Slikarstvo rane renesanse

Masaccio (1401.-1428.)

-prvi unio renesansne karakteristike u slikarstvo

relativno kasno (oko 1420.) koristi tek otkrivenu Brunelleschievu geometrijsku perspektivu, a njegovi likovi imaju tjelesnost i težinu kakvu gotika nije poznavala (uzor – Giotto)

draperija sada pada kao prava tkanina koja je ovisna o oblicima tijela

Sveto Trojstvo s Bogorodicom, sv. Ivanom i donatorima

-njegovo najznačajnije djelo

tri stupnja realnosti:

-Kristova zemaljska uloga-prikaz raspeća

-božanska uloga-Sv. Trojstvo

-donatori koji su naručili izradu slike

⇒fresko ciklus u kapeli Brancacci, Santa Maria del Carmine (Firenca)

Porezni novčić

-svi likovi su u klasičnom kontrapostu, a naracija je u pogledima i naglašenim gestama

-simultani prikaz

Piero della Francesca (1420.-1490.)

talijanski slikar, pisac i matematičar

-matematička rasprava - pokazao kako se geometrijska perspektiva primjenjuje na tijela u prostoru

promatra ljudsko tijelo kao skup geometrijskih tijela - kugla, stožac,valjak, piramida... sistematsko pojednostavljenje prirodnih oblika

Bičevanje Krista

-kompozicijski i tematskipodijeljena na dvadijela

-vješt prikaz prostora imatematičkatočnostgeometrijskaperspektiva

svijetle boje i fini tonskiprijelazidojam volumena

Sandro Botticelli (1444.-1510.)

-predstavnik druge struje, koja je bila popularna u Firenci 70-tih i 80-tih –graciozni pokreti, uzburkane linearne konture

novost – TEME IZ KLASIČNE MITOLOGIJEmoguće zbog neoplatonizma Marsilia Ficina

stapanje kršćanske vjere i antičke mitologije -svako otkrivenje (Biblija, Platon, klasični mitovi) dolazi od Boga, to su različite manifestacije istog

-ljepota, ljubav i blaženstvo su jedno, i božanskog su porijekla

La Primavera (Proljeće) i Rođenje Venere

njegove najpoznatije slike, velikih dimenzija salegorijskim temama

La Primavera-prikazuje dolazak proljeća-Venera usred narančina gaja-taman pejzaž prepun detaljasvijetli (lepršavi) likovi-blaga modelacija likovakao da lebde

Rođenje Venere

-plitko modeliranje, naglašeni obrisi,

nema interesa za dubinu prostora

-mršava tijela,

bez težine i

mišićne snage,

kao da lebde

Piero di Cosimo (1462. – 1521.)

-firentinski slikar

-pejzaži, religijske i mitološke teme, portreti

Portret Simone Vespucci

-glava prikazana u strogom profilu

-ramena i grudi-poluprofil

-pozadina-pejzaš prikazan u nekoliko planova( svaki sljedeći plan ima sve manje detalja, mekše boje i obrise)

kombinacija linearne i atmosferske perspektive-stvara se snažan dojam dubine