Slaviček nastavne pripreme 1r.docx

Škola GEODETSKA TEHNIČKA ŠKOLA, ZAGREBNastavni predmet INFORMATIKA

Nastavna cjelina Povijesni razvoj računala

Nastavna tema Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

Nastavna jedinica Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

Razred 1

Datum izvođenja 2011./2012.

Broj sata 1

Predavač Armando Slaviček

1. PLAN NASTAVNOG PROCESA

Nastavna jedinica Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

Cilj (svrha)Upoznati učenike s planom i načinom rada. Upoznavanje učenika sa svrhom predmeta, literaturom i priborom.

Korelacija Uloga računalstva u strukovnim i općim predmetima

1.2. Koraci nastavnog procesa

1.2.1. Uvod

1.2.2. Obrada novih sadržaja

1.2.3. Vježbanje

1.2.4. Ponavljanje i zaključivanje

1.3. Nastavni zadaci

1.3.1.Obrazovni- stjecanje znanja

- upoznati i usvojiti- razumjeti- naučiti- primijeniti- dokazati- shvatiti- definirati- provjeriti- uvježbati- automatizirati,...

1.3.2.

Funkcionalni- razvijanje ljudskih sposobnosti

- razviti stvaralačko razmišljanje- razviti logičko razmišljanje- razviti stvaralačku sposobnost- razviti kreativnost učenika- osposobiti učenika za donošenje logičkih sudova- osposobiti učenika za praktičnu primjenu usvojenih znanja- usavršiti samostalnost u donošenju zaključaka- uvježbati pamćenje novih pojmova- poticati na samostalno napredovanje,...

1.3.3.

Odgojni- usvajanje odgojnih vrijednosti

- razviti samostalnost i savjesnost u radu- razviti smisao za rad- jačati osjećaj odgovornosti u radu- izgraditi pozitivna svojstva osobnosti- izgraditi učenikov pozitivan pogled na život- formirati kritički stav prema vlastitom radu- usavršiti radne navike- poticati učenike na daljnje samoobrazovanje i napredovanje- poticati učenikovu točnost i preciznost u radu, ...

1.4. Organizacija nastavnog sata

Koraci nastavnog procesa i trajanje Sadržaj koraka Oblici nastave Metode

Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a

1. PripremaSadržajna pripremaPsihološka priprema

- pokrenuti aktivnosti koje će doprinjeti koncentraciji učenika i usmjeriti ih na problem koji će se obrađivati- ponoviti ranije obrađenu građu- najaviti novu građu

- oblici rada u nastavi:- frontalni- individualni- grupni- rad u paru

nastavne metode:- usmeno izlaganje- razgovor- rad s tekstom- grafički rad- demonstracije- pismeni rad- rad na računalu

navesti sredstva i pomagala koja namjeravamo koristiti tijekom nastavnog sata:- udžbenik- priručnik- prozirnice- ispiti znanja- crteži- slike- prezentacije- časopisi- računalni programi- internet____

- ploča- kreda- flomaster- grafoskop- računalo- projektor- televizor- video

2. Obrada novih nastavnih sadržaja i vježbanje

Upoznavanje, uvod u predmet, literatura i pribor

3. Ponavljanje - zaključivanje3.1. Domaća zadaća

- ponoviti i provjeriti usvojenost novih znanja (informacija)- istaknuti ono što učenici trebaju obavezno upamtiti- provjera i analiza učenikovih radova

Legenda:Literatura: Galešev, Brođanac, Korać, Miletić, Grabusin, Babić, Soldo, Kralj, Sokol, Kovač: INFORMATIKA I RAČUNALSTVO - udžbenik i zbirka zadatakaPosebna zapažanja i primjedbe:

Design: Armando Slaviček



Nastavna tema Povijest naprava za računanje

Nastavna jedinica Povijest naprava za računanje

Razred 1


Broj sata 2



Nastavna jedinica Povijest naprava za računanje

Cilj (svrha)Upoznati učenike s povijesnim razvojem naprava za računanje i računala. Napomenuti njihovu ulogu geodetskoj struci

Korelacija Povijest, povijest matematike, povijest geodezije


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALAABAKUSDOBA MEHANIČKIH RAČUNALA J. Napier - logaritamsko računalo B. Pascal - pascalina G. Leibniz - leibnitzov kalkulatorDOBA BUŠENIH KARTICA (19. st.) Hermann HollerithCharles Babbage 1833.g. otac modernih računala diferencijalni stroj analitički strojRELEJNA RAČUNALA Aiken - MARK 1 K. Zuse - Z1 A.Turing –univerzalni stroj – ˝computer˝ENIAC (1944.) J. W. Mauchly i J. P. Eckert prvo elektronsko računaloJ. W. Mauchly i J. P. Eckert + Johnom von Neumann UNIVAC







Nastavna tema Povijest elektroničkih računala

Nastavna jedinica Povijest elektroničkih računala

Razred 1


Broj sata 3



Nastavna jedinica Povijest elektroničkih računala

Cilj (svrha)Povijesna podjela računala na pet generacija.Povijesni pregled razvoja osobnih računala i njihova uloga u geodetskoj struci.

