojava Ured predsjednika 3lade. Ured predsjednika 3lade o'avlja strune i administrativneposlove 9a potre'e predsjednika 3lade po njegovom nalogu.

adom Ureda predsjednika 3lade upravlja predstojnik Ureda, kojeg imenuje 3lada na prijedlogpredsjednika 3lade, a koji 9a svoj rad odgovara predsjedniku 3lade.

3). Koje stru"ne slu-be mo-e osnivati lada?3lada ured'om osniva urede, agen6ije, direk6ije i druge strune slu'e radi o'avljanja poslova i9 svojegdjelokruga i odreuje nji+ov ustroj.Uredom, agen6ijom, direk6ijom, odnosno drugom slu'om 3lade upravlja ravnatelj, kojeg imenuje 3lada,na prijedlog predsjednika 3lade, po pret+odno provedenom javnom natjeaju.

+. 5abrojite stru"ne slu-be 8 urede koje lada osnivauredbom?

)a o'avljanje struni+ poslova, 3lada osniva@

Ured 9a 9akonodavstvo Ured 9a ljudska prava i prava na6ionalni+ manjina

Ured 9a ravnopravnost spolova

Ured 9a udruge

Ured 9a ra9miniranje

Ured 9a su9'ijanje 9loupora'e droga

Ured 9a ope poslove 0rvatskoga sa'ora i 3lade epu'like 0rvatske

Ured 9a protokol.

1. 9o-e li se podnijeti -alba na rjeenje o odlu"ivanju oupravnim stvarima lade i povjerenstva?

je*enje 3lade, odnosno, povjerenstva o upravnoj stvari je i9vr*no i protiv njega se moe pokrenutiupravni spor.

je*enje je upravni akt protiv kojeg se ne moe i9javiti al'a.

2. Koje akte donosi lada?3lada donosi ured'e u skladu s Ustavom i 9akonom.3lada donosi Poslovnik kojim, sukladno ovom )akonu, ureuje ustrojstvo, nain rada, odluivanje 3lade ivrste akata koje donosi 3lada.

3lada donosi odluke, rje*enja i 9akljuke o pitanjima koja se ne ureuju ured'ama.Odlukom se ureuju pojedina pitanja i9 nadlenosti 3lade ili odreuju mjere, daje suglasnost ili potvruju

akti drugi+ tijela i pravni+ oso'a, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis.)akljukom se utvruju stajali*ta 3lade u pitanjima proved'e utvrene politike te odreuju 9adae


16/65

tijelima dravne uprave.je*enjem se odluuje o imenovanjima i ra9rje*enjima te o drugim pojedinanim stvarima i9 djelokruga3lade.

3. 7dje se objavljuju uredba i poslovnik lade?Ured'e i Poslovnik o'javljuju se u :arodnim novinamaE, a stupaju na snagu osmoga dana od dana

o'jave, ako tim aktima nije odreen drugi rok nji+ovog stupanja na snagu.

Odluke, rje*enja i 9aklju6i mogu se o'javiti u :arodnim novinamaE, ako tako odlui 3lada prilikomdono*enja ti+ akata.

. ko odlu"uje o sukobu nadle-nosti i!meu tijeladr-avne prave?

3lada odluuje o suko'u nadlenosti i9meu tijela dravne uprave.

#. 9o-e li se protiv "lana lade voditi ka!neni postupak?Protiv lana 3lade ne moe se voditi ka9neni postupak 9a vrijeme trajanja mandata 9'og ka9nenog djela9a koje je 9aprijeena ka9na 9atvora do godina, 'e9 pret+odnog odo'renja 3lade.

Upravni postupak i upravni sporoviPripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Upravni postupak i upravni sporovi".

SAD!A P#D$#%A&. Stranka u upravnom postupku(. :aela u upravnom postupku. :adlenost i vrste nadlenosti-. Slu'ena oso'a

. Pokretanje i voenje upravnog postupka

postupak rje*avanja upravne stvari

doka9ivanje

radnje u postupku

rokovi

/. O'avje*ivanje

o'li6i o'avje*ivanja

1. je*avanje upravne stvari

rje*enje

2. Pravni lijekovi

al'a

4. Upravni spor

PA3:; ;)3O; ;


17/65

(. )akon o upravnim sporovima 7:arodne novineE, 'roj (5=(5&5.8 stupa na snagu +1.+1.2+12.godine, do tada je na sna!i :akon o upravnim sporovima ;5arodne novine


18/65

2. Pravo stranke na pravni lijek4. :aelo 9a*tite steeni+ prava stranaka&5. Slu'ena upora'a je9ika i pisma.

). *to !na"i na"elo !akonitosti?:aelo 9akonitosti 9nai da javnopravno tijelo rje*ava upravnu stvar na temelju 9akona i drugi+ propisa

te opi+ akata doneseni+ na temelju 9akona.

1+. *to !na"i na"elo pomo%i stranci?:aelo pomoi stran6i 9nai da e slu'ena oso'a upo9oriti stranku da ima osnovu 9a ostvarenje nekogprava, kao i na posljedi6e nje9ini+ radnji ili propu*tanja, te da njeno ne9nanje i neukost ne 'udu na *tetuprava koja joj po 9akonu pripada.

11. *to !na"i na"elo materijalne istine?:aelo materijalne istine 9nai da u postupku tre'a utvrditi sve injeni6e i okolnosti koje su 'itne 9a9akonito i pravilno rje*avanje upravne stvari.

12. *to !na"i na"elo samostalnosti i slobodne ocjene

doka!a?:aelno samostalnosti i slo'odne o6jene doka9a 9nai da slu'ena oso'a samostalno utvruje injeni6e iokolnosti u postupku, a koje e injeni6e u9eti 9a doka9ane utvruje svojom slo'odnom o6jenom svakogdoka9a pose'no i svi+ doka9a 9ajedno.

13. *to !na"i na"elo u"inkovitosti i ekonomi"nosti?:aelo uinkovitosti i ekonominosti 9nai da se u upravnom postupku postupa *to je mogue

jednostavnije u9 *to manje tro*kova, ali tako da se utvrde sve injeni6e i okolnosti 'itne 9a rje*avanjeupravne stvari.

1. *to !na"i na"elo slu-bene uporabe je!ika i pisma?:aelo slu'ene upora'e je9ika i pisma 9nai da se postupak vodi na +rvatskom je9iku i latininom

pismu. Postupak se moe voditi i na drugom je9iku i pismu ako je i taj je9ik u slu'enoj upora'i prijavnopravnom tijelu prema pose'nim propisima.

1#. *to je nadle-nost i koje su vrste nadle-nosti?:adlenost je pravo i dunost javnopravnog tijela da rje*ava u odreenoj upravnoj stvari.

Postoje dvije vrste nadlenosti@ stvarna nadlenost 7odreuje se 9akonom kojim se ureuje pojedino upravno podruje ili

nadlenost javnopravni+ tijela8 mjesna nadlenost 7odreuje se propisima o upravno>teritorijalnoj podjeli, odnosno o ustrojstvu

javnopravni+ tijela8.

1$. ko je slu-bena osoba u upravnom postupku?Slu'ena oso'a je oso'a koja u javnopravnim tijelima vodi postupak i=ili rje*ava o upravnim stvarima.

1'. Kako se pokre%e upravni postupak?Upravni postupak moe se pokrenuti na tri naina@

&. na 9a+tjev stranke(. po slu'enoj dunosti. javnom o'javom.

1(. Koji su :akonom propisani na"ini rjeavanja upravnestvari?

)akon o opem upravnom postupku propisuje dva naina rje*avanja upravne stvari@


19/65

&. neposredno rje*avanje(. ispitni postupak.

1). *to su sve doka!na sredstva doka!i?Doka9na sredstva su@ isprave, svjedo6i, vje*ta6i, oevid i i9java stranke.

2+. *to je javna isprava?avna isprava je isprava koju je i9dao nadleni sud ili javnopravno tijelo u grani6ama svoje nadlenosti i upropisanom o'liku.

avne isprave doka9uju *to se njima utvruje ili potvruje.

