SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

Seminarski rad u okviru predmeta „Računalna forenzika“ 2017/2018

Skriveni servisi trenutačne inačice Tor mreže

Karlo Mihalić

Zagreb, siječanj, 2018.

Sadržaj

1. Uvod ..................................................................................................................... 3

2. Tor mreža ............................................................................................................. 4

3. Skriveni servisi Tor mreže .................................................................................... 5

3.1 Pristup skrivenim servisima Tor mreže ......................................................... 5

3.2 Konfiguracija skrivenog servisa ..................................................................... 9

3.3 Primjeri skrivenih servisa ............................................................................ 11

3.3.1 DuckDuckGo ................................................................................................ 11

3.3.2 The Hidden Wiki ........................................................................................... 11

3.3.3 Free Haven Project ....................................................................................... 12

3.3.4 Silk Road ...................................................................................................... 12

3.3.5 Facebook ...................................................................................................... 12

4. Zaključak ............................................................................................................ 13

5. Literatura ............................................................................................................ 14

3

1. Uvod

U današnje vrijeme Internet praćenje je postalo sastavni dio korištenja Internet usluga.

Korisnici su praćeni s raznih strana, od samih web stranica, sigurnosnih službi,

pružatelja Internet usluga, itd. Prati ih se iz ranih razloga, a najčešće zbog:

oglašavanja, provođenja zakona, analiza posjećenosti web stranica i ispitivanja

upotrebljivosti web stranica. Jedan od popularnih načina za izbjegavanje Internet

praćenja i zadržavanje anonimnosti je korištenje Tor (engl. The Onion Router) mreže i

njezinih skrivenih servisa. Takvi servisi nalaze se na .onion top-level domeni kojoj je

moguće pristupiti jedino preko Tor mreže. U ovom seminarskom radu biti će opisan

način na koji se pristupa takvim servisima i kako se jedan takav servis uspostavlja, uz

navođenje nekoliko primjera takvih servisa.

4

2. Tor mreža

Tor mreža pruža svojim korisnicima mogućnost povećanja vlastite privatnosti i

sigurnosti prilikom pretraživanja Interneta. Tor usmjerava internetski promet preko

poslužitelja rasprostranjenih širom svijeta, koje održavaju volonteri kako bi se sakrila

korisnikova lokacija i sadržaj prometa od bilo koga tko provodi mrežni nadzor ili analizu

prometa. Tor ne sprječava internetske servise od utvrđivanja kada im se pristupa preko

Tor mreža, on samo štiti korisnikovu privatnost, ne i činjenicu da ga netko koristi. [3]

Za anonimnu komunikaciju između čvorova u Tor mreži koristi se onion tehnika

usmjeravanja. Kod takvog usmjeravanja paketi su enkapsulirani u slojeve enkripcije,

poput slojeva luka. Takvi paketi šalje se preko čvorova u Tor mreži, gdje svaki čvor

guli jedan sloj i otkriva sljedeće odredište paketa. Kada se ogule svi slojevi paket se

šalje na konačno odredište. Primjer slanja paketa na taj način prikazan je na slici 1.

Pošiljatelj tako ostaje sakriven jer svaki čvor zna lokaciju samo prethodnog i sljedećeg

čvora. Enkripcija paketa implementirana je u aplikacijskom sloju komunikacijskog

protokola. [4]

Slika 1 - Komunikacija kroz Tor mrežu

5

3. Skriveni servisi Tor mreže

Tor mreža također pruža anonimnost internetskim stranicama i drugim poslužiteljima.

Poslužitelji koji primaju dolazne konekcije samo preko Tor mreži zovu se skriveni

servisi. Skrivenim servisima se umjesto IP adrese, pristupa preko njihove onion adrese

(.onion). Tor mreža prepoznaje te adrese pretraživanjem distribuirane hash tablice

unutar mreže, pomoću javnih ključeva i točaka upoznavanja (engl. introduction points).

[3]

Skriveni servisi su prvi puta opisani 2003. godine, a pojavili su se na Tor mreži 2004.

