QODEX DIPLOMATICUSREGNI CROATIAE, DALMATIAE ET VOLUMEN II.DIPLOMATA SAECULI XII. CONTINENS.

SLAVONIAE.

KRALJEVINE

HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJEIZDALA

JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI POTPOROM VLADE HRV., DALM. I SLAV.SABRAO I UREDIO

X.

SMIIKLAS

PRAVI LAN AKADEMIJE.

SVEZAK II.LISTINE XII. VIJEKA. (11011200).

ZAGREB.TISAK DIONIKE TISKARE. 1904.

CODEX DIPLOMATICSREGNI

CROATIAE, DALMATIAE ET SLAVONIAE.EDIDIT

ACADEMIA SCIENTIARUM ET ARTIUM SLAVORUM MERIDIONALIUM AUXILIO REGIMINIS CROAT., DALM. ET SLAV.

COLLEGIT ET DlGESSIT

..T.

SMIIKLASACADEMIAE SOCIUS ORD.

VOLUMEN II.DIPLOMATA SAECULI XII. CONTINENS (11011200).

ZAGRABIAE.EX OFFICINA SOCIETATIS TYPOGRAPHICAE. 1904.

DIPLOMATIKI ZBORNIKKRALJEVINE

HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE.IZDALA

JUGOSLAVENSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI POTPOROM VLADE HRV., DALM. I SLAV.

SABRAO I UREDIO

T

SNlICIKIvASPRAVI LAN AKADEMIJE.

SVEZAK II.LISTINE XII. VIJEKA. (11011200).

ZAGREB.TISAK DIONIKE TISKARE.1904.

PREDGOVOR.I rije dvadeset godina sastadosmo se u akademiji svi historici ta danji pravi i dopisujui lanovi akademije, da osnujemo stalnu osnovu za izdavanje historijskih i juridikih spomenika u naim akademijskim publi kacijama. Svi se slagasmo u temeljnom naelu, da akademija ne smije tek izdavati, to joj od vremena do vremena prispije, ve se mora skrbiti za gradju na mnogo godina unaprijed, da stalnim i neprekidnim radom omogui i neprekidni napredak svojih publikacija. Onda odluismo i razdijelismo na rad u ove skupine: I. S c r i p t o r e s . Neka se izdadu po vremeno svi kroniste i analiste za hrvatsku i srpsku i opu jugoslavensku povijest. Neka se potrauju najbolji rukopisi, a ljetopisi neka se prirede po mogunosti po naelima danas ve ustaljenim. II. L e g e s e t s t a t u t a . Prije svega ima se tom raditi, da se objelodane nai narodni hrvatski i srpski zakoni srednjega vijeka. Zatim se imadu redom obradjivati statuti gradova dalmatinskih. Statuti gradova i slobodnih opina u dananjoj Hrvatskoj i Slavoniji imali bi se sabrati svi u jednu skupinu. III. Com i t i a . Sabori hrvatski od najstarijih vremena do nae dobe imali bi se sabrati. Imali bi se donositi ne samo tekstovi zakljuaka, ve i svi dopisi i pripisi, koji se odnose na sabor i rasprave pojedinih predmeta u njemu. IV. C o d e x d i p l o m a t i c u s . Imale bi se sabrati sve listine za povijest srednjega vijeka. U to ime imali bi se potraiti svi arkivi, u kojima naih listina ima. Ali imadu se upotrijebiti i svi tampani zbornici. U tom se zborniku neka nadju sve listine, to su se do danas ma kojim nainom sauvale u domaim i stranim arkivima. U akademijskim publikacijama zaredae Scriptores, Leges i Statuta, samo ne ima spomena Comitia i Codex diplomaticus. Za obadvoje se ipak radilo kroz vie godina. Sabore preuzesmo ja i po kojni na drug Radoslav Lopai. Njegova nemila smrt prekine ovaj rad, koji je za sabore 16. vijeka prilino napredovao. Nadajmo se zato, da emo moi skoro govoriti i saborima. Za Codex diplomaticus XIII. vijeka bio je poeo raditi pokojni dr. Franjo Raki. Nije dao prepisati nijedne listine po originalu ili boljim prijepisima, samo je iz nekih tiskanih zbirki poneto dao prepisati. Ja se stavili na sabiranje po arkivima, bibliotekama i svim tiskanim starijim i no-

VIvijim zbirkama. Danas mogu ve da govorim dovrenom sabiranju za Codex diplomaticus od XII.XV. vijeka iliti do god. 1400. Sabrano je u svemu oko 7000 listina iz raznih arkiva i zbornika. Zapoesmo s izda vanjem i to po redu najprije XII. vijeka. Uzimljemo Rakoga Documenta, koja siu do godine 1100. kao prvi svezak ukupnoga Codex diplomaticus. Zato oznaujemo ovaj na prvi svezak kao drugi za cijeli Codex diplomaticus. Doi e vrijeme, da se popunjen izdade i prvi svezak, dopunjen Dubrovnikom i ispravljene neke listine. Slijedei temeljni zakon historijsko-diplomatike kritike podjosmo za originalima, gdjegod ih mogosmo stii. Iscrpismo za nau svrhu domae i strane arkive. Dodjosmo do mnogih originala ili boljih savremenih prijepisa, koji nisu do sada bili poznati starijim izdavaima listina. Ako i nadjosmo objelodanjene u starijim zbornicima; opet ih prispodobismo s nadjenim ori ginalima i po njima tampasmo, te ispravismo loije priopene prijepise. I.

Arkivi ovi jesu:A k a d e m i j s k i a r k i v imade tri glavne skupine: Diplomata, Acta i Scriptores. Temeljna mu je zbirka Ivana Kukuljevia, sabrana po Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji. Neke odline obitelji darovae cijele svoje obiteljske arkive. Dosta je toga kupljeno. Nahodita su mu dakle razliita, nije homogen po svojem postanku, ali je sav u listinama samo povijesti hrvatskoj posveen. Uredjen je kronologijski. Iz njega iscrposmo sve, to je imao. Z e m a l j s k i a r k i v u Zagrebu izgubio je svoju najdragocjeniju zbirku listina sredovjenih, kada su mu tako zvana Acta Neoregistrata i arkivi samostana i kaptola sv. Petra u Poegi prije dvadeset godina odneseni u Budimpetu. Ali postoje u arkivu naem Indices za ta akta. Po tim Indices bilo nam je mogue listine u manjim skupi nama godinu za godinom iz budimpetanskoga arkiva zatraivati. Do bismo gotovo sve, samo nekoliko listina ne poslae nam, pak smo uzeli regesta, kakva imamo po tima Indices. Medjutim je zemaljski arkiv na bavio ili na dar primio drugih listina, koje smo mogli upotrijebiti. Tako su nam postale pristupne dragocjene listine rapske i nekih hrvatskih opina N a d b i s k u p s k i a r k i v u Z a g r e b u uredjen je za vrijeme biskupa Maksimilijana Vrhovca od poznatoga historika Martina Kovaica, a dijeli se u: Privilegialia, luridica, Donationalia i Politica. Za nau porabu osobito nam posluie Privilegialia, koja poimlju sa godinom 1134. Re gesta do god. 1398. idu u Vol. I. str. 131. Uz to ima arkiv originalne isprave u jednoj skupini do ukljuivo XV. vijeka.

VII A r k i v k a p t o l a z a g r e b a k o g a bogat je, ali nije kronologijski uredjen. Za nau porabu jest samo onaj dio arkiva, koji nosi naslov Acta antiqua. Taj je razbacan po cijelom arkivu. Klju tomu arkivu nalazimo ipak u jednom starom registru, uinjenom u poetku devet naestoga vijeka, po kojem se mogu nalaziti sve stare listine. Kanonik Marcelovi ( | 1751.) nastavio je kronologijski registar za biskupski i kaptolski arkiv kao neki manuale za povijest zagrebake biskupije (V. T k a l i : Povjestni spomenici zagrebake biskupije XII. i XIII. stol. str. IIIV.). A r k i v k a p t o l a a z m a n s k o g a u V a r a d i n u nalazi se uz kaptolsku i upsku crkvu. Nije uredjen za naunu porabu. U posebnim vreicama nadjosmo neke najstarije listine, koje prepisasmo. Stariji je arkiv gotovo propao teajem vremena. A r k i v k a p t o l a s e n j s k o g a nije uredjen za naunu porabu. Uzesmo iz njega tek nekoliko originalnih isprava etrnaestoga vijeka (V. S l a d o v i : Povjesti biskupija senjske i modruke str. 168). A r k i v g r a d a Z a g r e b a ima svoje najstarije spomenike u gradskoj krinji. Sada su uzorno izdani od Tkalia: Grad Zagreb tom. I. A r k i v g r a d a V a r a d i n a cijeli je dobro uredjen kronologijski. Listine najstarije dobe imadu pored toga starije dosta dobre prijepise. Ide u poetke XIII. vijeka. A r k i v g r a d a K r i e v a c a dobro je sauvan u posebnoj krinji, ali nije uredjen. Ide do sredine XIII. vijeka. A r k i v g r a d a K o p r i v n i c e dobro je sauvan u posebnoj krinji, a donekle je i kronologijski uredjen. Ide u XIII.' vijek. A r k i v t r g o v i t a J a s t r e b a r s k o g a uvao se u jednoj kutiji, sada je dobro uredjen i za stariju i za potonju dobu. Ide u XIII. vijek. A r k i v t r g o v i t a S a m o b o r a uva se u krinji, nije uredjen. Ide do sredine XIII. vijeka. A r k i v t r g o v i t a K r a p i n e uva u krinjici svoje najstarije po velje, od kojih upotrebismo dvije XIV. vijeka. A r k i v p l e m e n i t e o p i n e T u r o p o l j a dobro kronologijski uredjen, isprave mu teku od trinaestoga vijeka sve do najnovije dobe. U skupini Privilegia i documenta jesu najstarije listine, koje smo po originalima kolacijonirali. A r k i v o p i n e sv. J e l e n e k r a j K r i e v a c a sauvan u krinji. Ide od trinaestoga vijeka naprijed. A r k i v o b i t e l j i g r o f o v a D r a k o v i a u T r a k o a n u . Regesta toga arkiva u arkivu jugoslavenske akademije. A r k i v R u d o l f in a u L j u b l j a n i dobro uredjen, podao nam je nekoliko dragocjenih listina za. pogranine prilike izmed Kranjske i Hrvatske.

VIII A r k i v s a m o s t a n a F r a n j e v a c a n a T r s a t u lijepo uredjen od naega pokojnoga druga i prijatelja fra Euzebija Fermendina, upotrebismo lijepi broj listina XIII. v., a jo ljepi XIV. vijeka. A r k i v F r a n j e v a c a u L j u b l j a n i neuredjen, iskopasmo iz njega nekoliko listina XIV. vijeka, na koje smo bili upozoreni po prijepisima Fermendinovim. U g u b e r n i j a l n o m a r k i v u u Z a d r u upotrebismo sve tamo sabrane arkive, a to jesu: A r k i v s a m o s t a n a s v e t o g a K r e v a n a u Z a d r u . Nije kronologijski uredjen, ve je u dvadeset i tri fascikula prema potrebama nekadanje uprave razbacan. Ima i dva inventara, jedan iz poetka XVII. vijeka, a drugi iz poetka XIX. v. Objelodanio ih Ljubi (Starine XIX, 81171 Raki u Radu XXVI. 1589). A r k i v s a m o s t a n a sv. D o m i n i k a . Red je ovaj u Zadru ve tamo od god. 1228., ali u arkivu njegovu ima starih prijepisa dva tri i za XI. i XII. vijek. Arkiv je po regestima tampan od Enrika Bttnefa u Alaevievu Tabularium I. 12176. A r k i v sv. K u z m e i D a mj a n a r o g o v s k o g a najprije opatije benediktinske sv. Ivana kraj Belgrada, a od tridesetih godina XII. vijeka na otoku Pamanu u nekadanjoj filijali benediktinaca u samostanu sv. Kuzme i Damjana. Listine idu u dobu kraljeva hrvatskih, imade ih 184 smotanih u pet svezaka IIIVII. Prvi i drugi manjkaju. (V. J e 1 i : Arkiv rogovske opatije u Vjestniku hrv. ark. drutva g. 1898. sv. III. str. 7088.) A r k i v sv. N i k o l e sadraje tri stotine i osamdeset listina origi nalnih, veinom na pergameni. Najstarija je listina od g. 1193. 8. oktobra i nosi br. 1, a dalje idu listine kronologijskim redom sve do god. 1649. 8. februara. Osim ovih listina imade devetnaest fascikula prijepisa na papiru. Prijepisi poimlju sa god. 1243. A r k i v s p l j e t s k i imade knjige odluka spljetske opine tamo od g. 1347. Zabiljeena su sva pisma, to ih je slala spljetska opina kra ljevima i banovima itd. Ne ima u toj ogromnoj zbirci od devet stotina osamdeset i est svezaka sve do XIX. vijeka formalnih listina, ve samo gradske odluke i pisma. A r k i v k o r u l s k i slian je po svojem sastavu arkivu spljetskomu, a i on ima 986 knjiga. A r k i v n i n s k i ide od god. 1244. pa do franceske dobe ili do god. 1806. u osam svezaka. To su prijepisi iz mladje dobe. A r k i v k o t o r s k i ide od god. 1309., ima i pergamene, u svemu ima tri stotine i pet volumina.

