GOdište XLiii. VeLika GOspa, 2016. BROJ 2

Glasilo svetišta i Župe Gospe sinjske

Sliku Majke od Milosti okrunio je zlatnom krunom

Stjepan Cupilli, nadbiskup, 22. rujna 1716. godine (Bruno Bulić, akademski slikar)

Glasnik „Gospa Sinjska”, Glasilo Svetišta i Župe Gospe Sinjske Izlazi povremeno s dopuštenjem crkvenih i redovničkih poglavara

Izdavač: Franjevački samostan Sinj Fratarski prolaz 4, 21 230 Sinj Tel. 021/707 010 ili 825 019 - Fax: 021/ 707 020 www.gospa-sinjska.hr e-mail: gospa.sinjska.svetiste@gmail.com

Glavni i odgovorni urednik: fra Petar Klapež

Uredništvo: fra Ante Bilokapić, fra Dujo Jukić, fra Gabrijel Jurišić, fra Petar Klapež, fra Perica Maslać, fra Antonio Mravak i fra Blaž Toplak

Posljednja stranica omota: Časnik Hrvatske vojske sa Zlatnom Gospinom krunicom

Grafičko oblikovanje: Silvio Družeić

Tisak: Jafra-print d.o.o., Solin

Žiro račun: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Franjevački samostan Sinj 2330003-1100061215 - Splitska Banka - Sinj

Devizni račun: 34400-620-21-7031-1035142 - Splitska Banka - Sinj

Cijena: 10 kn

Slavlje Velike Gospe u Godini Božanskog milosrđa i 300. obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske ................................................1

JUBILEJ MILOSRĐA u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske, 2016. ......................................3

Pobožnost Gospi Sinjskoj ............................................................................................................5

Zlatna kruna - svjedok čuda .......................................................................................................8

Zlatna krunica Čudotvorne Gospe Sinjske u prigodi 300. obljetnice krunjenja ................12

Ljetopis Svetišta i Župe ..............................................................................................................13

Udruga „Cjelovit život“ u Župi Gospe Sinjske ........................................................................27

Gospin hodočasnik ....................................................................................................................28

Personalne promjene u Župi i Samostanu Čudotvorne Gospe Sinjske ...............................29

Sadržaj

GOSPA SINJSKAGlasilo svetišta i Župe Gospe sinjskeGodište XLIII. Velika Gospa, 2016. Broj 2

Slavlje velike GoSpe u Godini BožanSkoG miloSrđa

i 300. oBljetnice krunjenja Slike Čudotvorne GoSpe SinjSke

Papa Franjo za cijelu Crkvu na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca 2015. godine. proglasio je „Izvanredni jubilej Božanskog milosrđa“. Na taj je dan Sveti Otac na bazilici sv. Petra u Vatikanu otvorio Sveta vrata, Vrata milosrđa. Radosni smo što smo dionici Svete godine milosrđa i što je i naše Svetište dobilo taj privilegij „Vrata milosrđa“. Nije se teško složiti da možda ništa nije tako potrebno i ujedno tako blisko našemu vremenu i poteškoćama koje živimo u suvremenosti kao potreba za susretom i govorom o milosrđu. Za nas, vjernike, pogled je usmjeren prema nebeskomu Ocu i njegovu milosrđu, da bi-smo i sami postajali djelotvornim znakom Božjega djelovanja (usp. MV, 3). Sveta godina je ono vrijeme

u kojemu još dublje poniremo u otajstvo milosrđa, a uvijek trebamo razmatrati to otajstvo. Milosrđe je Božja odlika, način na koji nam ide ususret, na koji nas prihvaća, način na koji nam otvara srce nadi da smo voljeni zauvijek, bez obzira na naše grijehe.

crkveni nauk o oproStima:Svaki teški grijeh ima dvostruku posljedicu:

raskida naše zajedništvo s Bogom i lišava nas vječ-nog života. Oproštenje od vječne kazne ostvaruje se oprostom od krivnje i obnovom zajedništva s Bogom u sakramentu ispovijedi. Pored vječne kazne postoji i ona koju nazivamo vremenitom kaznom od koje se vjernik treba očistiti bilo na zemlji bilo

1

poslije smrti u čistilištu. Oprost je dakle otpušte-nje vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već otpuštena po sakramentu ispovijedi. Naglasimo kako te dvije kazne nisu Božja osveta, već posljedi-ca same naravi grijeha. Oprost se dobiva po Crkvi koja se snagom vlasti „vezivanja i odrješivanja“ koju je primila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina otvarajući mu riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazna za grijehe. Crkva time želi ne samo pomoći kršćaninu, već ga potaknuti na djela pobožnosti, pokore i lju-bavi. Da bi netko bio u stanju dobiti oprost, mora biti kršten, neizopćen i u stanju milosti nakon što je ispunio propisane uvjete za primanje oprosta, te imati iskrenu nakanu steći oprost i izvršiti naložena djela. Oprost može biti djelomičan ili potpun. Svaki vjernik može bilo djelomični bilo potpuni oprost dobiti za sebe ili namijeniti za pokojne.

kako doBiti potpuni oproSt?

Osim otvorenja „Svetih vrata“, tradicionalna su jubilejska obilježja hodočašća i oprost. Iz riznice du-hovnih dobara Crkve u Jubileju posebno mjesto ima oprost koji se odnosi na vremenitu kaznu. Budući da je u Jubileju riječ o nastojanju oko svetosti i čistoće duše, na tome je putu od velike koristi dar oprosta što ga Crkva, snagom koju joj je dao Krist, pruža svima koji ispune tražene uvjete.

Za primanje potpunog oprosta svim hodočasni-cima koji u ovoj godini pohode naše Svetište nužno je:

1. Sakramentalna ispovijed2. Euharistijska pričest na dan kada se želi

primiti oprost.3. Molitva na papinu nakanu: Vjerovanje, Oče

naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ili drugi marijanski zazivi na dan kada se želi primiti oprost.

4. Izvršiti djelo naznačeno za potpuni oprost5. Isključiti svaku naklonost grijehu, makar

bio i lak.Oprost je djelomičan, ako nedostaje potpuno

odricanje, a ispunjeni su svi ostali uvjeti. Naravno, vrsta stečenog oprosta ostaje tajna poznata samo Bogu.

Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće mogu primiti potpuni oprost, ako - sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve - izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu,

prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.

300. oBljetnica krunjenja Slike Čudotvorne GoSpe SinjSke 1716.

– 2016.

Časnici i vojnici neposredni su svjedoci doga-đaja i milosti kojeg su doživjeli pod zaštitom Maj-ke od Milosti u obrani Sinja 1715.godine. U znak zahvalnosti Gospi na toj slavnoj pobjedi skupili su 80 zlatnih cekina i dali u Veneciji izraditi zlatnu krunu s križem da se ta Slika „Majke od milosti“ njome okruni.

Možemo slobodno ustvrditi: Na dan pobje-de Gospe od Milosti 15. kolovoza 1715. rođena je „Čudotvorna Gospa Sinjska“. Čvrsto uvjereni u Marijinu pomoć, vojnici su se htjeli odmah odu-žiti Onoj koja im je pomogla u teškim trenucima obrane. Sinjski providur Zorzi Balbi dao je načiniti zlatnu krunu i zlatni križ da ukrasi svetu Priliku. Tom krunom od suhoga zlata, dana 22. rujna 1716. godine, splitski nadbiskup Stjepan Cupilli svečano je okrunio Gospinu sliku. Na kruni je natpis: „IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV - Zauvijek okrunjena slavi 1715.“

Od toga dana ime „Gospe Sinjske“ pročulo se u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, pa i šire, u Rimu i Veneciji. Od tada u Sinj počeše pristizati mnogi hodočasnici. Za Njezin blagdan već se u ono doba skupljalo veliko mnoštvo vjernika. Tako je nastalo marijansko svetište Čudotvorne Gospe Sinjske, koje iz godine u godinu pahađa sve veći broj hodočasnika. Posljednjih godina u devetnici Velike Gospe naše Svetište dođe preko 150.000 hodočasnika.

Svečanu proslavu 300. obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske proslavit ćemo u nedjelju 25. rujna 2016. zajedno s predvoditeljem tog slavlja mons. Marinom Barišićem, splitsko-ma-karskim nadbiskupom.

Svim hodočasnicima i ljudima dobre volje že-lim blagoslovljene hodočasničke dane o blagdanu Velike Gospe, vremena koje je lijepa prigoda za prepoznavanje milosrdnoga Boga koji nam dolazi ususret, te na sve zazivljem zagovor naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske.

Fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta

2

juBilej miloSrđa u Svetištu Čudotvorne GoSpe SinjSke,

2016.

uvodni oBredi

Na samostanskom dvorištu kad se vjernici oku-pe, svećenik ih pozdravi i započne obred znakom križa i riječima:

S.: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!

N.: Amen!

S.: Milosrđe nebeskoga Oca, mir Gospodina našega Isusa Krista, zajedništvo Duha Svetoga sa svima vama!

N.: I s Duhom tvojim!

S.: Draga braćo i sestre! Pogleda uprta u Kri-sta i u njegovo milosrdno lice, Sveti je Otac na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije prošle godine otvorio Izvan-redni jubilej koji svima nama i cijelomu čovječanstvu otvara vrata Božjega milosr-đa. U zajedništvu sa sveopćom Crkvom, slavimo Svetu godinu u našoj mjesnoj Crkvi. Radosno poslušajmo Evanđelje milosrđa, koje nam Krist Gospodin, Jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta, upućuje pozivajući nas da se radujemo zbog njegove ljubavi, na-viještene svakomu stvorenju.

Pomolimo se!Bože, izvore istinske slobode, ti želiš okupiti sve

ljude u jedan narod, slobodan od svakoga ropstva, i nama, svojoj djeci, daruješ vrijeme milosrđa i opro-štenja. Učini da tvoja Crkva, rastući u ljubavi i u miru, sjaji svima kao sakrament spasenja te obja-vi i ostvari u svijetu otajstvo tvoje ljubavi. Po Kristu Gospodinu našemu.

N.: Amen.

Slijedi navještaj svetoga Evanđelja.S.: Gospodin s vama!N.: I s duhom tvojim!S.: Čitanje svetog Evanđelja po Luki!N.: Slava tebi, Gospodine!

U ono vrijeme: Okupljahu se oko Isusa svi carinici i grešnici da ga slušaju. Stoga farizeji i pi-smoznanci mrmljahu: „Ovaj prima grešnike i bla-guje s njima.“ Nato im Isus kaza ovu prispodobu: „Tko to od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji te pođe za izgubljenom dok je ne nađe? A kad je nađe, stavi je na ramena sav radostan pa došavši kući, sazove prijatelje i susjede i rekne im: ‘Radujte se sa mnom! Nađoh ovcu svoju izgubljenu.’ Kažem vam, tako će na nebu biti veća radost zbog jednog obraćena grešnika nego li zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraćenja.“

Riječ Gospodnja.N.: Slava tebi, Kriste!

Zatim se može pročitati odlomak iz Bule „Lice milosrđa“ pape Franje:

Lice milosrđa nebeskoga Oca je Isus Krist. Otaj-stvo kršćanske vjere kao da je sažeto u tim riječima. Milosrđe je postalo živo, vidljivo i dosegnulo svoj vrhunac u Isusu iz Nazareta. Otac, bogat milosrđem, nakon što je objavio svoje ime Mojsiju kao Bog milo-srdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjer-nošću, nije prestao obznanjivati na razne načine tijekom povijesti svoju božansku narav. U punini vremena, kada je sve bilo uređeno prema njegovu planu spasenja, poslao je svoga Sina rođena od Dje-vice Marije da na konačan način objavi svoju ljubav

3

prema nama. Tko vidi njega, vidi Oca. Isus iz Naza-reta, svojom riječju, svojim djelima i cijelom svojom osobom, objavljuje Božje milosrđe.

Uvijek imamo potrebu razmatrati otajstvo mi-losrđa. Ono je izvor radosti, vedrine i mira. Ono je uvjet našega spasenja. Milosrđe: to je riječ koja objavljuje otajstvo Presvetoga Trojstva. Milosrđe: ono je posljednji i najviši čin kojim nam Bog dolazi ususret. Milosrđe: ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe, kada gleda iskrenim očima brata kojeg susreće na životnom putu. Milosrđe: ono je put koji sjedinjuje Boga i čovjeka, jer otvara srce nadi da smo ljubljeni zauvijek usprkos ograničenju zbog svoga grijeha.

Postoje trenutci u kojima smo pozvani još snaž-nije usmjeriti svoj pogled na milosrđe, kako bismo postali djelotvornim znakom Očeva djelovanja. Zbog toga je proglašen Izvanredni jubilej milosrđa kao posebno vrijeme za Crkvu, kako bi svjedočenje vjernika bilo snažnije i plodonosnije.

Nakon toga svećenik pozove vjernike:Braćo i sestre, uputimo se u ime Kristovo!On je put koji nas vodi u godini milo-

sti i milosrđa!

Svećenik pođe prvi, a za njim vjernici u procesiji prema ulaznim vratima katedrale, pjevajući koju prikladnu pjesmu: Ja se kajem; Prosti moj Bože; Smiluj mi se Bože, ili slično.