Korelacija Povijest, povijest matematike, povijest geodezije


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








GENERACIJE RAČUNALARačunala prve generacije (1951. – 1957.)• UNIVAC I• osnovni konstrukcijski element obradbene jedinice su elektronske cijevi• komercijalna obrada podatakaRačunala druge generacije (1957.-1964.)• tranzistori• unutarnje programiranjeTreća generacija računala (1964. –1971.)• integrirani sklopovi• obrada podataka s podjelom vremena• multiprogramska obradaRačunala četvrte generacije (1971.-1981.)• visoko integriranih i vrlo visokom integrirani krugova LSI i VLSI -čipovi• multiprocesorska obrada podatakaOsobna računala• proizvodnja mikroprocesora• SAD – Apple• Europa - Commodore, Atari, Spectrum• 1982./1983. IBM-ov PC• započinje vladavina osobnih računalaRačunala pete generacije (od 1981.)• mikroprocesori su sve manji, višeg stupnja integracije, zasnovani na novim tehnologijama• razvija se umjetna inteligencija - robotika, prepoznavanje govora i slika, davanje naredbi prirodnim govorom, ekspertni sustav…






Nastavna cjelina Matematičko-fizikalne osnove rada računala

Nastavna tema Brojevni sustavi, Mjerne jedinice za količinu memorije

Nastavna jedinica Brojevni sustavi, Mjerne jedinice za količinu memorije

Razred 1


Broj sata 4.,5. i 6.



Nastavna jedinica Brojevni sustavi, Mjerne jedinice za količinu memorije

Cilj (svrha)upoznati učenike s brojevnim sustavima (binarni brojevni sustav) i postupkom kodiranja.

Korelacija Matematika, fizika, metrologija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Kodovi i kodiranjeLogički sklopovi-disjunkcija-konjukcija- negacija






Nastavna cjelina Matematičko-fizikalne osnove rada računala

Nastavna tema Kodiranje, Logičke izjave i logički operatori

Nastavna jedinica Kodiranje, Logičke izjave i logički operatori

Razred 1


Broj sata 7.,8. i9.



Nastavna jedinica Kodiranje, Logičke izjave i logički operatori

Cilj (svrha)upoznati učenike postupkom kodiranja (ASCII), upoznati učenike s osnovnim logičkim operatorima (I, ILI, NE)

Korelacija Matematika, fizika, metrologija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Kodovi i kodiranjeLogički sklopovi-disjunkcija-konjukcija- negacija






Nastavna cjelina Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline

Nastavna tema Ponavljanje

Nastavna jedinica Ponavljanje

Razred 1


Broj sata 10., 11.



Nastavna jedinica Ponavljanje

Cilj (svrha) Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Ponavljanje gradiva






Nastavna cjelina Strojna oprema

Nastavna tema Podjela i namjena strojne opreme

Nastavna jedinica Podjela i namjena strojne opreme

Razred 1


Broj sata 12.



Nastavna jedinica Podjela i namjena strojne opreme

Cilj (svrha) upoznati učenike s podjelom i zadaćom strojne opreme

Korelacija geodezija, fizika, matematika


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Podjela i namjena strojne opreme







Nastavna tema Ulazne jedinice

Nastavna jedinica Ulazne jedinice

Razred 1


Broj sata 13.,14.i 15.



Nastavna jedinica Ulazne jedinice

Cilj (svrha)

upoznati učenike sa zadaćom ulaznih uređaja (tipkovnice, miša i pomične kuglice, grafičke ploče palice za upravljanje, zaslona osjetljivog na dodir, skenera i digitalnog fotoaparata itd.)



