Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ELABORAT
RAZVOJ TURIZMA NA PODRUČJU GRADA DUGO
SELO
Autor:
Marijan Kamenjašević, dipl.ing.
Dugo Selo, 2013.
2
SAŽETAK
Grad Dugo Selo, koji se prostire na 53 četvorna kilometra čini niz naselja
smještenih u podnožju Martin brega (visine 205 metara), 20 kilometra istočno od
središta Zagreba. Dugo Selo je satelitski grad Zagreba, u Zagrebačkoj aglomeraciji.
Smješten je na dodiru posavske ravnice i Prigorja. Na sjeveru i zapadu graniči s
Gradom Zagrebom, na istoku s Općinom Brckovljani, a na jugu s Općinom Rugvica.
Dugo Selo se sastoji od jedanaest naselja, to su: Andrilovec, Donje Dvorišće,
Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje,
Puhovo i Velika Ostrna. Dugo Selo je središte šire regije (područje bivše općine Dugo
Selo do 1993. godine) na kojemu danas živi preko 35000 stanovnika.
Prvi povijesni spomen grada seže u daleku 1209. godinu u kojoj kralja Andriju II.
daruje „Terra Sancti Martini“ – „Zemlju sv. Martina“ u posjed Templarima.
Povijest i kulturu ovog kraja obilježilo je ime sveca Martina, ali i viteški red Templara.
Martinje je tako središnja turistička manifestacija u Dugom Selu, kada se mošt
krsti u mlado vino, posjetitelji i građani vesele se tada na tradicijski način uz Kulturno
umjetničko društvo «Preporod» koje bilježi 100 godina postojanja, ali i kroz zabavne i
gastro sadržaje. U gastro ponudi za Martinje neizostavna je marinska guska s
mlincima, te tradicijski kolači (gibanice i štrudle).
Najstariji kulturno-povijesni spomenik u Dugom Selu je crkva sv. Martina, koja je
i arheološki lokalitet, a podno crkve ponosno stoji kip sv. Martina, visok 7 metara
izrađen u drvu, koji je u umanjenoj verziji službeni suvenir grada Dugog Sela.
Vinogradarska tradicija ovog kraja, posebno prisutna na Martin Bregu rezultirala je i
drugim turističkim manifestacijama vezanim uz vino, kao što su Vincekovo na Martin
Bregu – turistička manifestacija kojom se obilježava početak radova u vinogradima, te
Berba grožđa na Martin Bregu u kleti i vinogradu Turističke zajednice. Posjetitelji mogu
doživjeti berbu grožđa oplemenjenu tradicijskim jelima koje priprema udruga žena, a
berbu oplemenjuje i nezaobilazni Kud „Preporod“ vinskim napjevima i pjesmama
ovoga kraja.
Jedna od važnih priredbi u Dugom Selu je izložba vina koja se održava u lipnju
svake godine, također na Martin Bregu, a nju obogaćuje smotra narodnog
stvaralaštva, kada brojni KUD-ovi iz čitave Hrvatske dolaze u goste lijepom Dugom
Selu.
Najopsežnija i najintenzivnija događanja u Dugom Selu su u jesen kada traju
Dugoselske jeseni. Ta zbirna manifestacija ispunjena kulturnim, zabavnim, sportskim,
edukativnim i drugim sadržajima, prilika je da posjetitelji upoznaju svo bogatstvo
Dugog Sela, koje proizlazi iz ljudi, tj. svih gradskih udruga i institucija. Svi oni
3
prezentiraju svoj rad i rezultate u Dugoselskim jesenima, a broj manifestacija raste
neprestano kao što se povećava aktivnost naše zajednice. U jesenima se mogu vidjeti
različite vrste sportskih sadržaja (posjetitelji mogu sudjelovati u biciklijadi, utrci
građana, otvorenom prvenstvu stolnog tenisa i dr.), ali i Fišijada, brojne kulturne i
tradicijske tematske izložbe koje uče djecu i posjetitelje o bogatoj povijesti kraja.
Smjernice za turistički razvoj Grada Dugog Sela, kao što i samo ime govori,
predstavljaju skup smjernica za turistički razvoj okolice Dugog Sela. Osim navođenja
glavnih smjernica, projekt se bavi analizom broja turista na području Dugog Sela,
smještajnim kapacitetima, postojećom turističkom ponudom te budućom ponudom
koja još nije razvijena na našem području.
KLJUČNE RIJEČI
Grad Dugo Selo; Turizam, Razvoj turizma; SWOT analiza; Martinje; Turistička ponuda
4
SADRŽAJ
Sažetak ................................................................................................................................................... 2
Ključne riječi ........................................................................................................................................... 3
1. Uvod ................................................................................................................................................... 6
2. Turističko tržište ................................................................................................................................ 7
2.1. Motivi dolaska i kriteriji odabira turističke destinacije ............................................................ 8
2.2. Promocija turističke ponude ..................................................................................................... 9
3. Ključne faze u izradi strategije razvoja turizma ......................................................................... 10
3.1. Izrada vanjske analize situacije .............................................................................................. 10
3.2. Izrada unutarnje analize situacije ........................................................................................... 10
3.3. Izrada SWOT analize turističke destinacije .......................................................................... 11
3.4. Definiranje vizije ........................................................................................................................ 11
3.5. Određivanje strateških ciljeva ................................................................................................. 11
3.6. Određivanje prioriteta i mjera .................................................................................................. 12
3.7. Izrada akcijskog plana .............................................................................................................. 12
4. Turizam u Dugom Selu ................................................................................................................. 13
4.1. Turistička zajednica Grada Dugo Selo .................................................................................. 13
4.2. Podaci o smještajnim kapacitetima Dugog Sela .................................................................. 14
4.3. Podaci o turistima na području Dugog Sela.......................................................................... 14
4.4. Turističke i putničke agencije .................................................................................................. 15
4.5. Analiza stanja u turističkoj ponudi Dugog Sela .................................................................... 16
5. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................. 17
5.1. Koordinacija i provođenje smjernica ..................................................................................... 19
5.2. Revizija postojećih turističkih resursa .................................................................................... 20
5.3. Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“ ........................ 20
5.4. Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom .................................................................... 21
5.5. Turizam „on-line“ ....................................................................................................................... 21
5.6. Sudjelovanje u projektima EU unutar regije.......................................................................... 22
6. Kulturni i povijesni resursi .............................................................................................................. 23
6.1. Turistička ponuda i potražnja .................................................................................................. 23
6.2. Kulturno nasljeđa i marketing .................................................................................................. 26
5
7. Turizam promatranja ptica ............................................................................................................. 29
7.1. Općenito o promatranju ptica .................................................................................................. 29
7.2. Promatrači ptica i ture za promatranje ptica ......................................................................... 30
7.3. Infrastrukturni elementi za promatranje ptica ....................................................................... 31
7.4. Ekonomski potencijali turizma promatranja ptica ................................................................. 31
7.5. Atraktivna područja i staništa za promatranje ptica ............................................................. 32
7.6. Koraci potrebni za razvijanje turizma promatranja ptica ..................................................... 33
7.7. Dodatno o turizmu promatranja ptica ..................................................................................... 34
8. Seoski turizam (agro turizam i etno turizam) .............................................................................. 35
8.1. Ruralni prostor ........................................................................................................................... 35
8.2. Turizam na seljačkom gospodarstvu ..................................................................................... 35
8.3. Tradicijske sastavnice uređenja ruralnih interijera ............................................................... 39
8.4. Promašaji ................................................................................................................................... 40
8.5. Tradicijski vrt i okoliš................................................................................................................. 41
8.6. Što je to tradicijski vrt? ............................................................................................................. 41
8.7. Organsko-biološka (ekološka) proizvodnja za turizam ....................................................... 42
8.8. Osnovne značajke turističkog boravka .................................................................................. 42
8.8. Boravak u kući, dvorištu i vrtu ................................................................................................. 44
8.9. Boravak na poljoprivrednom zemljištu i u šumi .................................................................... 46
8.10. Obilazak turističkih atrakcija u okolici .................................................................................. 47
9. Kongresni turizam ........................................................................................................................... 48
9.1. Kongresna industrija i njezine prednosti................................................................................ 48
9.2. Visoki kriteriji .............................................................................................................................. 49
10. Sportsko - rekreativni turizam ..................................................................................................... 50
10.1. Lovni i ribolovni turizam ......................................................................................................... 50
11. Zaključak ........................................................................................................................................ 54
12. Literatura ........................................................................................................................................ 55
POPIS SLIKA
Slika 1: Razlozi dolaska turista u Hrvatsku ......................................................................................... 8
6
1. Uvod
Turizam je jedna od najbrže rastućih i najprofitabilnijih industrija u svijetu, s bezbrojnim
mogućnostima za ekonomski razvoj. U današnje vrijeme brzih promjena traži se
suzdržanost kada se govori o kratkoročnim, a posebno dugoročnim predviđanjima jer
veliki broj faktora utječe na turistička događanja. Iz tog razloga objektivan pogled glede
turizma moguć je samo za kratko vremensko razdoblje.
Definicija turizma (W.Hunziker, K.Krapf) glasi: “Turizam je skup odnosa i pojava koje
proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne
zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova
gospodarska djelatnost.”
Da bi netko postao turistom, mora otputovati iz svog mjesta stalnog boravka u neko
drugo mjesto da bi tamo privremeno boravio. Mjesto privremenog boravka je turističko
odredište, odnosno turistička destinacija. To mjesto posjeduje resurse zbog kojih je
turist došao, odnosno zbog kojih je posjetitelj odabrao tu turističku destinaciju.
Hrvatska je rijetka zemlja koja je s obzirom na stanje na tržištu bilježi stalni porast u
broju dolazaka te broju noćenja.
Ukupni prosječni rast turističkog prometa u Dugom selu je također u stalnom porastu.
Podizanjem sadašnje turističke ponude na višu razinu i stvaranjem nove za turista
zanimljive ponude, očekuje se veći turistički rast od sadašnjeg. Zadatak prijedloga
smjernica je stvaranje čvrstih temelja na kojima bi se razvijao turizam u Gradu Dugo
Selo i okolici.
7
2. Turističko tržište
Turističko tržište djeluje interakcijom između ponude i potražnje, ali se ona obavlja na
različit način u odnosu na robna tržišta. Kod turističkog tržišta turistička ponuda je
odvojena od turističke potražnje jer kupac mora doći (doputovati) na mjesto gdje je
ponuda locirana i istovremeno koristiti usluge, odnosno zadovoljavati svoje turističke
potrebe.