21. ko mo-e biti svjedok?Svjedok moe 'iti svaka i9ika oso'a 9a koju se smatra da ima odreena sa9nanja o odreeniminjeni6ama i koja svoja sa9nanja moe priopiti.

22. Kad se u upravnom postupku provodi vjeta"enje?3je*taenje se provodi kad je 9a utvrivanje ili o6jenu odreene injeni6e, koja je 'itna 9a rje*avanje,

potre'no pose'no struno 9nanje kojim slu'ena oso'a ne raspolae.23. *to je o"evid?Oevid je doka9no sredstvo koje se provodi kad je 9a utvrivanje neke injeni6e potre'no neposrednoopaanje slu'ene oso'e.

2. Kad se u upravnom postupku koristi i!java stranke kaodoka!no sredstvo?

;9java stranke u upravnom postupku koristi se kao doka9no sredstvo, ako 9a utvrivanje odreeni+injeni6a ne postoje drugi doka9i.

2#. *to se smatra podneskom?

Podneskom se smatraju@ 9a+tjevi, prijedlo9i, ispunjeni o'ras6i, prijave, mol'e, al'e, predstavke,prigovori, o'avijesti, priopenja i sl., kojima se stranke o'raaju javnopravnom tijelu.

2$. Kakav mora biti podnesak i to mora sadr-avati da bise po njemu moglo postupiti?

Podnesak mora 'iti ra9umljiv i sadravati sve *to je potre'no da 'i se po njemu moglo postupiti, aoso'ito@

na9iv javnopravnog tijela kojem se upuuje

na9naku upravne stvari na koju se odnosi

oso'no ime

oso'e ovla*tene 9a 9astupanje ako je stranka ima

adresa

potpis.

2'. 5a koje sve na"ine stranka mo-e predati podnesak?Stranka moe predati podnesak na sljedee naine@

neposredno u pisanom o'liku

poslati po*tom

dostaviti u o'liku elektronike isprave i9raene sukladno 9akonu

usmeno i9javiti na 9apisnik.

2(. ko ima pravo biti obavijeten o tijeku upravnog

postupka i ra!gledati spise?


20/65

O tijeku postupka imaju pravo 'iti o'avije*tene i ra9gledati spise stranke i druge oso'e koje dokaupravni interes.

2). Kako se ra"unaju rokovi?okovi se raunaju na dane, mjese6e i godine.

3+. Kad se ra"una po"etak roka odreenog na dane?ok odreen na dane poinje se raunati od prvog sljedeeg dana nakon dana kad je dostavljenopismeno.

31. >a li nedjelje, blagdani i neradni dani utje"u nara"unanje rokova?

:edjelje, 'lagdani i neradni dani ne utjeu na poetak i na tijek rokova, ali ako 9adnji dan roka pada unedjelju, na 'lagdan ili kad javnopravno tijelo ne radi, rok istjee prvoga sljedeega radnog dana.

32. *to je dostava?Dostava je radnja kojom se pismeno uruuje 7dostavlja8 oso'i na koju je naslovljeno.

33. *to je osobna dostava?Oso'na dostava je dostava koja se o'avlja oso'no naslovljenoj oso'i kada od o'avljanja dostave poinjetei rok koji se ne moe produiti ili kad je takva dostava propisana.

3. *to je rjeenje i o "emu se odlu"uje rjeenjem?je*enje je upravni akt kojim se odluuje o upravnoj stvari koja je predmet upravnog postupka.

3#. Koji su sastavni dijelovi rjeenja?Sastavni dijelovi rje*enja su@

9aglavlje

uvod

i9reka

o'ra9loenje uputa o pravnom lijeku

potpis slu'ene oso'e

otisak slu'enog peata javnopravnog tijela.

3$. 0 "emu se odlu"uje !aklju"kom?)akljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako )akonom o opem upravnom postupku nijepropisano dono*enje rje*enja.

3'. *to je -alba?!al'a je pravni lijek koji se moe i9javiti protiv rje*enja donesenog u upravnom postupku.

!al'a se i9javljuje u roku od & dana od dana dostave rje*enja ako nije propisan dui rok.

!al'a se i9javljuje protiv prvostupanjski+ rje*enja, osim ako je 9akonom propisano da al'a nijedopu*tena. $oe se podnijeti i 9'og t9v. *utnje uprave, ako rje*enje nije doneseno u roku u kojem jetre'alo 'iti doneseno.O al'i rje*ava drugostupanjsko tijelo koje ispituje 9akonitost rje*enja koje se po'ija i svr+ovitostrje*enja.

3(. Kada se sastavlja !apisnik u upravnom postupku?)apisnik se sastavlja o usmenoj raspravi, oevidu ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijimusmenim i9javama stranaka ili trei+ oso'a.

3). 6adr-aj !apisnika to se upisuje u !apisnik?U 9apisnik se upisuje@


21/65

na9iv javnopravnog tijela koje o'avlja radnju

mjesto gdje se radnja o'avlja

datum i sat kad se radnja o'avlja

upravna stvar o kojoj se vodi postupak

oso'na imena slu'eni+ oso'a

oso'na imena na9oni+ stranaka i oso'a ovla*teni+ 9a nji+ovo 9astupanje

opis tijeka i sadraja u postupku provedeni+ radnji i dani+ i9java te isprava koje su kori*tene.

+. *to je slu-bena osoba koja vodi postupak obve!nau"initi prije !aklju"enja !apisnika?

Prije 9akljuenja 9apisnika slu'ena oso'a o've9na je proitati 9apisnik na9onim oso'ama koje susudjelovale u upravnoj radnji i pitati imaju li primjed'i na 9apisnik.

:a kraju 9apisnika navest e se da je 9apisnik proitan i da nisu stavljene primjed'e, a ako su primjed'estavljene navest e se ukratko sadraj primjed'i.

1. ko i na koji na"in potpisuje !apisnik?)apisnik potpisuju@

slu'ena oso'a H potpisuje se na kraju 9apisnika

9apisniar 7ako ga je 'ilo u postupku8 H potpisuje se na kraju 9apisnika

oso'e koje su dale i9jave H potpisuju se ispod svoje i9jave i na kraju svake strani6e 9apisnika na

kojoj se nala9i i9java.

2. Kad i na koji na"in se pokre%e upravni spor?Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju ili protivprvostupanjskog upravnog akta protiv kojeg se ne moe i9javiti al'a.

Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo nije o 9a+tjevu ili o al'i donijelo odgovarajuiupravni akt.

Pokree se tu'om u roku 5 dana od dana dostave upravnog akta stran6i.

3. ko rjeava upravne sporove?Upravne sporove rje*ava Upravni sud epu'like 0rvatske.

. ko su stranke u upravnom sporu?Stranke u upravnom sporu su@

tuitelj > moe 'iti pojedina6, pravna oso'a, organi9a6ija, skupina oso'a, naselje i sl. koji smatra

da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni oso'ni interes utemeljen na

9akonu tuena strana > tijelo iji se akt osporava

9ainteresirana oso'a > trea oso'a kojoj 'i poni*tavanje osporenog upravnog akta neposredno

'ilo na *tetu.

#. Koje akte sud donosi u upravnom sporu?Sud u upravnom sporu donosi presude i rje*enja.

Uredsko poslovanjePripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Uredsko poslovanje".

SAD!A P#D$#%A


22/65

&. %emeljni pojmovi uredskog poslovanja(. Primitak, otvaranje i pregled po*iljki. Upisivanje pismena-. Dostava pismena u rad. Sastavni dijelovi neupravnog akta

/. Otpremanje akata1. a9voenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urud'enom 9apisniku2. okovnik predmeta4. Stavljanje predmeta u pismo+ranu i uvanje&5. Peati, igovi i *tam'ilji&&. :atpisne ploe

PA3:; ;)3O; ;


23/65

Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoeni, na6rtani, slikovni, tiskani, snimljeni,magnetni, optiki, elektroniki ili 'ilo koji drugi 9apis podatka, i9iki predmet, priopenje ili inorma6ija,koji sadrajem i strukturom ini raspo9natljivu i jedno9nano odreenu 6jelinu pove9ani+ podataka.