Nakon što svi uđu u katedralu, svećenik s am-bona moli molitvu:S.: Pomolimo se!

Blagoslovljen da si, Gospodine, sveti Oče! Ti si na svijet poslao svoga Sina, da bi prolijevanjem svoje Krvi u jedno skupio ljude razdirane i raspršene grijehom. Ti si ga učinio Pastirom i Vratima ovči-njaka, kako bi onaj tko uđe bio spašen te da oni koji ulaze i izlaze pronađu pašnjake života i milosti. Nebe-ski Oče, obdari svoje vjernike, koji su prešli preko ovo-ga praga, da budu primljeni u Tvoju prisutnost i da iskuse tvoje milosrđe. Po Kristu, Gospodinu našemu!N.: Amen!

Zatim svećenik pozove vjernike da, za primanje potpunog oprosta, ispovjede vjeru moleći Vjerovanje, te na nakanu svetoga Oca izmole Oče naš, Zdravo Mariju i Slava Ocu:S.: Vjerujem u jednoga Boga!N.: Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje,

svega vidljivoga i nevidljivoga.

I u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedino-rođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. Boga od Boga, svjetlo od svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga. Rođena, ne stvorena, istobitna s Ocem, po kome je sve stvoreno. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. I uskrsnuo treći dan, po Svetom Pismu. I uza-šao na nebo: sjedi s desne Ocu. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve, i nje-govu kraljevstvu ne će biti kraja. I u Duha Svetoga, Gospodina i živo-tvorca; koji izlazi od Oca i Sina. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi; koji je govorio po prorocima; I u jednu svetu katoličku i apostolsku Crkvu. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. I život budućega vijeka. Amen.

S.: Na nakanu svetog Oca: Oče naš... Zdravo Marijo... Slava Ocu...

S.: Pomolimo se! Gospodine, Bože svemogući, ti si izvor i počelo tjelesnoga i duhovnoga ži-vota. Molimo te, da tvoji vjernici, zadobiju oproštenje svojih grijeha, obranu od navala zloga i dar tvoje zaštite. U svome milosrđu, Gospodine, daruj im mir i utjehu kako bi, slobodni od svake opasnosti, mogli doći k tebi čista srca. Po Kristu našem Gospodinu.

N.: Amen.

Na završetku svi zajedno mole molitvu pape Franje za Godinu milosrđa:

Gospodine Isuse Kriste, ti si nas poučio da bude-mo milosrdni kao Otac nebeski i rekao nam da tko vidi tebe, vidi njega. Pokaži nam svoje lice i bit ćemo spašeni. Tvoj pogled, pun ljubavi, oslobodio je Zakeja i Mateja od robovanja novcu, a preljubnicu i Mariju Magdalenu od iskušenja da sreću traže samo u stvorenju; potaknuo je Petra da zaplače, nakon što te je zatajio,

4

a raskajanomu je razbojniku zajamčio raj. Daj da svatko od nas osjeti da je i nama upućena riječ koju si rekao Samarijanki: „O, kad bi znala dar Božji!“ Ti si vidljivo lice nevidljivoga Oca, Boga koji svoju svemoć očituje nadasve prašta-njem i milosrđem: daj da Crkva u svijetu bude Tvoje vidljivo lice, l ice svoga uskrslog Gospodina u slavi. Htio si da i tvoji službenici budu zaogrnuti sla-bošću kako bi gajili istinsko suosjećanje prema svima koji su u neznanju i zabludi. Učini da svatko tko pristupi tvojim službenicima osjeti

da ga Bog iščekuje, ljubi i da mu oprašta. Pošalji svoga Duha i sve nas posveti svojim poma-zanjem, kako bi Jubilej milosrđa bio godina milosti Gos-podnje te tvoja Crkva, u obnovljenome zanosu, uzmogne donijeti siro-masima radosnu vijest, proglasiti slobodu zatočenima i potlačenima te slijepima vratiti vid. Po zagovoru Marije, Majke milosrđa, to moli-mo tebe koji s Ocem i Duhom Svetim živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

Nakon toga slijedi „Slava Bogu na visini“.

poBožnoSt GoSpi SinjSkoj

Jedna od osnovnih značajki franjevačkog pa-storala u Provinciji je bila velika pobožnost prema Gospi, majci Božjoj i našoj. I danas su za Provinciju značajna neka marijanska svetišta, a ono „Sinjsko“ ima i šire značenje.

Kada je riječ o marijanskim svetištima, a njih na Zapadu ima daleko najviše, smatra se da su go-tovo uvijek nastajala u doba kriza pojedinih mjesta ili pokrajina. Može to biti politička, religiozna ili duhovna kriza, kada ljudi počinju osjećati ubitač-nu prazninu i smatraju da ih je Bog ostavio i tako izručio moći zla. I baš u takvim kriznim trenutcima pojavljuje se Gospa kao zajednička majka koja svoju djecu izbavlja iz ropstva, iz neposredne opasnosti, daje im slobodu i vraća ih u normalan život. Sama shema ukazanja Majke Božje redovito je dvostruka, rjeđe trostruka, i odvija se po već ustaljenom sce-nariju: opasnost (kriza), samotno mjesto, priprosta osoba iz nižeg društvenog sloja, najprije otpor, a zatim pristanak crkvenog (i državnog) autoriteta te, konačno, izgradnja svetišta na dotičnom mjestu. Svetište postaje mjesto čudesnih događaja i znakova gdje se slijeva mnoštvo vjernika koji tu građevi-nu osjećaju svetim mjestom i na nju gledaju kao na kuću Majke od milosti. U srcu puka Gospa je

uvijek Majka Božja koja nas upravlja i poziva na put vječnog spasenja, Majka ljudi koja nas štiti od zala i pomaže u zemaljskim nevoljama.

Kada je riječ o sinjskom marijanskom sveti-štu, odmah nas u svjetlu gore navedenoga pogađa činjenica da je ono nastalo kao i većina marijanskih svetišta u Europi. Nastalo je u opasnom i kritičnom trenutku za Sinj, Sinjsku krajinu i Dalmaciju: turska opsada sinjske tvrđave 1715. godine. Naime, 23. srpnja 1715, velika turska vojska pod vodstvom ge-nerala Mehmed–paše iz Bosne se spustila u Cetinu, opustošila sela i 5. kolovoza opsjela sinjsku tvrđavu koju je branilo tek oko 700 mletačkih vojnika zajed-no s izbjeglim narodom.

Strah je bio velik, jer su se bojali turske osve-te. U tom presudnom trenutku, odlučujućem za opstanak, kada nije bilo dovoljno vojske za obranu od neprijatelja vjere, narodu i braniteljima je pre-ostalo samo jedno: „nada protiv svake nade“, nada u pomoć s neba. Stoga se oni pod vodstvom fra-njevaca, usrdno mole pred slikom Majke od milo-sti i traže pomoć i zaštitu. U kriznim trenutcima ja-čaju i vjera i nada u Božju pomoć. Tako su molitve rađale vjeru, a vjera nadu u Božju pomoć i konačnu pobjedu nad mrskim neprijateljem. I nepobitna je

5

činjenica da se turska vojska naglo povukla „u noći između 14. i 15. kolovoza, kada je osvitao dan naše Zaštitnice, na nebo uznesene“, kako je zabilježio nepoznati pisac Dnevnika opsade.

Premda se mogu donijeti i neki naravni razlozi povlačenja turske vojske, ipak su svi branitelji bili duboko uvjereni da je to bilo djelo naše zaštitinice, Majke od milosti. I generalni providur u svojem iz-vješću od 16. kolovoza priznaje čudesnu činjenicu: „Bog je počeo dokazivati svoju svetu zaštitu ovoj provinciji oslobodivši prošle noći, na dan Uznese-nja Djevice veoma važnu tvrđavu Sinj, izmučenu krvavom opsadom goleme turske vojske“.

uloGa GoSpe SinjSke u životu pukaPobožnost prema Gospi teologija opravdava

time što je Marija Majka Božja „nerazrješivo združe-na s djelom spasenja svoga Sina: u Mariji se (Crkva) divi i uzvisuje najodličniji plod otkupljenja“ (II. Vat. Koncil, SC 103).

Za pučku pobožnost štovanje Marije ima sa-svim drugu motivaciju: narod smatra da Krist sliči svojoj majci. Pučka pobožnost se inspirira činje-nicom da je Marija kompletna žena koja je u sebi uspjela uskladiti svu ljepotu i svu krepost. Narod zato vrlo rado prihvaća sve atribute što ih teologi-ja pridaje Gospi (bezgrešno začeće, djevičanstvo, uznesenje, majka Božja) kao određene pojedinosti njezina potpunog savršenstva.

Jedan od glavnih razloga velike pobožnosti puka prema Mariji jest i samo shvaćanje Boga u kršćanstvu, koji je narodu i vjerniku istodobno tako blizak i tako dalek, pa je to kod vjernika stvorilo ne-običnu potrebu posrednika. Stoga marijanski kult, neobično raširen, upravo tako nalazi svoje najbolje tumačenje.

U kršćanskom je puku živo uvjerenje da ne treba, kada je riječ o Gospi, ništa činiti već jedno-stavno dopustiti da nas majka ljubi i štiti. Ona je „draga Majka“ svih ljudi koja među svojom djecom ne pravi nikakve razlike. Jednostavno „svi smo nje-zini ljubimci“.

Taj osjećaj bliskosti s Gospom veoma je znača-jan za pučku pobožnost zbog traženja milosti i Gos-pine zaštite, pa radilo se o ovozemaljskim potrebama ili o onima koje se tiču vječnog spasenja. Ta bliskost uvjetuje lakoću, smionost i ustrajnost molitve i za-zivanja da Gospa pomogne i usliši, kao i smjelost ponašanja i određenih čina koji se katkad čine da su na granici praznovjerja. To zazivanje i ponašanje

kadšto se osjećajno obogaćujuće i postaje življe i do-življenije ako se vrši u zajednici molitelja. Karakteri-stičan je primjer u tome ponašanje vjernika u Sinju, osobito za vrijeme procesije na Veliku Gospu, kada u njezinu sliku svi gledaju, mole, vapiju, uzdišu i na-stoje da je pošto-poto dotaknu.

Stoga i ulogu Gospe Sinjske treba tražiti u kon-tekstu pučke pobožnosti jer, čini se, da je ona baš najviše pučka. Da bi se ta uloga mogla uočiti, po-trebno je, kako to čine proučavatelji pučke pobož-nosti, najprije ispitati kvalitetu njezine prisutnosti u narodu, osobitosti te prisutnosti i njezino značenje za život puka. Tako ćemo doći i do spoznaje tko je Gospa Sinjska za narod, što je ona značila i što znači za stvarni kršćanski život.

kvaliteta i oSoBitoSti štovanja GoSpe SinjSke

Za južnohrvatski, osobito cetinski narod, Gos-pa Sinjska je kohezijska snaga, nešto što životu daje sigurnost zaštite i sigurne pomoći. Ta budna prisutnost Gospe Sinjske u snovima i nadi puka bila je i jest sasvim osobita. To je ljubav rođena u krvavom strahu i egzistencijalnoj potrebi. A svaka ljubav počiva na uvjerenju da onaj drugi ne vara, da ne glumi ljubav, nego da je iskren. A upravo to dvoje, ta dva prijeko potrebna uvjeta ljubavi, u Sinju su se ostvarila i ostvaruju. U svijesti toga puka živa je vjera da je u Sinju prisutna Majka od milosti koja ovaj dio domovine štiti od zala, bdije nad ognjištima i dijeli svoje milosti onome tko joj se iskreno utječe. Dakako, ta je svijest bila i jest najvažnija u Cetinskoj krajini, svijest koja je tu krajinu posebno prožela i stvorila osjećaj jedin-stva i obiteljske povezanosti, ali je i živo živa u cijeloj Dalmaciji i Bosni.

Gospa je za narod „premila majka“, od koje on spontano očekuje razne milosti. Ona je „čudo-tvorna“, a to znači: ona je djeliteljica i posrednica milosti. Temeljni je, dakle, odnos između naro-da i Gospe Sinjske odnos povjerenja, jer ona kao majka ne može a da ne pomogne onome tko je u nevolji i potrebi. To se najbolje primjećuje na licima vjernika i hodočasnika dok lizu oko Gos-pe i šapću joj i mole joj se. Ta molitva toliko je jaka, toliko čvrsta da naprosto traži uslišenje. Na tim licima kao da se čita poruka: „Dok nas ne uslišiš, ne prestajemo moliti“. Pred njezinim likom kao da je sve sjedinjeno u „dragu čaroliju“ uz molitve, ljubavi i nade. Taj odnos povjerenja je životan jer

6

počiva na iskustvu i vjeri da ona hoće i može po-moći. Tu je prisutna i svijest da ona dobro zna što je život i što je trpljenje, a kao takva onda je i spo-sobna shvatiti svaku bol, svaki križ i razočaranje, pomoći nevoljnima u „dolini suza“.

GoSpa SinjSka u životu puka

Već smo naveli prvu Gospinu ulogu u životu puka: ona je djeliteljica i posrednica raznih milosti. Narodu i njegovoj vjeri ona predstavlja blizinu Maj-ke u njegovu stvarnom životu toliko puta bolnu, mučenu i ogorčenu. Tako se stvorila svijest povje-renja i ljubavi prema Gospi Sinjskoj.