Turistička ponuda podrazumijeva sveobuhvatnu ponudu koja se nudi na turističkom
tržištu te ona komunicira s turističkom potražnjom na specifičan način. Upravo za
pojednostavljenje kontakata, informacija i poslovanja između turističke ponude i
turističke potražnje (kupaca) formirani su turistički posrednici koji su u pravilu locirani
unutar tržišta potražnje odnosno mjesta gdje se nalazi kupac.
Povezivanja turističke ponude s dislociranom potražnjom rješava se putem turističke
promidžbe, kojom se uz pomoć različitih medija, koristeći različite tehnike i sredstva
promoviranja, direktno ili putem posrednika dolazi u vezu s kupcima koji mogu, a i ne
moraju na temelju ovih kontakata i dobivenih podataka donositi odluke o putovanju u
turističko mjesto, odnosno na određenu turističku destinaciju. Zadatak turističkih
posrednika je posredovanje između ponude i potražnje, odnosno da dislocirane
sudionike jednog i drugog pola tržišta međusobno povezuju.
Kvalitetna prezentacija kroz sajmove i propagandni materijal te naposljetku kroz
promociju bivših posjetitelja turističkoj destinaciji, uvelike pridonosi povećanju broja
turista na nekom području. U projektu stvaranja kvalitetne ponude na tržištu vrlo bitan
segment zauzima Turistička zajednica Grada Dugo Selo (promocija) te nositelji
turističke ponude – vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata, izvođača,
organizatori turističkih događanja…
Kvalitetnu turističku ponudu postižemo ako su sljedeći elementi koordinirani :
Turistička zajednica, lokalna uprava i samouprava, uredi državne uprave,
kulturne i znanstvene institucije
Putničke ili turističke agencije
Nositelj turističke ponude (vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata,
izvođači, organizatori događanja, animatori… )
Ako bilo koji od ovih elemenata ne funkcionira ili nije u koheziji s ostalima dovodi se u
pitanje kvaliteta turističke ponude.
8
2.1. Motivi dolaska i kriteriji odabira turističke destinacije
Turistička potražnja predstavlja skupinu potencijalnih turista i potrošača koja svojim
stavovima, navikama, željama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijene
pojedinih roba i usluga na turističkom tržištu.
Turist je centralna figura koja svojim stavovima i željama formira i određuje zahtjeve i
ponašanja na tržištu, što postaje odrednicom svih sudionika turističke ponude. Upravo
je te želje, zahtjeve i potrebe potrebno prepoznati kako bi se osigurao ostanak na
tržištu i rentabilno poslovanje.
Neki od njih su: sadržaj, klima, troškovi putovanja, troškovi smještaja, interes za
povjesnu baštinu, okoliš, potpuna promjena, hrana i piće, troškovi života, upoznavanje
ljudi, zabava, posjet prijateljima, sigurnost, udaljenost od doma, sportski sadržaj,
sadržaji za djecu, jezik, blizina, ...
Slika 1: Razlozi dolaska turista u Hrvatsku
Dugo Selo djelomično zadovoljava glavne kriterije stanovnika EU prilikom odabira
turističke destinacije, a to su: ponuđeni sadržaji, troškovi putovanja, interes za
povijesnu baštinu i okoliš. Uspoređujući to s prirodnim ljepotama, novim iskustvima i
kulturnim znamenitostima kao motivima, može se reći kako Dugo Selo ima pozitivne
preduvjete za privlačenje većeg broja turista.
0
10
20
30
40
50
60
70
Razlog dolaska turista u Hrvatsku
Odmor i relaksacija
Zabava
Prirodne ljepote
Nova iskustva i doživljaji
Uživanje u jelu i piću
Sport i rekreacija
Kulturne znamenitosti
Povoljne cijene
Posjet rodbini i prijateljima
Blizina mjesta
9
2.2. Promocija turističke ponude
Kvalitetnu turističku ponudu potrebno je prezentirati na emitivnim turističkim tržištima.
Način na koji se vrše prezentacije turističke destinacije određuje turistički promet koji
se može očekivati.
Najbolji marketing za svaku turističku destinaciju je ponovni boravak i preporuka osoba
koje su posjetile turističku destinaciju. To potvrđuje da je zadovoljni gost najbolja
valuta koju neko turističko odredište posjeduje.
Govoreći o promociji u segmentu marketinga u turizmu, promocija se usmjerava na
Internet, medije (tisak i televizija), putničke agencije te sajmove. Iako sajmovi u
ukupnom odnosu informiranja predstavljaju 7%, istraživanja pokazuju da oni
predstavljaju idealan prostor za prezentaciju turističke destinacije, jer se informacije
primljene na sajmovima nakon nekog vremena koriste pri kupovini turističkog
proizvoda kroz druge kanale.
Na tržištu je sve više prisutan Internet, odnosno sve veći broj posjetitelja koristi ovaj
oblik za dobivanje informacija o turističkoj destinaciji.
10
3. Ključne faze u izradi strategije razvoja turizma
3.1. Izrada vanjske analize situacije
Vanjska analiza zapravo obuhvaća analizu vanjskih faktora destinacije za koju se
izrađuje plan turističkog razvoja. Prilikom izrade vanjske analize situacije, potrebno je
obuhvatiti širok niz parametara, čime se dobiva kvalitetna analiza šire slike postojećeg
položaja turističke destinacije. Na primjer, prilikom izrade strategije za razvoj turizma
na županijskoj razini, vanjski parametri mogu obuhvaćati statističke podatke o
dolascima i noćenjima na nacionalnoj razini.
Izuzetno je bitna i analiza konkurencije koja, prije svega, obuhvaća analizu strukture,
cijena i dostupnosti turističkog proizvoda. Posebno se može obratiti pažnja na broj
turističkih znamenitosti i način njihove promidžbe. Analiza tržišta potražnje, koja je
također sastavni dio vanjske analize situacije, promatra ključna turistička tržišta koja bi
mogla privući posjetitelje u destinaciju za koju se izrađuje strategija. Kroz ovu analizu
prije svega se prati trend broja noćenja, zemlje podrijetla iz kojih dolaze posjetitelji,
svrha posjeta, mjesec ili razdoblje posjeta te broj posjetitelja turističkih ureda,
turističkih atrakcija i muzeja.
3.2. Izrada unutarnje analize situacije
Unutarnja analiza započinje s prikupljanjem podataka o trenutnom stupnju turističkog
razvoja destinacije te trenutnom vizijom razvoja turističke destinacije. Na taj način se
učinkovito definiraju smjernice razvoja turističke destinacije. Treći element interne
analize je analiza upravljanja destinacijom. U sklopu tog elementa se definira koja se
turistička politika primjenjuje na destinaciju za koju se izrađuje strateški dokumente te
kakva su viđenja i ciljevi subjekata odgovornih i uključenih u razvoj turizma u
destinaciji, kako je strukturirani turizam, kolika su sredstva, kakva im je marketinška
politika, koji su trenutno razvijeni turistički proizvodi, postoje li ikakvi partnerski odnosi
između njih i sl.
Unutarnja analiza mora dati odgovore na sljedeća pitanja:
o postoji li vizija razvoja turizma?
o kako su organizirani subjekti u privatnom i javnom sektoru?
o koji su financijski izvori?
o postoji li politika tržišta (proizvodi u skladu s tržištem i pozicioniranjem)?
o postoji li monitoring u turizmu?
11
3.3. Izrada SWOT analize turističke destinacije
SWOT analiza koristi se kao metoda za prepoznavanje i utvrđivanje ključnih čimbenika
razvoja, potencijala za razvoj te razvojnih ograničenja pojedine turističke destinacije.
Na temelju SWOT analize određuju se razvojna vizija, ciljevi, prioriteti, mjere i projekti
koji će doprinijeti razvoju pojedine turističke destinacije za koju se izrađuje strategija.
Preko SWOT analize se iz obilježja koja su definirana u prethodne dvije faze izdvajaju
ona koja predstavljaju razvojne snage, odnosno razvojne slabosti pojedine turističke
regije. Nadalje, SWOT analiza pomaže da se na jednostavan i strukturiran način uzmu
u obzir stanje i trendovi razvoja turizma u širem okruženju te da se ukaže na osnovne
razvojne prilike, odnosno prijetnje koje od tamo dolaze.
3.4. Definiranje vizije
Postizanje zajedničke vizije razvoja određene turističke destinacije je proces u koji je
potrebno uključiti različite interesne skupine. Naravno, samo definiranje vizije mora se
temeljiti na rezultatima iz prethodnog poglavlja. Kada se oblikuje vizija, interesne
skupine Dugog Sela mogu se poslužiti sljedećim pitanjima:
o Koje proizvode ili usluge želimo promovirati?
o Kakav turistički proizvod želimo?
o Koje grupe klijenata želimo privući?
o Koje marketinške segmente želimo pridobiti?
o Na koja se geografska tržišta želimo orijentirati?
3.5. Određivanje strateških ciljeva
Strateški ciljevi su od ključne važnosti za ostvarenje vizije razvoja turističke
destinacije. Strateški ciljevi se definiraju na temelji svih prethodnih faza. Time se
osigurava optimalan razvoj turističke destinacije uz minimiziranje rizika.
Kod određivanja strateških ciljeva, mora se velika pažnja pokloniti tome da oni budu
mjerivi, kako bi se moglo dokazati da li su i na koji način ti strateški ciljevi postignuti.
Isto, tako , pošto se i sama razvojna strategija turizma izrađuje za određeno
programsko razdoblje, potrebno je i vremenski definirati te strateške ciljeve i to na taj
način da budu ostvarivi unutar trajanja programskog ciklusa strategije za razvoj
turizma.
12
Nadalje, strateški ciljevi moraju biti u skladu sa strateškim ciljevima nekih krovnih
dokumenata. Na primjer, ako se radi neka lokalna strategija razvoja turizma, potrebno
je provjeriti da li su ti strateški ciljevi u skladu s regionalnom i/ili nacionalnim
strategijama razvoja, kako ne bi došlo do nesuglasja i neusklađenosti pojedinih
razvojnih strategija.
3.6. Određivanje prioriteta i mjera
Prioriteti i mjere proizlaze iz strateških ciljeva i njihovim ostvarenjem zapravo se
pridonosi ostvarenju strateških ciljeva razvoja pojedine turističke destinacije.
Kod definiranja prioriteta i mjera, potrebno je veliku pažnju posvetiti tome da se odrede
korisnici i nositelji ovih prioriteta i mjera, jer se na ovoj razini u velikoj mjeri
raspodjeljuju odgovornosti i odlučuje kakva vrsta turističkih razvojnih aktivnosti i
projekata će se promovirati tijekom programskog razdoblja za koje se izrađuje
strategija razvoja turizma.