#. *to je pismeno?Pismeno je podnesak ili akt.

$. *to je podnesak?Podnesak je pismeno kojim stranka pokree postupak, dopunjuje, mijenja svoj 9a+tjev odnosno drugotraenje ili od tog odustaje.

'. *to je akt?Akt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, odreuje,prekida ili 9avr*ava neku slu'enu radnju te o'avlja slu'eno dopisivanje s drugim tijelima, odnosnopravnim oso'ama koje imaju javne ovlasti.

(. *to je spis?Spis 7predmet8 je skup pismena, priloga i drugi+ dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili 9adau, ili

koji na drugi nain ine pose'nu 6jelinu.). Kako se ra!vrstavaju primljena pismena?Primljena pismena ra9vrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmetaneupravnog postupka.a9vrstavanje primljeni+ pismena o'avlja slu'enik pisarni6e koji otvara i pregledava primljene po*iljke.;9u9etno, elnik tijela moe odrediti da ra9vrstavanje pismena o'avlja drugi slu'enik.

1+. *to je prijemni tambilj, gdje se stavlja i to sadr-i?Otisak prijemnog *tam'ilja stavlja se na i9vornike primljeni+ pismena koja se upisuju u upisnik predmetaupravnog postupka, odnosno u urud'eni 9apisnik.

Otisak prijemnog *tam'ilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve strani6e pismena, a akotamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve strani6e. Ako na prvoj strani6i nema dovoljnomjesta, otisak prijemnog *tam'ilja stavit e se na 9adnjoj strani6i pismena na pogodno mjesto. Ako susve strani6e pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog *tam'ilja stavit e se na papir koji e seprivrstiti u9 pismeno.

Otisak prijemnog *tam'ilja ne stavlja se na priloge.

Prijemni *tam'ilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadraj.

:akon otiskivanja prijemnog *tam'ilja, na otisku ostaje ispisan nepromjenjiv sadraj@&. #PUB klasiika6ijsku o9naku. IUrud'eni 'roj" > urud'eni 'roj


24/65

-. IUstrojstvena jedini6a" > 'rojana o9naka unutarnje ustrojstvene jedini6e u koju se pismenorasporeuje

. IPrilo9i" > 'roj priloeni+ priloga/. I3rijednosti" > ukupan i9nos upravne pristoj'e, nov6a ili na9naku drugi+ vrijednosti koje su

priloene pismenu.

11. Koje su osnovne evidencije uredskog poslovanja?Osnovne eviden6ije uredskog poslovanja su@ .

&. Urud'eni 9apisnik H u koji se upisuju pismena neupravnog postupkaJ(. Upisnik predmeta upravnog postupka u koji se upisuju pismena@

> prvostupanjskog upravnog postupka

> drugostupanjskog upravnog postupka.

12. *to o!na"ava klasiBikacijska o!naka i kada se odreuje?Flasiika6ijska o9naka o9naava predmet.

Flasiika6ijska o9naka odreuje se prilikom upisa prvog podneska, odnosno, akta kojim se osnivapredmet.

13. *to o!na"ava urud-beni broj?Urud'eni 'roj o9naava pojedino pismeno u predmetu.

1. Koje o!nake moraju imati pismena upravnog postupka ipismena o!na"ena odreenim stupnjem tajnosti?

Pismena upravnog postupka i pismena o9naena odreenim stupnjem tajnosti moraju imati slijedeeo9nake@

&. UP=; > o9naka pismena prvostupanjskog upravnog postupka, UP=;; H o9naka pismena drugostupanjskog upravnog postupkaJ

(. pismena o9naena odreenim stupnjem tajnosti H moraju imati odgovarajuu o9naku stupnjatajnosti, sukladno propisima o tajnosti podataka.

1#. Koje su pomo%ne evidencije uredskog poslovanja?Pomone eviden6ije uredskog poslovanja su@

knjiga primljene po*te

interna dostavna knjiga

dostavna knjiga 9a po*tu

dostavna knjiga 9a mjesto

rokovnik predmeta knjiga pismo+rane.

1$. *to je knjiga primljene pote i "emu slu-i?Fnjiga primljene po*te je eviden6ija u koju se upisuju sve po*iljke 9aprimljene u odreenom tijelu.

1'. *to je interna dostavna knjiga i "emu slu-i?;nterna dostavna knjiga je pomona eviden6ija putem koje se o'avlja dostavljanje pismena i9meupisarni6e i unutarnji+ ustrojstveni+ jedini6a 7ukoliko se elektronikim putem ne moe sa sigurno*upratiti tijek pismena i9meu pisarni6e i unutarnji+ ustrojstveni+ jedini6a8.

Svaka unutarnja ustrojstvena jedini6a ima jednu, a po potre'i i vi*e interni+ dostavni+ knjiga.

1(. *to je dostavna knjiga !a potu i "emu slu-i?


25/65

Dostavna knjiga 9a po*tu je pomona eviden6ija koja se vodi 9a otpremljenu po*tu, radi upisa svi+ akatakoji se otpremaju putem po*tanske slu'e.

U dostavnoj knji9i 9a po*tu o'raunavaju se i evidentiraju tro*kovi otpreme po*te na nain utvren opimaktima po*tanske slu'e.

1). *to je dostavna knjiga !a mjesto i "emu slu-i?Dostavna knjiga 9a mjesto je pomona eviden6ija u koju se upisuju svi akti i drugi materijali koji seputem dostavljaa otpremaju drugim tijelima i oso'ama u istom mjestu ili se, radi urnosti ili drugi+ra9loga, moraju oso'no dostaviti.

Prijem po*iljke potvrdit e se potpisom u dostavnoj knji9i 9a mjesto i na dostavni6i.

2+. Cemu slu-i rokovnik predmeta?U rokovnik predmeta stavljaju se predmeti 9a koje je odreeno da se dre u pisarni6i do odreenog roka,prema datumu koji je odredio ovla*teni slu'enik.

21. *to je knjiga pismo&rane?

Fnjiga pismo+rane je pomona eviden6ija koju je duna voditi pisarni6a radi opeg pregleda 6jelokupnegrae odloene u pismo+ranu, ukoliko se elektronikim putem ne vidi koji su predmeti u pismo+rani.

22. Kako se obavlja ra!voenje dovreni& predmeta?a9voenje dovr*eni+ predmeta o'avlja se@

u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urud'enom 9apisniku

prema uputi pisarni6i 7slu'enika koji postupa po spisu8

upisivanjem datuma ra9voenja i stavljanjem o9nake@ ,,a=a" i roka uvanja 7sukladno propisima

o ar+ivskoj djelatnosti8

Slu'enik pisarni6e poslije o'avljenog ra9voenja dovr*eni+ predmeta spis predmeta odlae upismo+ranu.

23. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?Slu'ena prepiska s drugim tijelima ili oso'ama o'avlja se neupravnim aktima.

Ako pose'nim propisima nije drukije odreeno, neupravni akt mora sadravati sljedee osnovnedijelove@

&. 9aglavlje(. oso'no ime odnosno na9iv i adresu primatelja. kratku o9naku predmeta-. tekst akta. potpis ovla*tene slu'ene oso'e te/. otisak slu'enog peata.

Osim osnovni+ dijelova, neupravni akt sadrava i druge podatke 7ako postoje8@

&. ve9u 'rojani+ o9naka(. na9naku priloga. kome se akt dostavlja osim primatelju.

2. 7dje se stavlja !aglavlje akta i to sadr-i?)aglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.

Sadri dijelove propisane propisima o natpisnoj ploi i 9aglavlju akata tijela dravne uprave, lokalne,podrune 7regionalne8 i mjesne samouprave te pravni+ oso'a koje imaju javne ovlasti.