Bogatstvo odnosa s Gospom ne iscrpljuje se samo na tome, nego je ono i znatno šire. Ima i dru-ga veoma važna Gospina uloga za život puka, ona gotovo socio-psohološka: ona je tješiteljica žalosnih. Posebno je ona majka koja daje i vraća duševni mir. Taj mir duše očekuje se kao plod svega onoga što vjernik čini i radi za svoju Gospu: hodočasti joj, pjeva, moli se. On kao da očekuje da će mu Gospa uzvratiti na njegove žrtve koje on za nju čini.

Čini se da je to najbolje izraženo u hodočašći-ma. Vjernici kao da su tada uvjereni da idu u susret svojoj Gospi, da se pred njom pokažu, da ih ona utješi i udijeli taj toliko žuđeni mir. To je i spontana priprava za primanje sakramenata pomirenja, jer Gospa se ne smije moliti u grijehu; u stanju grijeha od nje se ne može očekivati mir i utjeha.

U Sinju je vidljivo i traženje utjehe u sasvim konkretnim životnim okolnostima. To su razne životne nedaće koje pritišću čovjeka i njegov život: bolesti, bolesti djece i rođaka; razne opasnosti, pu-tovanja, iseljeništvo; odlučujući trenuci života kao što su ženidba-udaja, rađanje. U takvim trenucima narod se spontano utječe Gospi Sinjskoj da bi dobio njezinu pomoć i zaštitu. To traženje pomoći i zaštite vršilo se i vrši se na razne načine: molitvom, obilaže-njem oko Gospe (liženje), bosonogim hodočašćem, određenim oblikom zavjeta.

Naravno, i to traženje pomoći uključuje povje-renje, ali i određenu želju za sublimacijom i nadi-laženjem nestabilnosti vlastita ili djetetova života. To je onda kao nekakva injekcija života da se ne zapadne u očaj. To je otvaranje vrata nadi i vjeri u bolje sutra, u samu transcedenciju, jer su sve to izazvale okolnosti kada se više nije mogla očekivati pomoć od čovjeka već samo od Majke.

Ta Gospina uloga značajna je i po tome što ona nije ograničena na kultne čine i na svetište,

već je to njezina svagdanja uloga u svim prigo-dama i mjestima. Stoga je vjerniku Gospa Sinjska bliska, ona mu je svakidašnja, ona koju on svaki dan moli i slavi. Iz istih pobuda taj vjernik i ima Gospinu sliku u svojoj kući i stanu, u svome nov-čanikuj ili o svome vratu.

Fra Luka Tomašević

Došli su svojoj Gospi...

7

ČUDOTVORNA GOSPA SINJSKA I „ALKA“ (V.)

Zlatna kruna - Svjedok Čuda

Sve se odvijalo vrlo brzo. Ostaviti svoju Cr-kvu i Samostan, svoje korijene, svoje ognjište, fratri su s narodom morali bez odlaganja poći „na put bez sna…“ Ponijeli su što su mogli: sveto posuđe, litur-gijsko ruho, knjige… Ponesoše i najdraže i najveće blago svoje - Sliku Majke od Milosti.

iZBjeGlice iZ rame

U Sinju ni kuće ni kućišta. Nema krova nad gla-vom… Pođoše dalje. Zaustaviše se kratko u Dicmu, pa u Klisu. Privemeno se skloniše u Splitu, u davno napuštenu benediktinsku opatiju sv. Stjepana „pod borovima“, naumiše graditi Samostan uz crkvicu na Pojišanu. Uskoro otkupiše kuću uz bunar na Dobromu i tu ostadoše do dana današnjega (danas je tu Crkva i Samostan Gospe od Zdravlja.)

Kad se u Sinju nekako skućiše, jedni ostadoše u Splitu, a drugi se vratiše u Sinj.

Uskoro, fra Ante Pletikosić, izbjeglica iz Rame, privremeno nastanjen u Splitu, jedne noći, sam, bosonog, zaputi se u Sinj noseći svoje najveće blago - Sliku Majke od milosti. Bila je to prva i najstarija procesija s Gospinom Slikom, bila je i najmanja - sam fra Ante, i najdulja (Split-Sinj). Kako li je tu svetu noć pobožno probdio i hodočasnički proživio dobri fra Ante!

Tako je konačno Gospina Slika došla u Sinj.I došlo je vrijeme da su fratri s narodom, na

ledini, ispod tvrđavice Kamičak, počeli graditi Cr-kvu i Samostan. Kad glavne radove odradiše, u novu Crkvu Gospinu Sliku unesoše, nadajući se da će tu ostati zauvijek.

rat, Smrt ili ropStvo

No, kad u srpnju 1715. godine silna turska vojska navali na Cetinsku krajinu, fratri brzo odesoše Sliku u Tvrđavu i postaviše na oltar sv. Barbare. Vojnici i na-rod obradovaše se, kad vidješe da je k njima stigla Slika i fra Pavao Vučković sa šestoricom fratara.

Dok su turski topovi svaki dan udrali po zi-dinama Grada, a vojnici se hrabro branili, svi su drugi pred Slikom plačući molili svoju Gospu da ih oslobori od ljutoga neprijatelja. Poslije višednevnih borba, neprijatelji su 14. kolovoza organizirali ve-liki i snažni juriš. Bilo je puno mrtvih i ranjenih…

I dok su branitelji cijelu noć očekivali ujutro novi juriš, dogodilo se nešto neočekivano. Mjesto strašnoga juriša, neprijatelj se glavom bez obzira dade u bijeg… Pobjegoše. Na blagdan Velike Gospe grad Sinj ostade u svojoj slobodi i svomu miru.

neBo darovalo SloBoduJuraj Balbi, vojnički i civilni zapovjednik Sinja,

odredio je da se slavi svečana sv. Misa i u procesiji je s vojničkim časnicima nosio Gospinu Sliku. U sli-žbenom izvješću generalu Anđelu Emu (providu-ru-poglavaru Dalmacije i Albanije, koji je stolovao u Zadru), piše da su novi dan, 15. kolovoza, ”radosno proslavili Uznesenje Djevice Marije na nabo, štujući njezinu Svetu Sliku, prenesenu (prije par dana) iz nove Crkve u Varošu, u Crkvu na ovoj Tvrđavi. Njoj smo predali naša srca u znak zahvalnosti za njezinu čudotvornu pomoć i zaštitu.” Zapovjednik Balbi svoje izvješće (rukopis na 23 stranice) završava ovim riječima: “Takav je ishod opsade i oslobođenje ove utrde, koju je zaštitila velika Djevica Marija…”

General Anđelo Emo poslao je to Balbijevo Izvješće Ivanu II. Corneru, mletačkom duždu (pred-sjedniku Republike i Vlade). U popratnom pismu piše: “… Šaljem popis broja i sastava četa, koje su sačinjavale tu (tursku) vojsku… U tom popisu ima više nego ikada razloga da promatramo Božje mi-losrđe prema našoj državi.” U pismu koje je general Emo poslao svim zapovjednicima voljske u Dalma-ciji i Albaniji napisao je i ove riječi: “Bog je počeo dokazivati svoju svetu zaštitu pokrajini Dalmaciji, oslobodivši prošle noći, na dan Uznesenja Djevice Marije, veoma važnu Tvđavu Sinj… Treba zahvaliti Božjoj ruci što je ojačala naše branitelje da spasi po-krajinu Dalmaciju.” U istom je pismu naredio da se u

8

svim mjestima slave sv. Mise zahvanice, da se pjeva himan “Tebe Boga hvalimo” i da vojnici pozdrave sinjsku pobjedu počasnom paljbom iz topova.

Mletački časnik, koji nije zapisao svoje ime, ostavio je svoj “Dnevnik opsade” (koji se čuva u Arhivu Samostana u Sinju) u kojemu je zapisao: “Posadu je krijepila božanska pomoć… i na dan naše Zaštitnice ostadosmo oslobođeni od opsade…”

Dakle, državni dužnasnici, vojnički i civilni zapovjednici, u službenim izvješćima javno svjedoče da je pobjeda pod Sinjem veliki dar Neba, dar Boga velikoga po zagovoru Majke od milosti.

U Splitu je Stjepan Cupilli, nadbiskup, sutradan (16. VIII.) predvodio zahvalnu procesiju sa Slikom Gospe od Pojišana do katedrale, u kojoj je slavio svečanu sv. Misu, održao prigodnu propovijed i svi su pjevali himan “Tebe Boga hvalimo.” Mornari su u splitskoj luci s usidrenih brodova topovskom paljbom pozdravljali Gospu. Nadbiskup je sutradan pošao u Sinj i (18. VIII.) s narodom i branitelji-ma također slavio sv. Misu zahvalnicu za darovanu pobjedu.

Genaral A. Emo svjedoči o djelovanju frata-ra i ističe ovo: ”Zatvoreni redovnici u Tvrđavi naj-većom brižljivošću nastojahu o duhvnoj brizi oko ginućih od topova i ranjenih od pušaka i drugoga oružja, ne prestajući hrabriti borce da brane grad,

a osobito starješina otac Pavao Vučković s ostalim ocima, lativši se mača, izgledom i glasom sokoliše vojnike da brane svoj grad.”

Zlatna krunaZapovjednik Juraj Balbi na sam dan pobjede,

na Veliku Gospu, predložio je časnicima da dadu svoj prilog, kad prime prvu plaću. Tim će se novcem isplatiti troškove za kovanje zlatne krune, kojom treba okruniti Sliku Gospe od Milosti kao znak za-hvalnosti za darovanu pobjedu i slobodu. I doista, časnici su skupili 80 zlatnih cekina i poslali dvojicu poslanika u Mletke da dadu kovati zlatnu krunu.

Tom krunom Stjepan Cupilli, nadbiskup, na Gradu, 22. IX. 1716. god. svečano je okrunio Sliku Majke od Milosti. Branitelji, narod i fratri tim su slavljem javno zahvalili Bogu i Gospi na darovanoj pobjedi i slobodi.

„BorBa“ Za GoSpinu SlikuFratri su poslije svih slavlja htjeli vratiti Sliku

Gospe od Milosti u njezinu crkvu, iz koje su ju od straha pred turskom vojskom u srpnju donijeli u crkvicu na Tvrđavi. Kad su branitelji (časnici i voj-nici) doznali što fratri žele, žestoko su se usprotivili.

Slika Majke od Milosti bez ukrasa... ... s krunom i ukrasima

9

Dugo su pregovarali, ali branitelji nikako nisu htjeli pristati da se Slika vrati u Crkvu. Fratri su se žalili Nadbiskupu koji je napisao pismo i zatražio da se Slika vrati. No, branitelji su odgovorili da njima Nadbiskup ne može zapovijedati. Ponovno su se fratri žalili gerneralnom providuru u Zadru. On je postupio isto kao i Nadbiskup, ali opet nije bilo nikakve koristi.

Tada je fra Pavao Vučković bio prisiljen otputo-vati u Mletke sa svom potrebnom dokumentacijom.

Kad u grad mi fratri ulizosmo, nađosmo da se vas grad uzbunio i da ne dadu nipošto Gospu iznit. Ulizosmo u Palac, gdi se bijahu skupili svi ofićali (časnici). Fratri da se ispuni zapovid prin-cipova, ofićali da se u Gospu ne tiče, doklen i oni svoje razloge principu ne prikažu. Ele, najposli providur reče:

• Princip zapovida, a general naređuje, ja sam dužan poslušat.”

Naslovna stranica rukopisa fra Petra Filipovića, prva pisana povijest Gospe Sinjske (1757.)

Konačno je uspio dobiti “dukalu”, tj. dekret samoga dužda s naredbom da se Slika mora vratiti vlasnici-ma, tj. fratrima. Bilo je to 1721. godine, a tada je bio generalni providur Dalmacije Franjo Diedo. Fra Pe-tar Filipović, svjedok koji je u svemu tomu sudjelo-vao kao očevidac, zapisao je ovo: ”Diedo dobrovljno dukalu opsluži i udilj pisa knjigu Antunu Mariji Semitecolo, tad providuru sinjskom, naređujući mu, da ima odluku i naredbu principovu ispunit… Rečenu, dakle, knjigu generalovu ponese iz Splita u Sinj otac fra Lovro Ljubušanin iliti Šitović i so-bom uze oca fra Brnu Ragužela iliti Pavlovića i dva đaka, tj. fra Marka Smolju I mene. U Sinj dođosmo oko dvajest uri i biše dan subotnji, ali se ne spomi-njem na koliko miseca kolovoza. I u istu večer otac fra Jure Ivanović rečeni Pločanin, Ljubušak, Ragu-žeo i fra Bono Mačukat providuru knjigu pridadoše. Semitecolo, budući naš velik gospodar i prijatelj svesredno zapovid principovu i generalovu reče ispunit. I tako fratri s njim utvrdiše, da sutra ujutro dođu s proćešionom Gospu dignit. Međuto, ode glas po misti bližnjih da se sutra Gospa iz grada ima iznit. Kad osvanu nedilja, puk se veliki skupi i oko 14 uri uputi se proćešion gradu, ali grad nađosmo zatvoren. I nikoga unutra pustit ne ktiše, nego same fratre i s njima bratime mrtvi duša.