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a





navesti sredstva i pomagala koja namjeravamo koristiti tijekom nastavnog sata:- udžbenik- priručnik- prozirnice

- ispiti znanja- crteži- slike- prezentacije- časopisi- računalni programi- internet____



Ulazne i izlazne jediniceIako je tipkovnica za osobna računala nastala po ugledu na tipkovnice električnih pisaćih strojeva, u nekim detaljima se značajno razlikuje od svojeg pretka. Za razliku od tipkovnice, miš je stvoren specijalno za računala (iako je, zapravo, izumljen slučajno).Tipkovnica (Keyboard) Prepoznatljive karakteristike PC tipkovnica jesu:1. za brojku nula ("0") postoje posebne tipke i umjesto nule ne može se koristiti slovo O.2. brojka jedan ("1") ne može se dobiti pomoću malog slova "l", već je za tu brojku predviđena posebna tipka.3. markeri za kucanje "na slijepo". Tipke "F", "J" na alfanumeričkom dijelu tipkovnice i tipka "5" na numeričkom dijelu imaju male izbočine (kvržice) koje služe korisniku da bez gledanja u tipkovnicu pozicio¬nira prste uvijek na istom mjestu čime se omogućava tipkanje "na slijepo",4. univerzalni raspored tipki. U početku su se tipkovnice za pojedine konfiguracije PC računala (PCJr, XT, AT) međusobno razlikovale po broju tipki, njihovu razmještaju i pojedinim funkcijama, tako da su se mogle koristiti samo za predviđeni tip računala. Danas su kao standard prihvaćene AT univerzalne tipkovnice sa 101 ili 102 tipke istog razmještaja i približno istih funkcija, tako da se ovakve tipkovnice mogu koristiti za bilo koju vrstu osobnog računala.Od operativnog sustava Windows 95 nadalje uvode se dodatne "Windows tipke", koje imaju određene funkcije samo unutar ovog operativnog sustava (2 tipke za aktiviranje izbornika Start te tipka za aktiviranje skočnog Popup izbornika).Mada su PC tipkovnice univerzalne, razlikuju se po tome kojem govornom području i jezičnom standardu su namijenjene. Tako postoje tipkovnice s engleskim, njemačkim, francuskim, talijanskim, španjolskim i drugim rasporedima tipki na tipkovnici. Izbor, tj. promjena ovih standarda vrši se programski, ovisno o tome koji operativni sustav se koristi.Hrvatski dijakritički znakovi, tj. slova i njihov pripadajući raspored na tipkovnici u početku nisu bili standardno podržani, ali su se na našem tržištu mogle dobiti tipkovnice prerađene na hrvatski raspored tipki, kao i tipkovnični programi (Keyboard Drivers) koji su vršili redizajniranje rasporeda i oblika znakova. Od pojave MS Windows 95 sve potrebne prilagodbe tipkovnice vrše se neposredno u samom operativnom sustavu, tj. tijekom njegova instaliranja.Miš (Mouse) U početku osobna računala nisu podržavala rad s mišem, stoga miš i nije spadao u standardnu, nužnu opremu osobnog računala kao danas. Uporaba miša dolazi do izražaja tek s pojavom grafičkih operativnih sustava kao što je MS Windows. Grafička prezentacija miša na ekranu u obliku je bijele strelice (pokazivač miša ili engl. Mouse Pointer). Pomicanjem miša pomiče se i strelica (pokazivač miša) na ekranu. To je omogućeno tako što se na donjoj strani miša nalazi kuglica. Pomicanjem miša po podlozi okreće se i kuglica u mišu u dodiru s valjčićima koji signaliziraju pomicanje naprijed-nazad i lijevo-desno.Iako miš standardno ima samo 2-3 tipke, njegova prednost pred tipkovnicom sastoji se u tome što omogućava da se u bilo kojem trenutku pozicioniramo na bilo koje mjesto na ekranu.Mišem zadajemo naredbe koje će se izvršiti na grafičkom objektu (na ekranu) na koji trenutno pokazuje pokazivač miša.Funkcije lijeve tipke miša:- jednoklik (Click): odabir (selekcija) objekta na koji pokazuje pokazivač miša- dvoklik (Double Click): (obično) naredba za pokretanje izvršne programske procedure povezane s grafičkom objektom na koji miš pokazuje- povuci i spusti (Drag and Drop): ova se tehnika koristi kada neki objekt želimo preseliti s jednog mjesta na drugo. Držanjem lijeve tipke miša stalno pritisnute odabrani objekt pomičemo sukladno kretanju miša. Kada se tipka otpusti, objekt se "ispušta" na mjesto gdje se trenutno nalazi miš.Funkcija desne tipke: otvaranje pomoćnog, skočnog izbornika (tzv. Popup Menu) s dodatnim skupom naredbi.Neki stariji miševi imali su i srednju tipku, a koristili su je samo pojedini programi. Danas se umjesto srednje tipke na miševima ugrađuje tzv. Scroll kotačić (WheelScroll Mouse) koji obično služi za pomicanje teksta gore-dolje po ekranu.S vremenom, se kuglica miša zaprlja, posebice ako ne koristimo posebnu podlogu za miša (Mouse Pad), ili ako podlogu ne čistimo redovito (o tome je bilo već riječi u 1. broju Entera). Stoga moderni miševi više ne koriste kuglicu, nego pomoću laserske zrake i sustava foto-ćelija registriraju pomicanje miša (tzv. laserski miševi). Prednost ovih miševa (Optical Mouse) je što mogu raditi na bilo kakvoj podlozi.Neki noviji miševi (tzv. Cordless Mouse) nemaju kabel kojim se povezuju s računalom. Umjesto toga koriste se infra-crvene zrake kojima se signali o pomicanju miša prenose u prijemnik u sistemskoj jedinici računala (tzv. IrDA sučelje).Najnovije i najpraktičnije rješenje su Optical Cordless miševi, koji nemaju ni kuglicu ni kabel.