26/65

2#. Cemu slu-e pe"ati i -igovi s grbom Republike Hrvatske?Peatom i igom s gr'om epu'like 0rvatske tijela navedena )akonom o peatima i igovima s gr'omepu'like 0rvatske ovjeravaju vjerodostojnost akata.

2$. Kako i!gleda pe"at s grbom Republike Hrvatske?

Peat je okruglog o'lika, i9raen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui 9a otiskivanje napapir ili drugu podlogu.

2'. Kako i!gleda -ig s grbom Republike Hrvatske?!ig je okruglog o'lika, i9raen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui 9a utiskivanje upapir ili drugu podlogu.

2(. ko sve rabi pe"at i -ig s grbom Republike Hrvatske?Peate i igove s gr'om 0 ra'e@

Predsjednik epu'like 0rvatske

Ured predsjednika epu'like 0rvatske

0rvatski sa'or

3lada epu'like 0rvatske tijela dravne uprave

sudovi

druga tijela dravne vlasti

Ustavni sud epu'like 0rvatske

Oruane snage epu'like 0rvatske

javni 'iljeni6i

puki pravo'ranitelj

tijela jedini6a lokalne samouprave i uprave

upravni odjeli te druga upravna tijela i strune slu'e navedeni+ tijela

pravne oso'e s javnim ovlastima.

2). ko i!rauje pe"ate i -igove s grbom RepublikeHrvatske i na temelju "ijeg ovlatenja?

Peate i igove s gr'om epu'like 0rvatske i9rauju@ ovla*teni o'rtnik

ovla*teno trgovako dru*tvo

na temelju ovla*tenja $inistarstva unutarnji+ poslova.

3+. Koje ovlasti ima, odnosno, !a to je nadle-no9inistarstvo uprave u ve!i s pe"atima i -igovima?

3e9ano u9 peate i igove, $inistarstvo uprave@ daje odo'renje 9a i9radu peata i igova s gr'om epu'like 0rvatske tijelima i pravnim oso'ama

s javnim ovlastima uni*tava peate i igove s gr'om epu'like 0rvatske

nadleno je tijelo 9a prijavu nestanka peata ili iga s gr'om epu'like 0rvatske.

31. Cemu slu-e tambilji?U o'avljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti *tam'ilji kao pomono>te+nika sredstva,koji mogu 'iti promjenjivog sadraja.

32. :a to se pla%aju upravne pristojbe?Upravne pristoj'e plaaju se 9a spise i radnje pred@

tijelima dravne uprave

diplomatskim, kon9ularnim i drugim predstavnikim tijelima epu'like 0rvatske u ino9emstvu


27/65

tijelima jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave te

pravnim oso'ama koje imaju javne ovlasti.

33. 5a koji se na"in pla%a upravna pristojba?Upravna pristoj'a plaa se@

u dravnim 'ilje9ima i9nimno, i9ravno na propisani raun@

> ako pristoj'a i9nosi vi*e od &55,55 kuna

> ako je propisano da se pristoj'a uplauje i9ravno na propisani raun, 'e9 o'9irana i9nos pristoj'e.

3. Kako se ponitavaju dr-avni bilje!i?Dravni 'ilje9i poni*tavaju se peatom ili na drugi odgovarajui nain.

3#. Koji sadr-aj mora imati natpisna plo"a sukladno Uredbi

o natpisnoj plo"i i !aglavlju akta tijela dr-avne uprave,lokalne, podru"ne regionalne samouprave i mjesnesamouprave, te pravni& osoba koje imaju javneovlasti?

:atpisna ploa, sukladno navedenoj Ured'i, sadri@ gr' epu'like 0rvatske

na9iv@ epu'lika 0rvatskaE

na9iv tijela odnosno pravne oso'e.

3$. 7dje se u pravilu isti"e natpisna plo"a sukladno Uredbi

o natpisnoj plo"i i !aglavlju akta tijela dr-avne uprave,lokalne, podru"ne regionalne samouprave i mjesnesamouprave, te pravni& osoba koje imaju javneovlasti?

U skladu s navedenom Ured'om, natpisna ploa u pravilu se istie na desnoj strani glavnog ula9a u9gradu, gledano u proelje 9grade, u kojoj je smje*teno tijelo odnosno pravna oso'a.

6ustav lokalne i podru"ne regionalne samoupravePripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Sustav lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave".

SAD!A P#D$#%A

&. 3rste i osnovna o'iljeja jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave(. Djelokrug jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave. O'li6i neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju-. 3rste i djelokrug tijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave. 3rste upravni+ tijela u jedini6ama lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave/. %emeljni opi akt jedini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave 7dono*enje i *to ureuje81. O'li6i mjesne samouprave2. Pri+odi jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave, proraun4. Status ?rada )agre'a

&5. %ijela ?rada )agre'a


28/65

PA3:; ;)3O; ;


29/65

Opine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu o'avljaju poslove lokalnog 9naaja kojima seneposredno ostvaruju potre'e graana, a koji nisu Ustavom ili 9akonom dodijeljeni dravnim tijelima i tooso'ito poslove koji se odnose na@

ureenje naselja i stanovanje

prostorno i ur'anistiko planiranje

komunalno gospodarstvo

'rigu o dje6i so6ijalnu skr'

primarnu 9dravstvenu 9a*titu

odgoj i osnovno o'ra9ovanje

kulturu, tjelesnu kulturu i *port

9a*titu potro*aa

9a*titu i unapreenje prirodnog okoli*a

protupoarnu i 6ivilnu 9a*titu

promet na svom podruju

te ostale poslove sukladno pose'nim 9akonima.

'. Koji je samoupravni djelokrug -upanije?!upanija u svom samoupravnom djelokrugu o'avlja poslove od podrunoga 7regionalnog8 9naaja, aoso'ito poslove koji se odnose na@

o'ra9ovanje

9dravstvo

prostorno i ur'anistiko planiranje

gospodarski ra9voj

promet i prometnu inrastrukturu

odravanje javni+ 6esta

planiranje i ra9voj mree o'ra9ovni+, 9dravstveni+, so6ijalni+ i kulturni+ ustanova

i9davanje graevinski+ i loka6ijski+ do9vola, drugi+ akata ve9ani+ u9 gradnju te proved'u

dokumenata prostornog ureenja 9a podruje upanije i9van podruja velikoga grada te ostale poslove sukladno pose'nim 9akonima.

(. Koji su oblici neposrednog sudjelovanja graana uodlu"ivanju?

O'li6i neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju su@ reerendum

i9ja*njavanje na mjesnim 9'orovima graana

predlaganje dono*enja odreenog akata ili rje*avanje odreenog pitanja i9 djelokruga

predstavniki+ tijela podno*enje predstavki i pritu'i na rad tijela lokalni+ jedini6a, odnosno na rad nji+ovi+ upravni+

tijela.

). Koje su vrste tijela jedinica lokalne i podru"neregionalne samouprave?

%ijela jedini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave su predstavnika i i9vr*na tijela.

1+. Koje je predstavni"ko tijelo u op%ini, gradu i -upaniji?Predstavniko tijelo u opini je opinsko vijee, u gradu gradsko vijee, a u upaniji upanijska skup*tina.

11. Koje poslove obavlja predstavni"ko tijelo?Predstavniko tijelo@

donosi statut jedini6e lokalne, odnosno podrune 7regionalne8 samouprave


30/65

donosi odluke i druge ope akte kojima ureuje pitanja i9 samoupravnog djelokruga jedini6e

lokalne, odnosno podrune 7regionalne8 samouprave osniva i 'ira lanove radni+ tijela vijea, odnosno skup*tine te imenuje i ra9rje*uje druge oso'e

odreene 9akonom, drugim propisom ili statutom ureuje ustrojstvo i djelokrug upravni+ tijela jedini6e lokalne, odnosno podrune 7regionalne8

samouprave osniva javne ustanove i druge pravne oso'e 9a o'avljanje gospodarski+, dru*tveni+, komunalni+

i drugi+ djelatnosti od interesa 9a jedini6u lokalne, odnosno podrune 7regionalne8 samouprave o'avlja i druge poslove koji su 9akonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavnikog

tijela.