Kad ofićali vidiše odluku providurovu, rekoše svi da oni ne dadu krunu, koju su svojim troškom učinili. Srićom tad ovdi nahođaše se general Spar, koji biše general od oružja, najpri luteran pak kato-lik, koji na te riči prid providurm reče:

A tko će se nać da će metnut ruku na onu Pri-liku i s nje skinut onu krunu? Ja sam bio eretik, a sad sam po milosti Božjoj katolik, i ne bi to nigda za moju glavu učinio. A to ćete vi učinit koji ste se kršćani rodili?

Pak izvadi kesu punu cekina i reče ofićalom:• Odi naprid svak i uzmi što je tko u krunu dao!• Tada svi umuknuše, a providur reče fratrom:• Pođite u crkvu i najpri prid Gospom Misu

pivajte, pak ju onda uzmite i nosite.Odosmo udilj u crkvu svetoga Mihovila i tr-

kom Misu pivasamo. Kako se Misa dospi, s velikom hitnjom Gospu na dvor ponesosmo i kad s njom k vratima grada dođosmo, onda nam vrata otvoriše.

Da je tada bilo vidit plač i oni koji bijahu u gra-du i onoga puka koji bijaše na dvoru. Prvi plačući od žalosti, a drugi od velike radosti. Istinito, i kamen bi proplakao!

Odtolen se proćešion s Gospom povrati na-trag, fratri pivajući duhovne pisme, a puk plaču-ći i Bogu zafaljujući da ji biše uslišio. I tako ju do

10

Crkve dopratismo i na oltar u njezinu kapelu postavi-smo. I opet se piva i druga Misa. Na oltaru bi fra Bono Mačukat, a pripovida fra Lovro Ljubušanin i učini pofalno govorenje od milosti naše privelike Odvit-nice i kako je Bog po njoj od tolike turske srdžbe ovi grad i ovo misto, o komu, može se reći, sva Dalmacija visaše, oslobodio; također i dužnost našu, s kojom je imamo sve to veće štovat, mnogo priporuči.

Budući pak da su ofićali svojim vojnikom obe-ćali jaspre (novac) dat, ako bi ju ukrali i opet u foticu donili, fratri se utekoše istomu generalu, koji jim dade mandat i knjigu na providura sinjskoga. Ali sa svim tizim bili bi doisto opravili posao, da fratri ne budu noćne straže pomljivo čuvali, i to više od tri miseca.

Evo mandat i knjiga, koji se nahodi u arkiviju u Zadru” (fra Petar donosi prijepis obaju dokumenta na talijanskom jeziku).

ZaGlavak

Tih nekoloko podataka, koji su uzeti iz vjero-dostojnih vrela i ozbiljnih pisaca, jasno svjedoče o velikoj i jedinstvenoj činjenici da su naši pređi doista duboko i čvrsto vjerovali da je Gospodin Bog svemoguć, da neizmjerno ljubi ljude i da je uvijek spreman pomoći svima ljudima u njihovim poteškoćama i mukama, ako ga iskreno mole i ako se utječu Blaženoj Djevici Mariji, Majci Isusa Krista, Majci Crkve i Majci našoj. Isus je ustvrdio: “Sve je moguće onomu koji vjeruje” (Mk 9,23). “Hrabro, kćeri, vjera te je tvoja spasila” (Mt 9,22).

Evo samo jedna riječ o postupku branitelja. Fratri su s pravom htjeli vratiti Sliku u Crkvu pod Kamičkom, a branitelji nisu imali pravo zadržati Sli-ku na Tvrđavi kao da je njihovo vlasništvo. No, treba razumjeti i branitelje. Oni nisu htjeli “ukrasti” Sliku, da bi postali njezini vlasnici, da bi njom mogli raspo-lagati kao gospodari, pa je možda i prodati. To nika-ko! Oni su vjerojatno razmišljali ovako: neprijatelj je bio snažan, a nas braniteljo malo. Mi smo se hrabro branili, ali je turska sila bila višestruko nadmoćnija. Stoga su ne samo fratri i narod, nego i branitelji, tj. vojnici i časnici, po danu i po noći usrdno i pobož-no molili pred Slikom Majke od Milosti. Kad su na Veliku Gospu ujutro vidjeli da pod Gradom nema ni jednoga turskog vojnika, bili su duboko uvjeni da je obrana i pobjeda dar Neba, dar Majke od Milosti, kojoj su se molili pred njezinom Slikom. Stoga su oni u toj Slici vidjeli svoju pobjedu, svoj spas, svo-ju slobodu, svoju Nebesku Majku i Kraljicu, koju neizmjerno i iskreno ljube i poštuju. Ta ljubav i to

poštovanje su ih natjerali da na bilo koji način zadrže Sliku. U njihovoj “borbi” za Sliku treba prepoznati ljubav, poštovanje i zahvalnost Gospi za darvanu pobjedu. Ne može se opravdati njihov postupak, ali možemo razumjeti da su to učunili iz poštovanja i lju-bavi prema Gospi i njezinoj Slici.

Ta pobožnost i ljubav branitelja prema presve-toj Bogorodici Mariji ista je kao pobožnost bezbroj-nih vjernika kroz proteklih dvadeset stoljeća. To po-tvrđuje i povijest svih Marijinih svetišta po svijetu. To potvrđuje štovanje Slike Majke od Milosti, koja je danas poznata pod nazivom “Čudotvorna Gospa Sinjska”. Tri stoljeća Gospina Svetišta u Sinju zapravo je veličanstvena procesija, duga tri stotine godina, u kojoj je sudjelovalo stotine tisuća pobožnih vjernika, koji su svjedočili svoju vjeru i ljubav prema Nebe-skoj Majci Mariji, koju vjernici na poseban način štuju u Slici, u njezinu Svetištu u Sinju.

Imao je prvo fra Ante Jadrijević, profesor bi-blijskih znanosti, kad je u svojoj himni Gospi na-dahnuto uskliknuo:

O Gospe Sinjska, Djevo sveta, Divno Te, divno proslavi Bog. Slave Te glasi svega svijeta, Premila Majka puka si svog. Na Tebi neba blista se kras. O Gospe Sinjska, budi nam spas!

Pomogla Ti si svomu puku, Kadno pod Sinjem bjesnio boj. Pruži nam I sad svoju ruku. I sad u borbi narod je Tvoj. Da ustrajemo, moli za nas! O Gospe Sinjska, budi nam spas!

Dakle, pjesnik je s pravom u stihove zaodjenjuo drevne kršćanske istine: da je, naime, dobri Bog pro-slavio Presvetu Djevicu Mariju, a ona je uvijek dobra, milostiva i darežljiva Majka svojoj dragoj djeci.

literatura:Giornale (Dnevnik), ASS, fasc. XIX, br. 40; Bulletino di archeologia…, VIII/1885, 75-80.Fra Petar Filipović, Raspisanje od čudnovate Prilike Divice Marije… spisano godišta 1757, ASS, br. 10.O. Stipan Zlartović, Franovci Države Presvet. Odkupitelja i hrvatski puk u Dalmaciji, Zagreb 1888, 488.Fra Ivan Marković, Sinj i njegovo slavlje, Zagreb 1898, 35-41; Isto, reprint, Sinj 1998, 28+140.Fra Josip Ante Soldo, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, I, Sinj 1995, 260; Isto, II, Sinj 1997, 464.Ivan Kolzlica, Alka u politici i politika u Alki, Zagreb 2014, 316.Marko Rimac-Josip Dukić, Opsada sinjskoga grada - Assedio della piazza di Sinj 1715, Split-Sinj 2015, 104.

Fra Gabrijel Jurišić

11

Za jubilej 300. obljetnice krunjenja slike Ču-dotvorne Gospe Sinjske rodila se i ostvarila izvrsna ideja da smo od milodara Gospinih štovatelja izradili krunicu od zlata, tj. „Zlatnu krunicu Čudotvorne Gospe Sinjske“, koja će točno na 300. Obljetnicu, 22. rujna biti blagoslovljena i postavljena na vidnom mjestu u njezinoj Crkvi. To je zahvalni dar franjevaca čuvara njezina Svetišta i njezinih štovatelja ne samo za pobjedu prije 300 godina, nego i za pobjedu u Domovinskom ratu, kada su naši hrabri branitelji, s krunicom oko vrata, išli braniti svoju vjeru, svoju obitelj i svoju Domovinu, a njihove su obitelji, poseb-no majke i žene, sestre i kćeri stalno mislile na njih moleći Gospinu krunicu.

Idejno rješenje Krunice izradio je akademski kipar Kuzma Kovačić. Križ na krunici nadahnut je oblikom starohrvatskog križa. Zrna krunice čine ma-nje i veće nepravilne kuglice od zlata, povezane lanči-ćem u obliku hrvatskog tropleta, a obogaćene dodat-nim efektom bljeska (ravne sitne plohe, sitne kuglice...).

Na četiri veća zrna koja odvajaju desetice kru-nice, utkani su sveti likovi vezani uz naše Svetište: sv. Nikola Tavelić, bl. Alojzije Strepinac, fra Pavao Vučković i fra Rafo Kalinić.

Jubilarni medaljon povezuje cijelu krunicu, koji prikazuje lik Čudotvorne Gospe Sinjske.

Pet većih zrna koji povezuju križ i medalju ima-ju simbole: Bogorodice („Ave Maria“), vjere (križ), ufanja (sidro), ljubav (srce) i lik uskrslog Krista.

Na zrncima krunice s četiri spomenuta portreta upisana su njihova imena.

Bogu i Gospi zahvalni franjevci i štovatelji Ču-dotvorne Gospe Sinjske.

Za svečanu proslavu 300. obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske pripremat ćemo se trodnevnicom od 22. do 25. rujna, a vanjska proslava

Zlatna krunica Čudotvorne GoSpe SinjSke u priGodi 300. oBljetnice krunjenja

na nacionalnoj razini bit će u nedjelju, 25. rujna 2016. zajedno s predvoditeljem tog slavlja msgr. Marinom Barišićem, splitsko-makarskim nadbiskupom.

Dok slavimo tristoti jubilej danas se u tolikim dijelovima svijeta svakodnevno bilježe nova kr-voprolića i nasilja. Ponovno otkriti krunicu znači uroniti u razmatranje otajstva Krista, koji je „mir naš“, koji od dvoga učini jedno, pregradu razdvoj-nicu, neprijateljstvo razori u svome tijelu (Ef 2,14).

Isto tako molitva Gospine krunice za svaku kr-šćansku obitelj, prvotnu stanicu društva, koja je sve više ugrožena, na ideološkoj i političkoj razini, sila-ma koje žele razbiti njezinu cjelovitost, pobuđujući u ljudima strah za budućnost te temeljne i nezamje-njive ustanove, i zajedno s tim u tristotom jubileju za budućnost našega hrvatskog naroda u godini milosrđa i krunjenja njezina blagog lika molimo:

Svrni svete oči blage, Sa oltara, Majko tvog, Iz te tvoje slike drage koju slavom resi Bog.Pogledaj nas, moćna Djevo, Usliši nam molbe glas! Pred tobom nas smjernih evo. O pogledaj, Majko, nas!

Fra Petar Klapež

(1716. - 22. rujna - 2016.)

Svim darovateljima zlata i novčanih priloga za Gospinu Krunicu od srca zahvajujemo. Za sve dobročinitelje našega Svetišta i Samostana svake subote u 8 sati na Gospinom oltaru slavimo sv. Misu i molimo Gospinu krunicu.

Repliku zlatne i srebrne Krunice Čudotvorne Gospe Sinjske po prihvatljivim cijenama može se nabaviti u našoj suvenirnici

12

ožujak

20.-26. veliki tjedan i vazmeno trodnevlje

Na Cvjetnicu u samostanskom dvorištu održan je blagoslov maslinovih grančica i vjernici su u pro-cesiji pošli u Crkvu na sv. Misu i Muku po Luki, koju je pjevao fra Antonio Mravak i Mješoviti zbor Svetišta pod ravnanjem fra Jure Župića i s. Jelene Mijić.

U 14 sati u Crkvi je počela tradicionalna eu-haristijska pobožnost četrdesetosatnog klanjanja („kvarantore“), koje će trajati do Velike srijede u 12 sati. Svakoga dana vjernici će moći obavljati klanja-nje Presvetom Oltarskom Sakramentu od 9,30 do 18 sati. Klanjanje završava u Veliku srijedu u 12 sati.

Na Veliki četvrtak Misu Večere Gospodnje predvodio je fra Petar Klapež, gvardijan, s desetori-com svećenika. Propovijedao je fra Antonio Mravak, a pjevao Mješoviti zbor Gospe Sinjske. Dvanaestori-ca „apostola“ bili su predstavnici pojedinih naselja sinjske župe. Poslije obreda prijenosa Svetootajstva, nastavljeno je pjevanje "Gospina plača" i u 22 sata održana je Getsemanska ura.