Nastavna tema Izlazne jedinice

Nastavna jedinica Izlazne jedinice

Razred 1


Broj sata 16., 17. i 18.



Nastavna jedinica Izlazne jedinice

Cilj (svrha)upoznati učenike sa zadaćom izlaznih uređaja (monitora, pisača, crtala, sklopova za stvaranje zvuka, uređaja za industrijsko upravljanje itd )



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Zaslon Zaslon, monitor je prozor u svijet osobnog računala. Omogućava nam da upravljamo računalom i doznajemo što se u njemu događa.Zaslon je standardna vanjska izlazna jedinica osobnog računala. Izlazni uređaji imaju zadaću da digitalne električne signale iz računala pretvore u podatke razumljive čovjeku (znakovi, slike i zvukovi) ili nekom drugom uređaju. Bez zaslona ne bismo mogli raditi s računalom. S računalom je povezan preko grafičke, videokartice (Graphic Card) koja pretvara izlazne podatke u vidljiv oblik: sliku i tekst.Prema načinu izrade razlikujemo tri vrste zaslona: CRT, LCD i plazma zaslon.Zaslon s katodnom cijevi (CRT, Cathode-Ray Tube). Ti zasloni imaju dobru kvalitetu slike, nisku cijenu i rijetko se kvare, zbog čega imaju najširu primjenu. Nekada su bili jednobojni, ali danas uglavnom koristimo zaslone u boji.Zaslon s tekućim kristalima. Zasloni sa zaslonom od tekućih kristala (Liguid Crystal Display, LCD) vrlo su tanki, imaju malu težinu i troše vrlo malo električne energije. Još uvijek su daleko skuplji od klasičnih CRT zaslona, ali danas njihova primjena nije više vezana isključivo uz proizvodnju prijenosnih računala, kao nekad.Plazma zasloni nisu u osobnoj uporabi kod osobnog računala. Rabe se uglavnom za prezentacije.Osnovne osobine zaslonaVeličina zaslona izražava se veličinom dijagonale zaslona. Mjeri se u inčima (oznaka "). Uobičajene su veličine zaslona 15", 17", 21" i 24". Što je zaslon veći, to je kvalitetniji, ali i skuplji.Učestalost obnavljanja slike (Refresh Rate) broj je slika koje se mogu iscrtati na zaslonu u sekundi. Ta je osobina naročito važna jer pri maloj učestalosti primjećujemo titranje slike. Titranje slike na zaslonu jako zamara oči.Pozor: Ne biste smjeli duže raditi pred zaslonom koji ima učestalost osvježavanja slike manju od 70 Hz jer to može štetiti vašem vidu. Oku ugodna frekvencija osvježavanja je od 75 Hz naviše.Nadalje, zasloni emitiraju štetna zračenja, tzv. zračenje vrlo niske frekvencije (Extremely Low Frequency Radiation). Od toga zračenja možete se zaštititi zaštitnim filtrima ili kupnjom zaslona koji ima certifikat u skladu sa strogim švedskim standardom MPR-II.Suvremeni zasloni imaju mogućnost samostalnog isključivanja kad se na neko vrijeme prekine rad i na taj način štede električnu energiju. Takvi zasloni imaju oznaku Energy Star.PisačPisač (Printer) je izlazni uređaj koji omogućava prikaz podataka na papiru ili foliji. Najčešće se priključuje na usporedni priključak (Parallel Port) računala, a sve rjeđe na serijski (Serial Port). Noviji pisači mahom se priključuju na USB port (r







Nastavna tema Ulazno-izlazne jedinice, Vanjske memorije

Nastavna jedinica Ulazno-izlazne jedinice, Vanjske memorije

Razred 1


Broj sata 19., 20. i 21.