12. Koje je i!vrno tijelo u op%ini, gradu i -upaniji?;9vr*no tijelo u opini je opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan.

13. Koje poslove obavlja op%inski na"elnik, gradona"elnikodnosno -upan?

;9vr*ne poslove u opini o'avlja opinski naelnik, u gradu gradonaelnik, a u upaniji upan.

Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan@ priprema prijedloge opi+ akata

i9vr*ava ili osigurava i9vr*avanje opi+ akata predstavnikog tijela

usmjerava djelovanje upravni+ tijela jedini6e lokalne, odnosno podrune 7regionalne8

samouprave u o'avljanju poslova i9 nji+ovoga samoupravnog djelokruga te nad9ire nji+ov rad upravlja nekretninama i pokretninama u vlasni*tvu jedini6e lokalne, odnosno podrune

7regionalne8 samouprave kao i nje9inim pri+odima i ras+odima, u skladu sa 9akonom i statutom odluuje o stje6anju i otuivanju pokretnina i nekretnina jedini6e lokalne, odnosno podrune

7regionalne8 samouprave ija pojedinana vrijednost ne prela9i 5,C i9nosa pri+oda 'e9primitaka ostvareni+ u godini koja pret+odi godini u kojoj se odluuje o stje6anju i otuivanjupokretnina i nekretnina, a najvi*e do &.555 555 7jedan milijun8 kuna, te ako je stje6anje iotuivanje nekretnina i pokretnina planirano u proraunu, a stje6anje i otuivanje pokretnina inekretnina provedeno u skladu sa 9akonskim propisima

o'avlja i druge poslove utvrene statutom.

1. *to su upravna tijela u jedinicama lokalne i podru"neregionalne samouprave i koje su vrste upravni&tijela?

Upravna tijela su tijela koja se ustrojavaju 9a o'avljanje poslova i9 samoupravnog djelokruga jedini6alokalne i podrune 7regionalne8 samouprave kao i poslova dravne uprave prenijeti+ na te jedini6e.

Upravna tijela mogu 'iti upravni odjeli i slu'e.1#. Koje oblike mjesne samouprave po!najete i kako se oni

osnivaju?O'li6i mjesne samouprave su mjesni od'or, gradske etvrti i gradski kotarevi.

$jesni od'or osniva se statutom jedini6e lokalne samouprave, kao o'lik neposrednog sudjelovanjagraana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utje6aja na ivot i radgraana.

?radski kotarevi ili gradske etvrti kao pose'ni o'li6i mjesne samouprave mogu se osnivati statutom ugradovima.

1$. Koji su pri&odi jedinice lokalne i podru"ne regionalnesamouprave?


31/65

edini6a lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave ima pri+ode kojima u okviru svoga samoupravnogdjelokruga slo'odno raspolae.

Pri+odi jedini6e lokalne i podrune 7regionalne8 samouprave su@ opinski, gradski, odnosno upanijski pore9i, prire9, naknade, doprinosi i pristoj'e

pri+odi od stvari u nje9inom vlasni*tvu i imovinski+ prava

pri+odi od trgovaki+ dru*tava ili drugi+ pravni+ oso'a u nje9inom vlasni*tvu, odnosno u kojimaima udio ili dioni6e

pri+odi od naknada 9a kon6esiju koje daje nje9ino predstavniko tijelo

novane ka9ne i odu9eta imovinska korist 9a prekr*aje koje sama propi*e u skladu sa 9akonom

udio u 9ajednikim pore9ima s epu'likom 0rvatskom

sredstva pomoi i dota6ija epu'like 0rvatske predviena u dravnom proraunu

drugi pri+odi odreeni 9akonom.

1'. Koji je temeljni Binancijski akt jedinice lokalne ipodru"ne regionalne samouprave i tko ga donosi?

%emeljni inan6ijski akt svake lokalne jedini6e je proraun, a donosi ga predstavniko tijelo.1(. Kakav status ima 7rad :agreb??rad )agre', kao glavni grad epu'like 0rvatske, ima pose'an status grada i upanije, *to je reguliranopose'nim 9akonom.

1). Koja su tijela 7rada :agreba?%ijela ?rada )agre'a su ?radska skup*tina ?rada )agre'a i gradonaelnik ?rada )agre'a.

?radska skup*tina je predstavniko tijelo graana ?rada )agre'a, a gradonaelnik je i9vr*no tijelo ?rada)agre'a.

0snove sustava 4uropske unijePripremili lanovi Dravne ispitne komisije koji ispituju Opi dio Dravnog strunog ispita, predmet"Osnove sustava #uropske unije".

PA3:; ;)3O; ;


32/65

Status dr-ava kandidatkinja9a lanstvo u #U imaju@ rna ?ora, 0rvatska, ;sland, $akedonija i %urska,dok status potencijalni& dr-ava kandidatkinja imaju@ Al'anija, Bosna i 0er6egovina, Fosovo iSr'ija.

:eke drave nisu lani6e #U>a no sudjeluju u t9v.4uropskom ekonomskom prostoru@ :orve*ka,

;sland i e8. #uropski ekonomski prostor stvoren je &44-. radi stvaranjajedinstvenog tri*ta na kojemu 'i se po*tovala slo'oda kretanja ljudi ro'a, usluga i kapitala, a dravama#L%A>e je omogueno sudjelovanje na jedinstvenom tri*tu 'e9 punopravnog lanstva u #U.

3. Koji su simboli 4uropske unije?:eki sim'oli predstavljaju 9ajedniki europski identitet@

europska putovnica7u upora'i od &42.8

europska &imna7Beet+ovenova IOda radosti8

europska !astava7krug od &( 9latni+ 9vije9da na plavoj podlo9i8

#uropske vo!a"ke do!vole> i9daju se od &44/. u svim dravama lani6ama

#uropska unija je pri+vatila motoIUjedinjeni u ra9liitosti, a 4. svi'nja o'iljeava se kao >an

4urope od &. sijenja (55(. u veem 'roju drava lani6a #U uveden je euro kao plateno sredstvo

7veina europljana vodi raune i *tedi u eurima, 6ijene su i9raene u eurima, potro*ai moguusporeivati 6ijene i9ravno od 9emlje do 9emlje8.

)a+valjujui S6+engenskom spora9umu 7kojem 'i na kraju tre'ale pristupiti sve 9emlje #U>a8, ukinuta jekontrola na veini grani6a i9meu drava lani6a, *to graanima takoer daje osjeaj pripadnosti

jedinstvenom 9emljopisnom podruju.

. Koji su to osniva"ki ugovori 4Ua, a spadaju u t!v.primarno !akonodavstvo 4Ua?

Osnivaki ugovori #uropske unije su@

Pariki ugovor (1951.)

Schumanova deklaracijapredlae uspostavljanje 4uropske !ajednice !a ugljen i "elik7#)UG8,koja je postala stvarnost Pari*kim ugovorom od &2. travnja &4&. %ime je *est drava osnivai6a7Belgija, Save9na epu'lika :jemaka, Lran6uska, ;talija,


33/65

#. /ored osniva"ki& ugovora postoje i drugi ugovori kojispadaju u t!v. primarno !akonodavstvo koji su tougovori?

Pored Pari*kog i imski+ ugovora postoji jo* nekoliko ugovora koji spadaju u t9v. primarno9akonodavstvo, to su@

Dedinstveni europski akt 1)($.

Ovim ugovorom i9mijenjen je Ugovor o ##)>u i otvoren put 9a dovr*etak jedinstvenog tri*ta tepro*irivanje ovlasti #uropske komisije 7na nove politike@ 9a*tita okoli*a, 9nanost i te+nologija,so6ijalna politika8 i #uropskog parlamenta 7postupak suradnje8. %akoer, ovim ugovorom stvorenisu temelji 9a kasnije uspostavljanje #konomske i monetarne unije te )ajednike vanjske isigurnosne politike.

Ugovor i! 9aastric&ta 1))2.