25.Na Veliki petak obrede Muke Gospodnje pred-

vodio je fra Ante Bilokapić, župnik. U obredima su sudjelovali fra Petar Klapež, fra Antonio Mravak,

ljetopiS Svetišta i župe

fra Dujo Jukić, ministranti, alkari, alkarski mom-ci i veliko mnoštvo vjernika. Dio vjernika pratio je obrede preko videozida u samostanskom klaustru. Muku po Ivanu pjevao je fra Antonio Mravak, a pojedine uloge u Muci pjevali su članovi Mješovitog zbora. Propovijedao je o. gvardijan. Poslije sv. pri-česti bila je procesija s Presvetim Oltarskim sakra-mentom ulicama Sinja. Poslije procesije Mješoviti zbor je pjevao stari sinjski napjev „Ispovidite se.“

U cijelom Tjednu vjernici su imali prigodu za sakramenat sv. ispovijedi.

Obrede Vazmenog bdjenja predvodio je o. Žu-pnik. Fra Dujo Jukić, đakon, pjevao je hvalospjev "Exultet". Čitanja iz Starog zavjeta čitali su predstav-nici molitvenih zajednica. Kad je Župnik zapjevao "Slavu" zazvonila su sva zvona. Vrhunac Vazmenog bdjenja bila je sv. Pričest brojnih vjernika. Pjevanje je animirao Mješoviti zbor Gospe Sinjske. Obavljen je blagoslov uskrsnih jela.

Na Uskrs su svete mise slavljene po nedjeljnom rasporedu.

travanj

11.-15. nova provincijska uprava

U Franjevačkom samostanu fra Ante Antića u Splitu na Trsteniku Provincijski kapitul započeo je koncelebriranom sv. Misom, koju je vodio fra Još-ko Kodžoman, provincijal i predsjednik Kapitula, na kojemu sudjeluju članovi definitorija, gvardija-ni i izabrani deputati (ukupno 53 člana).

Trećega dana Kapitula izabrani su novi članovi provincijske uprave: fra Petar Čirko, fra Ivan Čupić, fra Dušan Džimbeg, fra Tino Labrović, fra Ivan Maletić i fra Zvonko Tolić.

Iz sinjskoga samostana na Kapitulu su bili: fra Antonio Mravak, fra Petar Klapež i fra Gabrijel Jurišić.

(OŽUJak-kOLOVOZ, 2016.)

13

20. dan svećenika cetinskog dekanata

U Župi sv. Mihovila u Trilju susreli su se sveće-nici Cetinskog dekanata na poziv don Stipe Ljubasa, dekana. Susret je započeo je misnim slavljem koje je predvodio dr. don Josip Delić, sudac na crkvenom sudu u Splitu. U koncelebraciji je bilo još 15 sve-ćenika. U propovijedi je don Josip istaknuo likove Pavla i Barnabe koji su svoj život stavili u službu Isu-sa Krista i širenja Božje riječi pod vodstvom Duha Svetoga. Na kraju je don Josip predvodio molitvu odrješenja za sve pokojne svećenike, redovnike i re-dovnice koji su službovali u Cetinskom dekanatu.

U drugom dijelu programa, u dvorani župne kuće, fra Antonio Mravak predstavio je rad petog pastoralno - katehetskog susreta svećenika koji je održan u Zagrebu na Kaptolu (24. i 25. II.) o temi "Crkva je Božja obitelj u svijetu".

Dr. don Josip Delić održao je predavanje o razlozima za pokretanje parnice na crkvenom sudu kojim bi se dokazala nevaljanost ženidbe. Izlaganje je se temeljilo na zaključcima Izvanredne sino-de biskupa koja se održala u Rimu 2015. godine. Nakon izlaganja svećenici su predavaču postavili više pitanja na koja je spremno odgovarao. Dekan je zahvalio predavačima na izlaganjima i braći na raspravi i najavio je hodočašće župa Cetinskog deka-nata sv. Dujmu, zaštitniku Grada Splita. Hodočašće se održalo 1. svibnja u 19 sati u katedrali.

21.-24. dani Frame Gospe Sinjske

Dane FRAME organizirali su članovi u suradnji sa Župom i Svetištem Gospe Sinjske. U četvrtak je održana tribina na temu „Zašto vjerujem?“ Gost je bio Željko Babić, trener Hrvatske rukometne reprezentacije u pratnji duhovnika fra Filipa Budi-ća. Izbornik je ispričao svoj životni put od Neretve do Zagreba, početak prvih sumnji od 16. godine

života i traganje za smislom. Susret s Međugorjem bio je pronalazak nade i mira te početak bolnog procesa suočavanja s lošim navikama starog načina života. Posebno je govorio o Europskom prvenstvu u Poljskoj 2016. godine i putu do osvajanja brončane medalje. Slušatelji su postavili mnogo pitanja, na koja je izbornik rado odgovarao.

Na kraju susreta o. Gvardijan je uručio izbor-niku prigodne darove i zaželio njemu i igračima da se s Olimpijskih igara vrate sa što boljim rezul-tatom. U glazbenom dijelu nastupio je vokalno-in-strumentalni sastav Zajednice mladih Župe Gospe Sinjske.

U petak je glumačka sekcija FRAME izvela predstavu „Brat Sunce“, koju je režirao fra Lukica Vojković, duhovni asistent FRAME u Metkoviću, a scenografiju je darovalo Pučko kazalište iz Sinja. Glavni lik predstave je mladić Franjo koji sa svojim prijateljima govorio o problemima koji zaokupljaju današnjeg mladog čovjeka. Mladić razmatra detalje iz života sv. Franje i pronalazi smisao života. Glumili su framaši: Iva Šuste, Moreno Vuković, Petra Ugrin, Stipe Dinarina, Ana Batarelo, Ema Jenjić, Božena Škalic, Josip Jurić-Šolto, Stipe Buljan, Borna Toma-šević, Tomislav Radić i Tomislav Kovačević.

U subotu je u crkvi Gospe Sinjske održano slavlje primanja novih članova u mjesno bratstvo FRAME. Nakon osmomjesečne priprave 55 mladića i djevoja-ka poželjelo je izbliza upoznati i slijediti Isusa Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga. Obred je predvodio fra Antonio Mravak, duhovni asistent FRAME.

U nedjelju preko večernje sv. Mise održano je slavlje davanja i obnove obećanja. Tim činom fra-maši su izrekli da će živjeti svoj krsni savez s Bogom posvećujući svoju mladost Kristu da žive Evanđelje u bratstvu Franjevačke mladeži. Prvi put obećanje je dalo 25 framaša, a 11 ih je obnovilo obećanja. Obrede obećanja predvodio je fra Kristijan Šilić, asistent FRAME za Splitsko-dubrovačko područ-je, a u koncelebraciji su bili fra Ante Bilokapić, fra Stipe Šušnjara i fra Antonio Mravak. Pjevao je Zbor franjevačke mladeži pod vodstvom fra Jure

14

Župića i s. Jelene Mijić. Uz roditelje framaša u slav-lju su sudjelovali i predstavnici FRAME iz Vrgor-ca i Gospe od Zdravlja iz Splita.

23. „Zlatni pir“

Ivan Tomašević i Ivka r. Ivković su proslavi-li „zlatni pir“, tj. 50 godina braka. Okruženi dje-com i unucima pred župnikom fra Antom Bilokapi-ćem obnovili su bračni zavjet i zahvalili Bogu i Gospi za pet desetljeća zajedničkoga bračnog života.

U Matici vjenčanih Župe Gospe Sinjske zapisa-no je da su Ivan i Ivka sklopili brak 23. travnja 1966., pred župnim vikarom fra Ivonom Lucićem. Kumovi su bili Boško Pavić i Frano Tomašević.

Ivanu i Ivki želimo obilje Božjeg blagoslova!

25. djelitelja krizme s krizmanicima

U crkvi Gospe Sinjske održan je susret djeli-telja Krizme s kandidatima, roditeljima, kumovi-ma i katehetama. Susret je vodio dr. don Alojzije Čondić, profesor pastoralne teologije na KBF-u u Splitu i djelitelj Krizme u nedjelju 1. svibnja. Don Alojzije je kandidate pozvao da budu hrabri u živ-ljenju i svjedočenju vjere. Koristeći se slikom druš-tvene mreže facebook, na kojoj mnogi mladi stječu nove prijatelje te s njima dijele fotografije, pozvao ih je da tako i oni budu otvoreni za Isusa i da mu otvore svoj životni prostor. To je potkrijepio izrazom "face" i "book" želeći naglasiti da u prijateljstvu s Isusom otkrivamo njegovo milosrdno lice, a u Riječi Božjoj vjeru i istinu koja govori da je Isus kao prijatelj s nama uvijek.

26.S kandidatima, roditeljima i kumovima susreo

se je i dr. don Nediljko Ante Ančić, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije i djelitelj Krizme. Don Nediljko je mladima naglasio tri bitna elementa koji trebaju biti vidljivi u životu praktičnog vjernika kršćanina: molitva, život s Crkvom po sakramen-tima i dobra djela. Posebno se obratio poticajnim riječima roditeljima krizmanika da ustraju na putu odgoja i prenošenja vjere svojoj djeci.

30. travnja i 1. svibnja Slavlje svete krizme

Prvoga dana sakrament Krizme primilo je 139 krizmanika iz raznih dijelova Župe. Sakra-menat krizme dijelio je don Nediljko Ante An-čić. U koncelebraciji su sudjelovali: fra Petar Klapež, fra Ante Bilokapić, fra Kristijan Šilić, fra Frano Pupić, fra Eugen Poljak, fra Stipe Šušnjara, omiški gvardijan fra Filip Budić, župnik Otoka fra Miro Ančić i fra Dujo Jukić, đakon.

Krizmanica Antonija Matić je u ime svih kriz-manika pozdravila don Nedjeljka Antu Ančića. Krizmanici Josip Grčić i Božena Matić čitali su li-turgijska čitanja, a krizmanica Ana Batarelo pjevala pripjevni psalam. Molitvu vjernika predmolili su Petra Ivković i Bernard Modrić. U homiliji mons. Ančić pozvao je krizmanike da budu otvoreni da-rovima i poticajima Duha Svetoga i da riječ Božja u njihovim srcima pronađe plodno tlo. Kod obnove krsnih obećanja sedmorica krizmanika Tea Liović, Karlo Jagnjić, Marija Elena Jurko, Sara Lipotić, Petar Krešimir Jukić, Neven Radinović i Karlo Doma-zet su držali upaljene svijeće koje su simbolizirale

15

sedam darova Duha Svetoga. Slavlje podjele sakra-menta Krizme uzveličao je Mješoviti zbor Župe pod ravnanjem fra Jure Župića i s. Jelene Mijić.

SviBanj

1.Drugi dan slavlja sakramenta Krizme primilo

je 140 krizmanika. Podijelio je sakramenat dr. don Alojzije Čondić, a koncelebrirali su fra Ante Bilo-kapić, fra Petar Klapež, fra Stipe Šušnjara, fra Tino Labrović i fra Dujo Jukić, đakon.

7. novo vodstvo Frame

Izborna skupština FRAME održana je u subotu u Samostanu Gospe Sinjske. Sudjelovala su 23 fra-maša s pravom glasa. Predsjedala je Mateja Lončar, predsjednica područnog bratstva, zapisničar je bio Jakov Tolić, a sudjelovao je i fra Antonio Mravak, duhovni asistent.

Za predsjednika je izabran Dujo Botica, a za potpredsjednika Frano Munivrana. Ponovno je izabrana Iva Šuste, za tajnika Stipe Dinarina i bla-gajnika ponovno Josip Krolo. Svi su prisegnuli da će odgovorno vršiti službu za dobro Crkve i mje-snog bratstva. Izbori su provedeni prema Statutima FRAME.

8. proslava sv. leopolda u karakašici

Vjernici Karakašice u nedjelju su proslavili blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika mjesta. Misno slavlje predvodio je fra Antonio Mra-vak, a koncelebrirali su fra Kristijan Šilić i fra Jure

Hrgović. Slavlje je započelo procesijom, a kip sv. Leopolda nosili su muškarci obučeni u narodne nošnje. Pjevao je Zbor franjevačkih bogoslova iz Splita i Mješoviti zbor Karakašice, uz glasovirsku pratnju fra Frane Bosnića. Propovijedao je fra An-tonio i pozvao vjernike da budu dionici milosrdne prakse po primjeru sv. Leopolda.

Poslije sv. Mise u crkvenom dvorištu prire-đeno je druženje koje su organizirali vjernici s fra Kristijanom.

Proslavi sv. Leopolda prethodila je trodnev-na duhovna priprava, a propovijedali su đako-ni: fra Dujo Jukić, don Ante Gabrilo i fra Petar Komljenović.

13. izložba radova učenika oš fra pavao

vučkovićUčenici i nastavnici OŠ fra Pavao Vučko-

vić i članovi literarno-likovne sekcije u 300. obljet-nici krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske u klaustru Samostana otvorili su izložbu radova na-temu „Zauvijek okrunjena slavi slavlje 1716.-2016.“ Taj likovno-literarni projekt radova posvećenih 300. obljetnici krunjenja Gospine slike započeo je u rujnu 2015. godine. Uz nastavnike i ravnatelja škole gosp. Nikolu Vučkovića, sudjelovali su i roditelji učenika.