Dakle, prioriteti i mjere su detaljne smjernice razvoja pojedine turističke destinacije
koje definiraju vrstu aktivnosti i projekata, nositelje i korisnike, ali i mehanizme
provedbe te okvirna financijska sredstva koja su na raspolaganju za provedbu
pojedinog prioriteta ili pojedine mjere turističkog razvoja.
3.7. Izrada akcijskog plana
Kako bi se što jasnije odredile odgovornosti, definirala metodologija provedbe
strategije razvoja turizma, ali i utvrdili načini nadzora i evaluacije uspješnosti strategije,
izrađuje se akcijski plan razvoja turizma u Dugom Selu.
Kod izrade akcijskog plana, važno je vidjeti računa o tome da sam akcijski plan mora
odražavati potrebe za boljom ekonomskom valorizacijom prirodne i kulturno-povijesne
baštine, ljudskih potencijala i znanja vezanih uz turističku destinaciju za koju se
izrađuje strategija. Time akcijski plan postaje temelj za provedbu Strategije.
13
4. Turizam u Dugom Selu
4.1. Turistička zajednica Grada Dugo Selo
Turistička zajednica osniva se radi jačanja i promicanja turizma i gospodarskih
interesa pravnih i fizičkih osoba, u djelatnostima ugostiteljstva i turizma i s tim
djelatnostima neposredno povezanih djelatnosti. Zadaće turističke zajednice su
sljedeće:
promoviranje turističke destinacije na razini grada samostalno i putem udruženog
oglašavanja
upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane
grada
sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou grada
sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora
poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za
okoliš
izrada strateških i razvojnih planova turizma na području grada
poticanje i sudjelovanje u uređenju grada u cilju unapređenja uvjeta boravka
turista, osim izgradnje komunalne infrastrukture
redovito, a najmanje svaka 4 mjeseca, prikupljanje i ažuriranje podataka o
turističkoj ponudi, smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima (kulturnim, sportskim i
drugim manifestacijama) radnom vremenu zdravstvenih ustanova, banaka, pošte,
trgovina i sl. i drugih informacijama potrebnih za boravak i putovanje turista
izdavanje turističkih promotivnih materijala
obavljanje informativnih poslova u svezi s turističkom ponudom
poticanje i organiziranje kulturnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih
manifestacija koje pridonose obogaćivanja turističke ponude
koordinacija djelovanja svih subjekata koji su neposredno ili posredno uključeni u
turistički promet radi zajedničkog dogovaranja, utvrđivanja i provedbe politike
razvoja turizma i obogaćivanja turističke ponude
poticanje, organiziranje i provođenje akcije u cilju očuvanja turističkog prostora,
unapređenje turističkog okružja i zaštite čovjekova okoliša, te prirodne i kulturne
baštine
poticanje, unapređenje i promicanje specifičnih prirodnih i društvenih vrijednosti
koje grad čine turistički prepoznatljivom i stvaranje uvjeta za njihovo gospodarsko
korištenje
vođenje jedinstvenog popisa turista za područje grada, poglavito radi kontrole
naplate boravišne pristojbe i stručne obrade podataka
dnevno prikupljanje, tjedna i mjesečna obrada podataka o turističkom prometu na
području grada
14
provjera i prikupljanje podataka o prijavi i odjavi boravka turista u cilju suradnje s
nadležnim inspekcijskim tijelima u nadzoru nad obračunom, naplatom i uplatom
boravišne pristojbe, te prijavom i odjavom turista
poticanje i sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti okoliša,
očuvaju i unapređenju prirodnih i društvenih vrijednosti prostora u cilju razvijanja
svijesti stanovništva o važnosti i učincima u turizmu, te svojih članova, odnosno
njihovih zaposlenika u cilju podizanje kvalitete usluga
organizacija provođenja i nadzor svih radnji promocije turističkih proizvoda grada
sukladno smjernicama Skupštine Zajednice, godišnjem programu rada i
financijskom planu turističke zajednice grada
ustrojavanje jedinstvenog turističkog informativnog sustava, sustava prijava i
odjava turista i statističke obrade
Zajednica sudjeluje u provedbi programa i akcijama turističke zajednice županije
od zajedničkog interesa za sve subjekte u turizmu s područja županije.
Zajednica može na temelju posebne odluke Turističkog vijeća Hrvatske turističke
zajednice, biti član međunarodnih turističkih organizacija obavljanje i drugih
poslova propisanih Zakonom ili drugim propisima
4.2. Podaci o smještajnim kapacitetima Dugog Sela
Grad Dugo Selo ima ukupno 95 stalnih smještajnih jedinica, a najveće smještajne
kapacitete imaju:
1. Klet Bunčić (www.buncic.hr) 40 jedinica 79 ležaja
2. Motel Sveti Nikola (www.motel-svetinikola.hr) 9 jedinica 30 ležaja
3. Restoran i prenoćište „San“ (www.semper.hr) 15 jedinica 40 ležaja
4.3. Podaci o turistima na području Dugog Sela
Tijekom 2010. godine ukupan broj turista koji su posjetili Dugo Selo iznosio je 2.136,
od čegu su domaći turisti 1.465, a strani 671.
Ostvareno je 3.989 noćenja, od čega su domaći turisti ostvarili 2.560 noćenja, a strani
1.429.
15
4.4. Turističke i putničke agencije
Kao što je navedeno na početku ovog elaborata, turističko tržište se bitno razlikuje od
klasičnog tržišta. Na turističkom tržištu, ponuda ide uz potražnju, odnosno turističku
ponudu treba plasirati na emitivna tržišta.
Do sada su turističke agencije radile isključivo poslove emitive, odnosno većina
njihovog posla odnosila se na prodaju turističkih aranžmana drugih receptivnih
područja stanovnicima Zagrebačke županije. Da bi se neko područje moglo razvijati u
turističkom smjeru, agencije se moraju baviti poslovima receptive odnosno
prezentiranja turističkog proizvoda potencijalnim kupcima (turistima).
Razlog sadašnjeg načina djelovanja jesu problemi na koje nailaze ove agencije:
nepostojanje višednevne kvalitetne turističke ponude Dugog Sela
nepostojanje koordinacije između agencija, vlasnika smještajnih kapaciteta i
turističke zajednice
nedovoljna iskorištenost prirodnih, kulturnih i povijesnih potencijala
nedostatni smještajni kapaciteti
nedovoljno razvijen turizam na seoskim domaćinstvima (agroturizam)
Prilikom plasiranja turističkog proizvoda na tržište važnu ulogu ima „prihvatna
agencija“. Ova agencija prezentira turistički proizvod na emitivnim tržištima u sklopu
svoje ponude, promovira turistički proizvod te eventualno ima prednost prilikom
rezervacije smještajnih kapaciteta.
Nužno je da se Turistička zajednica Dugog Sela te županijska Turistička zajednica
koordiniraju i dogovaraju o prezentaciji i stvaranju turističkog proizvoda i destinacije s
agencijom koja bi predstavljala „prihvatnu agenciju“ te sa svim ostalim agencijama. Iz
navedenog je vidljivo da se samo koordinacijom svih subjekata u turističkom sektoru
turizam može razvijati na kvalitetnim temeljima.
16
4.5. Analiza stanja u turističkoj ponudi Dugog Sela
Prije izrade SWOT analize razvoja turizma Dugog Sela, obavljeni su razgovori s
osobama koje su u Gradu vezane uz turizam. Iz razgovora je proizašlo da Dugo Selo
razvija i ima potencijal za razvoj sljedećih selektivnih oblika turizma:
• kulturni i povijesni turizam
• turizam promatranja ptica
• seoski turizam (agro turizam i etno turizam)
• kongresni turizam
• lovni i ribolovni turizam
• izletnički i rekreativni turizam
Nepostojanje turističkog proizvoda upakiranog u kvalitetnu turističku ponudu plasiranu
na turističko tržište glavni je uzrok malog broja noćenja na području Dugog Sela. Kako
bi lakše pozicionirali Dugo Selo kao turističku destinaciju, odnosno odredili njezine
prednosti, slabosti, mogućnosti i ograničenja, izrađena je SWOT analiza.
Potrebno je isto tako napomenuti kako su gore navedeni oblici turizma međusobno
nadopunjavajući i isprepleteni, znači ne treba ih gledati odvojeno, nego kao
međusobno ovisne dijelove jedne veće turističke slike Dugog Sela i okolice.
17
5. SWOT ANALIZA
Prednosti:
• prometna dostupnost
• blizina hrvatskih urbanih centara, posebno Zagreba
• bogatstvo povijesnih, kulturnih i prirodnih atrakcija
• razvijena ekonomska osnova – gospodarstvo, obrazovanje, uprava
• razvijena infrastruktura
• poljoprivredni resursi (izvor hrane)
• ekološki zdrava sredina
• geotermalni resursi (istraženi, ali neiskorišteni)
Slabosti:
• slabo definirana turistička ponuda
• nepostojanje tradicije turizma
• slaba organiziranost i koordinacija subjekata turističke ponude
• slaba uređenost i označenost pojedinih područja Dugog Sela
• nedostatak zabavnih sadržaja
• slabi marketing i promocija
• nedovoljni smještajni kapaciteti
• nerazvijeni smještajni, ugostiteljski i trgovački sektor
Mogućnosti:
• stvaranje Dugog Sela kao turističke destinacije
• suradnja s drugim turističkim regijama – povijesna povezanost
• koordinacija s gospodarskim subjektima
• orijentacija određenom tipu turista:
o mladi bračni parovi željni romantike
18
o osobe starije životne dobi željne kulture i kulturnih događanja
o osobe sklone rekreaciji
• razvoj selektivnih oblika turizma
o kongresni
o lovni i ribolovni
o rekreativni
o izletnički
o kulturni
• poboljšanje turističke ponude dodatnim sadržajima
o organizacija manifestacija (različiti festivali, Martinje, Vincekovo, tradicionalna jela…)
o radionica (kongresni turizam, zdrava hrana, prevencije bolesti ...)
o prikazi povijesnih događanja
o organiziranje raznih natjecanja (biciklizam, maratoni, triatlon ...)
• prostor za kongresni turizam
Ograničenja:
• slaba suradnja između subjekata turističke ponude
• ograničavajuća zakonska osnova za razvoj turizma na seoskim domaćinstvima
• konkurencija okolnih gradova i županija
• ograničeni izvori financiranja razvoja
Iz ove analize proizlazi da potencijal uistinu postoji i da se do sada nije u potpunosti
iskorištavao. Cjelokupna turistička ponuda nije imala kvalitetne temelje na kojima bi se
razvijao turizam.