;deja Q#uropske unijeQ ostvarena je ugovorom i9 $aastri6+ta te pored gospodarske integra6ije7#konomska 9ajedni6a8 ukljuuju se nove 9ajednike politike kao *to su o'ra9ovanje, 9dravstvo, a #Upoiva na tri stupa 7grupe8 9ajedniki+ politika@

;. stup@ #konomska 9ajedni6a 7preteno gospodarska suradnja sa 9ajednikim organima i postupkomodluivanja8,;;. stup@ )ajednika vanjska i sigurnosna politika 7u poetku ukljuuje samo usklaivanje na6ionalni+stajali*ta8 te,;;;. stup@ Suradnja na podruju pravosua i unutarnji+ poslova.

Ugovor i! Emsterdama 1))'.

Ovim ugovorom se nadopunio ugovor i9 $aastri6+ta odnosno 9ajedniki suverenitet pro*irio nadodatna podruja koja ukljuuju prava graana te 'liu suradnju na dru*tvenim pitanjima i politi6i9apo*ljavanja.

Ugovor i! 5ice 2+++.

Potpisivanjem ovog ugovora oti*lo se dalje u i9mjenama dosada*nji+ ugovora ime je unaprjeennain dono*enja odluka u #U, kako 'i moglo nastaviti uinkovito unk6ionirati i nakon prikljuenjanovi+ drava lani6a i9 (55-. odnosno (551.

Ugovor i! Fisabona 2++'.


34/65

7lavne institucijeimaju i9nimno vanu ulogu u pro6esu dono*enja odluka na ra9ini #U kao i praenjaprovoenja pravno o've9ujui+ i ostali+ odluka. Pod glavne institu6ije #U spadaju@ 3ijee, #uropskiparlament, #uropska komisija, #uropsko vijee i Sud pravde #U 7#uropski sud pravde8, #uropskasredi*nja 'anka i #uropski revi9ijski sud (vie o tome pod pitanjima br: 7. 13.).

/omo%ne institucijeimaju vanu savjetodavnu ulogu u pripremi, dono*enju ili provoenju pravnoo've9ujui+ ili drugi+ uloga na ra9ini #U. Pod pomone institu6ije spadaju #uropski gospodarski i so6ijalniod'or, Od'or regija, #uropska investi6ijska 'anka i sl. (vie o njima pod pitanjem br. 14.).Postoji i ni9 specijali!irani& agencijakoje su 9aduene 9a provoenje odreeni+ te+niki+, 9nanstveni+ili upravljaki+ 9adaa kao *to su #uropska agen6ija 9a sigurnost 9ranog prometa 7FRln, :jemaka8,#uropska 9aklada 9a o'uku 7%orino, ;talija8, #uropska 9aklada 9a po'olj*anje ivotni+ i radni+ uvjeta7Du'lin, ;rska8 i dr.

'. Koja je uloga, sastav i na"in odlu"ivanja u ije%u 4Ubive ije%e ministara?

3ijee #U(engl.Council o the !uropean "nion) glavno je tijelo #U 9a dono*enje odluka.

6astav ije%a 4U3ijee ini (1 ministara vlada od koji+ svaki predstavlja jednu dravu lani6u 7koji e ministri sudjelovatina sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu@ vanjska politika, poljoprivreda, industrija, promet,9a*tita okoli*a itd.8Prema


35/65

#uropski parlament 7engl. !uropean %arliament8 je i9a'rano je tijelo koje predstavlja graane #U>a 7od&414. opim pravom glasa8. Budui da je politiki legitimitet tog tijela rastao, jaala je i njegova uloga upolitikom i pravnom sustavu #U. Sjedi*te Parlamenta je u Stras'ourgu, a neka 9asjedanja i sastan6iparlamentarni+ od'ora odravaju se i u Bruellesu. Dio parlamentarni+ slu'i smje*ten je i u proraun predlae Fomisija, a 9ajedniki ga usvajaju Parlament i 3ijee.

Predsjednik #uropskog parlamenta je do sijenja (5&(. 'io er9T Bu9ek i9 Poljske, a nakon njega :ijema6$artin S6+ul9.

). Kako je sastavljena i koje su ovlasti 4uropske komisije?#uropska komisija 7engl. !uropean Commi$$ion8 predstavlja trei dio institu6ionalnog trokuta koji vodiUniju i upravlja njome. %emeljna 9adaa #uropske komisije je pripremanje i predlaganje propisa.Fomisija odgovara Parlamentu, a ako joj Parlament i9glasuje nepovjerenje, 6ijela Fomisija mora odstupitis dunosti.

6astav#uropska komisija se sastoji se@

politi"ke ra!ine 7predsjednik i (/ povjerenika koji dola9e i9 drava lani6a8

upravne ra!ine,tj. ope uprave, odnosno, generalne direk6ije 7irectorate$*eneral, esto

9vane skraeno *8, glavno tajni*tvo na elu s glavnim tajnikom #uropske komisije, privremeni istalni od'ori strunjaka savjetnika, ostale 9ajednike slu'e i uredi.

0vlasti pripremanje i predlaganje propisa > koje *alje drugim nadlenim tijelima 73ijeu i #uropskom

parlamentu8 na odluivanje i9vr*ne i nad9orne ovlasti > Fomisija donosi 'rojne proved'ene propise koji omoguuju proved'u

propisa 3ijea #U, ima veliku ulogu u upravljanju 9ajednikim politikama Unije 7vie o+ajedni&kim politikama pod pitanjem br. 1,8 kao i proraunom ti+ politika. Fomisija ima vanunad9ornu ovlast u odnosu na drave lani6e time *to i+ moe tuiti #uropskom sudu pravde 9apovredu odred'i osnivaki+ ugovora. )'og toga se na9iva i &uvaricom u-ovora 7i inte-racije8.

uloga u vanjskoj politi6i #U > oituje se u koordina6iji inan6ijske i te+nike pomoi dravama

i9van #U, vodi pregovore 9a lanstvo u #U.

Predsjednik #uropske komisije u svom drugom mandatu je os $anuel DurVo Barroso, a sjedi*te joj je uBruellesu.

1+. *to je 4uropsko vije%e i kako Bunkcionira?


36/65

#uropsko vijee 7en-l. !uropean Council8 je politiko tijelo i ima kljunu ulogu u usugla*avanju interesa istajali*ta drava lani6a, a s a ivlade drava lani6a moraju po*tivati ovo naelo i ne smiju poku*avati utje6ati na nju, niti na na6ionalnesredi*nje 'anke.

#SB radi s "#uropskim sustavom sredi*nji+ 'anaka" 7#SB8 koji pokriva svi+ (1 9emalja #U. $eutim,samo &1 od nji+ je dosad usvojilo t9v. euro podru"je, a nji+ove sredi*nje 'anke, 9ajedno s #uropskomsredi*njom 'ankom, ine t9v. 4urosustav.

13. *to radi 4uropski revi!ijski sud?#uropski revi9ijski sud je pose'na kontrolna institu6ija #U, koja ima pravo ispitivati sve pri+ode i ras+odesvi+ tijela koje je osnovala Unija, ukoliko to nije iskljueno nekimu$tavotvornimdokumentom. evi9ijski7ili revi9orski8 sud kontrolira ispravnost i 9akonitost, te regularnost svi+ transak6ija.evi9orski sud ima (1 lanova koje imenuje 3ijee #U, u9 pret+odno mi*ljenje #uropskog parlamenta idjeluju potpuno neovisno.

1. /ored glavni& institucija 4U postoje i pomo%neinstitucije. Koje?