Na Tor mreži ne postoji lista svi skrivenih servisa, postoji jedino baza podataka s

opisnicima skrivenih servisa, ali se mogu naći popisi skrivenih servisa s javno

dostupnim onion adresama (često na raznim forumima npr. Reddit). [3]

Kod skrivenih servisa ne postoji izlazni čvor (čvor koji komunicira s odredištem preko

ne sigurne veze), te je stoga cijela konekcija kriptirana. [3]

3.1 Pristup skrivenim servisima Tor mreže

Kako bi korisnici mogli pristupiti skrivenim servisima, oni moraju oglasiti svoje

postojanje na Tor mreži. Takav servis nasumično odabire nekoliko čvorava i zatraži od

njih da se ponašaju kao njegove točke upoznavanja tako što im da svoj javni ključ. [1]

Taj prvi korak kod pristupa skrivenom servisu prikazan je na slici 2. Važno je

napomenuti da zelene poveznice na slici 2. i na svim sljedećim slikama, ne

predstavljaju direktne veze, već nekoliko skokova u Tor mreži. Na taj način otežava se

povezivanje točke upoznavanja sa IP adresom skrivenog servisa.

6

Slika 2 - Odabiranje točaka upoznavanja [1]

Servis tada sastavi opisnik skrivenog servisa koji se sastoji od njegovog javnog ključa

i opisa svih točaka upoznavanja, te potpiše svojim privatnim ključem. Opisnik se zatim

učita u distribuiranu hash tablicu. Ovaj korak je prikazan na slici 3. Nakon toga korisnici

mogu pristupiti servisu preko XYZ.onion adrese, gdje XYZ predstavlja riječ sastavljenu

od 16 znakova, koja je izvedena iz javnog ključa servisa. [1]

Slika 3 - Učitavanje opisnika skrivenog servisa u distribuiranu hash tablicu [1]

7

Klijent mora znati .onoin adresu kako bi pristupio skrivenom servisu. Nakon toga klijent

može preuzeti opisnik servisa s distribuirane hash tablice. Nakon što klijent sazna

točke upoznavanja i javni ključ servisa, treba odrediti jedan čvor za točaku sastanaka

(engl. rendezvou point) tako da joj kaže jednokratnu tajnu. [1] Ovaj korak je prikazan

na slici 4.

Slika 4 - Odrđivanje točke sastanka [1]

Kada klijent posjeduje opisnik i točka sastanka je spremna, može sastaviti poruku za

upoznavanje. Poruka za upoznavanje sastoji se od adrese točke sastanaka i

jednokratne tajne. Ta poruka se zatim šalje točki upoznavanja, koja ju treba proslijediti

skrivenom servisu. [1] Ovaj korak je prikazan na slici 5.

8

Slika 5 - Slanje poruke za upoznavanje [1]

Nakon što servis dobije poruku za upoznavanje dekriptira ju, te saznaje adresu točke

sastanka i jednokratnu tajnu. Servis tada stvara vezu s točkom sastanka i šalje joj

jednokratnu tajnu. [1] Ovaj korak je prikazan na slici 6.

Slika 6 - Servis stvara vezu s točkom sastanka [1]

Točka sastanka obavještava klijenta o uspješnoj uspostavi komunikacije. Sada klijent

i servis mogu komunicirati preko točke sastanka. Točka sastanka samo preusmjerava

poruke između klijenta i servisa, te obratno. Općenito cijela konekcija između klijenta i

skrivenog servisa sastoji se od šest čvorova, tri odabire klijent s time da je treća točka

9

sastanka, a tri skriveni servis. [1] Posljednji korak kod pristupa skrivenom servisu

prikazan je na slici 7.

Slika 7 - Uspješno ostvarena komunikacija s skrivenim servisom [1]

3.2 Konfiguracija skrivenog servisa

Prije nego se krene konfigurirati skriveni servis potrebno je imati instaliran Tor

preglednik i biti povezan na Tor mrežu, uz pravilne postavke. Upute za pojedini

operacijski sustav moguće je pronaći na stranicama Tor projekta.