Nastavna jedinica Ulazno-izlazne jedinice, Vanjske memorije

Cilj (svrha)upoznati učenike sa zadaćom uređaja za pohranu podataka magnetski diskovi, magnetske vrpce, optički diskovi, memorijski štapići itd.)



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna temaJedinice posebne namjene,Ergonomija

Nastavna jedinicaJedinice posebne namjene,Ergonomija

Razred 1


Broj sata 22., 23. i 24.



Nastavna jedinicaJedinice posebne namjene,Ergonomija

Cilj (svrha)

upoznati učenikes jedinicama posebne namjene, upoznati učenike s osnovnim ergonomskim postavkama na radnom mjestu s računalom



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline. Podjela programske opreme

Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline. Podjela programske opreme

Razred 1


Broj sata 25., 26. i 27.



Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline. Podjela programske opreme

Cilj (svrha)

Provjera usvojenosti nastavnih sadržajaUpoznati učenike s računalnim programima: OS namjenski programi, multimedija, virusi



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








PonovimoHardver – fizički dijelovi računala – čine ga svi elektronički, električki i mehanički dijelovi od kojih je građeno računalo.Softver – programska podrška –čine ga svi programi i podaci koji omogućavaju računalu rad i rad korisnika s računalom.Informacijska tehnologija (IT) je tehnologija koja omogućava uporabu računala za obradu informacija.Vrste i tipovi računala – prema snazi ili moći računanja računala možemo podijeliti na sljedeće vrste: velika računala (Mainframe), mrežna računala (Network Computer), osobna računala (Personal Computer – PC), prijenosna računala (Laptop, Notebook) i osobni digitalni pomoćnik (PDA, Personal Digital Assistant).Dijelovi osobnog (PC) računala su: središnja jedinica za obradu podataka (CPU), memorija i ulazno-izlazni uređaji.CPU –je središnja jedinica za obradu podataka i «mozak» računala. Dva su glavna zadatka CPU-a: obrada podataka i nadzor nad cjelokupnim radom računala. Brzina rada CPU-a izražava se brzinom takta i mjeri se u megaherzima (MHz) odnosno gigahercima (GHz).Memorija služi pohrani i čuvanju programa i podataka. Kapacitet memorije mjeri se brojem bajtova, odnosno većim jedinicama: KB, MB, GB i TB. U računalo se ugrađuju dvije vrste memorije: ROM (memorija samo za čitanje) i RAM (memorija sa slučajnim pristupom). U RAM memoriju podaci se mogu upisivati, brisati i mijenjati.Ulazni uređaji omogućavaju unos podataka u računalo. U ulazne uređaje ubrajamo: tipkovnicu, miš, pomičnu kuglicu, skener, osjetilnu plohu, svjetlosnu olovku, igraću palicu, digitalnu kameru, mikrofon itd.Izlazni uređaji omogućavaju prikaz unesenih i obrađenih podataka u računalu u obliku koji razumije korisnik. U izlazne uređaje ubrajamo: monitor (CRT i LCD monitore), pisače (iglični, tintni, laserski), crtalo (ploter), zvučnike itd.Uređaji za pohranu podataka omogućavaju pohranu programa i podataka. Za pohranu podataka koriste se najčešće dvije vrste medija: magnetski i optički. U magnetske medije ubrajaju se: disketa, zip disketa, magnetska traka, tvrdi disk (interni i eksterni)U optičke medije pripada: CD–ROM (disk koji se može samo čitati), CD-R (disk na koji se može upisivati podatke, ali samo jednom), CD-RW (podaci se mogu upisivati i brisati više puta) i DVD. DVD diskovi su diskovi velikog kapaciteta - jednostrani 4,7 GB, dvostrani disk s dva sloja 17 GB. Kao i kod CD-ova i kod DVD-a postoje različite izvedbe: DVD-R, DVD-RAM, DVD-RW.USB memorija vrsta je poluvodičke memorije (flash) koja pamti podatke i kad dođe do prekida napajanja. Kapaciteti USB memorije kreću se od 128 MB pa sve do nekoliko gigabajta (GB).Na brzinu rada računala najviše utječu sljedeći faktori: snaga i brzina rada procesora (CPU), količina radne memorije i broj pokrenutih aplikacija.Softver ili programska podrška je naziv za skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu i koji hardveru (engl. Hardware) omogućavaju pravilan rad. Razlikujemo dvije osnovne vrste softvera: operacijski sustavi (Microsoft Windows, Unix, Linux, Mac OS) i aplikacijski softver - programi za obradu teksta, za tablično računanje, za rad s bazama podataka, obradu slika, stolno izdavaštvo, programi za projektiranje pomoću računala, programi za multimedijalnu reprodukciju, itd.Grafičko korisničko sučelje – GUI –metoda je interaktivnog rada s računalom pomoću znakova i slikovnih simbola. U grafičkom korisničkom sučelju razlikujemo sljedeće elemente: radna površina (desktop), ikone, prozori i izbornici.Pod razvojem IT sustava podrazumijevamo pretvorbu nekog zadatka u oblik prihvatljiv računalu, tj. izradu nekog softvera po fazama: analiza zadatka, dizajn, programiranje i testiranje programa.