#uropski gospodarski i so6ijalni od'or ima savjetodavnu ulogu u pro6esu pripreme 7#uropska komisija8 idono*enja odluka 73ijee #U i Parlament8. :jegovi lanovi predstavljaju ra9ne interesne skupine koje9ajedno ine Iorgani9irano 6ivilno dru*tvo, a imenuje i+ 3ijee na mandat od etiri godine.Od'or regijaima savjetodavnu ulogu u pro6esu pripreme 7#uropska komisija8 i dono*enja odluka 73ijee#U i Parlament8 a sastoji se od predstavnika regionalni+ i lokalni+ vlasti 7predlau i+ drave lani6e, aimenuje i+ 3ijee na mandat od etiri godine8.#uropska investi6ijska 'ankadaje 9ajmove i jamstva 9a pomo u ra9voju manje ra9vijeni+ regija #U>a te

pomae 'oljoj konkurentnosti mali+ podu9ea.


37/65

1#. Kako 4U donosi odluke t!v. institucionalni trokutodlu"ivanja?

Pro6es dono*enja odluka na ra9ini #U ukljuuje ra9ne institu6ije #U>a, meutim tri su glavne institu6ijekoje sudjeluju u ovom pro6esu@ 3ijee #U, #uropski parlament i #uropska komisija.

U naelu, #uropska komisija predlae novi pravni akt, dok 3ijee i Parlament usvajaju pravne akte premapravilima i postup6ima koji su propisani u ugovorima@

postupak suodluivanja H ovo je postupak kojim se sada donosi veina europskog 9akonodavstva

u kojem Parlament dijeli 9akonodavnu ovlast s 3ijeemJ postupak savjetovanja H na temelju prijedloga #uropske komisije, 3ijee se savjetuje s

Parlamentom, kao i s #uropskim gospodarskim i so6ijalnim od'orom i Od'orom regijaJ postupak davanja pristanka H 9nai da 3ijee mora do'iti pristanak #uropskog parlamenta prije

nego li donese neke vrlo vane odluke. Pristanak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim *toParlament ne moe i9mijeniti prijedlog@ mora ga ili pri+vatiti, ili od'iti.

1$. Kakve odluke se donose na ra!ini 4U i to je t!v. pravna

ste"evina?Pravna steevina #U 7ran6.ac0ui$ communautaire8 skup je prava i o've9a koji sve drave lani6eo've9uje i pove9uje u #U.Pravna steevina dijeli se u primarno i sekundarno 9akonodavstvo.Primarno o'u+vaa osnivake ugovore, 9akonodavstvo usvojeno na temelju osnivaki+ ugovora tepresude Suda #uropski+ 9ajedni6a, deklara6ije i re9olu6ije koje je #U usvojila(vidi pitanje br. ') itd.3ijee #U, #uropski parlament i Fomisija mogu donositi pravne akte koji spadaju u t9v. sekundarno9akonodavstvo@ ured'e, direktive, odluke, preporuke i mi*ljenja.

Osim sekundarnog prava, veliku vanost u pravnoj strukturi #U ima i sudska praksa #uropskog sudapravde 7Sud pravde #U8, koji u svojim presudama tumai primarno i sekundarno pravo #U.Svaka drava koja eli postati lani6om #U mora pri+vatiti odluke i9 osnivaki+ ugovora i uskladiti svoje9akonodavstvo s pravnom steevinom #U 7vie o po-lavljima pre-ovaranja pod pitanjima br. 3 i 32).

1'. Koji su valovi proirenja 4uropske unije?U poetku je #U 'ila sastavljena od *est 9emalja H Belgije, :jemake, Lran6uske, ;talije,


38/65

poljoprivredne metode koje proi9vode 9dravu +ranu visoke kvalitete i koje *tite okoli*.;sto tako, potre'a 9a 9a*titom okoli*a sada je vana sastavni6a svi+ politika #U>a. Odnosi #U s ostatkomsvijeta takoer su postali vani@ #U pregovara o glavnim trgovakim spora9umima te o spora9umima 9apomo, s drugim 9emljama i ra9vija 9ajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku.

:eke od 9ajedniki+ politika #U>a jesu@ edinstveno tri*te egionalna politika #U

Fo+e9ijska politika #U

)ajednika poljoprivredna politika #U

So6ijalna politika #U

Politika 9a*tite okoli*a #U

#konomska i monetarna unija #U

Prometna politika #U

Politika tri*nog natje6anja #U

Potro*aka politika #U.

1). 0bjasnite jedinstveno tr-ite 4U?edinstveno europsko tri*te prije svega 9nai ostvarivanje etiriju slo'oda@ slo'oda kretanja ljudi, ro'a,usluga i kapitala 7da se kreu slo'odno kao unutar jedne 9emlje8. Pro6es ostvarivanja jedinstvenogtri*ta 9apoeo je osnivanjem ##)>a 7#uropske ekonomske 9ajedni6e8, odnosno ukidanjem 6arinske'arijere unutar )ajedni6e i uspostavljanjem 9ajednike 6arinske tarie koja se primjenjuje na ro'u i99emalja i9van ##)>a 7taj 6ilj je postignut &4/2.8.%ijekom &445., ukinute su provjere putovni6a i 6arinske kontrole na veini unutarnji+ grani6a #U>a *to jepovealo pokretljivost dravljana #U>a. $eutim, 'ilo je potre'no neko vrijeme da drave lani6e uklonesve prepreke 9a meuso'nu trgovinu i da svoje "9ajedniko tri*te" pretvore u istinsko jedinstvenotri*te. Lormiranje jedinstvenog tri*ta slu'eno je 9avr*eno krajem &44(., iako jo* uvijek ima podrujana kojima se tre'a raditi, npr. stvaranje jedinstvenog tri*ta inan6ijski+ usluga.

edinstveno tri*te veinom se oslanja na tri*no natje6anje i regulatorna tijela koja tre'aju odravatira9inu pogodnu 9a slo'odno kretanje ro'e i usluga. Slo'odno kretanje ljudi 9ajameno je Spora9umom i9S6+engena 7njime se uklanjaju provjere na veini unutarnji+ grani6a #U>a, a jaaju se kontrole navanjskim grani6ama #U>a. Slo'odno kretanje unutar #U>a ovisi o sigurnim vanjskim grani6ama8.edinstveno tri*te predstavlja jedno od najvei+ postignua #U>a.

2+. Kako se ostvaruje regionalna politika 4U??lavna svr+a politike solidarnosti jest podrati ostvarenje jedinstvenog tri*ta te ispravljanjeneuravnoteenosti unutar #U putem strukturni+ mjera kojima se pomae regijama koje 9aostaju kao iindustrijskim sektorima koji su 9apali u te*koe. #U mora odigrati ulogu u restrukturiranju gospodarski+

sektora te*ko pogoeni+ 'r9o rastuom meunarodnom konkuren6ijom.egionalna politika #U>a temelji se na prijenosu sredstava i9 'ogati+ u siroma*nije 9emlje kro9 t9v.strukturne ondove i Fo+e9ijski ond. Sredstva se koriste 9a poti6anje ra9voja u 9aostalim podrujima, 9aoivljavanje industrijski+ podruja u propadanju, pomo mladim ljudima i due ne9aposlenima da nauposao te 9a moderni9a6iju poljoprivrede i pomo nera9vijenim ruralnim podrujima 7vie o ondovima

pod ohe+ij$ka politika !"8.

21. *to je cilj ko&e!ijske politike 4U i "ime se provodi?ilj ove politike, koja i9nosi preko treine prorauna #U, je ostvariti ujednaen ra9voj unutar #U7gospodarsku i dru*tvenu ko+e9ija8 inan6iranjem projekata koji doprinose smanjivanju ra9lika i9meura9vijeniji+ i manje ra9vijeni+ dijelova #U, kao i promi6anju ukupne konkurentnosti europskog dru*tva igospodarstva.