Prvo je potrebno uspostaviti lokalni web server, koji ne smije odavati nikakve

informacije o korisniku, računalu ili lokaciji. Zatim se server veže samo na localhost

(kada bi mu klijenti mogli pristupiti izravno, mogli bi potvrditi da vaše računalo nudi

skriveni servis) i osigura se da njegove poruke o greškama ne sadrže IP adresu ili

druge tragove. [2]

Jednom kada je server uspostavljen i radi, potrebno je konfigurirati da skriveni servis

pokazuje na sam web server. U torrc datoteci pronađe se slijedeća linija:

############### This section is just for location-hidden services ###

Taj dio datoteke sastoji se od dijelova koda, od kojih svaki predstavlja jedan skriveni

servis. Na početku su svi servisi onemogućeni (# na početku retka). Svaki dio se sastoji

od jednog HiddenServiceDir retka i jednog ili više HiddenServicePort retka. [2]

10

• HiddenServiceDir – direktorij u kojem Tor sprema informacije o skrivenom servisu

[2]

• HiddenServicePort – određuje virtualni port, te IP adresu i port za prosljeđivanje

konekcija na taj virtualni port [2]

U torrc datoteku su dodaju sljedeći retci, gdje HiddenServiceDir pokazuje na korisnički

direktorij koji koristi Tor:

HiddenServiceDir C:\Users\username\Documents\tor\hidden_service

HiddenServicePort 80 127.0.0.1:8080

Ako se želi koristiti više virtualnih portova za jedan skriveni servis potrebno se samo

dodati željeni broj HiddenServicePort redaka. Također je moguće pokrenuti više

skrivenih servisa na istom Tor klijentu dodavanjem još HiddenServiceDir redaka u

torrc datoteku. Svi virtualni portovi definirani prije sljedećeg servisa (HiddenServiceDir

redak) vezani su samo uz prethodni servis. [2]

Nakon toga se datoteka spremi, te se ponovno pokrene Tor. Ako se Tor uspješno

pokrenuo, sve je prošlo bez gršaka, ako nije nešto nije dobro podešeno, te je potrebno

provjeriti log datoteke za tragove. Nakon što se Tor pokrene, automatski generira

direktorij naveden u torrc datoteci pod HiddenServiceDir i dvije datoteke private_key

i hostname. U datoteci private_key nalazi se javni i privatni ključ koji generira Tor, te

se ta datoteka ne smije dijeliti. U datoteci hostname nalazi se sažetak javnog ključa.

To je zapravo javno ime skrivenog servisa (.onion adresa) i ono se smije objavljivati.

[2]

Sljedeće Tor odabire točke upoznavanja u Tor mreži i generira opisnik skrivenog

servisa. Opisnik se zatim učita u distribuiranu hash tablicu i korisnici koji znaju .onion

adresu mogu pristupiti skrivenom servisu. [2]

11

3.3 Primjeri skrivenih servisa

Kako ne postoji točan popis svih skrivenih servisa, ne može se utvrditi gdje se sve

koriste, ali putem javno poznatih servisa možemo dobiti približnu sliku. [5] Popularni

skriveni servisi koriste se za:

• Trgovanje

• Komunikaciju

• Pohranu podataka

• Financije

• Objavljivanje novosti i arhiviranje dokumenata

• Whistleblowing

• Forume i društvene mreže

• Pretraživače

3.3.1 DuckDuckGo

DuckDuckGo je internetski pretraživač s naglaskom na privatnost korisnika. On se

razlikuje od ostalih pretraživača tako što ne prikazuje korisnicima personalizirane

rezultate, već svi korisnici koji pretražuju isti pojam dobivaju iste rezultate. U kolovozu

2010. godine DuckDuckGo je uveo anonimno pretraživanje kroz Tor mrežu kojem je

pristupa preko skrivenog servisa. Tor preglednik koristi DucKDuckGo kao zadani

pretraživač. [6]

3.3.2 The Hidden Wiki

The Hidden Wiki je naziv za nekoliko wikis skrivenih servisa. Glavna stranica služi kao

popis linkova na druge skrivene servise. The Hidden Wiki je održavana od strane

zajednice. Prva inačica je objavljena u listopadu 2011. godine, a nakon napada u

ožujku 2014. godine njezin sadržaj se počeo kopirati i na druge skrivene servise,

većinom zbog nedostupnosti i nestabilnosti, ali i zbog filtriranja određenih sadržaja. [7]