IX Napokon su u gub. ark. a r k i v i L a n t a n a i P o n t e obitelji zadarskih, Galzigne s Raba. Nisu bogati brojem listina, ali imadu drago cjenih listina 13. vijeka. A r k i v N i n i j a B e g n e c o n t e P o s e d a r s k o g a obiteljski arkiv u Posedarju. Stara obitelj zadarska ima znamenit broj listina XIII. i XIV. vijeka, kronologijski sasvim dobro uredjen. Arkiv za XIII. i XIV. vijek dobismo u Zadar zagovorom umirovljenoga majora conte Begne, komu zahvaljujemo. Lijepa hvala i vlasniku arkiva! A r k i v b e n e d i k t i n k i sv. M a r i j e u Z a d r u . asne sestre u vaju svoj arkiv kao svetinju kakvu. Teko se do njega dolazi, a cijeloga nije valjda vidila nijedna svjetovna glava. Morao sam kroz vie godina u vie navrata ogledati listine do XV. vijeka. Nalazio sam svaki put po vie novih listina. U arkivu sv. Marije ima i a r k i v k o l u d r i c a sv. R a j n e r i j a s p l j e t s k o g a . Taj arkiv ima obilje dosta loe sauvanih listina. Dugo vremena nije se za ove listine znalo. Sada su, koliko sam ih dobio, sve prepisane. ini mi se, da sam ipak glavno pocrpao iz obadva arkiva, ali jote ne mogu kazati, da sam sve vidio. B i b l i o t h e c a P a r a v i a u Z a d r u imade osim javne biblioteke i arkiv ponajvie kupljen u manjim skupinama ili poklonjen od prijatelja. U njoj nadjosmo lijep broj originalnih povelja XIII. vijeka. A r k i v F r a n j e v a c a k o n v e n t u a l a c a u i b e n i k u nije uredjen. Ima dragocjenih listina od knezova Subia bribirskih za konac XIII. i poetak XIV. vijeka. A r k i v k a p t o l a t r o g i r s k o g a bogat je i uredjen kronologijski dobro. (V. P a v l o v i : Memorie di cose dalmatiche 165205.) A r k i v a k n e z a F a n f o g n e malo dobismo za porabu, a ne ima sumnje, da arkiv obitelji ide u poetke XIII. vijeka. Ogledasmo i ogromne folijante Collettijeve, u kojima ima i originalnih listina. Po uvjeravanju domaih ljudi valja u ogromnoj Fanfogninoj zbirci traiti i spomenike grada Trogira, to ih je upotrebljavao, a dosta i objelodanio u svojim dje lima na slavni Ivan Lui. Moda jote teajem tampe Codexa dospi jemo u sretnije prilike, da upotrijebimo cijeli taj arkiv. A r k i v k a p t o l a s p l j e t s k o g a lijepo je kronologijski uredjen. Ovaj arkiv ne ima ipak svih svojih originala. Godine 1840. po zapovijedi iz Bea bude arkiv prenesen u Be. Pod rukovodstvom Jos. Chmela bude pregledan. Drava zadri za tajni arkiv mnoge znatne dokumente, ali od svakoga dokumenta izradi vjeto paleografski uinjen prijepis, koji se i danas nalazi na dotinom mjestu, na koje po datumu spada. (V. C a r r a r a : Archivio capitolare di Spalato 1844.) Iza ovoga opisa Carrarina trideset godina kanje otvorie u kaptolskom arkivu spljetskom krinju

,x ve sto godina zatvorenu. Taj dio arkiva manje je vaan za na posao. (V. R a i u Radu XXVI. 1702.) A r k i v F r a n j e v a c a k o n v e n t u a l a c a u S p l j e t u nije uredjen, sie do 13. vijeka prepisasmo neke listine. A r k i v k a p t o l a u H v a r u dobro je kronologijski uredjen, poeimlju mu pergamene sa XII. vijekom. Nisu listine samo kaptolske, ve i samostanske, a osobito samostana sv. Nikole na Visu. U H v a r u g r a d u mogli smo ogledati i arkiv pokojnoga Boglia i upotrebismo jednu listinu XIII. vijeka. U g r a d u K o r u l i upotrebismo stari dragocjeni arkiv obitelji Arneri, na koji nas je prvi upozorio redaktor Starohrvatske Prosvjete gosp. Franjo Radi. Zahvaljujemo vlasnicima brai Arneri. U g r a d u D u b r o v n i k u jest samo jedan arkiv, koji u sebi sadr aje originalne isprave 1215. vijeka. To je a r k i v d r a v n i d u b r o v a k e r e p u b l i k e . Listine, koje mi traismo, u toliko su poredane, da ih nalazimo sve na okupu sabrane donekle kronologijskim redom. I i Dubrovnika iznesoe god. 1840. najznatnije i najzanimivije listine, da budu pohranjene u . . tajnom arkivu u Beu. Umjesto originala dadoe veoma pomno uinjene prijepise sa naznakom, gdje se sada nalazi original. Na prvi pogled ove zbirke listina, koja ima jedan fascikul do XIII. vijeka, onda etiri jaka fascikula za sam XIII. vijek, a za XIV. vijek samo jedan fascikul, odmah se prikazuje, da je za XIV. vijek dubro vaka republika inae poskrbila. Tako i jest. U svojim Libri reformationum izdanim od nae akademije u pet toma dolaze i cijele listine i osnovi listina u raspravi vijea dubrovakih u najveem broju. Kako je naa akademija izdala na svijet sve te Libri relormationum, suvino bi bilo iste listine tampati i u Codexu. Godine 1359. oslobodivi se vrhovnoga gospodstva Venecije osnova republika svoje znamenite Lettere e commissioni di Levante. Iz te je zbirke poglavito sastavljen Codex diplomaticus Ragusanus od Thalloczya i Gelcicha. Mi prispodobismo nji hovo izdanje s originalima sve do konca XIV. vijeka, koliko ih nadjosmo u arkivu, a onda i sa dotinim svescima L e t t e r e e C o m m i s s i o n i , kada ne nadjosmo originala. Ogledasmo i D i v e r s a c a n c e l l a r i a e 1275. To je natpis folijantu vezanu u pergamenu, a pisanu na carta bombacina. Najprije ima jedan poderani list, na koji ie potonja ruka zabiljeila: Diversi 1275. Ali odmah na slijedeem listu dolazi biljeka: Anno domini millesimo ducentesimo octuagesimo quarto, indictione duodecima. Qui dominus comes (Michael Maurocenus) predictus die ultima mensis junii applicuit Ragusium. Ali onda opet dolazi oita god. 1285., dapae i nekoliko listova g. 1286. Ovu je smutnju uinio knjigovea, koji je odlomke raznih gc-

XI dina u jedno vezao. Sliedei svezak 1282.1284. ima jo ovaj dopunju jui naslov: Debitorum, diversarum scripturarum, venditiones et dotes, a poslije drugom rukom dopisano :. et testamenta. Mi upotrebismo ove javne slubene zapisnike sa svim pouzdanjem, kao da su originali, jer imadu i protokole potrebne za originale. (O samom arkivu u kratko Raki u Radu XXVI. 177185. Thalloczy et Gelcich: Codex dipl. Ragusanus XVIIIXXV.) V a t i k a n s k i a r k i v i . Jo prije nego to su ovi arkivi postali otvoreni cijelomu uenomu svijetu, pocrpao je arkivar tadanji A u g u s t in T h e i n e r jo u vrijeme Pija IX. mnogo iz toga arkiva za njemake i slavenske narode i za Ugarsku. Za nas su znatne njegove dvije zbirke: M o n u m e n t a H u n g a r i a e a n t i q u a u dva toma do 1526. i Mo n u m e n t a S l a v o r u m M e r i d i o n a l i um I. tom ide do god. 1528. Iza Theinera osnovae magjarski biskupi u Rimu zavod za radnike u vatikanskim arkivima. Njihove publikacije pod naslovom Monumenta Vaticana doista su uzorne. Medjutim ta Monumenta Vaticana hvataju spomenike iz raznih epoha, a nisu jote prestigla cijeloga Theinera, koji vrijedi danas kao jedno cjelovito djelo za vie vjekova. Theinerovu djelu prigovaralo se puno radi pogreno priopenih imena. Zato je akademija jednoga mladoga strunjaka u Rimu upotrebila, da redom u svima listinama, koje se tiu povjesti hrvatske imena lijepo na prozirnom papiru prerie, ai inae cijeloga Theinera za nau porabu kolacijonira. Rezultat je dosta povoljan, jer su imena u samim originalima po loem talijanskom izgo voru loe napisana. M l e t a k i a r k i v . Poznato je, da je akademija iz mletakoga arkiva dala na svijet deset jakih svezaka listina, pripravljenih za tampu od vele zaslunoga Sime Ljubica. Mi se u dalmatinskim arkivima sastajasmo sa mnogim listinama originalnim, tampanim ve u Ljubica. Postavismo sebi za naelo, da ne tampamo, to ve ima u akademijskim publikacijama. Od toga pravila izluismo na XII. vijek. Pomiljasmo, neka u ovom jednom svesku XII. vijeka bude sabrano sve i radi dav nine spomenika i radi njihova naslona na dobu naih domaih kraljeva. Uvaismo i to, da je prvi svezak Ljubieve zbirke i najslabije priopen. Zato je trebalo u Veneciji kolacijonirati i tako ispravljeno tampati. B e k i . . t a j n i a r k i v . Ve spomenusmo, koje smo spomenike morali traiti u tom carskom arkivu. Ali osim tih spomenika dalmatinskih, zadranih u Beu god. 1840. ima i drugih, naroito ob odnoaju Dubrov nika sa balkanskim dravama. Imade i skupina listina ugarskih i hrvatskih, koje su ve i tampane po tim originalima. Sve to prispodobismo po originalima u samom arkivu.

XII B u d i m p e t a n s k i a r k i v i . Ve sto godina trudi se Ugarska, da snese po mogunosti svoje spomenike u jedan centralni arkiv. U sedamdeset godina sabrae njihovi marljivi ljudi Fejer, Wenzel, Nagy i mnogi drugi u ogromnim zbirkama spomenike iz dobe Arpadovaca, a onda i XIV. vijeka. Mi smo dali iz svih ugarskih zbirki prepisati sve listine, koje se tiu Hrvatske, pak smo poslali naega vjetoga po magaa, da potrauje originale i da ih kolacijonira s ovim prijepisima. Sto je na pouzdanik dr. Milan Suflaj kroz deset mjeseci uradio, za to navodimo njegove vlastite rijei: Traim listine veli on izdane po Wenzelu, a i originale, to ih spominje Fejer, a da ne naznauje odakle. Nalazim sve, to spominje Wenzel (osim nekih listina, to su iz arkiva van posudjene), doim listine Fejerove nigdje. Ja ih ipak pridrajem, e bi se moda poslije gdje na njih namjerio. Budui da su u dr avnom arkivu listine svedene na najnie godine, to sam ja sve potvrde 14. vijeka, koje na nas spadaju, uz put prepisivao. Tu sam naao i ne koliko listina u izvorima, to ih je Fejer izdao po zbirci Hevenessijevoj. Naravno, da sam ih ponovno kolacijonirao. Svagdje inim biljeku i po datke nadjenim po meni listinama. Za nekoliko mjeseci opet javlja: U dravnom arkivu svrio sam gotovo sasma 13. vijek. Medjutim sam poeo kolacijonirati u dravnom arkivu i 14. vijek. To je posao gotovo muniji, jer ja traim sve listine, za koje ima i malo nade, da se u ovom arkivu nalaze. Kako Vam je poznato, Fejer donaa mnogo listina, za koje veli, da su in camerali archivo, a sam ih je prepisao iz zbirke Hevenessia, Kaprinaja, Sechenya itd., a ne iz originala. Tu su naznake datuma vrlo esto krive, tako da ih, kad naznaim samo datum, inovnik arkivski ne moe pronai. Zato ja ove listine sam traim i mnogo puta s uspjehom. (Navodi neke pri mjere.) Za tri mjeseca opet alje novu poiljku i veli: Prema tomu je Codex Andegavensis, u koliko se mene tie gotovo potpuno kolacijoniran po Vaim naznakama, koje Vam ovim vraam. Listine na tim naznakama prekriane, kolacijonirane su. Ja sam jo dodao jednu ili dvije, za koje sam drao, da e se morati priopiti i umetnuti ih u Vae biljeke. Kolacijonirane su ove listine osim u reenom dravnom arkivu jo i u glavnoj muzealnoj zbirci (u koju je umetnut i arkiv Balogov) pa u arkivu Forgaevu i Marijaevu, to se u muzeju uvaju. Uz put budi reeno, da sam oba ova arkiva od listine do listine pregledao i listine, to na nas spadaju s Fejerovim prijepisima kolacijonirao (vidjeti u prijepisima). Nijesu kolacijonirane listine u Nagyu Cod. Andeg. iz arkiva Revajeva, Drakovieva, Festetieva itd., jer se ti ne nalaze u Peti.