#uropski so6ijalni ond predstavlja glavni inan6ijski instrument #U 9a ostvarivanje strate*ki+ 6iljeva


39/65

politike 9apo*ljavanja kao *to su poti6anje ulaganja u ljudske resurse unaprjeivanja vje*tina radnesnage kro9 6jeloivotno uenje, inova6ije i podu9etni*tvo, ;% 7inormatiko dru*tvo8 i usavr*avanjevje*tina upravljanja, proesionalno usmjeravanje, o'uka predavaa u ra9liitim strunim podrujima i sl.#uropski ond 9a regionalni ra9voj slui smanjivanju ra9lika u ra9voju pojedini+ 9emljopisni+ podruja ilii9meu odreeni+ so6ijalni+ grupa kao *to su@

inrastrukturni projekti kljuni 9a gospodarski ra9voj odreenog podruja 7npr. stvaranje iliodravanje trans>#uropske prometne mree ili ouvanje okoli*a, 9atim ulaganja u sektoro'ra9ovanja i 9dravstvene skr'i te lokalne ra9vojne ini6ijative, pose'i6e one usmjerene na ra9vojnovi+ ili podr*ku postojeim malim i srednjim podu9eima8.

ulaganja u proi9vodnju 7ulaganja u mala i srednja podu9ea s 6iljem poveanja ili moderni9a6ije

proi9vodnje8, jaanje gospodarski+ poten6ijala 7npr. jaanje turistike ponude, atraktivnostipodruja 9a ulaganje, inorma6ijsko dru*tvo, konkurentnost8 i sl.

Ko&e!ijski Bondinan6ira projekte kojima se unapreuje okoli* i ra9vija prometna inrastrukturaodreena kao sastavni dio %rans>europske prometne mree. Fo+e9ijski ond otvoren je ?rkoj, Portugalui Npanjolskoj te, nakon pro*irenja u svi'nju (55-., i novim dravama lani6ama Unije.

:a sastanku #uropskog vijea u Berlinu 7&444. godine8, odlueno je da se pokrenu reorme strukturni+ iko+e9ijskog onda. %om su prigodom osnovani programi pretpristupne pomoi ;SPA i SAPAD, kojidopunjuju P+are program te pruaju inan6ijsku i te+niku podr*ku pristupnim dravama 7vie o

pretpri$tupnim pro-ramima !" pod pitanjem br. 45).

22. Kako se provodi !ajedni"ka poljoprivredna politika 4U?ilj )ajednike poljoprivredne politike 7)PP8 je omoguiti poljoprivredni6ima odgovarajui ivotnistandard, a potro*aima kvalitetnu +ranu po pristupanim 6ijenama. %ri su glavna elementa )PP>e@jedinstveno tri*te 9a poljoprivredne proi9vode 7slo'oda kretanja *irom Unije i 9ajednike 6ijene8,povla*teni reim 9ajedni6e 79ajednika 6arinska 'arijera na uvo9 i9van #U8 i 9ajednika inan6ijskaodgovornost 7tro*kovi se plaaju i9 9ajednikog onda u koji sve lani6e uplauju doprinos8.

)PP se inan6ira i9 sredstava #uropskoga onda 9a smjerni6e i jamstva u poljoprivredi i sastoji se od@ amstvenog odjela > inan6ira tro*kove 9ajedniki+ organi9a6ija tri*ta, to jest mjere 9a

reguliranje poljoprivrednog tri*ta Unije, kao i povrate od i9vo9a u tree 9emlje 7kupovina iskladi*tenje poljoprivredni+ vi*kova i poti6anje i9vo9a poljoprivredni+ proi9voda8

Odjela 9a smjerni6e > omoguuje kontinuirano inan6iranje 9ajedniki+ i na6ionalni+ mjera 9a

ra9voj sela na temelju )ajednike ini6ijative 9a ruralni ra9voj 7npr. investiranje u nova sredstva9a rad i te+nologiju8.

23. Koje su glavne sastavnice socijalne politike 4U?So6ijalna politika #U ima 9a 6ilj prisutnost so6ijalne dimen9ije u drugim 9ajednikim politikama igospodarskom ra9voju Unije, 9a jednakost ena i mu*kara6a, 'or'u protiv rasi9ma, ksenoo'ije iso6ijalne neravnopravnosti.

Ova politika o'u+vaa@ 9apo*ljavanje mladi+, 9dravlje i sigurnost na poslu, utje6aja gospodarskog rasta ira9voja na migra6ije i demograiju, o'iteljska pitanja, so6ijalna 9a*tite i dijalog, proved'e europskestrategije 9apo*ljavanja i sl.Provoenje 6iljeva ove politike inan6iraju se sredstvima i9 #uropskim so6ijalnim ondom 7#SL8. #SLspada u t9v. strukturne ondove )ajedni6e 7osnovan je &4/&.8 radi poti6anja stvaranja novi+ radni+mjesta te radi pomoi radni6ima u nji+ovu kretanju s jedne vrste posla na drugi te s jednog 9emljopisnogpodruja na drugo.#uropsko vijee u $aastri6+tu pri+vatilo je &44&. %ovelju +ajednice o temeljnim $ocijalnim pravima,utvrujui sva prava koja tre'aju uivati radni6i u Uniji@ slo'odu kretanja, pravedan sustav plaa,po'olj*ane uvjete rada, so6ijalnu 9a*titu, pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje, pravo na

struno usavr*avanje, jednak tretman mu*kara6a i ena, o'avje*tavanje, kon9ultiranje i parti6ipa6iju


40/65

radnika, 9a*titu 9dravlja i sigurnost na radnom mjestu, 9a*titu dje6e, stariji+ i oso'a s invaliditetom. OvaPovelja postala sastavni dio Ugovora i9 Amsterdama 7&441.8 i primjenjuje se u svim dravama lani6ama.

2. Kako se provodi politika !atite okolia 4U?%ijekom ra9do'lja vi*e od 5 godina postavljanja standarda, #U je uspostavila opsean sustav 9a*titeokoli*a ukljuujui po'olj*anje kvalitete ivota te poveanja ekolo*ke uinkovitosti, ouvanja prava

'udui+ nara*taja na 9drav okoli* i osiguranja uravnoteenog kori*tenja 9ajedniki+ prirodni+ resursa.

Podruja djelovanja politike deinirana su Petim ak6ijskim programom #U 9a 9a*titu okoli*a. % 7ran$!uropeanran$port 6etork8, programe 9a promi6anje kom'iniranog prijevo9a PA% 7%romotion o Combinedran$port8 i program 9a istraivanja i te+nolo*ki ra9voj prometa.

2'. *to je cilj politike tr-inog natjecanja 4U?ilj ove politike je sprjeavanje dogovaranja i9meu poslovni+ su'jekata, kao dogovora s javnom vlasti,kao i nepo*ten monopol nastao manipuliranjem slo'odnog natje6anja na jedinstvenom tri*tu.%vrtke ili ukljuena tijela moraju svaki spora9um podloan Ugovoru prijaviti #uropskoj komisiji. Fomisijamoe odrediti ka9nu tvrtkama koje prekr*e propise o slo'odnom tri*nom natje6anju ili ne prijavespora9um Fomisiji.

U sluaju ne9akonite javne pomoi Fomisija moe 9atraiti povrat od stranke koja je pomo primila.


41/65

Svako spajanje ili preu9imanje tvrtki koje 'i moglo dovesti do ostvarivanja dominantnog poloaja uodreenom sektoru mora se prijaviti Fomisiji.

2(. *to regulira potroa"ka politika 4U?Potro*aka politika #U omoguava nje9inim graanima da s povjerenjem kupuju u 'ilo kojoj dravilani6i. Svi potro*ai imaju korist od iste, visoke ra9ine 9a*tite. Drugim rijeima, proi9vodi koje kupujete i

+rana koju jedete provjereni su i testirani kako 'ismo osigurali da su sigurni koliko god je to mogue. #Upodu9ima aktivnosti kako 'i osigurala da vas ne prevare nepo*teni trgov6i niti da postanete rtvomlanog ili o'manjujueg ogla*avanja. 3a*a su prava 9a*tiena. ;mate pravo na naknadu 'ilo da ste u #U,ili i9van nje, i 'e9 o'9ira na to jeste li proi9vod kupili u prodavaoni6i, putem po*te, teleona ili interneta.

2). Koje su speciBi"nosti prora"una 4U?Svaki godi*nji proraun #U dio je proraunskog 6iklusa u trajanju od 1 godina koji se na9iva i

Documents

Skripta Dsi