12

3.3.3 Free Haven Project

Free Haven Project osnovala 1999. godine grupa studenata MIT-a ( Massachusetts

Institute of Technology) s ciljem stvaranja sigurnog, decentraliziranog sustava pohrane

podataka. Njihov rad doveo ih je do suradnje s američkim mornaričkim istraživačkim

laboratorijem na izradi Tor-a. Tor je pušten u rad 2003. godine, a 2006. godine je

izdvojen kao ne profitna organizacija. [8]

3.3.4 Silk Road

Silk Road je bilo crno tržište i prva moderna online prodavaonica na dark web-u,

najpoznatija kao platforma za prodaju ilegalnih droga. Servis je krenuo s radom u

veljači 2011. godine, s ograničenim brojem računa za nove prodavače koji su se

kupovali na aukciji. Kasnije navi prodavači su mogli kupiti račun za fiksnu naknadu. U

listopadu 2013. godine FBI onemogućio stranicu, a u studenom iste godine pojavio se

Silk Road 2.0, koji je isto ugašen godinu dana kasnije. Kao valuta za trgovanje

korištena je kripto valuta bitcoin. Silk Road nije dozvoljavao prodaju određenih stvari i

usluga, poput: oružja, ukradenih kreditnih kartica, dječje pornografije i naručivanja

ubojstva. [9]

3.3.5 Facebook

Facebook je najpoznatija društvena mreža, te je njoj također moguće pristupiti preko

skrivenog servisa. Facebook skriveni servis ne skriva vaš identitet na samoj društvenoj

mreži, već samo štit vaš promet prema Facebooku tako da je cijeli komunikacijski kanal

kriptiran. Na taj način korisnici mogu pristupiti Facebooku i u zemljama gdje pristup

blokiran ili cenzuriran.

13

4. Zaključak

Kod pristupa skrivenim servisima Tor mreže zadnji dio komunikacije, od izlaznog čvora

iz Tor mreže pa do odredišta, je također zaštićen, za razliku od pristupa ostalim

servisima. Na taj način cijeli komunikacijski put je zaštićen, te je korisnik potpuno

anoniman. Osim anonimnosti korisnika, skriveni servisi osiguravaju anonimnost i

poslužitelja. Kako bi korisnik pristupio skrivenom servisu dovoljna mu je samo njegova

.onion adresa, koja ne sadrži nikakve informacije o računalu koje pruža servis. Korisnik

i poslužitelj ne znaju lokaciju jedno drugog, već komuniciraju preko jednog čvora u Tor

mreži (točke sastanka).

Skriveni servisi koriste se u mnoge svrhe poput: trgovanja, komunikacije, pohrane

podataka, Whistleblowing, itd. Veliku primjenu su pronašli i kod izbjegavanja cenzure

i pristupa blokiranom sadržaju, a to su prepoznali i razni popularni servisi poput

Facebooka. Osim toga pronašli su primjenu i u raznim ilegalnim radnjama, najčešće

kao internetske trgovine za prodaju ilegalnih stvari. Ipak korisnici ih najviše koriste

zbog anonimnosti, jer je u današnje vrijeme gotovo nemoguće ostati anoniman na

Internetu.

14

5. Literatura

[1] https://www.torproject.org/docs/onion-services

[2] https://www.torproject.org/docs/tor-onion-service.html.en

[3] https://en.wikipedia.org/wiki/Tor_(anonymity_network)

[4] https://en.wikipedia.org/wiki/Onion_routing

[5] https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Tor_hidden_services

[6] https://en.wikipedia.org/wiki/DuckDuckGo#Tor_hidden_service

[7] https://en.wikipedia.org/wiki/The_Hidden_Wiki

[8] https://en.wikipedia.org/wiki/Free_Haven_Project

[9] https://en.wikipedia.org/wiki/Silk_Road_(marketplace)