XIII uflaj imao je prepisivati u dravnom arkivu i zbirku Ivana Kukuljevia same hrvatske listine, koju je jedan njegov nasljednik dr. M. , prodao u budimpetanski dravni arkiv. Nadalje sam zapoeo pie 19. aprila godine 1904. prepisivati zbirku Kukuljevievu. Ona je umetnuta u diplomatski odio (DL.), te nosi brojku 35.825 i dalje. Do god. 1400. ima 82 izvornika. Ja sam svrio i aljem XIII. vijek, pregledav katalog itave zbirke. Kako e se vidjeti, imade tu potvrda listina XIII. vijeka jo u XVII. vijeku (a katalog je poredan po originalima, dakle po najviim godinama). Ipak nisam naao uz naj veu pomnju jedno osam listina XIII. vijeka, to ih Kukuljevi donosi u svojim regestima iz svoje zbirke. Tako na primjer nije nadjena (i ne ima je ovdje) listina od god. 1299. Pavla bana. tom u javiti pot puno, kada svrim cijelu zbirku. Za dva mjeseca nastavlja: Prepisivao sam Kukuljevievu zbirku i dopro do god. 1366. DL. 35.875 (ukljuivo). Dalje nisam prepisivao, jer se Vi nadate, da e ove listine htjeti poslati u Zagreb. Po tom valja jo prepisati drugi dio XIV. vijeka ove zbirke, i to od diplomatskoga br. 35.876 (ukljuivo) dalje po redu, dok ne istee itavi XIV. vijek. Izuzimlje se jedino br. 35.899 (a. 1393. no. 29), jer ovaj sam ja prepisao, budui sadraje u sebi indirektno XIII. vijek. Naglaujem, da sam pre gledao 15. i 16. vijek ove zbirke, te stvari, to se odnose na vjekove, koji Vas zanimaju, prepisao. Prema tomu je u prijanjoj poiljci odaslan potpuni XIII. vijek u koliko ga ovdje ima. Napokon sam prepisao ovdje jo itavi XIII. vijek frankopanskoga arkiva iz Porpetta potpuno. Preostaje od ovih jo itavi XIV. vijek, u svemu etrnaest komada. Ovako svrava 8. jula 1904. Uspored sa radnjom u dravnom arkivu, dijelio si je dr. uflaj tako posao, da je mogao paralelno napredovati i u zbirkama Muzeja. Ve 18. decembra 1903. izvjeuje: Zapoeo sam rad poetkom novembra u narodnom muzeju kolacijoniranjem izvornika. Budui ovdje nije tono registriran i uredjen materijal, nijesam mogao traiti pojedinih listina, ve je trebalo pregledavati od listine do listine, to je do sada uinjeno za izvornike. Potvrde poznijih vjekova nijesam naao, one se nalaze obino (nu ne uvijek) pod zadnjom godinom (dakle u 14. i 15. vijeku), pak u ih pregledavajui ove vjekove i pronai. Tako n. pr. nije listina od god. 1296. 6. oktobra potvrdjena po palatinu Nikoli Gorjanskomu, god. 1433. smjetena u XIII. vijek (premda Wenzel citira, da je u na rodnom muzeju). Valjda e se nai tek u XV. vijeku. Za dva mjeseca kanje izvjeuje: U narodnom muzeju svren je i u posljednjoj poiljci priposlan 13. vijek. Nu prije nekoliko dana uvr tena je u ovu zbirku kupljena privatna zbirka Veghelyeva, koja sadraje

XIV nekoliko listina 13. vijeka. Ja sam ove, koliko su edirane, kolacijonirao, a ostale prepisao. Poglavito sam radio u muzeju na XIV. vijeku. Budui da su ovdje indexi vrlo loi, pregledavao sam glavnu temeljnu zbirku od listine do listine, te sam dopro do god. 1336. Postupao sam poznatim ve nainom, kolacijonirajui edirane (takodjer i Cod. Andegav.) i prepi sujui nepoznate listine. Moram naglasiti, da je ovih potonjih mnogo vie, jer je muzealna zbirka od god. 1895. narasla (a kako Vam je po znato, ne ima poslije ove godine nikakve publikacije listina kod Madara). Nu ni Jankovievu zbirku nije Fejer potpuno iscrpio. U ovoj se nalaze osim netampanih jo i vrlo interesantne dalmatinske listine (koje je edirao Lucius). Ja sam jednu od 1315. 30. maja prepisao, za ostale ili imam prepie ili e mi ih Vaa Presvjetlost po mojim naznakama priposlati. Kada pregledam glavne zbirke, onda u to isto uiniti i za po jedine arkive obiteljske, to se ovdje uvaju na pr. Kallay-ev (za 13. vijek ve kolacijoniran), Forgaev (poima u XIV. vijeku). Osim toga morati e se barem na brzu ruku pregledati i XV. vijek, jer su listine u narodnom muzeju (veoma nespretno!) pod najmladju godinu metnute, pak se jo u XV. i XVI. vijeku moe nai listina XIII. vijeka. 8. jula 1904. javlja, da je doao u prijepisima u muzeju do god. 1380. U Ugarskoj ima jote nekoliko arkiva, kamo su odneseni arkivi nekadanjih hrvatskih velikakih obitelji. To su: a r k i v E s t e r h a z i j e v u eljeznom (Eisenstadtu), E r d e d o v u Galgocu i Baca nov u K r m e n d u . Polazak privatnih arkiva uvijek je s neprilikama skopan. Ako se i dobije na mnoge molbe dopust, ne dade ga vlasnik arkiva na due vremena, a bez duga vremena ne ima uspjena rada. Sto do sada ne uspjesmo uza sve nae nastojanje, to nam jo ne oduzimlje nadu, da emo uspjeti. Imade onda jo desetak arkiva rasutih daleko po Ugarskoj, u koje je takodjer zalutala po koja hrvatska listina, kako vidimo iz tampanih zbirki. Te emo listine jedva moi na licu mjesta potraiti, te nam drugo ne preostaje, ve uzeti pojedine listine iz ugarskih tam panih zbornika. II.

Rukopisi po arkivima i knjinicama iz kojih uzimasmo listine, kada im originala ne nadjosmo.im dalje zalazimo u davninu historijskih spomenika, tim se vie puta zgadja, da pravih originala biva sve manje, izdrle su ih nezgode vjekova. U takovim sluajevima mili su nam i dragocjeni zbornici crkava i samostana, gdje su listine unesene upravo zato u jednu skupinu, da se ne uzmognu tako lasno izgubiti. Takove zbornike upotrebljuju zapadni

XV evropski diplomatici svejedno kao i originale. Ima opet i mladjih zbornika uinjenih od ljudi, koji su se bavili povjeu koga grada ili samostana. Ove treba ve opreznije upotrebljavati, jer takovi sabirai ili nisu bili posvema vjeti u itanju i tumaenju starih isprava, ili su bili eljni svomu ljubljenom gradu ili samostanu to vie slave pribavljati, pak nisu niti sasvim zduni tumai. Mi smo se trudili, da ove rukopise to opreznije upotrijebimo. Dunost nam je upozoriti nae itatelje na ove rukopise i donekle na njihovu vrijednost. Idemo redom arkiva, gdje se ti rukopisi nalaze. Iz a r k i v a j u g o s l a v e n s k e a k a d e m i j e upotrebismo ove ruko pise: V i n c e n z o di N e a p o l i : Spoglio delle scritture di Lacroma. Rukopis u malom folio paginiran ima str. 193, a iza toga puno bijelih listova neispisanih. Sabira veli sam sebi: Hoc est exemplum sive copia vnius liberculi scripti manu reuerendi D. Vincentii a Neapoli mihi cancellario bene cogniti, qui liberculus asservatus in capsa scripturarum et aliarum rerum monasterii S. Mariae de Lacroma existente in armario reliquiarum sacristiae conventus S. Benedicti Rhacusii. Quod quidem exemplum sive copiam ego Aloysius Bicich publicus iuratus notarius et excellentissimae Rhacusanae reipublicae cancellarius fideliter de uerbo ad uerbum, ut iacet, nihil addito vel imminuto descripsi e dicto liberculo omni uitio et suspicione ex dicta capsula extracto et mihi dato a reuerendo P. Aug(ustino) de eadem Neapoli cellerario dicti venerabilis monasterii Lo(crumensis) sic requisite a perillustribus viris dominis Nicolao Nicolai sim(iliter) Ragu et Marino Michaelis Bona duobus ex illustrissimis dominis excellentissimi minoris consilii et. ita instantibus ac mihi mand(antibus) eisdem. Et proinde, hanc presentem notam publicam conscripsi et signum meum apposui consuetum in fidem et testimonium. Na strani stoji: signum notaru MDCXXXIIII. Listine dolaze u dobrim i potpunim regestima. Sadraj: Croma (10231631) p. 112 Reg. Nr. 180. Gionchetto (11001646) p. 1385 Reg. Nr. 1334. Glupana (12211596) p. 91110 Reg. Nr. 1125. Ragusa (12091628) p. 115121 134. Meleda (14131620) p. 123135 156. Malfi" (13431629) p. 141145 126. Ombla (12111628) p. 149155 133. Gravosa (13301508) p. 159161 113. Isola di Mezzo (12851595) p. 165166 Reg. Nr. 17. Calamotta (12521486) p. 170171 Reg. Nr. 17. Ragusa vecchia (1572) p. 174 Reg. Nr. 1. Canali (14281628) p. 177178 Reg. Nr. 111.

XVI Stagno (14391488) p. 181 Reg. Nr. 1. Lacliana (13231465) p. 185 Reg. Nr. 15. Slano (15281622) p. 187188 Reg. Nr. 1 - 5 . Venetia (14001593) p. 191192 Reg. Nr. 14. Ovaj rukopis sadraje regeste originalnih listina, koje su sve izgubljene u svojim originalima. Neke donosi Mattei u svojem poznatom zborniku, kojem emo jo govoriti. Prispodabljajui Matteia i ova regesta uvjerili se, da su regesta pouzdanija od teksta Mattejeva. D o c u m e n t a m o n a s t e r i i s. S t e p h a n i o r d i n i s B e n e d i c t in r u m i n S p a l a t o a b a. 1002. u s q u e a d a. 1193. Rukopis je ovaj prijepis od g. 1856. kolacijoniran od Abb. Gius. Valentinellija bib liotekara u Marciani po rukopisu Marciane MSS. Italiani Cl. V. Cod. LI. Rukopis 1.7. vijeka, veli Valentinelli, da je pripadao nekada sv. Stje panu spljetskomu. U ovom rukopisu ima bez sumnje dosta pogreaka i u imenima osoba i u datiranju. Tako na primjer veoma moram sumnjati datiranju listine od god. 1129. br. 38, jer je Sabatio notar u Spljetu pri koncu XII. vijeka i prvih desetaka vijeka XIII. S e r i t t u r e d e l m o n a s t e r di S. S t e f a n d i S p a l a t o Sig. II. . 52. Rukopis in fol. ima 92 strane. Imade na broj prepisano sto i pet listina od najstarije dobe do god. 1503. Najvie ima listina XIII. vijeka. Rukopis je kolacijoniran od bibliotekara Marciane Josipa Valentinellia 1862. po rukopisu Marciane MSS. Italiani num. LI. class V. Sa draje u sebi i sve listine predjanjega rukopisa sa nekim varijantama u itanju imena. Kadgod ovjek upravo ne zna, komu bi dao pravo. Mi obadva rukopisa upotrebismo samo za oskudni XII. vijek. C a t h a r i n e n s i u m M i s c e l l a n e o r u m liber continens: Informationes varias procuratorum generalium Dalmatiae et Albaniae nec non copias, regesta et excerpta antiquissimorum privilegiorum, statutorum, protocollorum etc. communitatis Cathari et ecclesiarum atque monasteriorum Catharensis civitatis. Ab a. 8091715. Rukopis u arkivu jugosl. akad. pod signat. II. b. 21, u 4. Tekst ide do str. 360. Zatim dolaze raznovrsni indices. Listine ne dolaze u diplomatikoj potpunosti, dakle se njihovoj diplomatikoj vjernosti ne moe ni govoriti. Mi ga upotrebismo samo za oskudni XII. vijek. U z e m a l j s k o m a r k i v u u Z a g r e b u jest rukopis 18. vijeka B u l l a r i u m R a g u s a n u m u 4. str. 476. Pisan je od vie ruka. Na vrh prve strane ima kao naslov: Varie bolle ed instrumenti cavati dal Archivio publico di Ragusa e qui copiati senza ordine alia mano. Na kraju rukopisa ima: Index chronologicus diplomatum in hoc volumine descriptorum eorumque epigraphes. Po kronologiji je prva listina od god. 1023. 23. septembra, a posljednja g. 1710. 7. maja. Ima u rukopisu