Otvaranju izložbe prethodilo je misno slavlje koje je predvodio fra Antonio Mravak. Pjevali su

16

učenici, članovi Dječjeg zbora Gospe Sinjske. Či-tanja i molitvu vjernika s učenicima su pripremile vjeroučiteljice. U propovijedi na temu „Što želite da vama ljudi čine, činite i vi njima“ , fra Antonio je pozvao učenike da uvijek u svome srcu nose milo-sno lice Čudotvorne Gospe Sinjske koje nas poziva da i mi budemo milosrdni jedni prema drugima. Na kraju misnog slavlja učenici su pjesmom „Zdravo Majko Milosti“ pozdravili Gospu Sinjsku.

Poslije sv. Mise u klaustru otvorena je izložba radova. Uz učenike škole fra Pavao Vučković, u projektu su sudjelovali i učenici s nastavnicima iz područnih škola u Brnazama i Turjacima.

Poslijepodne učenici su molili pobožnost Križnog puta na Gospinu Gradu koje je predvo-dio fra Dujo Jukić, đakon. Molili su meditativne tekstove, koje su pripremili s vjeroučiteljicama u korizmenom vremenu.

13. izveden oratorij „molitva suprotiva turkom“

U prigodi 300. obljetnice krunjenja Gospe Sinj-ske Zbor i Orkestar Hrvatskoga narodnog kazališta Split izveo je u crkvi Gospe Sinjske u petak oratorij Šime Marovića za soliste, zbor, orkestar i čembalo na stihove Marka Marulića „MOLITVA SUPROTIVA TURKOM.“ Zborom i orkestrom dirigirao je Hari Zlodre, a solisti su bili Dubravka Šeparović-Mušo-vić (mezzosopran) i Ljubomir Puškarić (bariton). Svi zajedno djeluju pod dirigentskom palicom Ive Lipanovića, v. d. ravnatelja Opere HNK Split.

Organizatori izvedbe oratorija su: Sveti-šte i Župa Čudotvorne Gospe Sinjske, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju i Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja (Split). Izvedbu su financij-ski potpomogli Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i njezini članovi koji djeluju u misijama u Njemačkoj.

Na praizvedbi oratorija „Molitva suproti-va Turkom“ bili su prisutni: provincijal fra Joško

Kodžoman, saborski zastupnik Miro Bulj, grado-načelnica Sinja Kristina Križanac, fra Ante Čovo, fra Petar Milanović i drugi franjevci, don Stipe Ljubas, dekan, franjevački i dijecezanski bogoslovi sa svojim odgojiteljima, brojne redovnice, učenici Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, župljani Gospe Sinjske i mnogi drugi. U ime organizatora sve je pozdravio fra Jozo Grbavac, ravnatelj Gimnazije, a na kraju zahvalio fra Petar Klapež, gvardijan.

Slušatelji su nagradili dugotrajnim pljeskom izvođače HNK-a koji su pokazali da su uistinu srcem i dušom izveli oratorij „Molitva suprotiva Turkom“.

15. prva pričest u crkvi Gospe Sinjske

Slavlje Prve svete pričesti održano je u Sinju, a sv. pričesti pristupila su 194 prvopričesnika iz Sinja, Radošića i Planice iz Glavica. Uz rodbinu i roditelje prvopričesnika sudjelovali su vjeroučitelji i učitelji iz osnovnih škola. Misno slavlje predvodio je župnik fra Ante Bilokapić.

Slavlje su uveličali članovi Dječijeg zbora pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelene Mijić. Ljepo-tom izražaja prvopričesnici su čitali liturgijska čita-nja, pjevali i prinosili darove na oltar. Poseban dar su "prvopričesničke košarice" za sinjsko rodilište,

17

napunjene higijenskim potrepštinama za novoro-đenčad, kao i molitva da se nikada ne ugasi dječji plač u rodilištu u Sinju. Jednostavnošću i ljepotom izražaja prvopričesnici su čitali liturgijska čitanja, pjevali, prinosili darove na oltar.

17. prvopričesnici obdarili rodilište

Prvopričesnici su sa s. Jelenom Mijić i fra An-toniom Mravkom posjetili Rodilište u Sinju i uručili darove za novorođenčad. Prvopričesnike je pozdra-vila primalja Senka Ugrin i upoznala s radom ro-dilišta. Prvopričesnici su posjetili majku Aureliju Manjaču iz Trilja i njezino novorođenče te joj uru-čili molitve Čudotvornoj Gospi Sinjskoj za majke, djecu i obitelji.

Predstavnici sinjskih prvopričesnika sa s. Jele-nom, dok su se pripravljali za sakrament Prve svete pričesti, odlučili su se nečega odreći i da svojim malim sredstvima pomognu ustanovi u kojoj su rođeni. U tomu su posebno uz s. Jelenu Mijić su-djelovali roditelji prvopričesnika da se podsjeti na važnost sinjskog rodilišta za Sinj i Cetinsku krajinu.

18. ministar dr. Zlatko Hasanbegović

posjetio SamostanDr. Zlatko Hasanbegović, ministar kulture Re-

publike Hrvatske, posjetio je Svetište i Samostan Gospe Sinjske u pratnji župana Zlatka Ževrnje i Kri-stine Križanac, gradonačelnice Sinja. Ministra Zlat-ka su primili fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta, i fra Joško Kodžoman, provincijal Franje-vačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu. O. Gvardijan je upoznao ministra s poviješću dolaska franjevaca i naroda s Gospinom slikom iz Rame

1687. godine kao i 300. obljetnicom pobijede nad Osmanlijama koja se dogodila 1715. a svečano pro-slavljena 2015. godine. Također je istaknuo da Sve-tište Gospe Sinjske ove godine slavi 300. obljetnicu krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske i pozvao ministra na proslavu, koja će se održati 25. rujna 2016. godine.

Ministar je posjetio Arheološku zbirku Franje-vačkog samostana, koju mu je predstavio fra Mir-ko Marić, kustos. Uručio je ministru monografiju „Sinj i njegova Gospa“ te „Katalog arheološke zbirke Franjevačkog samostana u Sinju.“

21. „Zlatna harfa“ u Svetištu

Prigodom 300. obljetnice krunjenja slike Ču-dotvorne Gospe Sinjske u njezinu Svetištu održan je tradicionalni pokrajinski susret dječjih zborova Splitsko-makarske nadbiskupije „Zlatna harfa“. Pje-vati, ali i odati počast Gospi Sinjskoj došlo je oko 600 djece u 12 zborova, u pratnji voditelja, rodite-lja i župnika.

Sudjelovali su dječji zborovi iz župa: Vinja-ni, Proložac, Imotski, Opuzen, Gospa od Zdravlja (Split), Seget, Dugopolje, Slatine, Runovići, Vranjic, Otok i Katedrala (Šibenik). Susret je započeo kon-celebriranom sv. Misom, koju je predvodio fra Joško Kodžoman, provincijal. Fra Petar Klapež, gvar-dijan, kao domaćin sve je pozdravio i uskliknuo: „Hvala svima što ste pjesmom došli obogatiti ovu

18

veliku i važnu obljetnicu krunjenja Gospine slike. Ona vas posebno voli jer tko pjeva dvostruko moli.“

Organizatori susreta dječjih crkvenih zborova, koji se odvija od 1984. godine, je Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Insti-tut za crkvenu glazbu "Albe Vidaković" iz Zagreba. Gvardijan je posebno zahvalio fra Stipici Grgatu i s. Nedjeljki Milanović, organizatorima pokrajinskog susreta. O. Provincijal je poručio sudionicima: „Vama je darovan talent lijepog pjevanja i sviranja, a pjesma je najljepši način zahvale. Stoga je ovo jedan od najljepših prizora koji se može vidjeti u našem Svetištu. Čuvajte vaše zajedništvo, vodite brigu jedni o drugima i veselite se međusobno.“

Članovi zborova animirali su cijelo euhari-stijsko slavlje pjevanjem i čitanjima, a ovogodišnji susret imao je i humanitarnu notu. Djeca iz zborova mjesecima prije skupljali su novac koji su prinijeli na oltar, a namijenjen je štićenicima Doma sestara Slu-žavki Malog Isusa.

Na kraju je svaki zbor otpjevao po dvije sklad-be: jednu po vlastitom izboru, a drugu izvučenu iz "košarice" prije samog početka. Na kraju su svi su-dionici dobili priznanje za sudjelovanje. Fra Stipica Grgat, pročelnik Povjerenstva za Zlatnu harfu, pod-sjetio je na pedagošku i vjerničku dimenziju susreta.

Djeca su posjetila Arheološku zbirku Franje-vačkog samostana u Sinju, a zahvaljujući dobroti članova Viteškoga alkarskog društva imali su orga-niziran i besplatni posjet Muzeju Sinjske alke.

lipanj

3. promjene osoblja u Samostanu i okružju

Održan je Kapitulski kongres Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja, kojem je predsjedao fra Joško Kodžoman, provincijal. Uz druge poslove, podijeljene su fratrima i razne službe. Tako su u Samostanu u Sinju i njegovu okružju obavljene sljedeće personalne promjene: fra Perica Maslać, samostanski vikar i župnik u Sinju, a župni vikari: fra Filip Budić i fra Lukica Vojković; fra Petar Gulić župnik u Turjacima, fra Mladen Marić, župni vikar u Otoku, fra Ivica Udovičić voditelj trajne formacije, fra Josip Repeša, promicatelj duhovnih zvanja i pro-vincijski asistent za FRAMU.

3. i 4. prezentacija zbornika

„Sv. Franjo u Hrvatskoj 1212.“U samostanima sv. Frane u Splitu i Zadru pred-

stavljen je Zbornik „Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. godine“ (Kačić, br. 46-47, s. 568). U Zborniku su objavljena predavanja s Međunarodnoga znanstve-nog skupa, koji je održan u tim gradovima, u prigodi 800. obljetnice dolaska sv. Franje Asiškoga u Hrvat-sku. Fra Toma Čelanski, suvremenik i prvi životopi-sac Velikoga Asižanina, piše da je, ploveći iz Ankone u Siriju, oluja bacila Franjinu lađu na hrvatsku obalu

19

Jadrana i tu je ostao neko vrijeme. O tome se kroz stoljeća puno pisalo. Nastale su mnoge legende o Franjinu dolasku u neke naše gradove.

Zbornik donosi brojna svjedočanstva o živo-tu i djelovanju franjevaca u XIII. i XIV. stoljeću, a predstavili su ga fra Josip Sopta, fra Ljudevit Ma-račić i fra Gabrijel Jurišić, organizatori simpozi-ja i urednici. Osim predavanja sa znanstvenog sku-pa, objavljena je reportaža s veličanstvenog slavlja Franjina jubileja, koje je proslavljeno u Splitu na Sustipanu, 6. listopada 2012. godine. Uz druge pri-loge, donesena je i statistika svih 29 provincija triju franjevačkih muških i ženskih redova i družbi.

Na prezentaciji su, osim predavača, govorili mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, i fra An-drija Bilokapić, provincijal. Nastupili su: Zbor Crkve sv. Frane u Splitu i u Zadru Zbor FRAME i klapa „Kalelarga.“

4. izlet dječjeg zbora

Svake godine pri završetku školske godine čla-novi Dječjega zbora odlaze na zasluženi jednodnev-ni izlet. To je nagrada za trud i zahvala što svake nedjelje i blagdana sa svojim voditeljima fra Ju-rom Župićem i s. Jelenom Mijić obogaćuju liturgij-ska i molitvena slavlja u crkvi Gospe Sinjske. Tako su ove godine u ranim jutarnjim satima krenuli u Zadar. Najprije su razgledali staru gradsku jezgru: katedralu sv. Stošije, crkvu sv. Šimuna „čuvara“ Zadra, samostan i crkvu sestara benediktinka i cr-kvu sv. Mihovila. Poseban doživljaj bio je posjetiti morske orgulje i pozdrav suncu. Kad su se vraćali kući, posjetili su i Bili Brig, mjesto s kojeg je Zadar branjen od srpskog agresora u Domovinskom ratu. Svratili su se i u starodrevni grad Skradin.

Članove zbora vodili su u dva autobusa: s. Jele-na Mijić, fra Dujo Jukić i gđa. Ankica Poljak.

Hodočašće ministranataU Svetištu Gospe Sinjske 240 ministranata iz 11

župa sudjelovalo je u Ministrantskom hodočašću, koje je organiziralo Vijeće za duhovna zvanja Fra-njevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Uz doma-ćine (Sinj), sudjelovali su ministranti iz župa: Drniš, Lećevica-Radošić, Prgomet-Labin, Hrvace, Otok, Vrgorac, Metković, Plina-Stablina i ministranti iz franjevačkih samostana Omiš i Trstenik (Split).

Prvi dio održan je u dvorani Gospe Sinjske gdje su se predstavile pojedine skupine i upoznali se sa sjemeništarcima iz Sinja i franjevačkim bogoslovima iz Splita.