Nakon analize turističke ponude Dugog Sela i okolice, predlažu se sljedeće
smjernice razvoja:
• Formiranje tijela za koordinaciju i provođenje smjernica
• Revizija i razvoj postojećih turističkih resursa
19
• Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“
• Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom
• Turizam „on-line“
• Sudjelovanje u EU projektima unutar regije
5.1. Koordinacija i provođenje smjernica
Kvalitetnu turističku ponudu može se dobiti ukoliko su sljedeća tijela koordinirana:
- Turistička zajednica (Dugo Selo, Zagrebačka županija), lokalna uprava i
samouprava, Uredi državne uprave, kulturne i znanstvene institucije
- Putničke i turističke agencije
- Nositelji turističke ponude (vlasnici apartmana, hotela, ugostiteljskih objekata,
izvođači, organizatori događanja, animatori… )
Razlozi:
- lakše financiranje projekata (više partnera)
- veći broj stručnjaka na teoretskom i operativnom planu
- koordinacije u svrhu stvaranja turističke ponude
- kvalitetan monitoring i evaluacija
Na primjerima Istre, Slovenije, Austrije i mnogih drugih, dokazana je neophodnost
koordinacije i suradnje. Smatramo da Poglavarstvo grada treba donijeti odluku o
osnivanju tijela koje će se baviti koordinacijom. Taj, nazovimo „Odbor za koordinaciju
turizma Dugog Sela“ sačinjavali bi i predstavnici svih tijela koja sačinjavaju turističku
ponudu. Glavni zadatak koordinacije bila bi provedba smjernica razvoja turizma.
20
5.2. Revizija postojećih turističkih resursa
Iz analize vidljivo je da na području Dugog Sela ne postoji dovoljan broj smještajnih
kapaciteta te da je slaba uređenost i označenost pojedinih područja Dugog Sela.
Potrebno je izvršiti analizu stanja na terenu te na osnovu toga razvijati postojeće
objekte. Obnovu i uređenje pojedinih objekata moguće je napraviti kroz korištenje
fondova EU, donacija ili pomoći nadležnih Ministarstava odnosno kroz kredite
poslovnih banaka ili HBOR – a.
Posebno treba obratiti pažnju na:
- smještajne kapacitete;
- ugostiteljske objekte; analiza ugostiteljskih objekata koji su zapušteni ili im je
potrebna revitalizacija
- izletišta; na području Dugog Sela ne postoje uređena izletišta (potrebna reviziju
objekta i izrada smjernice prema kojima će se ti objekti iskoristiti)
- kulturno - povijesnu baštinu; reviziju postojećeg stanja u kulturno – povijesnoj
baštini, (objekte u lošem stanju konzervirati i zaštititi od propadanja, očuvane
objekte održati u dobrom stanju)
- biciklističke i pješačke staze; revizija u svrhu dobivanja stvarne slike stanja,
pridruživanje sadržaja (odmorište, ugostiteljski objekt, smještajni kapacitet) – u
konačnici karta biciklističkih i pješačkih staza s dodatnim sadržajima
- vinske ceste; kontaktiranje i evidentiranje vinskih podruma zainteresiranih za
turističku suradnju u svrhu izrađivanja vinske karte
- lovišta i ribolovišta; analiza lovišta i ribolovišta (definirati lovišta i ribolovišta
zainteresirana za lovni i ribolovni turizam)
5.3. Stvaranje turističkog proizvoda, turističke ponude i „prihvatne agencije“
Nakon izvršene revizije potencijala Dugog Sela, resurse kojima ne treba dodatna
ulaganja ili obnova potrebno je odmah uključiti u turističku ponudu Dugog Sela.
Najkvalitetniji i sigurniji način plasiranja turističkog proizvoda na tržište je putem
„prihvatne agencije“. Koordinacija će putem javnog natječaja izabrati „prihvatnu
agenciju“ za Dugo Selo. „Prihvatna agencija“ u suradnji sa turističkom zajednicom
priprema program posjete turista za određeno područje, plasira ga na turističko tržište i
vrši prodaju.
U stvaranju turističke ponude potrebno je iskoristiti i koordinirati sve turističke
elemente Dugog Sela: turistička zajednica koja osigurava dostupnost i primjeren izgled
turističke destinacije; putničke agencije stvaraju turistički program, prezentiraju ga na
21
tržištu, pronalaze partnere, organiziraju dolazak gostiju te pripremaju popratni sadržaj;
nositelji ponude koji svoje objekte uređuju i brinu se za gosta.
5.4. Kreditne linije za poticanje bavljenja turizmom
Strategijska analiza pokazala je da je većina turističkih objekata nerazvijena te da
postoji nedovoljan broj smještajnih kapaciteta.
Potrebne su kreditne linije za sljedeće aktivnosti:
- ulaganja u obnovu starih kuća u skladu s izvornom, tradicijskom i
ambijentalnom arhitekturom
- ulaganja u kupnju, izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, obnovu i modernizaciju
smještajnih objekta
- refinanciranje postojećih kredita
Korisnici ovakvih kredita bile bi fizičke ili pravne osobe, registrirane ili sa prebivalištem
na području Dugog Sela, a pri Uredu državne uprave registrirane za obavljanje
ugostiteljske djelatnosti u smještajnim objektima, odnosno upisane u Upisnik
poljoprivrednih gospodarstva.
Na tržištu postoje kreditne linije HBOR – a koje potiču razvoj turizma. Subjektima
zainteresiranim za kredite problem predstavlja pisanje projekata i prikupljanje
projektne dokumentacije. Agencija za razvoj i tijelo za koordinaciju pružali bi im pomoć
prilikom pripremanja projekata u svrhu dobivanja kredita
5.5. Turizam „on-line“
Svakim danom sve više građana koristi Internet da bi upoznali turističku destinaciju za
koju su zainteresirani. Internet kao sredstvo informiranja koristi 25% turista. Činjenica
da je u posljednje četiri godine postotak korištenja Interneta kao sredstva informiranja
skočio s 5% na 25% daje mu veliku važnost već sada, a još veću u budućnosti. Kod
korištenja Interneta pojavljuju se različiti problemi vezani za pouzdanosti i točnosti
informacija, funkcioniranje rezervacijskih instrumenata i sl. što ponekad dovodi do
neugodnih iskustava tipa da turist završi na sasvim drugom mjestu. Ovi se problemi
posebno javljaju u turističkim destinacijama s manjim brojem smještajnih kapaciteta.
22
Da bi u Dugom Selu to izbjegli, predlažemo vertikalno i horizontalno povezivanje svih
elemenata turističke ponude. Tako bi se svi podaci o Dugom Selu kao turističkoj
destinaciji nalazili na jednom mjestu.
Najkvalitetniji način ovakvog povezivanje i prezentiranja turističke ponude je putem
centralnog WEB portala. Na ovom portalu bi turistička zajednica i županijska turistička
zajednica putem CMS alata (Content Management System) održavale svoj dio portala.
Baza podataka smještajnih kapaciteta i rezerviranje soba bila bi centralizirana (lakše
održavanje i povezivanje). Na ovaj portal uključili bi se i zainteresirani poslovni
turistički subjekti (putničke agencije, hoteli, moteli, apartmani..). Ovim načinom
problemi kvalitetne prezentacije turističke destinacije i rezervacije smještajnog
kapaciteta smanjili bi se na najmanju moguću mjeru.
5.6. Sudjelovanje u projektima EU unutar regije
U svrhu lakšeg financijskog praćenja predloženih smjernica mogu se koristiti fondovi
EU kao izvor sufinanciranja za marketing i organizaciju ponude. Fondovi koje možemo
koristiti u ovom slučaju su INTERREG III A i Culture 2000. Važno je napomenuti da su
nam za INTERREG IIIA potrebni partneri izvan Republike Hrvatske, u ovom slučaju
Slovenije, Mađarske odnosno Italije, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore. Projekti
koji prolaze moraju biti vezani za povezivanje regija unutar i van republike Hrvatske u
smislu promicanja kulturne baštine i stvaranja zajedničkog turističkog proizvoda.
U Culture 2000 fondu možemo imati partnere iz bilo kojeg djela Europe. Koristimo ga
kao sredstvo kod pronalaženja dodirnih točaka u kulturi sa drugim zemljama Europske
unije. Projekti koji prolaze moraju biti vezani za arheološka istraživanja ili
rekonstrukciju kulturnih objekata koji su u vezi s istovjetnim i van Republike Hrvatske.
23
6. Kulturni i povijesni resursi
Zbog sve zahtjevnijih, iskusnijih i rafiniranijih kupaca, koji sve više očekuju od
ponude, kvaliteta ponude postaje strateška varijabla u borbi za tržišni udio. S
izazovom kako poboljšati kvalitetu kvalitetu ponude, danas se susreću sve
turističke destinacije.
Priroda, kulturno nasljeđe, a posebno arhitektura - čine turističke resurse
Europe. Kulturno nasljeđe daje određenu autentičnost destinaciji, čini je
prepoznatljivom i drukčijom i na njemu se često temelji konkurentska prednost u
odnosu prema drugim destinacijama. Danas je kultura komercijalan “proizvod”
što se nudi turistima koji traže odmor i iskustvo. U mnogim turističkim destinacijama
takvi resursi prijeko su potreban dodatak osnovnim elementima ponude. Međutim, nije
dovoljno imati samo bogato kulturno nasljeđe, njime treba znati marketinški upravljati.
Samo nasljeđe koje je, u najvećoj mogućoj mjeri, u funkciji turizma - može pružiti
maksimalne ekonomske efekte.
6.1. Turistička ponuda i potražnja
Poboljšanje životnog standarda i globalizacijski procesi na turističkom tržištu
bitno su utjecali na promjene ponašanja turističkih potrošača. Dolazi do afirmiranja
dodatnih, novih potreba, i do promjena u stavovima potrošača prema kvaliteti.
Suvremeni turisti iskusni su putnici, dobro su informirani, žele sadržajnija turistička
iskustva, nastoje optimalno zadovoljiti svoje potrebe, s obzirom na vrijeme i novac
koje su uložili u putovanje. Njih karakterizira dinamičnost, znatiželja, želja za
upoznavanjem novih sredina, želja za atraktivnim događajima. Oštra konkurencija na
međunarodnom turističkom tržištu i sve veći broj sudionika s razvijenom i kvalitetnom
ponudom omogućuju im veći izbor usluga. Zato se odlučuju za one turističke
destinacije koje nude odgovarajuću kvalitetu i odabiru druge ako kvaliteta ne
udovoljava njihovim očekivanjima.