XVII listina ako i malo, kojih mi u dubrovakom arkivu ne nadjosmo. Prije pise nisu inili ljudi nevjesti, ali diplomatike vjernosti u njima ne ima. U b i s k u p i j s k o m a r k i v u u Z a g r e b u ima dva rukopisa: L i b e r p ri v i l e g i o r u m e p i s c o p a t u s Z a g r a b i e n s i s . Krasan na pergameni rukopis XIV. vijeka u velikom kvartu, to svjedoi samo pismo. Posljednja mu je listina od I. aprila 1348. U to je doba mogao ovaj zbornik i nastati. Zato je uinjen ovaj zbornik, to je vidjeti u prva dva retka, gdje kae: Incipiunt privilegia super libertatibus, iuribus et donacionibus ecclesiae Zagrabiensis. Cijeli zbornik ima osamdeset i dva lista, dva lista 75 i 78 manjkaju, a ima i bijelih listova iza lista osam deset i drugoga. Ovaj je zbornik za XIII. vijek sav tampan u djelu Iv. Tkalia: Monumenta episcopatus Zagrabiensis Tom I. Zgb. 1885., gdje se na str. VIIVIII. njemu govori. Sastavitelj zbornika inae najpomnije pisana nije ipak bio siguran italac starijih listina, nije kronologijski poredao svega gradiva. Drugi rukopis u istom arkivu P r i v i l e g i a b e a t e v i r g i n i s Mar i a e de T o p l i c a (Topusko) pisan veoma pomno na pergameni u ve likom kvartu na 59 listova. Ima od njega i lijep prijepis 18. vijeka, iz koga se vidi, da je original imao i list 60. Listine ima od 12111365. Nije kronologijski uredjen, pisan je lijepo, ali ovomu pisaru aliboe manjka kadgod sigurnost pri itanju starijih isprava. (V. T k a l i : Mon. episc. zagr. t. I. p. VIII.) U k a p t o l s k o m a r k i v u u Z a g r e b u ima zbornik, koji se moe nazvati i nazivao se: A l b u m c a p i t u l a r e ili L i b e r . s t a t u t o r u m c a p i t u l i Z a g r a b i e n s i s . Bio je u stara vremena u sakristiji: duabus catenis in interiori sacrario acclavatus, zato se mnogo puta na prosto nazivao; liber acclavatus, ima u svemu na pergameni 96 listova. Pisan je god. 1354. Sastavitelj zbornika jest Ivan arcidjakon goriki. Sav je izdan od I. Tkalia: Monumenta episcopatus Zagrabiensis. knj. II. Zgb. 1874., gdje izdava govori rukopisu na str. XIIXIII. Ima u zborniku i listina, koje unesosmo u na Codex. U Z a d r u u g u b e r n i j a l n o m a r k i v u itnade vie znatnih ruko pisa, koji mogu i moraju sluiti za izdavanje listina, kada su im se ori ginali ili bolji prijepisi sasvim izgubili. Prvo mjesto svakako ide znameniti P o l y c h o r i o n iliti kopijalnu knjigu samostana najprije sv. Ivana Ev. belgradskoga, a poslije prenesen na Kuzmu i Damjana de Monte. Rukopis je ovaj opisan od Rakoga u Radu XXVI. 160165, a poslije i opisan i cijeli objelodanjen od Ljubica: Starine XXIII. 154243. Zato ga mi niti ne opisujemo. Samo emo dodati neke primjedbe njegovu odnoaju prema originalima. Mi smo za na Codex svaku ispravu u Polichoriju ispravljali po originalima, koliko smo ih nalazili, a nalazili smo ih do petnaest.COD. DIPL. .

XVIII Moemo rei, da je Polichorij dosta slab prema originalima. Gdje ne nadjosmo originala, moradosmo ostaviti pogreke, ako ih i naslutismo. Sada je od najnovijega vremena u istom arkivu rukopis: R u i c h Marco Lauro: Delle rifflessioni storiche sopra l'antico s t a t o c i v i l e e e c c l e si a s t i c o d e l l a c i t t e t i s o l a di P a g o s i a d e l l ' a n t i c a C i s s a . Fatte a diversi autori, diplomi, privilegii et altre carte publiche e privati raccolte da MDCCLXXIX. Sign. IG. 8. Djelo ima u svemu etiri toma u malom foliju, a ima i podrazdjele. Prvi tom nalazi se u Zagrebu u akademijskom arkivu, a svi drugi* u gubernijalnom arkivu u Zadru. Rukopis je prekrasan. Rui hoe, da popuni Farlata, kako sam kae u predgovoru. Slui se izvorima, to ih nalazio u domaih ljudi sveenika Antuna Fabijania i Ivana Galzigne. Za porabu ovoga djela ve posvema naunoga sililo nas je, to donosi tolike za Pag do sada nepoznate isprave, a mi smo ih po zadarskim arkivima na sve mahove kroz vie godina badava potraivali. Rui s listinom postupa poput Farlata, a mi smo i to morali primiti, kada originala niti drugoga starijega boljega prijepisa pakih listina ne ima. U n a d b i s k u p s k o m a r k i v u z a d a r s k o m nadjoh rukopis, komu sam dao naslov: O d l o m a k z b o r n i k a s v e t o g a K r e v a n a . Rukopis je bez ikakve signature. Pisan je sav na pergameni dugoljastoj u 4. Pisan litera beneventana, kakva je bila u Dalmaciji i Hrvatskoj u jedanaestom vijeku, a veoma se je malo promijenila u 12. vijeku. Ruko pisni su listovi numerirani. Na prvom listu dolazi pri vrhu 2, a onda dalje do lista 17. Dakle prvi list manjka. Zbornik ne ide dalje od konca XII. vijeka. Mi ga obilno upotrebismo za XII. vijek, a moe se upotrije biti i za XI. vijek, jer je Raki u Documenta XI. saec. upotrijebio neke novije prijepise, koji se mogu ispraviti s ovim naim zbornikom. Farlat kao da ga je poznavao. U istom arkivu uva se ninske biskupije tako zvani L i b e r rub e u s od biskupa Grossa. Rukopis XVII. vijeka. Cijeli je zbornik dosta loe pisan. Ipak sam mogao iz njega izvaditi dvije listine za XIII. vijek. S t a r a k o p i j a l n a k n j i g a sv. M a r i j e jest rukopis na pergameni u tri dijela nejednake veliine i razliita po dobi zajedno vezana, ali idui jedan za drugim tako, da sainjaju jednu cjelinu, koja je jamano imala vrijediti u ono najstarije vrijeme kao potrebna legitimacija pred oblastima. Prvi dio ide do 1105. pisan recimo od pisara iz kole nekadanjega kra ljevskoga hrvatskoga kancelara Adama monaka. U druga dva ve je okret na gotsku minuskulu. (Potanko je opisan rukopis od Rakoga u Radu XXVI. 166168.) Mi se aliboe nismo njime mogli posluiti za neke listine. Dospio ovjek lakoumnik do rukopisa i htio mu izmamiti

XIX brzo i sigurno sadraj, polijevao ga taninom i tako neke listine za sve vjekove unitio. Bog mu prosti! U S p l j e t u k o d b i s k u p a uvaju se knjige: D o n a t i o n a l e s i M e n s a e p i s c o p a l is, spisane negdje u 18. vijeku. To su u modernom vezu knjige XVIII. vijeka u velikom foliu, u koje su unesene sve znat nije darovnice poami od Trpimirove (852) i sve rasprave posjedima nadbiskupije spljetske. Od veine tih mnogih vanih povelja namijenjenih nekadanjoj primacijalnoj crkvi kraljevstva hrvatskoga ne ima danas niti jedne u drugom starijem primjerku, nego evo u ovom gotovo modernom prijepisu. Nije toga bilo ve niti u Farlatovo doba, jer i on spominje ove nae izvore kao: Mensa episcopalis, koje je oevidno rabio, samo ih je mjestimice na svoj nain prikratio. Ne stoji to za sve listine. Ja sam prije moga polaska u Spljet dao prepisati sve povelje Farlatove do konca XIV. vijeka, da ih uzmognem kolacijonirati u Spljetu s ovim knji gama, pak sam se uvjerio, da ima u nekim po Farlatu razlika, koje e kao varijante i biti tampane. Teajem kolacijoniranja nadjem spomenu jednoj listini, da su svi originali ovih listina bili poloeni ispod menze glavnoga oltara stolne crkve. Moj prijatelj don Frane Buli dao si je ve likoga truda, da to potrai, ali tome nigdje niti traga. Ja sve slutim, da bi se i ove znamenite listine mogle iskopati tamo negdje iz ostavine Garanjinove u Trogiru, u koju nije meni bilo dano zagledati. alim ovoga puta i moram zabiljeiti moju alost, to mi uza sve veliko nastojanje moga prijatelja don Frana Bulia nije bilo mogue ogle dati i upotrijebiti znameniti a r k i v o b i t e l j i M i c h i e l i , koja je evala ve u XIII. vijeku. Moda mi i to podje za rukom jo teajem tampe. Nadam se to tim vie, to se neki magjarski historici hvale, da su taj arkiv mogli ogledati. U D u b r o v n i k u u k n j i n i c i M a l e b r a e imade za povijest Dubrovnika zbornik u tri ogromna zibaldona u kvartu. Zbornik se pri pisuje jezuiti o. I v a n u M a r i j i M a t t e i - u , koji je rodjen u Dubrovniku 1714., a umro 1788., a odlikovao se je i kao hrvatski poboni pisac. Bio je suradnik velikoga djela Farlat-Kolettova, a kada je dokinut jezuitski red, namjestio se u Dubrovniku s drugom svojim o. Ivanom Basegli u obilnoj kui. On uzme sabirati i za dravnu i kulturnu povijest svoga rodnoga grada spomenike. Zbirka, to se njemu veim dijelom pripisuje, sadraje doista svega i svaega za povijest dubrovaku. Sadraj joj je na znaen potanko po naslovima pojedinih dijelova u djelu Kaznaievu, izdanu u Zadru 1860. pod naslovom: B i b l i o t e c a di fra I n n o c e n z o C i u l i c h n e l l a l i b r e r i a di RR. PP. F r a n c e s c a n i di R a g u a . U tri broja: I. tom br. 265 imade 92 poglavlja, II. tom br. 266 i 121 pogl., III. tom br. 267 ima 120 poglavlja. Imade tue poglavlja, u kojima se

XX nalaze cijela djela. Prepisana su cijela znamenita djela, neka su po tim rukopisima i tampana. Mattei iscrpao je dravni arkiv i arkive samostana. Ovdje se i mi s njime sastajemo. Kako ve spomenusmo, propadoe ba svi do posljednje krpice spomenici samostana dubrovake republike, koji se nisu utekli kojim god nainom pod okrilje dravnoga arkiva, da se ondje spase. U vrijeme Mattejevo jo je bilo tih samostanskih listina, a on ih je prepisao i unesao u svoju ogromnu zbirku. Mi prepisasmo tri desetak samostanskih listina za XIII. vijek. Njegovim prijepisima dade se prigovoriti, ali mi uzesmo i takove listine, jer bismo ih drugdje badava tra ili. Mi smo ih prije toga i traili, a kada ih nigdje ne nadjosmo, te se uvjerismo, da su samostanske dubrovake listine doista propale, zato uzesmo iz Matteia onako, kako nam ih on podaje. Na-avno, da u ovoj ogromnoj zbirci nije sve jednako radjeno. Evo jedan primjer za XII. vijek. Listina naa pod br. 26. g. 1118. 8. marta, dolazi u Farlatu VI. 69. za godinu 1190. Mi smo u Matteju tamo pod kraj u III. tomu nali ovu istu listinu metnutu u god. 1190. Nije dakle Mattei pouzdan za svaku svoju. L i b e r p a c t o r u m u tajnom . . arkivu u Beu vol. I. sa 365 ispisanih listova i neispisanih 5. Pisan je na najfinijoj pergameni. Pismomu je poloena minuskula kao u najljepim inkunabulama. U tu dobu u 16. vijek i spada. Pisala su ovu zbirku dva pisara, prvi grubiji do lista 200, te ga na listu 201 usred listine drugi s mnogo ljepim pismom nastavlja., U itavom kodeksu vuene su linije utkastom bojom, ne idu preko i tave strane, ve su ograniene sa dvije okomite linije s lijeve i desne strane. Ugovori neki kod drugoga pisara imadu ukraena prva slova ornamentima, a prvo pismo u regestu biva redovito napisano majuskulom i crvenom tintom. Prvi pisar pie bez nakita. Na poetku ovoga toma donosi prvi pisar cijeli sadraj svega toma. Ovomu je tomu slian toni IV., samo to ne ima nikakvih uresa. U b u d i m p e t a n s k i m r u k o p i s n i m z b i r k a m a radio je na pomaga dr. Milan Suflaj i izvjestio nas ovako: Nadalje sam u narodnom; muzeju kolacijonirao jo listine, to ih je Fejer izdao po velikim ruko pisnim zbirkama. Od tih zbirki naao sam ovdje slijedee: 1. Diploma tiki zbornik Franje S e c h e n y i a u 4 (14 vol.) i drugi zbornik istoga u fol. (12 vol.). 2. Kodeks I s t v a n f i j e v 16. stoljea. 3. Analecta Caroli F e j e r v a r iz 18. stol. u 3 vol. 4. Analecta W a g n e r o - J a n k o vic h i a n a 18. stol. 5. Zbirku D a n i e l a C o r n i d e s a . 6. Zbirku A d a m a R a j sa n y a. Ove dvije potonje zbirke su ogromne, pak kako Fejer nije naznaivao od njih ni volumina ni pagina, nijesam mogao nekoliko li stina nai. Diplomatika zbirka (citirana po Fejeru) Aloysija Mednyanskoga nije se nala, premda je veina njegovih spisa u Narodnom muzeju. Na:

XXI mjesto nje naao sam jedan omanji diplomatar M e d n y a n s k o g a (sign. 2336 lat. 4 vol. III) pak sam po njemu kolacijonirao neke listine odnosno jednu (od g. 1254. 2. oktobra) prepisao. Analecta Czechova nijesu se nigdje nala. U sveuilinoj knjinici kolacijonirao sam listine iz ogromnih zbirki H e v e n e s s i j a i K a p r i n a y a , sluei se pri traenju dijelom tampanim ve katalogom rukopisa Hevenessijevih, dijelom revizijom ku stosa g. Dedeka za zbirku Kaprinayevu. Ipak jer Fejer naznauje staru razdiobu potonje zbirke a valjda jo i pogreno, nijesam mogao ni ja ni kustos nai listine od g. 1274. za Konjske. U sveuilitu uva se nadalje glavni dio rukopisa Prayevih, te je ba sada i tampan njihov katalog. (Neznatan dio nalazi se u Narodnom muzeju.) Uz marljivo traenje nije se pronala nijedna listina, za koju Fejer veli, da je u ovim rukopisima. Zato je za cijelo valjan zakljuak, da su se listine nalazile u onim tomovima Prayeve zbirke, koji su se izgubili (Cf. katalog vol. II. p. 805). Tako je uspjeh moga rada s obzirom na rukopisne zbirke na ne koliko mjesta bio tek negativan. Ovaj e se rad jo nastaviti, da dodje do izvjesnih pozitivnih rezultata za na Codex. U g r a d u K r k u a u s a m o s t a n u F r a n j e v a c a nalazi se ruko pis: I n d i c e d e l l e s c r i t t u r e d e l C o n v e n t o di S a n F r a n c e s c o d e l l a c i t t a di V e g l i a f e d e l m e n t e c o p i a t e d a fra F e l i c e B a r t o l i E s p r o v i n c i a l e n e g l i a n n i 17401741. Rukopis in folio na 101 listu, listine upravo dragocjene 13. i 14. vijeka. teta, da se tek u 18. vijeku naao netko, da ih sabere u jedan zbornik. Neke je priopio Crni u Starinama XX. 121. Sabira veli, da su mu bili na porabu mnogi originali, ali on ih je slabo itao. Originali iseznue, a nama ostadoe samo njegovi loi prijepisi. N o t a r i j a t s k i a r k i v i u D a l m a c i j i spadaju medju bitne pri prave za Codex diplomaticus. U Z a d r u ima preogromna zbirka kod . . pokrajinskog sudita, koja ide od g. 1288. pa sve do nae dobe. Iz prvoga toma zbornika C r e s t e d e T a r a l l o priopio je'dr. Jeli u Vjestniku kr. zem. arkiva u Zagrebu 1899. poetke, a mi smo poslije nastavili po originalu. I ovaj i svi drugi notarski zbornici pisani su na jakoj carta b.ombacina i svi su vie manje troni. Uzesmo neto i iz Tarallova nasljednika Qualisa 12931307. Za XIV. vijek prestadosmo iscrpavati, jer bi nam Codex bio do neizvjesnosti porastao, a mi i onako imadosmo prilike upotrijebiti originalne isprave svakoga od notara zadarskih u velikoj mjeri. U Zadru idu silne knjige od dvadesetak notara do konca XIV. v. 1295 1307. Qualis loannes, 1336. de Padova Giov. Bapt., 13481349. Alexandris Laurentius, 13491350. de Placentia Franciscus, 2. okt. 1354 sept. 1394.

XXII Paduanus Gasparus, 1355-1362. Corrado de Padova, 13551356. Canzio Andrea, 13611362. De Padua Ruggierius, 13631389. Perenzanus Petrus, 13661367. Fermo Franciscus, 13721412. Annobonis Petrus, 1375 1408. Sarzana Petrus, 13771386. Turinus Simon, 13811414. Baldinotti Johannis Baldinotto, 1385-1415. Cassulus Johannes, 1386. Rovignianns Articutius, 13871402. Modus Raymundus, 13891401. Salai Mathaeus, 13891395. Firmo Johannes Domenicus, 13911392. Nosdronja Daniel, 13961401. Vidoli presbyter Hieronymus, 1396 1401. Velimo Bernardus. Knjige ovih notara jedva bismo spremili u pe deset ogromnih tampanih tomova. Istom onda, kada na Codex bude objelodanjen, moi e netko sjedei stalno u Zadru praviti mu suplemente iz ovih knjiga. Pored Zadra imao bi biti najstariji notarski i sudbeni arkiv Hvarski tamo od god. 1272. Rekoe mi u Hvaru, da se nalazi kod okrunog suda u Spljetu. Uza sve nastojanje i pomo samoga predsjed nika spljetskoga badava sam se trudio. Ostanke notarskih knjiga oko god. 1290. i dalje, to su pohranjeni u arkivu nae akademije, upotrebismo. Isto tako iz notarskih knjiga dubrovakih, koje poimlju g. 1288., gdje je XIV. vijek preogroman kao i u Zadru, a ne zaostaje za njima niti spljetski sudbeni, koji poimlje ve god. 1300., a tako i trogirski od g. 1300., kotorski od god. 1326., ibeniki od god. 1386. Drugi sudbeni stolovi imadu mladje spomenike. Sve ovo ostavljam mojim nasljednicima, da moj rad dopune i isprave. R u k o p i s i u V e n e c i j i , to ih upotrebismo, poznati su uenom svijetu, ali emo ih ipak na kratko opisati. Najprije u" dravnom arkivu 1. L i b r i c o m r a e m o r i a l i jesu serija registara, u koje je dudeva kancelarija unosila akte i dokumente, koji se tiu politikih i administrativnih suvremenih pitanja. Pisani su u velikom foliu u trideset i tri volumina, svi na pergameni osim tridesetoga, koji je na papira. Idu od god. 13001787., ali imadu i neto spomenika iz starije dobe. Mogu se smatrati kao slubeni i vjerodostojni. 2. C o d e x T r e v i s a n u s jest zbirka pisama, privilegija ugovora s papama, carevima i drugim duhovnim i svjetovnim vlastodrcima. Ide od god. 7001400. u jednom papirnatom tomu na 4o5 listova. Rukopis je iz XV. ili poetka XVI. vijeka, ne ima slubenoga znaaja, ve je zbirka privatna. Nije niti pomno pisan. 3. L i b e r A l b u s zbirka dokumenata, uinjena god. 1348. na per gameni, vezana u drvo na 275 strana in folio. Rukopis je lijepo pisan u dvije kolone s uresnim prvim pismenima. Knjiga je osnovana od duda Andrije Dandola. 4. L i b r i p a c t or u m jest takodjer kolekcija slubenih dokumenata od god. 8831409., zapoeta u dudevoj kancelariji u poetku XIII.

XXIII vijeka. Sva je na pergameni u sedam toma in folio. (Sr. Tafel und Thomas: Der Doge Andreas Dandolo u Abhandhmgen der kn. bayerischen Akademie III. Cl. VIII. Bd. 1. Abth.) U Marciani: D o c u m e n t i di S. S t e p h a n o di S p a l a t o Cl. V. Cod. LI. prevedeni su dokumenti sv. Stjepana kupnje, prodaje, ugovori, privilegia itd. Dokumenti idu od god. 1129., a ima ih 157. Rukopis na papiru u kvartu, vezan u pergamenu, lijepo pisan. Sve prevedeno s latin skoga. U gradskom m u z e j u C o r r e r o jesu rukopisi u nekoliko desetaka fascikula kao materijali za nastavak djela: C i c o g n a I s c r i z i o n i .

III.

Osnovna naela pri izdavanju naih spomenika.Svaki e struni ovjek na prvi pogled vidjeti u glavnom ona na ela, koja sam prihvatio za na Codex diplomaticus. Ipak je potrebno, da tom i napose najkrae progovorim. I domai nai ljudi i strani odmah e primjetiti, da sam za regesta nad listinama i za kratke tumae ispod listina uzeo jezik n a r o d n i n a h r v a t s k i . Osim mnogih drugih modernih izdanja pozivljem se u tom pogledu na Monumenta Germaniae: Diplomata, gdje se sve to radi na njemakom jeziku. Da ipak poneto olakam i stranima porabu naega Codexa, uinio sam Summarium samo na jeziku latinskom, gdje su sva regesta hrvatska prevedena na latinski. Pri obradjenju teksta nije mi bilo mogue pridavati i snimke, koji bi donosili pred oi itatelja pravu i potpunu sliku, ili da poput Monu menta Germaniae naznaujem u razliitom tisku ispisana u originalu pis mena i neispisana sakrila u kraticama. Ja sam naprosto r e a v a o s v e k r a t i c e . Nije to nikada bez tekoa, osobito pri razreavanju kra tica kod imena. Zato sam pri sumnjivim kraticama to u opasci naznaio osobito onda, ako je koji izdava prije mene istu kraticu drugaije raz rijeio. P o r a b a v e l i k i h p i s m e n a od uvijek je kamen smutnje kod edicija, jer je u samim originalima redovito vea nego treba, veoma raz liita i bez ikakva stalna pravila. Slijedio sam u tom najbolje izdavae, koji uzimlju velika pismena samo za imena osoba i mjesta. Najbolji iz davai preporuuju jo za adjektive od imena gradova i biskupija velika pismena. Tako sam i ja episcopi Zagrabiensis i sline adjektive pisao velikim pismenima, koji su toliko potrebni svakomu rabitelju Codexa, pak ih oko njegovo najprije trai. Naravno je, da sam na poetku svake izreke iza toke pisao veliko pisme.

XXIV I s p r a v k e o i t i h p i s a r s k i h p o g r e a k a sve sam naznaivao, kako su ih sami pisari ispravljali u liniji ili nad linijom. Ako sam se sretao sa kakvom pogrekom, koja je mogla biti osebujnost onoga pisara ili one dobe, naznaivao sam to sa (!). A toga ima u XII. vijeku, gdje se lomi jezik latinski sa raznim narodnim osebinama, upravo na pretek. Tako sam uzimao izmjenjivana pismena i t, u i v, i i j onako, kako sam ih nalazio u originalu. Gdje su ij kao dva glasa, uzeli uvijek i i, a gdje je samo jedan glas uzeh . Naznaivao sam i e, kada sam ga nalazio u originalu, te nikada nisam mjesto njega uzimao ae. Ako sam po nesrei morao uzeti listinu iz koga starijega zbornika, gdje se na sve to nije pa zilo, onda sam ostavio porabu pismena, kako ga ima onaj zbornik. I n t e r p u n k c i j u sam unesao, kakovu ite sadraj listine. to u tom pogledu imadu originali, to nije u nijednom pogledu mjerodavno. Znam, da u tom pogledu imade razlike mnijenja medju diplomaticima. U ope se, uzimlje, da se preve ne interpungira. Za XII. sam vijek interpungirao neto vie. A kako dalje razvitak listine ide sve vie u to, da od izreka postaju periode, morat e se i na to paziti. Toke neka pokau te periode. Naelo opet ostaje: interpungiraj samo tako, da teaj misli ili sadraja bude itaocu to jasniji. Za j a s n o u s a d r a j a u i n j e n i u m e c i uinjeni su kod ispu njenja imena, ako mu je naznaeno samo poetno slovo. Dodan je kadgod oito otpali naslov takove osobe. To je metnuto u zaporku. Ako li je po trebna jedna rije za jasnou sadraja ili jedno ili dva pismena i to je metnuto u zaporku. Ueni italac odmah e razabrati, da toga u originalu ne ima. D a t i r a n j e spada jo u tekst listine osobito u Dalmaciji, gdje je datum redovito odmah iza invokacije. Reavanje datuma u XII. vijeku u Dalmaciji zadavalo mi je mnogo puta najvee tegobe. Ovdje pristaju one rijei A. Giry-a u Manuel de Diplomatique (str. 104): II a pu meme arriver, que dans la meme ville, l juridiction royale, les juridictions seigneuriales, la cour ecclesiastique et la commune n'aient pas toujours suivi le meme style. Les observations faites jusq'ici, quoique nombreuses, sont loin encore d' etre suffisantes pour permettre de se prononcer avec certitude dans tous les cas. To Giry na drugom mjestu tumai i do punjuje, da pisari ve od X. i XI. vijeka ne znaju znamenovanja stare indikcije i drugih oznaka za datum. Kada onda brojevi ovih oznaka dodju u protuslovlje s naznaenom godinom, onda je rijeenje problema upravo nemogue (lb. 100101). Na Codex i u pogledu datiranja i po diplomatikom obliku i sa stavu nosi na sebi znakove potpunoga dualizma dviju utjecaja: talijanskoga i njemakoga. Ne samo po datiranju, ve u ope po diplomatikim obli cima biti e za strunjake zanimiv.