3. Ponavljanje - - ponoviti i provjeriti usvojenost novih znanja (informacija)- istaknuti ono što učenici trebaju obavezno upamtiti- provjera i analiza učenikovih radova

zaključivanje3.1. Domaća zadaćaLegenda:Literatura: Galešev, Brođanac, Korać, Miletić, Grabusin, Babić, Soldo, Kralj, Sokol, Kovač: INFORMATIKA I RAČUNALSTVO - udžbenik i zbirka zadatakaPosebna zapažanja i primjedbe:



Nastavna cjelina Programska oprema

Nastavna tema Sustavska programska oprema,

Nastavna jedinica Sustavska programska oprema,

Razred 1


Broj sata 28., 29. i 30.



Nastavna jedinica Sustavska programska oprema,

Cilj (svrha)

upoznati učenike s poviješću i podjelama OS,s grafičkim korisničkim sučeljem, organizacijom podataka i osnovama rada s MS Windows

Korelacija geodezija, fizika,


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








Osim strojne opreme (Hardware), za pravilan rad računala nužno je potrebna i programska oprema (Software). Bez toga dvoga ne možemo komunicirati s računalom niti ga natjerati da izvede neku svrhovitu radnju. Programska oprema računala je skup programa. Svaki od njih obavlja određenu funkciju. Program se sastoji od naredbi i uputa (instrukcija) koje točno opisuju što računalo treba raditi i kako to izvesti. Dakle, korisnik putem programa upravlja računalom. Zato mora naučiti pravilno koristiti programe, inače računalo neće znati što korisnik želi od njega.Ako korisnik koristi gotove programe, tko ih onda stvara? Računalne programe pišu stručnjaci koji se zovu programeri. Pri tome se koriste nekim od programskih jezika koje računalo razumije i programskim naredbama koje računalo može izvršiti. Zgotovljeni program (aplikaciju) možemo pohraniti (instalirati) u računalo za trajno korištenje. Na taj način računalo "uči" izvršavati nove zadatke i tamo postaje "pametnije".Vrste programske opremeProgramska oprema dijeli se na dvije osnovne vrste:1. sustavska programska oprema (Systems Software) je skupina programa zadužena za svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje računala, komunikaciju korisnika s računalom, komunikaciju računala s drugom računalnom opremom (i drugim računalima) te pravilno izvođenje ostalih korisničkih programa u računalu.U ovu vrstu programa spadaju:· operativni sustavi (Operating Systems): upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala. S jedne strane povezuju funkcioniranje različitih dijelova računala u svrhovito djelovanje, a s druge strane primaju naredbe od korisnika i prosljeđuju ih računalu na izvršavanje. Takvi programi su npr. Microsoft Windows, MS-DOS, Unix, Linux· pogonski programi (Drivers): omogućuju komuniciranje operativnog sustava s pojedinim uređajima ugrađenima u računalo ili povezanima s njime (npr. driver za grafičku karticu, driver za modem i sl.). Pozor: Bez odgovarajućeg pogonskog programa dodatni uređaj neće moći ispravno raditi jer računalo neće znati komunicirati s njime, tj. ispravno ga pogoniti.· pomoćni (Tools) i uslužni (Utility) programi: pomažu operativnom sustavu u izvođenju specijaliziranih dodatnih poslova (npr. dijagnosticiranje ispravnosti dijelova računala, nadogradnja sustava itd.)2. korisnička ili aplikacijska programska oprema (Applications Software): programi koje korisnik računala primjenjuje za rješavanje određenog problema ili zadatka. Npr. programi za pisanje i obradu teksta, za crtanje i obradu slika, za rad s proračunskim tablicama i bazama podataka itd.






Nastavna cjelina Programska oprema

Nastavna temaKorisnička programska oprema,Zaštita autorskih prava

Nastavna jedinicaKorisnička programska oprema,Zaštita autorskih prava

Razred 1


Broj sata 31., 32. i 33.