Sv. Misu je predvodio fra Petar Klapež, gvar-dijan, a koncelebrirali su: fra Filip Budić, fra Pavao Vučković, fra Lukica Vojković, fra Mario Radman, fra Ante Vugdelija i fra Danijel Stipanović. Uz mi-nistrante na misi je sudjelovalo i 400 dječaka i dje-vojčica iz kaštelanskih župa, koji su s don Dariom Čorićem, župnikom Kaštel Novog i njihovim vodi-teljima, hodočastili Gospi Sinjskoj. Pjevanje su pred-vodili sjemeništarci, na orguljama je bio fra Frano Bosnić, a trubu je svirao Ante Bešlić, sjemeništa-rac. Nije izostalo fotografiranje u samostanskom dvorištu.

U natjecateljskom dijelu najbolje znanje u mi-nistrantskom kvizu (pismeno i usmeno) pokazali su ministranti iz Sinja, drugo su mjesto osvojili ministranti iz Hrvaca i treće iz Metkovića.

Sportski dio natjecanja održan je u Gradskoj dvorani Sinj. U nogometu prvo mjesto su osvojili ministranti iz Metkovića, drugo iz Omiša i treće iz Sinja. Bila je to još jedna prigoda da se ministranti iz različitih dijelova Provincije upoznaju i zajedno druže.

Sve su pripremili: Samostan, Franjevačko sje-menište, Franjevački svjetovni red i Franjevačka mladež (FRAMA) iz Sinja.

20

10. prvi put u Sinju organizirana „kosa ljubavi“

Humanitarna akcija „Kosa ljubavi“ prvi put je održana u klaustru Franjevačkog samostana Gospe Sinjske. Priredili su ju FRAMA i udruga „Cjelovit život“. Prikupljali su se pramenovi kose za izradu perika koje će biti darovane djeci oboljeloj od ma-lignih bolesti, koji zbog terapija ostaju bez vlastite kose. Akcija je održana posljednjeg dana nastave, da bi se mladež srednjih i osnovnih škola potakla na pozitivne vrijednosti i ljubav za one koji su je potrebni. Inicijativu su podržale osnovne i srednje škole s područja Sinja kao i frizerski saloni koji su nekoliko dana prikupljali pramenove kose za izradu perika u svojim salonima.

Na sam dan sinjski frizeri: Branka Levantin, Vanja Vukasović, Ivana Kundid-Ivković, Matea Pletikosić i Ivan Modrić darovali su svoje vrijeme za uspjeh te humanitarne akcije. U glazbenom dijelu nastupili su članovi Zajednice mladih Župe Gospe Sinjske.

Među mladima i djecom, koji su darovali svoje pramenove, mogla se vidjeti i pokoja suza zbog geste da će svojim dobrim djelom nekom darova-ti osmjeh na licu. Organizatori akcije zahvaljuju svima koji su se odazvali i podržali akciju „Kosa ljubavi“ a osobito Hit radiju i portalu Ferata. Akciju „Kosa ljubavi“ podržala je i Hrvatska televizija koja je reportažu emitirala u emisiji „Mir i dobro“.

17.-21. vjernici karakašice i Suhača

hodočastili u rimU Godini milosrđa vjernici Karakašice i Suhača

Donjega hodočastili su u Rim, Asiz i Loreto. Orga-nizatori su bili fra Kristijan Šilić i fra Jure Hrgović.

Za sve hodočasnike to su bili dani osobite du-hovne obnove, upoznavanja velikih umjetničkih

djela i ugodnoga obilaska lijepih krajeva susjedne Italije. Posebno su divno doživjeli susret sa svetim ocem papom Franjom. Na Trgu sv. Petra u Vatikanu slušali su njegov govor i pozdrav, primili blago-slov i klicali mu usred velikoga mnoštva hodoča-snika sa svih strana svijeta.

24. proslava sv. ivana krstitelja na planiciMještani Planice, dijela Župe Gospe Sinj-

ske i selo Glavice, proslavili su svetkovinu sv. Ivana Krstitelja. Sv. Misu je slavio fra Antonio Mravak s fra Pavlom Vučkovićem i fra Miroslavom Modri-ćem. Uz mještane Planice slavlju su se pridruži-li i Glavičani iz drugih dijelova sela. Također su sudjelovali i predstavnici gradskih i općinskih vlasti: Zlatko Ugrin, dogradonačelnik Sinja, i Mirko La-brović, predsjednik Mjesnog odbora Glavice. Ante Poljak, predsjednik Organizacijskog odbora slavlja, zahvalio je svim dobročiniteljima koji su pomogli organizirati proslavu.

Poslije slavlja u crkvi, pripremljen je domjenak za sve sudionike misnog slavlja, koje se na taj način slavi na Planici od 2002. godine.

21

25. Svećeničko ređenje

Nadbiskup Marin Barišić predsjedao je u split-skoj konkatedralnoj crkvi sv. Petra euharistijskom slavlju i zaredio petoricu đakona za svećenike. Na naslov naše Provincije ređeni su: fra Ante Bešlić, fra Dujo Jukić i fra Petar Komljenović, a na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije don Ante Gabri-lo i don Ante Kelava.

25. Hodočašće osoba s invaliditetom

Drugo hodočašće osoba s invaliditetom iz Dal-macije Gospi Sinjskoj organizirala je Udruga tjele-snih invalida iz Sinja. Uz invalide hodočastili su i ro-ditelji, članovi obitelji i asistenti u nastavi i radu.

Procesiju i sv. Misu predvodio je fra Petar Kla-pež, gvardijan, koji je u propovijedi zazvao Božji bla-goslov i zagovor Čudotvorne Gospe Sinjske na sve osobe s invaliditetom, njihove roditelje i sve ljude koji im u svakodnevnom životu pomažu svladavati prepreke na koje nailaze. Uz Voju Baraća, organi-zatora hodočašća i predsjednika UTIS-a Sinj, na sv. Misi je sudjelovao i Luka Brčić, dožupan.

Drugi dio susreta priređen je na poligonu bra-niteljske zadruge „Patriot“ u Dabru.

30. premijer tihomir orešković u SvetištuPredsjednik Vlade Republike Hrvatske Tiho-

mir Orešković posjetio je Sinj i Svetište Gospe Sinj-ske. S Predsjednikom su bili: Bože Petrov, potpred-sjednik, Zlatko Ugrin dogradonačelnik Sinja, i Miro Bulj, saborski zastupnik. Ugledne goste primio je gvardijan fra Petar Klapež, koji ih je upoznao s poviješću dolaska franjevaca i naroda s Gospinom slikom iz Rame 1687. godine kao i 300. obljetnicom Gospine pobjede nad Turcima 1715. koja je svečano proslavljena prošle godine. Premijer je upoznat i s pastoralnim djelovanjem franjevaca sinjskog samo-stana u Sinju i Cetinskoj krajini kao i doprinosu na području kulture, očuvanja nacionalnog identiteta, a posebno odgojno-obrazovnim djelovanjem Fra-njevačke klasične gimnazije u Sinju, prve škole s nastavnim hrvatskim jezikom u Dalmaciji (1838.). Gvardijan je istaknuo da Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske ove godine slavi 300. obljetnicu krunjenja Gospine slike. Kao spomen na 300. obljetnicu kru-njenja Gospine slike u crkvi Gospe Sinjske će biti blagoslovljena i izložena „Zlatna krunica“, izrađena od zavjetnih darova Gospinih štovatelja. Ujedno je pozvao Premijera na proslavu koja će se održati 25. rujna ove godine.

Premijer Orešković posjetio je i Arheološku zbirku Franjevačkog samostana, koju mu je pred-stavio fra Mirko Marić, kustos.

Na kraju posjeta Premijer je zahvalio o. Gvar-dijanu i svim franjevcima na iskrenom i srdačnom susretu. Franjevcima je zaželio da i dalje budu vri-jedni čuvari kršćanske vjere i narodnog duha u hrvatskom narodu.

Srpanj

2. „Zlatni pir“

U crkvi Gospe Sinjske Božo Milardović i Anđa r. Galešić proslavili su 50 godina vjenčanja, koje su obavili su 15. I. 1966. godine u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Podhumu kraj Livna. Cijeli su životni vijek proveli na Mostini kraj Hana. Imaju troje djece, devetero unučadi i jedno praunuče. Svetu Misu je predvodio je fra Ante Bilokapić s fra Ivicom

22

Omazićem i don Antom Omazićem. Župnik je u propovijedi zahvalio Boži i Anđi što su ostali vjer-ni svojim zavjetima koje su izrekli na dan svojega vjenčanja prije 50 godina i što su, evo, poslije pet desetljeća pred oltarom Čudotvorne Gospe Sinjske obnovili bračni zavjet.

4. mlada misa fra duje jukića

U svojoj rodnoj Župi Otoku proslavio je Mladu Misu fra Dujo Jukić. Kum mu je bio fra Filip Mila-nović, a propovjednik fra Antonio Mravak. U slavlju je uz fra Joška Kodžomana, provincijala, sudjelovalo još 18 svećenika, župljani Otoka, rodbina, prijate-lji i vjernici iz Sinja gdje je fra Dujo vršio đakonsku službu. Među uzvanicima su bili Branko Samardžić, načelnik općine Otok, i Ivan Šipić, saborski zastu-pnik i gradonačelnik Trilja.

14. trojica zlatomisnika

Fra Pavao Vučković, župski vikar u Župi Ču-dotvorne Sinjske, i njegovi školski kolege fra Vinko Prlić i fra Berislav Nikić svečano su proslavili 50. obljetnicu svoga svećeničkog ređenja, koje su primili u Makarskoj 14. srpnja prije 50 godina, a Mlade su Mise slavili u svojim rodnim mjestima.

U Crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu kon-celebriranu svečanu večernju sv. Misu predvodio je i propovijedao fra Joško Kodžoman, provincijal, sa zlatomisnicima i drugim svećenicima. Pjevao je Mješoviti Zbor Crkve Gospe od Zdravlja pod vodstvom fra Stipice Grgata. Zlatomisnici su na taj način zahvalili Gospodinu Bogu za 50 godina sve-ćeničkog služenja svomu hrvatskom narodu.

18. nk „junak“ proslavio 100. rođendan

Nogometni klub „Junak“ iz Sinja proslavio je 100. obljetnicu osnutka. U Alkarskim dvorima održana je svečana sjednica. Uz brojna izaslanstva iz sportskoga, političkog i društvenog života su-djelovao je i fra Petar Klapež, gvardijan i upravitelj Svetišta Čudotvorne Gospe Sinjske, koji je „Junaku“ darovao sliku Čudotvorne Gospe Sinjske. U svo-me govoru istaknuo je da je „Junak“ osnovan na dvjestotu obljetnicu krunjenja Gospine slike 1916. godine, a iste je godine, na blagdan Velike Gospe, odigrao prvu utakmicu i to protiv „Hajduka“.

21. primporedaja župničke službe

Izvršena je primopredaja službe župnika u Župi Gospe Sinjske. Dosadašnji župnik fra Ante Bilokapić predao je svoju župničku službu fra Perici Maslaću, novomu župniku. Na primopredaji je bio don Stipe Ljubas, dekan Cetinskog dekanata i delegat mons. Marina Barišića, splitsko-makarskog nadbiskupa, a u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Petar Klapež, gvardijan.

24. mlada misa fra ante Bešlića

U crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske fra Ante Bešlić slavio je Mladu Misu u kojoj je sudjelova-lo mnoštvo vjernika iz Sinja, Potravlja i Omiških

23

Poljica, otkuda potječe majka Mladomisnika. Pra-tili su ga fra Stipe Šušnjara, kum, fra Bože Vuleta, propovjednik. U slavlju je sudjelovao i fra Joško Kodžoman, provincijal, fra Petar Klapež, gvardijan, fra Perica Maslać, župnik, sedmorica ovogodišnjih mladomisnika i 22 svećenika.

Slavlje Mlade Mise je uzveličao Mješoviti zbor Župe i Svetišta pod vodstvom fra Jure Župića i s. Jelena Mijić.

Među uzvanicima su bili: Kristina Križanac, gradonačelnica Sinja, Zlatko Ževrnja, župan, Luka Brčić, dožupan i drugi.

24. vitraji „pjesme stvorenja“

u samostanskom klaustruU klaustru samostana Čudotvorne Gospe Sinj-

ske postavljeni su vitraji o temi „Pjesme stvorenja“ sv. Franje Asiškoga. Vitraje je izradio fra Duje Botte-ri, akad. kipar, a u tehničkim poslovima imao je više suradnika.

Pjesma sv. Franje je uklesana u žbuci, a slike su izrađene u tehnici fuzije stakla. Radovi su počeli 2010. godine. Pjesmu je interpretirana bojama i ap-straktnim oblicima. Svaku kiticu prati odgovarajuća kompozicija. U pripremi je i monografija koja će pomoći promatraču u čitanju ovog djela.

Svečani blagoslov bit će u trodnevnici za pro-slavu obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gos-pe Sinjske, a bogoslovi će otpjevati cijelu „Pjesmu stvorenja“.

Papa Franjo svoju je posljednju encikliku „Lau-dato si“ napisao nadahnut tom Pjesmom Velikoga Asižanina.

30. Hodočašće vojske, policije i braniteljaDrugo regionalno hodočašće Hrvatske vojske,

policije i branitelja Republike Hrvatske održano je u

Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske. Svteu Misu su koncelebrirali mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij, Jakov Mamić, generalni vikar, desetorica vojnih kapelana i drugi svećenici.