XXV Veliko je pitanje za svakoga izdavaa listina, da li e i kako e primiti s u m n j i v e l i s t i n e i f a l z i f i k a t e . Ja sam se odluio, da primim i patvorene listine, koje su kanje dobile neprijeporne potvrde. Tako na primjer poznate papinske bulle za nadbiskupiju dubrovaku, ali sam na znaio, da njima sumnjam. Listine lokrumske pod br. 70., 71., 72., 73., 85. i 86. naznauje dr. Konstantin Jireek u Arch. f. slav. Phil. XXVI. Bd. str. 167. za falzifikate s ovim otrim i odlunim sudom: Die Widerspriiche zwischen den einzelnen Stcken untereinander, das wechselnde Formular, der Mangel an genauen chronologischen Daten nach den Kaisern und Indictionen, die fehlenden Siegel an den sogenannten Originalen im Archiv von Ragusa, das entgegengesetzte Zeugniss echter Urkunden iiber dieselben Besitzfragen, alles dieses zeigt, dass es Falsifikate sind, gemacht im Interesse der Benediktinerabtei von Lacroma. Ja sam opetovano ogledao ove listine. Ako su falziflcirane, onda su bile falzificirane ve u XII. vijeku. Ja si ipak njihov bespravni postanak tu maim tako, da su mogle postati u burno i bespravno vrijeme, gdje se je mjesto prava narivavala sila. Zao mi je ipak, to ih nisam pod tekstom oznaio kao s u m n j i v e , pak to sada inim. Njihova pravna vrijednost potrajala je valjda samo u onim asovima bure i nevolje. T r a d i c i j a listina dolazi pod tekstom. Traio sam i naznaivao uvijek original ili najblii originalu prijepis. Naznaio sam i zbirke, u koje je listina prenesena, i poredao sam ih kronologijskim redom. Kod nekih listina ispadoe gubitkom ceduljica neke literarne naznake. Tako br. 12.. g. 1106. valja dodati: Carrara Archivio capitolare p. 64, Wenzel Cod. Arp. VI. 7576; kod br. 71. ostala je od Eitelbergera samo naznaka prvoga izdanja, a ispalo je i kod br. 72. II. izd. str. 350351., a tako i kod br. 86., a uz to ispalo jo Farlati VI. 79, Wenzel VI. 95; kod br. 99. ispalo je Farlati IV. 433, Wenzel VI. 107. I n d e x ima da bude to potpuniji. Razdijelio sam ga na dvije skupine: personarum et locorum i rerum. Ovo je za XII. vijek doista potrebno. Glede osoba vlada u ovom vijeku ta neprilika, da se javljaju po gradovima neka prezimena, ali najvie su oznake patronimine. Mo ralo se ime u Index uzeti i po krnome imenu i po imenu oevu. Time je index znatno porastao. I m e n a n a r o d n a pokuah podati u pravom narodnom obliku barem onda, kada sam ih crpao iz sigurna originala. I m e n a m j e s t a trudio sam se da pronadjem. Nadjoh mnoga sauvana dananja hrvatska imena mjesta, koja odgovaraju starim iskvarenim ili. la tinskim imenima. Malo je mjesta ostalo, za koja ne bismo sigurno mogli postaviti dananje ime hrvatsko. Naravno je, da je u zaporci naznaen svaki stariji oblik, a i napose sa vidi ono pravo ime hrvatsko. Tako ima biti i dalje u slijedeim tomima. Ako Codex ima da bude glavni izvor za

XXVI geografiju srednjega vijeka, neka se vide u svojem pravom obliku narodna imena mjesta onako, kako ih je narod nazivao, koji ih je sagradio. Napokon molim slijedeu gospodu, da prime moju zahvalnost, to me pri sabiranju gradje za Cdex diplomaticus ma kojim nainom podupree: dr. A r n e r i J e r k o i dr. A r n e r i . R o k o , odvjetnici u Koruli; B a r l e J a n k o , upravitelj nadbiskupskoga arkiva u Zagrebu; e g n a N i n i conte, vlastelin u Posedarju; B o j n i i I v a n pl., zem. arkivar u Zagrebu; B t t n e r S e b a s t i j a n i B t t n e r E n r i c o , upravitelji gubernijalnog arkiva u Zadru; r u n e Ili V i t a l i j a n , gimn. prof, i bib liotekar Para vie u Zadru, B u l i F r a n j o , ravnatelj muzeja u Spljetu; D e v i I v a n , dekan kaptola i arkivar u Spljetu ; G e l c i c h J o s i p , prof, bivi arkivar u Dubrovniku; H o r v a t K a r l o dr., sveenik i profesor; I v e k o v i C i r i l , gradjevni savjetnik u Zadru; J e l i L u k a dr., pro fesor ; K o s t r e n i I v a n , sveuilini bibliotekar u Zagrebu; L a s z w s i E m i 1, pristav zem. arkiva u Zagrebu; M u s i A u g u s t dr., sveu. profesor i bibliotekar akademijski; R a d i e v i L o v r o , arkivar kaptola u Zagrebu; S i l o b r i A n t u n , kanonik i arkivar kaptola u Trogiru; S i i F e r d o dr., gimn. prof, i sveu. docent; S u f l a j M i l a n dr.; T 1 i I v a n , prebendar i akademik; V o l a r i F r a n j o , ka nonik u Krku; V u e t i K u z m a , bibliotekar i arkivar kaptola u Hvaru. Osobita mi je dunost da se zahvalim i u ime moje i akademije vis. kr. zem. vladi, to nas je pomogla novanom potporom za izdavanje ovoga Coclexa. IV.

tampane zbirke, koje su upotrebljene u ovoj knjizi.B a l u z i u s E p i s t . I n n o c e n t i i III. Epistolarum Innocentii III. Romani pontificis libri undecim. Accedunt Gesta eiusdem. Parisiis 1682. fol. 2 vol. B a r o n i u s A n n a l e s . Annales ecclesiastici a Christo nato ad annum 1198. Romae 15881593. fol. 12 vol. B a t t y n L e g e s e c c l . Leges ecclesiasticae regni Hungariae et provinciarum adiacentium. Albae Carolinae (et Claudiopoli) 17851827. fol. 3 vol. B i a n c h i a r a c r i s t i a n a . ara Cristiana. ara 18771879. 8. 2 vol. B t t n e r L' a r c h ivi I. L'archivio degli atti antichi presso la luogotenenza dalmata. Prospetto e parte I. dell'archivio del sopresso monasterio di s. Domenico in Zara. Zara 1903. 8. (Nalazi se u: Tabularium. Gli archivi della Dalmazia. Zara 1901 1904. 80.)

XXVII B o g i i e t J i r e e k L i b e r s t a t u t o r um. Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272. Zagrabiae 1904. 8. (Ovo je vol. IX. djela: Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium. Sumptibus academiae scientiarum et artium Slavorum meridionalium. Za grabiae 18771904. 8. Vol. IIX.) B o u q u e t R e c u e i l . Rerum Gallicarum et Francicarum scriptores. Recueil des historiens des Gaules et de la France. Paris 17381876. fol. 23. vol. B r e q u i g n y E p i s t . I n n o c e n t i i III. Diplomata, chartae, epistolae et alia documenta. Parisiis 1791. fol. Vol. II. 1. 2. B u l l a r i u m R o m a n u m . Bullarum, diplomatum et privilegiorum san ctorum Romanoram pontificum Taurinensis editio locupletior facta . . a S. Leone Magno usque ad praesens. Augustae Taurinorum 1857 1872. 4. 24. vol. Appendix 1867. B u l l e t t i n o di A r c h e o l . Bullettino di Archeologia e Storia Dalmata. Spalato 18781904. 8. Anno IXXVII. C a r r a r a A r c h i v i o . Archivio capitolare di Spalato. Spalato 1844. 8. C i c c a r e l l i O s s e r v a z i o n i . Osservazioni sull'isola della Brazza e sopra quella nobilt. Venezia 1802. 8. C i c o g n a I n s c r i z i o n i . Delle Inscrizioni Veneziane, raccolte et illu strate. Venezia 18241853. 4. 7 vol. D u c h e s n e H i s t o r i a e F r a n c , s c r i p t o r e s . Historiae Francorum scriptores coaetanei ab ipsius gentis origine ad . . . Philippi IV. dicti Pulchri tempora. Lutetiae Paris. 16361649. fol. 5 vol. li i t e 1 b e r g e u n s t d e n m a 1 e. Die mittelalterlichen Kunstdenkmale Dalmatiens in Arbe, Zara, Nona, Sebenico, Trau, Spalato und Ragusa. Wien 1884. 8. (Ovo je Band IV. Eitelbergerovih: Gesammelte kunsthistorische Schriften.) E n d 1 i h e r M o n u r a . A r p a d i a n a . Rerum Hungaricarum monumenta Arpadiana. Sangalli 1849. 8. F a r l a t i I l l y r . s a c r u m . Illyricum sacrum. Venetiis 17511819. fol. 8. vol. F e j e r C o d e x . Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis. Budae 1 8 2 9 - 1 8 4 4 . 8. Prodromus, 11 tomi in 43 vol. et 2 indices. H o r m a y r G e s c h i c h t e . Geschichte der gefrsteten Grafschaft Tirol. Tubingen 18061808. 8. Theil 1. Abth. 1. 2. ^ . M3BrbcTiH . 1852. 8. J a f f e R e g e s t a . Regesta pontificum Romanoram ab condita ecclesia ad annum post Christum natum MCXCVIII. Editionem secundam correctam et auctam auspiciis Gulielmi Wattenbach curaverunt S.

XXVIII - Loewenfeld, F. Kaltenbrunner, P. Ewald. Lipsiae 18851888. 4. 2 vol. K a n d l e r C o d i c e . Codice diplomatico Istriano. Trieste 18701871. 4. K a t o n a H i s t . c r i t . Historia critica regum Hungariae. Pestini, Posonii et Cassoviae, Budae, Coloczae, Budae 17791817. 8. 42 vol. K n a u z M o n u m e n t a . Monumenta ecclesiae Strigoniensis. Ordine chronologico disposuit, dissertationibus et notis illustravit . . . Ab a. 979. ad a. 1321. Strigonii 1874. 4. 2 vol. e s e 1 i h H i s t o r i a . Historiarum catliedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus I. Zagrabiae (1770.) fol. K e r c s e l i c h D e r e g n i s . De regnis Croatiae .Sclavoniae notitiae praeliminares. Zagrabiae (1770.) fol. o i l e r H i s t o r i a . Historia episcopatus Quinqueecclesiarum. Posonii 1782-1812. 4. 7 vol. K u b i n y i M o n u m . H u n g a r i a e . Monumenta Hungariae historica. Magyar trtenelmi emlekek. Pest (Budapest) 18871888. 8. 2 vol. K u k u l j e v i c C o d e x . Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Diplomatiki zbornik kraljevine Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom. Zagreb 18741875. 8. Dio"J. i II. (Ovo je knjiga II. i III. Kukuljevieve zbirke: Monumenta historica Slavorum meridionalium. Povjestni spomenici junih Slavena. Zagreb 18631875. 8. 3 knjige.) K u k u l j e v i c J u r a . Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Za grabiae 1862. 8. 3. vol. K u k u l j e v i c R e g e s t a . Regesta documentorum regni Croatiae, Dal matiae et Slavoniae saeculi XIII. Zagrabiae 1896. 8. L j u b i L i s t i n e . Listine odnoajih junoga Slavenstva i mletake re publike. Zagreb 18681891. 8. 10 knjiga. (Ovo je vol. 15., 9., 12., 17., 21. i 22. djela: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium. Edidit academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium. Zagrabiae 18681891. 8.) L j u b i P o l i c h o r i o n . Libellus Polic(h)orion, qui Tipicus vocatur. (Sa drano u XXIII. knjizi zbirke: Starine. Na sviet izdaje jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb 1890. 8. str. 154243.) L u c i u s I n s c r i p t i o n e s . Inscriptiones Dalmaticae. Notae ad memoriale Pauli de Paulo. Notae ad Palladium Fuscum. Addenda vel corri genda in opere de regno Dalmatiae et Croatiae. Venetiis 1673. 4. L u c i u s M e m o r i e . Memorie istoriche di Tragurio, ora detto Trau. Venetia 1674. 4. L u c i u s D e r e g n o . De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Amstelodami 1666. fol.