Nastavna jedinicaKorisnička programska oprema,Zaštita autorskih prava

Cilj (svrha)

upoznati učenike s osnovnim načinima uporabe korisničkih programimaupoznati učenike s osnovama zaštite autorskih prava i intelektualnog vlasništva

Korelacija geodezija, etika


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelina Obrada teksta

Nastavna temaUvod u obradu teksta,Oblikovanje teksta

Nastavna jedinicaUvod u obradu teksta,Oblikovanje teksta

Razred 1


Broj sata 34.,35. i 36.



Nastavna jedinicaUvod u obradu teksta,Oblikovanje teksta

Cilj (svrha)

upoznati učenike sa zadaćom Otvaranje novog/ postojećeg dokumenta, spremanje dokumenta na određenu lokaciju.Zatvaranje dokumenta.Osnovna pravila upisa za riječ, rečenicu, odlomakOznačavanje dijelova teksta, kopiranje i premještanje, traži i zamijeni



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2. Funkcionalni- razvijanje ljudskih sposobnosti


1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna temaRad s tablicama,Ispis dokumenta

Nastavna jedinicaRad s tablicama,Ispis dokumenta

Razred 1


Broj sata 37., 38. i 39.



Nastavna jedinicaRad s tablicama,Ispis dokumenta

Cilj (svrha)

upoznati učenike sa zadaćom umetanje tablice, dijelovi tablice, označavanje dijelova tablice, oblikovanje teksta u tablici. AutoformatProzor dokumenta, način prikaza dokumenta, pregled prije ispisa. Ispis dokumenta u različitim formatima



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje







1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna temaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineDodatna oblikovanja

Nastavna jedinicaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineDodatna oblikovanja

Razred 1


Broj sata 40., 41. i 42.



Nastavna jedinicaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineDodatna oblikovanja

Cilj (svrha)

Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineDodatna oblikovanja



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Dodatne mogućnosti i alati

Nastavna jedinica Dodatne mogućnosti i alati

Razred 1


Broj sata 43., 44. i 45.



Nastavna jedinica Dodatne mogućnosti i alati

Cilj (svrha) Upoznati učenike s dodatnim alatima i njihovoj primjeni u oblikovanju teksta



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom polugodišta

Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom polugodišta

Razred 1


Broj sata 46., 47. i 48.



Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom polugodišta

Cilj (svrha) Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja i zaključivanje ocjena.



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelina Računalne mreže

Nastavna tema

Mreže,Mrežni protokoli,Tehnologija mreže

Nastavna jedinica


Razred 1


Broj sata 49.,50. i 51.



Nastavna jedinica


Cilj (svrha)upoznati učenike sa računalnim mrežnim protokolima i tehnologijama na kojima se zasnivaju mreže

Korelacija geodezija, fizika, matematika, etika


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje







1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Internet

Nastavna jedinica Internet

Razred 1


Broj sata 52., 53. i 54.



Nastavna jedinica Internet

Cilj (svrha)

upoznati učenike s Internetom kao tehnologijom i informacijskim sustavom, Osvrt na CARNet.Primjena Interneta u geodetskoj struci



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Usluge i servisi

Nastavna jedinica Usluge i servisi

Razred 1


Broj sata 55., 56. i 57.



Nastavna jedinica Usluge i servisi

Cilj (svrha) upoznati učenike s uslugama i servisima Interneta.



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Sigurnost na Internetu

Nastavna jedinica Sigurnost na Internetu

Razred 1


Broj sata 58., 59. i 60.



Nastavna jedinica Sigurnost na Internetu

Cilj (svrha)upoznati učenike s problemima sigurnosti na Internetu. Pojam sigurnog korištenja Interneta i sigurnosti podataka na internetu.



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a








UvodDostupne usluge na InternetuProblemi na InternetuKako sigurno koristiti InternetOsim mrežne povezanosti Internet nudi i brojne usluge korisnicima:Informacija: WWW (World Wide Web)Komunikacija: e-mail, IM, VoIP, newsRazmjena datoteka: FTP, TorrentDruštvene mreže: Facebook, Twitter, MySpaceRačunalni programi kojima je glavni cilj kompromitacija računalaPosjeduju mogućnost samostalnog širenjaVrste štetnih programa: virusi, crvi, trojanci, rootkitiNajčešći načini širenja:E-mail poruke – prilozi u poruci (attachment)Instant messaging programiPeer-to-peer mreže (Torrent)Web stranice sumnjivog sadržajaIskorištavanje ranjivosti u programimaPrijenosne memorije (USB stickovi)Savjeti za sigurnu komunikaciju Ne objavljujte javno svoje osobne podatke: ime i prezime, adresa stanovanja, brojevi telefona, škola, zaposlenje, itd.Društvene mreže, vlastite web stranice, vlastiti blogoviBirajte takva korisnička imena i e-mail adrese koja ne odaju vaš identitetKombinacija slova i brojeva, npr., uvijek je sigurnije izabrati e-mail adresu [email protected] nego recimo [email protected]







Nastavna temaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineUvod u izradu prezentacija

Nastavna jedinicaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineUvod u izradu prezentacija

Razred 1


Broj sata 61., 62. i 63.