Među hodočasnicima sudjelovali su u ime Ministarstva obrane Republike Hrvatske glavni tajnik MORH-a Petar Barać, direktor Glavnog stožera OS RH kontraadmiral Robert Hranj, za-povjednik mornarice HRM-a komodor Predrag Stipanović, zapovjednik Gardijsko motorizirane jedinice brigadir Tihomir Kundid. U ime Grada Sinja na hodočašću je sudjelovala Kristina Križanac, gradonačelnica, Ivana Šabić, predsjednica Gradskog vijeća, te Ivan Šipić i Miro Bulj. saborski zastupnici.

kolovoZ

1. prezentacija i koncert marina limićaU samostanskom klaustru u Sinju predstavljena

je knjiga „Skladbe za klavir“ mladoga kompozi-tora Marina Limića, koji u sebi ima uskočke kliške krvi. Poslije studija u Kölnu, nastupao je na koncer-tima u Austriji, Češkoj i Domovini: Zagreb (Lisin-ski), Dubrovnik (Ljetne igre), Split (HNK) i drugdje.

Fra Petar Klapež kao domaćin sve je pozdra-vio i uveo u prezentaciju. Govorili su fra Gabrijel Jurišić i Mladen Bašić, a program je vodio Blaž Limić.

24

Skladatelj je izveo tri svoje skladbe (Komad s dva trija, Preludij i Toccata) i Papandopulovu Partitu.

M. Bašić je, kao izdavač s Lastova, predsta-vio Notni album s Marinovim skladbama, koji je dobio međunarodnu nagradu i može se poslati kao pismo-čestitka. Skladatelj se na kraju zahvalio domaćinima, predstavljačima i publici.

2. prezentacija knjige

„Zlatnom krunom okrunjena“Knjiga Ljubice Šego, rođene Sinjanke, zbir-

ka pjesama, napisana je i objavljena u prigodi

jubileja krunjenja Gospine Slike. Knjigu su pred-stavili: fra Gabrijel Jurišić, fra Jozo Župić, glavni urednik, i Joško Kontić u ime izdavača, koji je po-sebno istakao da su pjesme napisane štokavskom ikavicom i to „sinjskom“. Naveo je puno „sinjskih riči“, koje se danas u Sinju sve rjeđe čuju. Dvije su djevojke recitirale izabrane pjesme. Fra Jozo je, uz ostalo, naveo više nagrada i priznanja koje je auto-rica dobila za svoje književno djelovanje.

Na kraju je autorica iznijela neke podatke o svomu književnom djelovanju i zahvalila svima koji su ovu „književnu večer“ priredili gospođi Sinjan-ki i tako ju vratili u njezin zavičaj.

3. Hodočašće svećenika, redovnika i redovnica

cetinske krajineU crkvi Gospe Sinjske u Sinju u srijedu, 3. ko-

lovoza 2016., don Ante Mateljan prevodio je pokor-ničko bogoslužje u 10 sati, a biskup šibenski mons. Tomislav Rogić procesiju i euharistijsko slavlje u 11.00 sati. U euharistijskom slavlju sudjelovalo je oko 60 svećenika, oko 150 časnih sestara te bogos-lovi, sjemeništarci, kandidatice i novakinje rodom iz Cetinske krajine.

25

4. klape Gospi Sinjskoj

U prepunom samostanskom dvorištu, u četvr-tak održan je „Osmi festival marijansko-duhov-ne klapske pjesme Klape Gospi Sinjskoj - 2016.“ Festival je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Hrvatskog Sabora Željka Reinera i Ministarstva kulture RH.

5. dan pobjede i domovinske zahvalnosti

U crkvi Gospe Sinjske svečanom svetom Mi-som koju je služio fra Perica Maslać, novi župnik, zajedno s drugim svećenicima, proslavljen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Pjevanje je predvodio Mješoviti zbor Gospe Sinjske. Sudjelovali su brojni vjernici i predstav-nici gradske vlasti na čelu s Kristinom Križanac, gradonačelnicom.

Na kraju slavlja svi su zapjevali državnu himnu Lijepa naša.

7. Gospođa kolinda Grabar-kitarović,

predsjednica republike, posjetila SvetištePrema uobičajenom protokolu, Kolinda Gra-

bar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, prije održavanja alkarskih svečanosti posjetila je Crkvu i Samostan. Predsjednici i njezinoj pratnji o povijesti štovanja Gospe Sinjske i sinjskom samosta-nu govorio je fra Petar Klapež, gvardijan. Posebno se osvrnuo na proslavu 300. obljetnice krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske (1716.-2016.), upoznavši visoke goste s projektima obilježavanja jubileja.

Potom su se okupljeni zadržali u osobnoj molitvi pred milosnim likom nebeske Majke te bili gosti u samostanskoj blagovaonici. Osim sinjskog gvar-dijana, na susretu je sudjelovao fra Joško Kodžo-man, provincijal, fra Perica Maslać, župnik, i drugi franjevci.

Molitva Čudotvornoj Gospi Sinjskoj

26

udruGa „cjelovit život“ u župi GoSpe SinjSke

U godini obilježavanja 300 godina krunjenja slike Čudotvorne Gospe Sinjske udruga“ Cjelovit život“ daje svoj doprinos proslavi i štovanju Majke Božje provođenjem cjelogodišnjeg projekta na-zvanog „Okrunjena, zauvijek slavi slavlje“. Sve je počelo u rujnu 2015. g. predavanjem fra Domagoja Runje, kojem ovom prilikom posebno zahvaljujemo na iznimnom zalaganju i trudu uloženom u ovaj projekt.

Udruga „Cjelovit život“ je društvo angažiranih vjernika laika koji svojim djelovanjem sudjeluju u društvenom i kulturnom životu grada, a svojim kršćanskim predznakom daje prepoznatljiv pe-čat svojim aktivnostima. Izuzetno važno područje djelovanja je i rad na duhovnom bogaćenju vjerske dimenzije okruženja gdje živimo. Stoga je s fra Do-magojem Runje dogovoreno da on preuzme ulogu predavača u svim neparnim mjesecima kroz godinu, a ostale termine u parnim mjesecima ponudili smo drugim uvaženim predavačima.

Kronologija dosadašnjih predavanja kroz proteklu akademsku godinu:

23. 9. 2015. fra Domagoj Runje -„Krunjenje Gospine slike 1716. godine“

16. 1. 2015. fra Bože Vuleta - „Enciklika pape Franje“

23. 1. 2015. fra Jozo Grbavac - „ Marija u lirici Vladimira Nazora“

25. 11. 2015 fra Domagoj Runje –„Proslava sv. Kate u Sinju“

20. 1. 2016. fra Domagoj Runje - „Najstariji običajnik Crkve Gospe Sinjske“

16. 2. 2016. Maja Poljak - „Ljubav i stvaranje“

26. 2. 2016. fra Ante Akrap - „Milosrđe mu je ime“

16. 3. 2016. fra Domagoj Runje - „Večer u Franjevačkom muzeju“

17. 4. 2016. fra Luka Tomašević - „Kršćanska ideja socijalne pravednosti“

18. 5. 2016. fra Domagoj Runje - „Fra Petar Knežević- Gospin pjesnik“

23. 5. 2016. fra Bože Vuleta - „Ekonomija milosrđa- cjelovit pristup društvenim odnosima“

1. 7. 2016. fra Gabrijel Hrvatin Jurišić - „90 godina zvonika Gospe Sinjske“

Akademsku godinu smo završili predava-njem fra Gabrijela Jurišića o zvoniku Gospe Sinj-ske. O tome kako je puk gradio zvonik prilozima, ljubavlju i vjerom fra Gabrijel je govorio dinamič-no i zanimljivo, otvarajući pri tom još mnoga nepo-znata pitanja, na koja ćemo, vjerujem, dobiti odgo-vore u narednim mjesecima. Veliko hvala! Zvonik je obilježje našeg grada, vidljiv iz svih pravaca ulaska u grad. Njegova zvona zvone posebnom melodijom, prate nas čitav život, spajaju nebo i zemlju u rado-sti i boli . Zvonik, djelo ljudskih ruku stremi prema nebu i prepoznatljiva izgleda i nezaboravnog zvuka nedjeljivo je bogatstvo cijelog kraja. Svetište Čudo-tvorne Gospe Sinjske živi stoljećima kroz molitve vjernika, fratara i hodočasnika, a zvon zvona ih dočekuje i isprača.˝a

Zahvaljujemo svim uvaženim predavačima na trudu i suradnji i neka im Gospa Sinjska uvijek bude u pomoći.

Tanja Kodžoman- Križanac

27

GoSpin HodoČaSnik

Lijepo je putovati jer na odlasku poneseš pre-gršt znatiželje, a vratiš se obogaćen doživljajima. Slično je bilo i na mom nedavnom putovanju u Sinj. No jedna je sličica našla posebno mjesto među raznolikim doživljajima i traži da bude zabilježena.

Neobična je ta sličica – slikaru i pjesniku bila bi jednako draga. Glavni lik govorio je tek šaptom usana, ali odjek je bio snažan. Snagom muškarca podizao je koljena i u ritmu koraka obilazio podno Gospina oltara. Prstima nježne ruke prebirao je zrn-ca krunice. Posve predan molitvi obilazio je kao da nije teško, a teško je, probala sam. Nije podizao oči, ali misli su mu zasigurno plovile do slike nad njim, do Svete Marijine slike u sjaju zlata srebra i svjetlosti. Spušten pogled Majke od Milosti pratio je njegov molitveni hod. Moglo se naslutiti kako se molio za nešto veliko i ljudskoj moći nedostižno.

Nisam znala tko je Gospin hodočasnik i odakle je došao, ali njegova siva košulja s bijelim ovratni-kom govorila mi je da je svećenik. Taj put nije molio na oltaru u svečanu ruhu, već podno njega na tvrdu kamenu koji mu je nanosio bol, ali bol koja ga je morila zasigurno je bila hladnija i tvrđa od boli koju kamen može nanijeti.

Svećenik je, ali ganutljivom poniznošću po-stao je jedan od nas običnih vjernika koji su došli Mariji. I upravo u takvoj, za svećenika neobičnoj molitvi, tu u podnožju oltara postade u mojim očima tako drag, tako velik, tako Božji čovjek. Bilo je u njemu nešto sveto, a opet posve ljudsko, habitom je odavao časnu i uzvišenu službu, a opet je zračio poniznošću.

Na trenutak mi cijelu sliku osvijetliše Isusove riječi učenicima: „Vi ste sol zemlje! Vi ste svjetlo svijeta!“

Moram priznati čitav je prizor duboko dirnuo moje osjećaje. No ono najvažnije, najvrjednije što sam mogla osjetiti, naučiti iz njegove molitve bilo je veliko pouzdanje u Marijinu pomoć.

Svaka molitva obogaćuje vjeru, ovakva nadasve.

Pozdravila sam Gospu. Na odlasku sam ga potražila pogledom. Sjedio je u klupi udubljen u molitvenik… Nadam se kako će mi biti oprošteno što sam na trenutak zanemarila svoju molitvu. Ali nije li me ova sličica obogatila za jedan, ne tako uobičajen, molitveni doživljaj?!

Prof. Vojna Krizmanić

28

perSonalne promjene u župi i SamoStanu

Čudotvorne GoSpe SinjSke

Poslije Provincijskog kapitula i Kapitulskog kongresa u lipnju 2016. god. izvršene su personalne promjene u Žup i Samostanu Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju.

Na mjesto župnika fra Ante Bilokapića, koji je preuzeo župu sv. Ilije u Metkoviću, došao je fra Peri-ca Maslać, župni vikar Gospe van Grada iz Šibenika.

Za samostanskog vikara imenovan je župnik fra Perica Maslać, a za ekonoma Samostana fra Filip Budić, koji je razriješen službe gvardijana samosta-na u Omišu. Uz dosadašnje župne vikare došao je fra Lukica Vojković, koji je vršio službu župskog vikara u župi sv. Ilije Metković. i fra Filip Budić.

Fra Kristijan Šilić župni vikar Gospe Sinj-ske i mladomisnik fra Duje Jukić koji je vršio službu

fra Filip Budićfra Perica Maslać fra Lukica Vojković fra Josip Repeša

đakonata u Župi Gospe Sinjske preuzeli su službe župnih vikara u župi sv. Ilije u Metkoviću.

Našem franjevačkom bratstvu pridružuje se i fra Josip Repeša dosadšnji dušobrižnik i voditelj HKM Wuppertal, koji preuzima službu promotora duhovnih zvanja za našu Provinciju.

Našoj subraći fra Anti, fra Kristijanu i fra Duji zahvaljujemo na njihovom predanmo pastoralnom radu koji su utkali u našu franjevačku zajednicu i u župu Gospe Sinjske od srca se zahvaljujemo, a no-vopridošloj subraći fra Perici, fra Filipu, fra Luki-ci i fra Josipu želimo iskrenu dobrodošlicu u našu Franjevačku zajednicu i Župu Gospe Sinjske neka ih sve skupa u njihovom redovničkom i svećeničkom poslanju i dalje prati Božji blagoslov i zagovor naše nebeske Majke Čudotvorne Gospe Sinjske.

29