Sve veći broj turista traži sadržajniji odmor, oblikovanje odmora prema njihovoj
želji. Traže da ih se ponudom zainteresira, privuče i zadrži. Prirodne ljepote nisu više
dovoljan čimbenik atraktivnosti, posebno za zahtjevnije tržišne segmente koji teže
sadržajnijoj i aktivnijoj dokolici.
Više nije osnovno pitanje gdje provesti odmor, jer se standardi u pogledu
smještaja, prehrane i prijevoza mogu manje više svugdje ispuniti, već je pitanje kako
provesti odmor, a ono podrazumijeva visoku kvalitetu i bogat sadržaj boravka u
određenoj destinaciji. Kako ponašanje turista na odmoru postaje sve rafiniranije,
potrebno je poznavati motive koji utječu na odluke pojedinaca o putovanju.
24
Sve atraktivne činitelje turističke ponude destinacije moguće je podijeliti na:
- prirodne atrakcije (klima, flora i fauna i druga geografska obilježja destinacije i
prirodnih resursa),
- izgrađene atrakcije (građevine i turistička infrastruktura, uključujući povijesnu i
modernu arhitekturu, spomenike, šetnice, parkove, kongresne centre i sl.),
- kulturne atrakcije (povijest i folklor, religija i umjetnost, kazalište, glazba, ples i
drugi oblici zabave, muzeji – neki od ovih mogu se razviti u posebne događaje,
festivale i dramske izvedbe koje prikazuju epizode iz povijesti mjesta),
- društvene atrakcije (način života i običaji domicilnog stanovništva, jezik i
mogućnosti za druženja)
- povijesne prirodne atrakcije (parkovi, zoološki vrtovi, geomorfološka i
geološka nalazišta itd.),
- znanost (muzeji, tehnologijski centri itd.),
- proizvodnja (farme, vinogradi itd.),
- obrtnički centri i prodavaonice (ručno izrađeni proizvodi - skulpture,
grnčarije, ručno izrađeno staklo, svila, metalni predmeti, itd.),
- proizvođačka industrija (vinarije, muzeji u kojima se prezentira ekonomski
razvoj, itd.),
- društveno-kulturne atrakcije (pretpovijesne i povijesne atrakcije, kuće,
nošnje, namještaj, društveni život, itd.),
- povijesne ličnosti (znamenitosti i predjeli gdje su živjeli i radili pisci i slikari),
- umjetnost (kazališta, ulične izvedbe, itd.),
- parkovi (arboretum, ukrasni parkovi, povijesni parkovi, itd.),
- tematski parkovi (avanturistički parkovi, zabavni parkovi za djecu, itd.),
- galerije, prvenstveno umjetničke galerije,
- festivali i priredbe (povijesni sajmovi, festivali vezani za događaje iz prošlosti,
seoski festivali, itd.),
25
- tradicionalni sportovi ( ribanje, lov, streljaštvo, itd.),
- otmjene i stare kuće (palače, seoske kuće, plemićki dvorci, itd.),
- vjerske atrakcije (crkve, kapelice, itd.),
- gradovi (povijesni gradovi, zgrade),
- sela i zaseoci (ruralna arhitektura),
Elementi ponude koji često odlučujuće utječu na izbor destinacije putovanja
jesu i kulturne atrakcije. One su bitan motiv za putovanje i često se njime koristi u
promociji i kreiranju prestiža destinacije na tržištu. Težnja za otkrivanjem autentičnog
nasljeđa gotovo je uvjek na popisu motiva za putovanje. Danas se u svijetu sve se
veće značenje daje kulturnim i ekološkim sadržajima u turističkoj ponudi, regionalne
razlike postaju sve važnije.
Područja interesa prilično su različita i uključuju: kulturno-povijesne
spomenike, umjetnost, zabavu, sport, kulturne događaje i sl. Samo posjetom
turističke destinacije u njezinu prirodnom okruženju mogu se vidjeti, osjetiti i u
potpunosti spoznati regionalna i nacionalna prošla i sadašnja kulturna kreativnost,
raskoš folklora, izobilje kulturnog i umjetničkog bogatstva u muzejima, povijesnim
gradovima i građevinama koje odišu spomeničkim i mitskim duhom. Originalnost,
raznovrsnost i obilje takvih kulturnih resursa određuje razinu kvalitete turističkih
atrakcija, što povećava vrijednost sveukupne turističke ponude svake destinacije i
zemlje.
Osim statičkih kulturnih resursa, za privlačenje domaćih i stranih turista koristi
se festivalima i posebnim događajima (glazba, kazališne predstave, književnost,
opća kultura, folklor, karneval, sport, natjecanja, obljetnice, tradicija i sl.). Oni postaju
ključnim elementima u međunarodnoj turističkoj promociji na danas sve
konkurentnijem turističkom tržištu. Mogu pridonjeti animaciji statičkih kulturnih
atrakcija, stvoriti želju za ponovnim dolaskom, za posjetom destinaciji u
izvansezonskom razdoblju ili pak za odlaskom u netradicionalna turistička
područja.
U mnogim destinacijama posebni događaji predstavljaju važan element
turističkog proizvoda, privlače određeni segment potrošača, pomažu u kreiranju boljeg
imidža, a kad su na razini međunarodnih događaja utječu na stvaranja imidža cijele
zemlje. Koristi se njima kao sredstvom za privlačenje i stranih i domaćih turista, i kao
rješenje problema diferencijacije “proizvoda“ na sve konkurentnijem turističkom tržištu.
26
Kultura je osnova turističkom proizvodu mnogih zemalja i glavni razlog zašto
ih turisti posjećuju.Kulturni turizam sastoji se od mnogo elemenata koji čine turističko
tržište i uključuje:
- posjet povijesnim atrakcijama i destinacijama i prisustvovanje
tradicionalnim festivalima,
- putovanje motivirano željom za kušanjem nacionalne, regionalne i lokalne
hrane i pića,
- praćenje tradicionalnih sportskih događaja i sudjelovanje u lokalnim
aktivnostima na odmoru,
- posjet farmama, tvornicama, obrtničkim radionicama i sl.
6.2. Kulturno nasljeđa i marketing
Da bi uspješno zadovoljili potrebe i zahtjeve turističkih potrošača, potrebno je:
- upoznati potrošačeve elemente vrijednosti prema njegovoj osobnoj percepciji,
- otkriti svaku neiskorištenu mogućnost povećanja vrijednosti,
- stvoriti zadovoljnoga gosta i steći konkurentsku prednost na tržištu.
Budući da sudionici kulturnog turizma ne čine jedinstven tržišni segment, već imaju
širok spektar potreba, treba prikupiti informacije o zahtjevima i očekivanjima turista
kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama glavni motiv putovanja i onih kojima je
upoznavanje s kulturnim atrakcijama samo dio aktivnosti na putovanju motiviranom
odmorom i relaksacijom, zatim o zahtjevima onih kojima je to prvi boravak u destinaciji
i onih koji su već prije boravili, te turista koji dolaze iz različitih zemalja. Do takvih
podataka moguće je doći istraživanjem tržišta. Istraživanja će dati odgovor na pitanja
tko kupuje, zašto kupuje i kako su potrošačeve potrebe zadovoljene.
Istraživanja pokazuju da je upoznavanje kulturnih resursa češće sekundarni
nego primarni motiv putovanja. Ukupno kulturno turističko tržište, uključujući i turiste
kojima je kultura sekundarni motiv putovanja, oko tri je puta veće od tržišta što ga čine
turisti kojima je upoznavanje kulturnih atrakcija primarni motiv putovanja. Većina
posjetitelja traži kombinaciju kulturnog doživljaja i odmora, a samo manji tržišni
27
segment su oni kojima je kultura glavni motiv putovanja. Posječivanje kulturnih
atrakcija samo je dio njihovih dnevnih aktivnosti koje kombiniraju s ostalim, npr.
posjetima restoranima i sl. To je samo dio s „popisa“ aktivnosti, i prioriteti ovise o
već poduzetim aktivnostima i o stvarnom poznavanju destinacije. Samo 20%
anketiranih turista navodi za primarni motiv putovanja upoznavanje kulturnog
nasljeđa.
Da bi se potaknuo interes turista za kulturne atrakcije, kulturne se atrakcije
moraju održavati, oblikovati i isticati u kontekstu ponude destinacije zajedno s ostalim
uslugama. Važno je osigurati djelotvoran marketinški menadžment kulturnih atrakcija i
kombinirati različita područja interesa u svakom aranžmanu, te u isto vrijeme turistima
osigurati različite pogodnosti, privlačnosti i usluge. Potrebno je kreirati događaje za
turiste, bilo kao „proizvode“ ili kao dio sveukupne atrakcije mjesta, vodeći računa o
autentičnosti lokalne kulture.
Kulturni „proizvod“ nisu same građevine ili predmeti iz prošlosti već je proizvod
način njihove interpretacije. Kulturni resursi moraju biti za turiste izvor emocija, pružiti
im određeni doživljaj. Nije dovoljno ponuditi samo razgledavanje kulturno-povijesnih
znamenitosti, muzeja, galerija i sl. resursa, potrebno je formirati kulturni „proizvod“, -
od resursa stvoriti atrakciju. Svaki kulturni resurs mora pružiti doživljaj, mora omogućiti
turistu da osjeti „povijest“ znamenitosti i da uživa u posjeu. Na taj doživljaj utječe
čitav niz faktora, od opipljivih elemenata ponude, pružene usluge, očekivanja,
ponašanja i stavova samih turista do čitavog niza nekontroliranih varijabla, poput
gužva pri razgledanju, gužva na prilaznim cestama, lijepoga ili lošeg vremena itd.
Za kreiranje imidža destinacije treba odabrati određenu temu koja prenosi
doživljaj atrakcije. Veći interes je za atrakcije koje nude doživljaj u kojemu turisti
mogu sudjelovati, a ne samo je promatrati kao gledatelji. Temu je moguće razviti na
temelju istraživanja koja će pružiti informacije kako posjetitelji doživljavaju atrakciju i
tema je osnova za pozicioniranje atrakcije. Kulturnu baštinu moguće je promovirati
kroz različite teme, npr. legende, znamenite osobe, obljetnice povijesnih događaja,
književnost, trgovinu i sl., uvođenjem suvremenog načina interpretacije koja
uključuje multimedijalne prezentacije, vođene ture, kostime, pisane vodiče itd.
Potrebno je, također, razvijati i nove kulturne atrakcije, osmisliti ulične priredbe s
povijesnim temama, osmisliti glazbene ili filmske festivale, organizirati kulturne
priredbe, tradicionalne svečanosti itd. Naime, veći broj događanja utječe na
povećanje broja noćenja, ne samo zbog posjete određenoj manifestaciji nego zbog
spleta sadržaja različitih događanja.