Nastavna jedinicaPonavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjelineUvod u izradu prezentacija

Cilj (svrha) Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelina Prezentacije

Nastavna tema Izrada prezentacije

Nastavna jedinica Izrada prezentacije

Razred 1


Broj sata 64., 65. i 66.



Nastavna jedinica Izrada prezentacije

Cilj (svrha)upoznati učenike s osnovnim načinima izrade nove i editiranje postojeće prezentacije

Korelacija geodezija,matematika, fizika, hrvatski jezik


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Uređivanje prezentacija

Nastavna jedinica Uređivanje prezentacija

Razred 1


Broj sata 67., 68. i 69.



Nastavna jedinica Uređivanje prezentacija

Cilj (svrha) upoznati učenike s osnovnim mogućnostima uređivanja prezentacije.



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna temaAnimacijeIzvođenje prezentacije

Nastavna jedinicaAnimacijeIzvođenje prezentacije

Razred 1


Broj sata 70., 71. i 72.



Nastavna jedinicaAnimacijeIzvođenje prezentacije

Cilj (svrha)

upoznati učenike s osnovnim animacijama u prezentaciji.Upoznati učenike s osnovnim pravilima izvođenja prezentacije



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema

Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz dijela nastavne cjelineUvod uprogramiranje

Nastavna jedinica


Razred 1


Broj sata 73., 74. i 75.



Nastavna jedinica


Cilj (svrha) demonstracija, razgovor i individualni rad na računalu



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelina Programiranje

Nastavna tema Programski jezici, Algoritam, Dijagram toka,

Nastavna jedinica Programski jezici, Algoritam, Dijagram toka,

Razred 1


Broj sata 76., 77. i 78.



Nastavna jedinica Programski jezici, Algoritam, Dijagram toka,




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Kodiranje, Varijable, Operatori

Nastavna jedinica Kodiranje, Varijable, Operatori

Razred 1


Broj sata 79., 80. i 81.



Nastavna jedinica Kodiranje, Varijable, Operatori

Cilj (svrha)

Frontalni rad,usmeno izlaganje, razgovor, metoda demonstracijemetoda samostalnog vježbanja



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Slijed

Nastavna jedinica Slijed

Razred 1


Broj sata 82., 83. i 84.







1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Slijed


Razred 1


Broj sata 85., 86. i 87.




Cilj (svrha)




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz dijela nastavne cjeline

Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz dijela nastavne cjeline

Razred 1


Broj sata 88., 89. i 90.



Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz dijela nastavne cjeline

Cilj (svrha)

razgovor,metoda samostalnog vježbanja



1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Grananje

Nastavna jedinica Grananje

Razred 1


Broj sata 91., 92. i 93.



Nastavna jedinica Grananje




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Petlje

Nastavna jedinica Petlje

Razred 1


Broj sata 94., 95. i 96.



Nastavna jedinica Petlje

Cilj (svrha)




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline

Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline

Razred 1


Broj sata 97., 98. i 99.



Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva i provjera znanja iz nastavne cjeline




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a














Nastavna tema Dokumentacija u fazama programiranja

Nastavna jedinica Dokumentacija u fazama programiranja

Razred 1


Broj sata 100., 101. i 102.



Nastavna jedinica Dokumentacija u fazama programiranja

Cilj (svrha)




1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelina Ponavljanje gradiva i provjera znanja

Nastavna tema Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom školske godine

Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom školske godine

Razred 1


Broj sata 103., 104. i 105.



Nastavna jedinica Ponavljanje gradiva, provjera znanja i vrednovanje rada učenika tijekom školske godine

Cilj (svrha)

razgovor,metoda samostalnog vježbanja

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a













Nastavna cjelinaNastavna temaNastavna jedinicaRazred 1

Datum izvođenjaBroj sataPredavač


Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:

Posebna zapažanja i primjedbe: Design: Armando Slaviček





Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:






Nastavna jedinica

Cilj (svrha)

Korelacija


1.2.1. Uvod


1.2.3. Vježbanje





1.3.2.



1.3.3.





Nas

tavn

a sr

edst

va i

pom

agal

a










Legenda:

Literatura:


Documents

Slaviček nastavne pripreme 1r.docx