XXIX M a k u s c e v M o n u m e n t a . Monumenta historica Slavorum meridionalium vicinorumque populorum e tabulariis et bibliothecis italicis deprompta. Varsaviae (Belgradi) 18741882. 8. 2. vol. (Knjiga L, tiskana u Varavi, imade i ruski naslov: 4> . . ., a knjiga ., tiskana u Biogradu, imade i francuski naslov: Monuments historiques des Slaves meridionaux et de leurs voisins . . .) M a n s i C o n c i l . c o l l e c t i o . Sacrorum Conciliorum nova et amplissima Collectio, in qua praeter ea, quae Phil. Labbeus, et Gabr. Cossartius et novissime Nicolaus Coleti in lucem edidere, ea omnia . . . exhibentur, quae I. D. Mansi evulgavit. Editio novissima. Florentiae et Venetiis 17591798. fol. 31 vol. M i g n e P a t r o l o g i a lat. Patrologiae cursus completus, sive Bibliotheca universalis, integra, uniformis, commoda, oeconomica omnium ss. Patrum, Doctorum Scriptorumque ecclesiasticorum, qui ab aevo apostolico ad usque Innocentii III. tempora floruerunt . . . Series prima, .in qua prodeunt Patres, Doctores, Scriptores ecclesiae Latinae a Tertulliano ad Innocentium III. Parisiis 18441864. 8. 221. vol. M i k l o s i c h M o n u m . s e r b i c a . Monumenta Serbica, spectantia historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii. Viennae 1858. 8. M u r a t o r i S c r i p t o r e s . Rerum italicarum Scriptores ab anno aerae Christianae quingentesimo ad millesimum quingentesimum . . . Mediolani 17231738. fol. 25 tomi in 28 vol. Pez C o d e x . Codex diplomatico-fiistorico-epistolaris, quo diplomata, cartae, epistolae . . . et alia id genus vetera monumenta pontincum Roman . . . a saec. Chr. quinto usque ad decimum fere sextum continentur. Graecii 1729. fol. (Ovo je tomus VI. zbirke: Thesaurus anecdotorum novissimus: seu Veterum monumentorum, praecipue ecclesiasticorum, ex Germanicis potissimum bibliothecis adornata collectio recentissima. Omnia nunc primum cum praefationibus . . . publici juris facta a Bern. Pezio. Augustae Vindelicorum et Graecii 17211729. fol. 6 vol.) P o t t h a s t R e g e s t a . Regesta pontincum Romanorum inde ab a. post Christum natum MCXCVIII. ad a. MCCCIV. Berolini 18741875. 4. 2 vol. P r a y A n n a l e s . Annales veterum Hunnorum, Avarorum et Hungarorum ab a. 2101517. Viennae 1763-1767. fol. 4 vol. R a k i T h o m a s a re h i d . Thomas archidiaconus: Historia Salonitana. Digessit Fr. Raki. Zagrabiae 1894. 8. (Ovo je vol. 26. zbirke: Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium. Edidit academia scien. et artium Slavor, merid. Scriptores volumen III,)

XXX R a d j u g si. a k a d e m i j e . Rad jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb 1867-1904. 8. Knj. 1156. R a y n a l d A n n a l e s . Annales ecclesiastici ab anno, quo desiit Caes. Baronius 1198. usque ad a. 1565. Lucae 17471756. fol. 15 vol. R e s t i C h r o n . R a g u s i n a . Chronica Ragusina Iunii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451.) . . . Digessit Speratus Nodilo. Zagrabiae 1893. 8. (Ovo je vol. XXV. zbirke: Monumenta spectantia histo rian! Slavorum meridionalium. Edidit academia scient. et artium Slavor. merid. Scriptores volumen II.) S c h u m i U u n d e n b u h. Urkunden- und Regestenbuch des Herzogthums Krain. Laibach 1182/3.1884/7. 8. 2 Bnde. S c h w a n d t n e r S c r i p t o r e s . Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmaticarum, Croaticarum et Sclavonicarum. Vindobonae 17461748. fol. 3 vol. (Vol. III. od str. 532635. imade: Thomae archidiaconi Spalatensis: Historia Salonitanorum pontificum atque Spalatensium.) S a f a f i k P a m t k y . Pamtky drevniho pisemnictvi Jihoslovanuv. Vydni druhe . . . upravil Jos. Jireek. Praha 1873. 8. (Peti dio: Okzky obanskeho pisemnictvi. Praha 1870.) T a b u l a r i u m . Tabularium. Gli archivi della Dalmazia. ara 19014904. 8. (etiri nepotpuna godita.) T a f e l u. T h o m a s U r k u n d e n . Urkunden :ur lteren Handels- und Staatsgeschielite der Republik Venedig mit besonderer Beziehung auf Byzanz und die Levante. Vom neunten bis zum Ausgang des fimfzehnten Jahrhunderts. Wien 18561857. 8. 3 Theile. (Ovo je Band XIIXIV. zbornika: Fontes rerum austriacarum. Oesterreichische Geschichtsquellen. Herausg. von der histor. Comission der kais. Akad. d. Wissenschaften.) T h a l l c z y - B a r a b s C o d e x . Codex diplomaticus comitum de Blagay. A Blagay csald okleveltra. Budapest 1897. 8. (Ovo je knj. XXVIII. zbirke: Monumenta Hungariae historica. Magyar trtenelmi emlekek. Kiadja a magy. tud. akademia. Elso osztly. Okmnytrak. Series I. Diplomata.) T h e i n e r M o n u m . H u n g a r i a e . Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia, maximam partem nondum edita ex tabulariis Vaticanis deprompta. Romae 18591860. fol. 2 vol. T h e i n e r M o n u m . S l a v o r u m . Vetera monumenta Slavorum meri dionalium historian! illustrantia, maximam partem nondum edita ex tabulariis Vaticanis deprompta. Romae (et Zagrabiae) 18631875. fol. 2 vol. T k a l i M o n u m . Z a g r a b . Monumenta historica lib. reg. civitatis Zagrabiae, metropolis regni Croatiae. Zagrabiae 18891904. 8. Vol.

XXXI IX. (Knjiga imade i hrv. naslov: Povjestni spomenici si. kr. grada Zagreba.) T k a l i M o n u m . e p i s c o p a t u s . Monumenta historica episcopatus Zagrabiensis. Zagrabiae 18731874. 8. 2 vol. (Knjiga imade i hrv. naslov: Povjestni spomenici zagrebake biskupije.) U g h e l l i I t a l i a . Italia sacra sive de episcopis Italiae et insularum adiacentium, rebus ab iis praeclare gestis . . . Editio secunda . . cura et studio Nicol. Coleti. Venetiis 17171722. fol. 10 vol. V j e s t n i k zemalj. arkiva. Vjestnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva. Uredjuje Ivan Bojnii Kninski. Zagreb 18991904. 8. God. IVI. W e n z e l Cod. A r p a d i a n u s . Codex diplomaticus Arpadianus continuatus. Arpdkri uj okmnytr. Pest 18601874. 8. 11 vol. (Ovo je vol. 612., 17., 18-, 20. i 22. zbornika: Monumenta Hungariae historica. Magyar trtenelmi emlekek. Kiadja a magy. tuom, akademia. Els Osztaly. Okmnytarak. Series I. Diplomata.)

U Zagrebu

na staru godinu 1904.

Tade Smiciklas.

1.Oko god. 11011102. Koloman kralj ugarski, sklopivi savez i prijateljstvo s duzdom mle takim Vitalom Mikaelom, daje mu naslov duzda hrvatskoga i dal matinskoga. Colomanus diuina fauente ac gubernante dementia Ungarorum rex, Vitali Michaeli strenuissimo Venetorum duci suisque optimatibus salutem amicitiasque perpetuas. Cum scriptura quotidie clamet dicens: uiam maiorum non esse deserendam, mirum est super his, qui aliam existimant fore capiendam. Quapropter vobis litteras has studemus referentes nos uestras, sicuti antecessores nostri inter se habuerunt, amicitias cup ere sempiternas. Verum quando nee Uteris nee legato uestris, uti petiueratis, respondimus petitionibus, ideo vero minime arbitrari oportet, hoc factu doloue fecisse, sed ob commdum atque utilitatem, nee non indeficientem stabilitatem distulisse, fati namque scimus hoc minus firmum stare, si sine totius regni consilio factum esset. Quare nunc uobis., quod quesiueratis, firmius totius regni uoluntate, non solum litteris, uerum etiam proprio legato effectum reddere curamus. Vestra igitur, vestrorumque procerum noscat prudentia, nos nostrumque regnum, vestro vestrorumque amori indissolubili vinculo necti desiderare. Unde quia cuncta, que dicere cupimus, scribere ob legentis fastidium nequimus, idcirco talem studemus mandare nuncium, verbo cuius non detractetis adhibere auditum atque studium; sed ut nostris propriis non dubitetis obtemperare vocibus, attamen pauca etiam litteris insinuare laboramus. Volumus equidem ob stabilitatis firmamentum inter nos atque vos, nostros vestrosque maiores merum fieri sacramentum, qui commune habere ac facere cum necessarium merit vicissim valeamus augmentum. Firmius enim constat magisque perpetuum, quod undique vincitur firmissimo ligamento, quam quod debiliori substinetur fundamento. Ergo que recte mandamus ad perfectam exequ(u)tionem communi voto sincere omni nixu animi aminiculante potentia ducere laboremus. Preterea indefectibiles grates nostrosque nuncios semperCOD. D I P L . . 1

2 non honorifice tractauistis, tamquam sagaciter omne consilium exhibuistis, quod idem vero honorificentius atque sagacius huic nostro legato uti nobismet exhibere petimus; quippe vera dilectio non voce solum, sed etiam opere ostenditur, amicus namque in necessitate probatur. Conuenientia amicitie, que facta est inter regem Ungarorum ac ducem Venetorum. Colomanus Ungarorum rex, per memetipsum et per meos omnes tecum Vitalis Michael, Venetie, Dalmatie Chroatie dux et cunctis omnibus (proceribus) veram et firmam amicitiam atque concordiam ab hoc die in antea obtinebo et te ac tuos et cunctas ciuitates subiectas ducatui tuo et omnia castella ac loca subdita ex obedientia potestati tue per me et per meos conseruabo et nullo modo inquietabo. Et si aliquis ex meis aliquem vestrum foris fecerit aut offenderit, ac mihi cognitum fuerit, infra dies triginta emendabo. omnia per sacramentum sunt confirmata ac confederata equali conditione ab utraque parte. Sed tamen quia mihi principibusque meis et senibus dubium videtur, utrum te ducem Chroatie atque Dalmatie nominauerim, volo, immo desidero pro seruanda, sicut statutum est, amititia, ut a te et tuis, et me ac meis, ita omne prius de medio ambiguum auferatur, ut in quocumque tibi per antecessores tuos, mihi per meos certa comprobatione iustitia fuerit, alter alteri nullatenus aduersemur. Codex Trevisanus u dravnom arkivu ti Mlecima. Tafel u. Thomas Urkunden I. 65. Wenzel Cod. Arpadiaims I LJ7ibi Listine I. 45. Ktikuljevi Codex II 12. 43.

2.1102, 27. januara. Alba. Paskal II. papa alje Dominiku nadbiskupu biskupski plat. dubrovakomu nad

Pascalis episcopus seruus seruorum dei venerabili fratri Dominico Racusie ciuitatis antistiti eiusque successoribus canonice promouendis in perpetuum. Potestatem ligandi atque soluendi in cells et in terra beato Petro eiusque successoribus auctore deo principaliter traditam illis ecclesia verbis agnoscit, quibus Petrum est dominus allocutus: Quecumque ligaueris super terram erunt ligata et in celis, et quecumque solueris super terram erunt soluta et in cells. Ipsi quoque proprie firmitas et aliene iidei confirmatio eodem deo auctore prestatur, cum dicitur: Rogaui pro te ut non deficiat fides tua Petre, et tu aliquando conuersus confirma

3 fratres tuos. Oportet ergo nos, qui licet indigni Petri videmur residere in loco, prava corrigere, recta confirmare, et in omni ecclesia ad eterni arbitrium iudicis sic disponenda disponere, ut de vultu eius iudicium nostrum prodeat et oculi nostri videant equitatem. Fraternitatis igitur tue iustis peticionibus annuentes, tibi tuisque legitimis successoribus sanctam Raguseorum ecclesiam decreti presentis pagina confirmamus. Sane quascumque parochias eadem ecclesia preteritis temporibus possedisse cognoscitur, tibi tuisque successoribus integras permanere sancimus; scilicet Zachulmie regnum, et regnum Seruilie, Tribunieque regnum, ciuitatem quoque Catharinensem seu Rose, atque Buduanensem Auarorum, Liciniatensem atque Scodrinensem, nee non Driuastensem atque Polatensem cum ecclesiis et parochiis eorum. Pallium quin eciam ex more ad missarum sollempnia celebranda diebus vite tue tantummodo tibi concedimus more predecessorum tuorum, consecrationem vero tuorum successorum nobis nostrisque successoribus in perpetuum reseruantes. Preterea decime, possessiones, predia seu cetera bona, que in present! eidem ecclesie per tinent in ecclesiis, ' in villis, in colonis seu colonabus, in agris vel aquis, vel aliis rebus diocesane seu proprietarie disposicionis, queque in futurum liberalitate principum vel oblacione fidelium iuste poteritis adipisci, firma vobis et illibata seruentur. Decernimus ergo ut nulli omnino hominum liceat eandem ecclesiam temere perturbare, aut eius possessiones auferre, vel ablatas retinere, minuere, vel temerariis vexacionibus fatigare, set omnia Integra conseruentur, tarn tuis quam clericorum et pauperum usibus profutura. Tu itaque frater karissime, quem pastoralis cure constringit officium, dilige fratres, ipsi quoque aduersarii propter mandatum domi nicum tuo circa te copulentur affectu. Pacem sequere cum omnibus et sanctimoniam, sine qua nemo videbit deum. Piis utaris operibus, virtutibus polleas, fulgeat in pectore tuo racionale iudicium cum superhumeralis actione coniunctum. Ita procedas in conspectu dei et tocius Israel. Huiusmodi gregi commisso prebeas exempla, ut videant opera tua bona, et glorificent patrem tuum, qui in celis est. Sit in lingua sermo. Sit celi feruor in animo. Creditum tibi agrum dominicum exerce. Dum licet, semina in timore. Dum tempus est bonum, faciendo non deficias. Tempore enim suo metes non deficiendo. Vigilanter itaque terrena negotia relinquendo, celestibus anhela. Que retro sunt obliuiscens, in ea, que ante sunt temetipsum, enixius extende. Mens tua in secular! non defluat, sed tota in unum currat atque confluat finem, quem mira suauitate Dauid respexerat, cum dicebat: Unam pecii a domino hanc requiram, ut inhabitem in domo domini omnibus diebus vite mee. Sancta trinitas fraternitatem tuam glorie sue protectione circumdet, et ad finem qui non finitur peruenire concedat. Ego Pascalis catholice ecclesie episcopus ss. v.