Marketing mora i u ovom slučaju odigrati značajnu ulogu kako bi se turizam u
gradovima koji svojim povijesnim kulturnim nasljeđem privlače veliki broj posjetitelja
28
razvijao na principu održivog razvoja. Potrebno je uspostaviti suradnju između lokalnih
vlasti i turističkih poduzeća, disperzirati posjetitelje prema atrakcijama izvan zidina
grada, promocijom utjecati na potencijalne posjetitelje kako bi ih privukli na dolazak u
vansezonskom razdoblju, a ne sve svoje napore usmjeravati na povećanje broja
posjetitelja.
Neke su atrakcije komercijalno vođene, dok su neke u državnom/javnom
vlasništvu, poput muzeja, spomenika, i često se posjete njima ne naplaćuju ili pak
naplaćuju, ali po niskim cijenama. Takve turističke atrakcije ovise o marketinškoj
strategiji koja se vodi na razini turističke destinacije, i one su često sastavni dio paket
aranžmana koji se nudi turistima kojima je glavni motiv dolaska u destinaciju odmor i
relaksacija. Menadžment „malih“ atrakcija, kojih je najviše, često se susreće s
problemom visokih fiksnih troškova, problemom sezonalnosti u poslovanju i
nedovoljno marketinškog znanja i vještina u plasmanu svog proizvoda na danas
izuzetno sofisticiranom turističkom tržištu. Kako bi podijeliti iskustva i znanja, privukli
veći broj posjetitelja i ostvarili veći prihod razvijaju razne oblike poslovne suradnje:
- suradnja s partnerskim organizacijama, posebice važna za nove atrakcije
ili one kojima prijeti zatvaranje,
- suradnja s tvrtkama za catering i pružanje sličnih usluga kako bi se ostvarile
dodatan prihod, uz prihod od posjeta,
- suradnja sa sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama u izvođenju
seminara i raznih oblika obrazovanja,
- suradnja s lokalnim tvrtkama koje se atrakcijama mogu koristiti za održavanje
seminara,
- suradnja s drugim kulturnim ustanovama koje nisu direktni konkurenti
kako bi privukle veći broj posjetitelja,
- suradnja s drugim kulturnim ustanovama kako bi podijelile
menadžerska iskustva,
- suradnja s drugim poduzećima (posebice muzeji i galerije) koja su
zaintersirana za prezentaciju njihove kolekcije pomoću računalne tehnologije.
29
7. Turizam promatranja ptica
7.1. Općenito o promatranju ptica
Republika Hrvatska posjeduje bogatu prirodnu baštinu i u europskim razmjerima se, s
obzirom na biološku i krajobraznu raznolikost, nalazi pri samom vrhu. Zbog toga ne
čudi što turisti ističu da im je ljepota i očuvanost naše prirode i čistoća Jadranskog
mora glavni motiv dolaska u Hrvatsku.
Naša priroda je velikim dijelom još netaknuta, ali je pod sve većim pritiskom od nas
samih. Nažalost, vlastiti kapaciteti ovog oblika turizma su nedovoljno razvijeni i često
inozemne agencije dovode strane turiste promatrače ptica u Hrvatsku kako bi im
pokazali našu osebujnu prirodnu baštinu. Hrvatska ima dugu i bogatu tradiciju turizma
i postoji dobro razvijena infrastruktura za turističku ponudu, tako da se nameće
zaključak da turističke zajednice, lokalna samouprava, nadležne državne institucije i
javnost nisu dovoljno upoznati s mogućnostima koje pruža promatranje ptica.
Promatranje ptica podrazumijeva opažanje i proučavanje ptica golim okom ili uz
pomoć optičkih pomagala poput dalekozora (dvogleda), durbina (teleskopa), te u
novije vrijeme i fotografske opreme (fotoaparati s jakim objektivima).
U međunarodnim okvirima se, za promatranje ptica, koristi engleska riječ birdwatching,
a u novije vrijeme i riječ birding („ptičaranje“). Obje riječi predstavljaju brend čitavog
sektora turizma promatranja ptica. Danas, na globalnoj razini, postoji više desetaka
milijuna promatrača ptica koji imaju značajni gospodarski utjecaj koji se mjeri u
milijardama dolara godišnje. S druge strane, ova zajednica, potiče i unaprjeđuje zaštitu
okoliša i ptica na lokalnim razinama.
Privlačenje ptica u svrhu promatranja obavlja se na tri uobičajena načina:
• privlačenje na hranilice i/ili pojilice
• privlačenje u kućice za gnježđenje
• privlačenje glasanjem
Hranilice i pojilice se, uglavnom, postavljaju zbog brige o pticama, a promatranje je
samo usputna aktivnost. Ipak, neke se ptice hrane upravo zbog mogućnosti
promatranja i fotografiranja. Etički pristup pri hranjenju i pojenju ptica zasniva se na
principu da što manje utječemo na prirodnu ravnotežu. To znači da ptice moramo
hraniti kvalitetnom i raznolikom hranom kako bismo privukli veći broj vrsta.
30
7.2. Promatrači ptica i ture za promatranje ptica
Općenito, promatrači ptica su obrazovani ljudi koji imaju razvijenu svijest glede zaštite
prirode i okoliša, što se odražava na njihov način života, putovanja i odmore. Prije
svega, turist promatrač ptica, dolazi u zemlju kako bi upoznao prirodnu baštinu i
promatrao ptice koje nisu česte ili kojih nema u zemlji iz koje dolazi. Taj cilj želi ostvariti
na održivi način, što racionalnijim korištenjem resursa, odnosi smanjiti osobni CO2
otisak te zbog toga preferiraju putovanja vlakom. Također se mora uračunati
mogućnost da ima turista koji su vegetarijanci ili vegani koji imaju posebne
prehrambene navike na koje se mora obratiti pažnja.
Turističke se ture promatranja ptica mogu osmisliti kao „čiste ptičarske ture“ ili se mogu
nadograditi dodatnim elementima kulturnog i ruralnog turizma. Promatrači su ptica,
većinom, obrazovani i zanimaju se za autohtonu kulturnu baštinu. Često ih zanimaju
tradicionalni zanati i tradicionalni način poljoprivrede i stočarstva. Zanimljive su i berbe,
kao npr. berba maslina i grožđa te naknadna prerada plodova u ulje i vino.
Zbog toga se preporuča smještaj u tradicionalno izgrađenim objektima koji, s druge
strane, imaju sve pogodnosti suvremenog smještaja u kojima se poslužuje autohtona i,
po mogućnosti, domaća hrana i piće.
Ture promatranja ptica traju, uobičajeno, između 5 do 10 dana tijekom kojih se obilaze
atraktivna mjesta koja obuhvaćaju raznolika staništa. Hodanje prirodom je osnovni
element izleta. Treba uzeti u obzir da se ptice najbolje promatraju u ranim jutarnjim
satima, dok im aktivnost tijekom dana opada. Promatrači ptica uglavnom su osobe
srednje i starije dobi. To svakako treba imati u vidu prilikom planiranja izleta (težina
staze, prohodnost). Turisti su, uglavnom, dobro oprem- ljeni terenskom opremom
(planinarske cipele, vodootporna odjeća, štapovi za planinarenje), tako da loši
vremenski uvjeti ne sprječavaju realizaciju izleta.
Promatranje ptica se prvenstveno odvija na proljeće kad je sezona gniježđenja većine
vrsta ptica. Najpovoljniji mjeseci su svibanj i lipanj kad su prisutne sve gnjezdarice.
Tada su ptice najaktivnije zbog pjevanja, snubljenja, svadbenih i teritorijalnih letova.
Očito je da se turizam promatranja ptica odvija u predsezoni što povećava iskorištenje
postojećih kapaciteta koji su popunjeni ljeti, tijekom srpnja i kolovoza. Na taj način
turizam promatranja ptica doprinosi proširenju turističke sezone, što je u skladu s
hrvatskom turističkom strategijom.
31
7.3. Infrastrukturni elementi za promatranje ptica
Budući da se turizam promatranja ptica zasniva na pokazivanju prirode i životinja
moramo biti svjesni da je nemoguće kontrolirati prirodne uvjete, a u manjoj mjeri
možemo jamčiti promatranje određenih vrsta. Čak ako neko područje obiluje vrstama
ptica to nužno ne znači da ćemo ih moći i promatrati. Zbog toga je neophodno, prije
dovođenja turista, točno proučiti teren i definirati gdje i kada možemo promatrati
zanimljive vrste. Često je promatranje ptica nezadovoljavajuće jer se ptice, pri
dolasku čovjeka, razbježe i samo ih manji dio grupe turista uopće uspije uočiti.
Međutim, postoje infrastrukturni elementi kao što su promatračnice, koje omogućavaju
nesmetano i dugotrajno promatranje ptica. Takve su promatračnice neophodne za
kvalitetno promatranje, a s druge strane, smanjuju uznemiravanje ptica od strane
čovjeka. Na razvijenim odredištima, gdje se promatraju ptice, promatračnice su
sveprisutne i najčešće su uklopljene u poučne staze na kojima postoji više njih. Putevi
između pojednih promatračnica su skriveni grmljem ili trskom, tako da promatrači ne
uznemiravaju ptice ni tijekom hodanja. To omogućuje što prirodnije ponašanje ptica
(hranjenje, gniježđenje, odmaranje) na dobrobit ptica i promatrača. Promatračnice
mogu biti raznih oblika i veličina. Svima je zajedničko da imaju otvore (male prozore)
koji služe za promatranje ptice pomoću dalekozora i durbina. Osmatračnice se mogu
opremiti info-materijalom, poučnim tablama, te bilježnicom u koju se bilježe
promatrane vrste po datumima. Promatračnice su korisne i za fotografiranje ptica.
U novije je vrijeme učestala i upotreba kamera na atraktivnim mjestima ili na
gnijezdima ptica. Kamerama uživo možemo pratiti što se događa u gnijezdu, te
moguće takve snimke prikazivati uživo internetom ili u posjetiteljskim centrima. Web
kamere se također mogu ugraditi u postavljene kućice za gniježđenje
7.4. Ekonomski potencijali turizma promatranja ptica
Zajednica promatrača ptica se snažno razvija i predstavlja jednu od najvećih skupina
organiziranog civilnog društva u razvijenim zemljama na zapadu (Europa, Sjeverna
Amerika). Udruge građana koje se deklariraju ljubiteljima ptica i koje aktivno sudjeluju
u njihovoj zaštiti broje nekoliko milijuna članova. Među najvećima su udruge u
Ujedinjenom Kraljevstvu (RSPB preko milijun članova) i u Njemačkoj (NABU oko
420.000 članova). Značajne zajednice ptičara postoje također u zemljama
Skandinavije, Beneluksa i u drugim velikim državama Europe te u Sjevernoj Americi.
Najveća svjetska organizacija za zaštitu ptica je BirdLife International, koja ima ukupno
više od 10 miljuna članova s preko 3.000 zaposlenika diljem svijeta. BirdLife čini mrežu
koja se sastoji od nacionalnih udruga u preko 100 država. Ovaj veliki broj aktivnih i
32
osviještenih građana odražava sve veću svijest i brigu o zaštiti prirode i okoliša, a i o
pažljivom ekonomskom razvoju. Broj ljubitelja ptica, diljem svijeta, je u stalnom porastu
i u sebi krije veliki potencijal za oblike turizma koji su povezani s prirodom i pticama, a
koji se drže načela održivosti. The United States Fish and Wildlife Service (državna
služba u SAD-u) je 2006. izdala vrlo detaljnu studiju prema kojoj u SAD-u postoji više
od 47 milijuna promatrača ptica koji godišnje potroše približno 36 milijardi dolara na
promatranje ptica (putovanja, oprema...). Taj sektor je stvorio više od 670.000 radnih
mjesta i ima veći ekonomski učinak nego sektor lova i sportskog ribolova zajedno.
Prema drugim analizama je turizam promatranja ptica najbrža rastuća grana
turizma. Tome u prilog ide i redovito održavanje sajma Birdfair u Engleskoj
(Rutland waters) s više od 25.000 posjetitelja i 300 izlagača. Specijalizirane
turističke agencije nude putovanja za proma- tranje ptica u gotovo sve zemlje i
krajolike na svijetu.
7.5. Atraktivna područja i staništa za promatranje ptica
Raznolikost krajolika i staništa te očuvanost prirode u Hrvatskoj omogućava
promatranje velikog broja različitih vrsta ptica. Atraktivna područja, uglavnom, pružaju
mogućnost promatranja većeg broja rijetkih i zanimljivih vrsta. Vlažna staništa
(močvare, veliki ribnjaci) su posebno istaknuta područja gdje možemo vid- jeti najveći
broja vrsta, dok na morskoj pučini možemo promatrati svega nekoliko vrsta ptica koje
su zbog svoje rijetkosti i specifičnosti vrlo tražene.
Šumska staništa su iz više razloga (nepreglednost, kratkoća opažanja, raštrkanost
jedinki) uglavnom zanimljiva samo iskusnijim promatračima. Stjenovita i travnata
staništa su atraktivna zbog mogućnosti promatranja grabljivica, vrsta posebno vezanih
za to stanište, ali i zbog dobre preglednosti. Većina područja, popularnih među
promatračima ptica, nije jednako privlačna tijekom cijele godine. Neka su područja
zanimljiva samo u sezoni gniježđenja, a neka samo za zimovanja ili u vrijeme seobe.
Najatraktivnija staništa u Hrvatskoj su velike površine voda stajaćica (močvare,
ribnjaci, prirodna jezera) na kojima možemo promatrati veliki broj vrsta iz različitih
skupina (patke, guske, labudovi, grabljivice, čaplje, rode, ćurlini, čigre, gnjurci, pjevice).
Promatranje nije zahtjevno u smislu identifikacije vrsta, jer se većina jedinki može
promatrati dulje vrijeme.
33
7.6. Koraci potrebni za razvijanje turizma promatranja ptica
1. Utvrđivanje stanja ornitofaune: Moramo točno znati što obitava na području
interesa, tj. koje su vrste ptica prisutne, u koje doba godine i na kojim
lokalitetima.
2. Analiza i valorizacija ornitofaune: Moramo znati odgovoriti na slijedeća pitanja:
Koje se vrste mogu promatrati? Koje su vrste najatraktvinije? Kada i gdje ih
možemo promatrati?
3. Postavljanje infrastrukturnih elemenata: Kako bi se ptice mogle što bolje
promatrati, često je potrebno postavljanje određenih infrastrukurnih elemenata
kao što su promatračnice, poučne staze koje služe za informiranje građana,
školaraca i turista.
4. Promocija ponude promatranja ptica: Turisti i lokalna zajednica moraju biti
dobro informirani o mogućnostima promatranja prirode i ptica. To se odnosi i
na škole; iz- rada promidžebenih materijala (posteri, letci, brošure, vodiči),
nadopuna postojećih internetskih stranica – na njima označiti mjesta gdje se
najbolje mogu promatrati ptice i kada.
5. Web-kamere i kućice za gniježđenje: Lokalna uprava može, dodatno,
unaprijediti i promatranje ptica pomoću postavljanja kućica za gniježđenje
(tamo gdje ne narušavaju ekološku ravnotežu), instalirati web-kamere pomoću
kojih je moguće internetom promatrati gniježđenje ptica, postavljanje posebnih
kućica u kojima su monitori ili u posjetiteljskim centrima.
6. Suradnja s lokalnim iznajmljivačima smještaja i lokalnim poljoprivrednicima:
Turisti, koji promatraju prirodu i ptice, najčešće žele biti smješteni u
autohtonom ambijentu, te žele kušati autohtonu gastronomsku ponudu; često
žele upoznati ekološki i tradicio- nalni način poljoprivredne proizvodnje.
7. Izobrazba vodiča za promatranje ptica: Nužno je moći ponuditi lokalnog vodiča
koji je sposoban voditi grupu po prirodnim zname- nitostima područja,
prepoznati sve ptice, te da pritom dovoljno zna o kulturnoj i povijesnoj baštini
regije; mora se dobro koristiti engleskim jezikom, te, po mogućnosti, i
dodatnim stranim jezicima (njemački, francuski).
34
7.7. Dodatno o turizmu promatranja ptica
Paralelno s razvojem promatranja ptica razvile su se i popratne djelatnosti. Brojni
modeli dalekozora proizvedeni su upravo za promatrače ptica. Za njih su izrađeni i
terenski vodiči za prepoznavanje ptica, koji su mnogo detaljniji i opsežniji od slične
literature u kojoj se obrađuju druge vrste.
Zbog potreba promatrača ptica na posjećenijim je područjima razvijena i popratna
infrastruktura. Uređene staze, promatračnice, objekti za smještaj, čak i ugostiteljski
objekti na najposjećenijim mjestima olakšavaju promatračima ptica uživanje u prirodi,
smanjuju stupanj uznemiravanja prirodnog svijeta i pomažu lokalnoj privredi.
Promatranje prirode specifična je djelatnost jer se s povećanjem broja promatrača ne
uništava resurs na kojem se temelji. Upravo suprotno, veći broj promatrača pomaže
lokalnoj privredi i podiže svijest o zaštiti prirode. Povećanje broja promatrača dodatno
smanjuje broj nezakonitih radnji na nekom području jer otežava neprimjećeno
izvođenje nezakonitih radnji. Posljedica je idealan sustav u kojem resurs koji se
iskorištava održava sam sebe ili se čak povećava, a sve uz ekonomsku korist. U
današnjem svijetu uništavanja prirodnih dobara promatranje prirode i ptica pravi je
način povratka prirodi – ne troši resurse, a stvara dobra.
35
8. Seoski turizam (agro turizam i etno turizam)
8.1. Ruralni prostor
Ruralni prostor predstavlja suprotnost gradskom prostoru. To je prostor koji je izvorno
služio kao životni i radni prostor poljoprivrednika, zapravo to je cjelokupni obradivi i
naseljivi prostor izvan gradova. U njemu su nastali: tradicijsko selo, ruralne cjeline,
tradicijska ruralna arhitektura i tradicijski interijeri, tradicijski vrtovi te ekološki,
proizvodno i oblikovno uravnoteženi kulturni pejzaž. Na toj se materijalnoj osnovici
paralelno razvijala tradicijska kultura života i rada seljaka (tradicijska znanja i
tehnologije poljoprivredne proizvodnje i načina stanovanja, odijevanja, prehrane i
zajedništva), koja je u konačnici rezultirala i nematerijalnim dobrima, kao što su
narodni plesovi, pjesme, legende i slično. Sve to predstavlja pretežiti, prepoznatljivi i
najvredniji dio ruralnog prostora.
U ruralnim prostorima održivi razvoj turizma trebao bi imati uglavnom pozitivne učinke:
- vlasnicima turističkih seljačkih gospodarstava turizam treba osigurati dodatne
prihode i vratiti im njihovo dostojanstvo jer su postali predmet zanimanja
uglednih ljudi koji kod njih odsjedaju. Osim toga, tim vlasnicima turizam
omogućava da u "vlastitom dvorištu", pod znatno povoljnijim uvjetima, prodaju
svoje poljoprivredne proizvode,
- dijelovima ruralnog prostora, u kojima se razvija, turizam treba donijeti
blagostanje, osobito putem izgradnje kvalitetnije komunalne i društvene
infrastrukture te osiguranjem drugih uvjeta za poboljšanje kvalitete života
lokalnog stanovništva, a da se pri tome ne degradira prirodni okoliš.
8.2. Turizam na seljačkom gospodarstvu
Turizam na seljačkim gospodarstvima dobro je definiran segment ruralnog turizma koji
omogućava seljacima proširenje njihovih gospodarskih djelatnosti te obogaćuje
vrijednost njihovih proizvoda (dodatna vrijednost), a čini globalno mali dio ruralnog
turizma i poljoprivrede. Ipak, u nekim europskim zemljama udio seljačkih
gospodarstava koja nude neku vrstu turističkog smještaja uistinu je značajan.
Taj turistički proizvod može se prodavati pojedinačno, a može i organizirano, grupama,
ovisno o lokaciji. Rekreacijske aktivnosti turista, kao što su pješačenje, ribolov, jahanje
i sl., mogu se organizirati ovisno o turistički dostupnim atrakcijama i drugim turističkim
resursima. Na taj način seljaci mogu osigurati dodatni dohodak od turizma, a ako su u
36
tome dovoljno uspješni mogu čak i zamijeniti dosadašnju gospodarsku djelatnost.
Dakle, prema navedenim obrazloženjima i iskustvima, bez obzira na iznijansirane
termine, turizam na seljačkim gospodarstvima obuhvaća sve vrste turističkih usluga
koje seljačko domaćinstvo može pružiti na svom gospodarstvu (imanju), kao cjelini ili
na pojedinim njegovim dijelovima, koji mogu biti i fizički
razdvojeni.