4

Datum Albe per manus Johannis sancte romane ecclesie diacni VI. kal. febr., indictione X., incarnacionis dominice anno M 0 CII 0 . Pontificatus autem domini Paschalis secundi pp. (anno) III. Tobonji original i novi prijepis na koi u dvorskom arkivu u Betv (Ragusa fasc. I. no. 3). Rukop. Btillarium Ragusintmi (str. 3824) u zemalj. arkivu u Zagrebu veli: Exstant dtio transumpta hums littere in membrana. Ista povelja ti dubrovakom arkivu oevidno je prijepis potiui iz 13. v.; imade i neto mladji prijepis, ali i on je iz 13. v.; oba kuaju imitirati original 12. vijeka. Ne ima nikakva znaka, da bi bio peat na mjeten. Oevidni falzifikat. Kuktiljevi Codex II. 23.

3.1102, 19. aprila. Lateran.Paskal II. papa aljui Krescenciju nadbiskupu biskttpski plat potvrdjuje prava njegove spljetskomu nadbiskupije. nad-

Paschalis Episcopus seruus sernorum dei, venerabili fratri Crescentio Salonitano archiepiscopo salutem et apostolicam benedictionem. Apostolice sedis benignitas consueuit sua cuique iura seruare, et sic honoris a do mino contributi priuilegium custodire, ut fratribus dignis consortium non deneget dignitatis. Idcirco venerabilis frater Crescenti Salonitane archiepiscope, presentis decreti pagina fraternitati tue tuisque successoribus confirmamus ciuitatis Salonitane dioecesim cum omnibus suis appendiciis, parochiam Maronie, et quidquid episcopali vel metropolitano iure ad Salonitanam ecclesiam cognoscitur pertinere. Palleum preterea fraternitati tue, plenitudinem videlicet pontificalis officii, apostolice sedis liberalitate concedimus, quod te intra ecclesiam tantum ad missarum solemnia sub scripts diebus noueris induendum; id est: cene domini, resurectionis, ascensionis, pentecostes, natiuitatis domini, epiphanie, in tribus festiuitatibus sancte Marie, omnium apostolorum, natiuitatis Joannis babtiste, solemnitate sancti Domnii, in consecrationibus ecclesiarum, episcoporum, presbyterorum' et diaconorum, et anniuersario Salonitane ecclesie et consecrationis tue die. Cuius nimirum pallei volumus te per omnia genium vendicare. Hujus siquidem indumenti honor, humilitas atque iustitia est, tota ergo mente fraternitas uestra se exhibere festinet in prosperis humilem, in aduersis si quando eueniunt, cum iustitia erectam, amicam bonis, peruersis contrariam, nullius unquam faciem contra veritatem recipiens, nullius unquam faciem pro veritate loquentem premens, misericordie operibus iuxta virtutem substantie insistens, et tamen insistere etiam supra

virtutem cupiens; infirmis compatiens, beneuolentibus congaudens, aliena damna propria deputans, de alienis gaudiis tamquam de propriis exultans, in corrigendis vitiis pie seuiens, in fouendis virtutibus auditorum animum demulcens, in ira iudicium sine ira tenens; in tranquillitate autem seueritatis iuste censuram non deferens. est frater charissime, pallei accepti dignitas, quam si solicite seruaueris, quod foris accepisse ostenderis, intus habebis. Fraternitatem tuam diuina miseratio per tempora multa seruare dignetur incolumem. Amen, Amen, Amen. Ego Paschalis catholice ecclesie episcopus. Datum Laterani per ma mim Joannis S. R. E. diaconi cardinalis XIII. calendas maii, indictione X., incarnationis dominice 1 (MCII). Pontificate autem domini Pa schalis SS. PP. (anno) III, Rt. Bv. Original u. arkivu kaptola u Spljetu (XVI. 2. 41). Vidi se trag, gdje je vrvci visio peat. a Farlati . sacrum III. 162. Katona Hist. crit. III. 1579. Fejer Codex II. 36. Migne Patrologia lat. 163. 96. Kukuljevi Codex II 34. Jaffe Regesta I 712. no. 5914.

4.1102, 17. novembra. Oglaj. Vodalrik oglajskoj knez istranski sa svojom suprugom Adelaidom daruje crkvi mnoga mjesta istranska, medju drugima neka na granici hrvatskoj.

In nomine domini dei et saluatoris nostri Jesu Christi anno ab incarnatione eiusdem nostri redemptoris millesimo (C.) secundo, XV. kal. decembris, indictione X. (in) ecclesia sancte Marie virginis et sancti Hermachore martiris Christi patriarchatus sancte Aquile(ie)nsis, ubi nunc dominus Wodalricus vir venerabilis patriarcha preordinatus esse videtur. Nos Wodalricus, films quondam item Wodalrici marchionis, et Adeleita iugales, qui professi sumus ex natione nostra lege viuere Boioariorum, ipso namque viro meo mihi qui supra Adeleita consentientem et subter confirmantem, offertor et offertrix, donator et donatrix, ipsius sancte ecclesie altario proprium duximus, ut quisquis in Sanctis hac venerabilibus locis ex suis aliquid contulerit, iuxta auctoris vocem in hoc seculo centuplum accipiat, insuper ac quod melius est vitam possidebit eternam, ideoque1 Istom tintom odozgo: . ne odgovara ni indikciji ni godini papina vladanja.

6 nos qui supra . . . . iugales donamus et offerimus in eadem sancte Aquile(ie)nsis ecclesie pro anime nostre mercedis (!), (h)i sunt ex integris cunctis casis, castris, et capellis, et monasteriis, et villis, seu seruis, et ancillis, et omnibus rebus, iuris nostri, quas habere et tenere visi sumus et nobis pertinet in comitatu Istriensi per locis (!) quos nominauerimus vel ubicumque inuenire potueritis, excepto quod ante ponimus et in nostra reseruamus potestate . . Illud quod dedimus fidelibus nostris . . hec enim Meginhardo dedimus. Ronz . . cum suis pertinenciis, Adalberto dedimus duo eastella cum suis pertinentiis quorum nomina sunt Cernogradus et Bellegradus. Adalberto minori dedimus Calisedum et piscationem in Lemo cum suis pertinentiis. Et cum aliis omnibus rebus et fami His nobis pertinentibus in comitatu Istriensi in eandem ecclesiam facimus traditionem. Inprimis nominatim castrum Pinquent et castrum Cholm, castrum Baniol et castrum Vrane et castrum Letai et castrum sancti Martini et castrum Josilach et villa ubi dicitur Cortalba inter latinos, castrum Veneris, villain Cuculi et villam Mimilliani et villain Cisterne et villain Petre albe et villain Druuine et villam Maticeniga, villam Cavedel, castrum Uuege, castrum Brisintina, villam Castau, castrum Castilione, villam sancti Petri cum monasters sancti Petri et sancti Michaelis, vel per aliis quibuscumque locis inuenire potueritis de nostri iuris rebus in eodem comitatu, in ciuitatibus quamque et de foris, in ipsis istis rebus (h)i sunt tain casis cum sedeminibus (!), castris, capellis, monasteriis, villis, terris aratoriis, vineis, campis, prati, pascuis, siluis, salcetis, sacionibus, riuis, rupinis, hac palludibus, tarn in montibus, quamque in planiciis, locis cuius, et incultis, diuisis, et indiuisis, sortitis, et insortitis, una cum finibus, terminibus, hac cessionibus, et usibus aquarum aquarumque ductibus, et cum omni iure adiacenciis, et pertinenciis earum rerum, per loca et vocabula, ab ipsis casis et omnibus rebus pertinentibus, una cum predicta familia in integrum; que autem istis ex integris cunctis casis et omnibus rebus, in eodem comitatu iuris nostri superius dictis una cum accessionibus et ingressoriis earum, seu cum superioribus et inferioribus suis, qualiter superius legitur, in integrum ab hac die in eadem sancte Aquil(e)iensis ecclesie donamus, et offerimus, et per presentem cartulam offersionis ibidem abendum confirmamus faciendum. Exinde patriarcha Wodalricus, qui nunc est, qui pro tempore post eum in eodem patriarchatu ordinati fuerint et deo seruierint, ad eorum usum et sumptum tarn ipsi quamque successores eorum faciendum ex frugibus earum rerum vel censum quibus exinde annue dominus dederit, quitquit voluerint pro anime nostre nostrorumque parentum mercede, insuper per cultellum festucam, uuantonem et uuasonem terre, atque ramum arboris et vestitura, et nos exinde foris expellimus, unarpiuimus (!) et absasno (!) fecimus et ad eandem ecclesiam abendum reliquimus fa-

ciendum, exinde partes ipsius ecclesie, vel cui patres ipsius ecclesie dederint iure proprietario nomine quidquid voluerint, sine omni nostra et eredum ac proeredumque nostrorum contradictione vel repetitione. Si quis vero, quod futurum esse non credimus, si nos ipsi iugales, quod absimus, aut ullus de heredibus hac proheredibus nostris seu quislibet homo, oposita persona contra hanc cartam ofersionis ire quandoque tentauerimus, aut earn per quoduis ingenium infrangere quesierimus, tunc adinseruimus ad illam partem, vel contra quem exinde litem intulerimus, mulcta quod ex pena auri optimi uncus quinquaginta argenti ponderis centum, et quod repetierimus accin eamus, sed presens anc cartam ofersionis eternis temporibus firma et stabilis permaneat, atque persistat inconuulsa, cum stipulatione subnixa, et ad nos qui supra iugales et nostris heredibus hac proheredibus suprascripta ofersio ab omni homine defensare, qui si defendere non potuerimus, aut si aput eandem ecclesiam exinde aliquid per quoduis ingenium subtrahere quesierimus, tunc in duplum eadem ofersionis ad predictam ecclesiam restituamus, sicut pro tempore fuerit melioratam, aut valuerint sub estimatione hominum ibidem aut in consimilis locis et predicta familia in consimiles duplas personas, et nee nobis liceat ullo tempore nolle, quod voluimus, sed quod a nobis semel factum vel conscriptum est, sub iusiurandum inuiolabiliter conseruare promittimus, et bergamena cum hanc trementario destera leuauimus, me paginam Wal(til)oni notarius, (et) iudex tradidi et scribere rogaui in qua etiam hie subter confirmans testibus que optulit roborandam. Actum in supra scriptam civitatem Aquilegiam feliciter. Signum manuum supra scripti iugales qui hanc cartam ofersionis scribere rogaverunt et ipse Wodalricus cum eadem iugale sua consenti ut supra. Signum manuum Woldarici cumitis et Conradus avocatus et Henricus de Gorizia et Adeleita de Ortemburg, Poppo Rodulfi manus. Gebahardus, Godolscalcus. Baiuariorum rogati testes. Signum manuum Cadulus, Berardus, Johannes, Poppo, Johannes, isti sunt Histrienses testes. Signum manuum Adalgerus, item Adalgerus Torengus, isti sunt Forulienses testes dei gratia Petenensis episcopus manu sua subscripsit. Ego qui supra Waltilo notarius et iudex scriptor huius cartule ofer sionis post tradita compleui et dedi. Kukuljevi Codex II 68 (priopio mu Petar Kaitdler iz Trsta). Sekumi Urkundenbuch I. 735.

8

5.1102. Memoriale Tome arcidjakona: Odlomak listine hrvatskih upana, poglavica dvanaest hrvatskih Kolomanom. ugovoru dvanaest plemena, s kraljem

Qualiter et cum quo pacto dederunt se Chroates regi Hungarie. Colomanus dei gracia1 (rex) filius Vladislaui 2 regis Hungarie stans in regno loco patris sui et quia multa strenuitate uigebat, proposuit totam Chrouaciam 3 usque ad mare Dalmaticum sub suo dominio subiugare, venit cum suo exercitu usque ad flumen Draue. Chroates 4 uero audientes de aduentu regis congregauerunt exercitum suum et preparauerunt se ad pugnam. Rex uero audita congregatione ipsorum misit suos nuncios, uolens ipsos graciose tractare et pacta cum eisdem, ut uoluerunt, ordinare. Chroates 5 audita legacione domini regis inito conscilio omnes insimul acceptauerunt et miserunt XII nobiles sapienciores de XII tribubus Chroacie6, s(c)ilicet: comitem Gurram de genere Chacittorum, comitem Vgrinum de genere Chuchacorum (!) comitem Marmognam de genere Subbithorum 7 , comitem Pribislauum de genere (^uddomirithorum, comitem Georgium de genere Snacithorum(!)8, comitem Petrum de genere Murithorum, comitem Paulum de genere Gussithorum, comitem Martinum de genere Karinensium et de genere Lapcanorum, comitem Pribislauum de genere Polithorum 9 , comitem Obradum de genere Lacnicithorum, comitem Johannem de genere Jamometorum 10 , comitem Mirogum de genere Tugomirorum. Qui uenientes ad dominum regem ei debitam reuerenciam exhybuerunt. Dominus uero rex ad osculum pads eos recipient et honoriffice (!) tractans ad talem concordiam deuenerunt: quod omnes predicti teneant suas possessions bona cum omnibus suis 11 pacifice et quiete 12 . Et quod non teneatur aliqua predictarum generacio nee eorum homines soluere censum seu tributum 13 regie maiestati prephate, nisi tantum teneantur predicti 14 domino regi quando aliquis inuaderet sua confmia. Tunc si dominus rex mitteret pro eis, tunc ire debeant adminus cum X. equitum armigerum de qualibet generacione predictarum 15 suis16 expensis usque ad flumen1 Spalatensis ne ima: dei gratia. 2 Dva p u t a prec