Uvjeti turističke atraktivnosti kraja (eksterni uvjeti):
- zdrava klima
- nezagađeni zrak, tlo i voda
- odsutnost buke i vibracija
- odsutnost potencijalnih opasnosti od elementarnih nepogoda (eksplozija,
poplava, požara, radijacije i sl.)
- očuvana priroda
- očuvano graditeljsko nasljeđe
- očuvane socio-kulturne značajke
- slikovit i uređen krajobraz
- mogućnosti slobodnog kretanja turista po okolici
- uvjeti za sportsku rekreaciju, razonodu i posjete znamenitostima
- ugostiteljski objekti, osobito s ponudom regionalnih jela
- dobra cestovna povezanost sela
- telefonska povezanost sela
- udaljenost seljačkog gospodarstva do prve ambulante i pošte ne veća od 15 km
- udaljenost seljačkog gospodarstva do prve trgovine i gostionice ne veća od 5
km
Uvjeti turističke podobnosti seljačkog gospodarstva (interni uvjeti):
- odgovarajuće poljoprivredno zemljište
- odgovarajuća poljoprivredna proizvodnja
- stambeni objekt i gospodarske zgrade
- stoka i druge domaće životinje
- mogućnost pružanja uvida u način poljoprivredne proizvodnje (osobito djeci)
- lokacija kuće na atraktivnom mjestu
- osiguran pristup automobilom do kuće
- u kući osigurana električna struja i tekuća voda (vodovod, hidrofor ili sl.)
- u kući osiguran telefon ili da udaljenost do javne telefonske govornice nije veća
od 500 m, odnosno da je područje turističkog seljačkog gospodarstva pokriveno
signalom mobilne telefonije
37
- mogućnost preuređenja seljačkog gospodarstva (kuća, gospodarske zgrade,
dvorište i slično) u turističko seljačko gospodarstvo u okviru ekonomski
prihvatljive investicije
- broj, dob, zdravstveno stanje i osobna sklonost članova domaćinstva na
seljačkom gospodarstvu odgovara potrebama pružanja turističko-ugostiteljskih
usluga
Turizam je prvi koji bi mogao ekonomskom logikom i raspoloživim instrumentima
dokazati da se racionalno i kritički očuvana tradicija isplati. Naime, turisti očekuju da se
njeguje minimalni dio tradicijskih značajki na imanju, u selu i cjelokupnom ruralnom
prostoru. Tako se, uostalom, postupalo u svim europskim zemljama s razvijenim
ruralnim turizmom. Turisti pri tome ne misle na doslovno konzerviranje tradicije
(posebice ne u kontekstu siromaštva) u izvornom obliku, već na kreativnu primjenu
tradicije u granicama mogućeg.
Sudionici turizma na seljačkim gospodarstvima, pa i sudionici cjelokupnog ruralnog
turizma, očekuju da se tradicijske sastavnice sela njeguju u cijeloj ruralnoj turističkoj
destinaciji i to putem:
- izrade i donošenja planova prostornog uređenja (prostorni i ruristički planovi pri
čemu se potonji odnose na urbanističke planove za sela),
- obnove ili rekonstrukcije objekata tradicijske arhitekture i tradicijskih ruralnih
cjelina,
- uređenja vrta, okućnice i dvorišta uz objekte tradicijske arhitekture,
- uređenja interijera,
- rekonstrukcije novijih objekata na selu koji ne posjeduju tradicijske značajke,
- izgradnje potpuno novih objekata ili dijelova sela i
- odlučivanja o tipu poljoprivredne proizvodnje.
Tradicijske sastavnice koje turisti očekuju na turističkom seljačkom gospodarstvu:
- Regionalne značajke tradicijskog graditeljstva
- Tradicijsko opremanje interijera
- Tradicijski vrt i okoliš
- Organsko-biološka (ekološka) poljoprivredna proizvodnja, temeljena na
tradicijskoj poljoprivrednoj proizvodnji
- Regionalna gastronomska i enogastronomska ponuda jela i pića
- Tradicijsko zajedništvo u turističkom nastupu
38
Kandidat, koji svoje postojeće seljačko gospodarstvo želi obogatiti novom, turističkom
djelatnošću, a pri tom želi optimalno koristiti regionalne značajke tradicijske
arhitekture, mora poduzeti određene predradnje:
- procjenu načelne podobnosti svog seljačkog gospodarstva za turističko
korištenje,
- "snimanje" postojećeg stanja seljačkog gospodarstva u odnosu na graditeljske i
hortikulturne
- značajke građevina, dvorišta i vrta,
- utvrđivanje tradicijske komponente u postojećem stanju vlastitog gospodarstva,
- procjenu mogućnosti za tradicijsko "obogaćivanje" stambenih i gospodarskih
objekata, te njihova okoliša tijekom njihove rekonstrukcije i uređenja i
- izradu idejnog arhitektonskog rješenja i projekta.
Tradicijsko opremanje i uređenje unutarnjih prostora u dijelovima zgrade na seljačkom
imanju u kojima će boraviti i s kojima će u dodir dolaziti turisti iziskuje manje troškove
nego li je to slučaj kada se mora osigurati suglasje s tradicijom cijele kuće. Međutim,
nije manje zahtjevno niti je jednostavnije. Pripadnici starijih ruralnih generacija su
tradicijsko unutarnje uređenje seljačkih kuća poistovjećivali sa siromaštvom i lošim
uvjetima stanovanja, pa su tradicijske sastavnice života nerijetko zamjenjivali s novim i
"prikladnijim" namještajem, opremom, uređajima te završnom obradom podova i
zidova.
Očuvani tradicijski interijer se može još naći uglavnom kod staračkih domaćinstava
koja si nisu mogla priuštiti njegovu zamjenu i, iznimno, kod vrlo rijetkih pojedinaca,
poklonika tradicije. Mlade ruralne generacije nisu bile ni u prilici cjelovito upoznati i
shvatiti kulturno-povijesne i turističkoatrakcijske značajke starih interijera svoga
zavičaja pa o njima znaju malo ili gotovo ništa.
U ruralnom prostoru je premalo zavičajnih muzeja i etnografskih zbirki, gotovo da ih i
nema, koje bi mlađim generacijama ponudile cjelovitu informaciju i inspiraciju za
uređenje prostorija na tradicijski način.
Treba ponoviti pravu istinu - da turisti na seljačkom gospodarstvu ne očekuju doslovno
i u cijelosti izvorni tradicijski interijer, ali će biti vrlo kritični prema turističkoj ponudi koja
nema tradicijski uređene unutarnje prostore u mjeri koja je objektivno moguća za ove
potrebe. Općenito se pridaje velika važnost uređenju interijera u ugostiteljsko-
turističkim objektima pa tako treba biti i na turističkim seljačkim gospodarstvima, jer:
- gosti veliki dio svoga odmora provode u zatvorenim ugostiteljskim prostorijama
za:
o spavanje,
o konzumiranje hrane,
39
o društveni život,
o opuštanje i
o u slučaju lošeg vremena;
- gosti se prilikom boravka u zatvorenim prostorijama mogu usredotočiti na
pojedinosti:
o promatranje i funkcionalno korištenje;
- moguće promjene u interijeru su daleko jednostavnije, brže i jeftinije od onih na
zgradi.
8.3. Tradicijske sastavnice uređenja ruralnih interijera
- pokućstvo - primjereno regionalnim značajkama kuće i "tehnologiji" života te
materijalnog statusa seljačke obitelji.
- uređaji - vezani uz posebne aktivnosti: pečenje kruha (krušna peć), mljevenje
žita (žrvanj), obradu lana, vune (kolovrat, tkalački stan) i slično.
- posteljina i zavjese - naglasak na dekorativnom aspektu
- svjetiljke i satovi
- slike, skulpture i dekoracije
- svete teme
- obiteljske teme
- neutralne dekorativne teme
- podne, zidne i stropne obloge (drvene i tekstilne) te premazi stolarije, zidova i
stropova.
Pokućstvo za tradicijsko opremanje interijera izrađivali su majstori stolari, s današnjeg
gledišta pripadnici jedne vrste starih zanata. Riječ je o vrlo racionalnim i funkcionalnim
drvenim proizvodima koji su, ovisno o regionalnoj pripadnosti, mogli biti reljefno ili
koloristički dodatno urešeni. Pokućstvo se sastojalo od kreveta, ormara, stola i stolaca,
kojima su bile ravnopravne klupe i škrinje, police i "zdjeljnjaci" (uokvirene plitke police
ovješene o zid u kojima su se čuvale zdjele i drugo posuđe).
Nerijetko je u seoski interijer "zalutao" i po koji komad građanskog namještaja s
odgovarajućim povijesnim značajkama. Posebnu skupinu namještaja, uglavnom u
sjevernom dijelu Hrvatske, u glavnoj prostoriji činio je stol za blagovanje i druženje,
uokviren kutnom klupom iznad koje se, u pravilu, postavljao niz "izložaka", često
nazivan "sveti kut".
Tradicijsko pokućstvo bilo je strogo funkcionalno i ergometrijski oblikovano. Primjerice,
kreveti su bili visoki, upravo po mjeri i funkciji sjedanja i lijeganja u njih. Peć i zidani
štednjak su odavno iz kvalitetnog tradicijskog stanovanja otjerali otvoreno ognjište.
40
Peć je u hladnijim, kontinentalnim područjima Hrvatske bila središnji uređaj i sadržaj u
kući. Krušna peć u zatvorenom prostoru (ložište u kuhinji, a tijelo peći, obloženo
lončarskim ili keramičkim kaljevima - "kahlama", u glavnoj prostoriji) s drvenim
klupama uokolo, bila je, uz "sveti kut", drugi tradicijski simbol glavne prostorije na
seljačkom gospodarstvu. U drugim, uglavnom primorskim dijelovima zemlje tu je
funkciju imao kamin.
Žrvanj je bio uređaj za mljevenje žitarica, koji se također nalazio u stambenom dijelu
gospodarstva, ali u nekoj sporednoj prostoriji, primjerice u hodniku. Veliki tkalački stan
ili manji uređaji za proizvodnju tekstila, kao što su kolovrati, preslice ili mali tkalački
uređaji, isto su se mogli nalaziti na seljačkom gospodarstvu jer je na selu bilo podosta
poljoprivrednika koji su se dodatno bavili tkanjem platna od lana ili konoplje. U pravilu,
takvi su se uređaji smještali u glavnu stambenu prostoriju.
Posteljina je na neki način bila simbolizirana kao dota, djevojački miraz, koji se
najčešće sastojao od plahta, jastučnica, svadbenih ručnika i slično izrađenih predmeta
od obrađenog platna. Prekrivači za krevete, posebice ako se ležaj nalazio u
zajedničkoj prostoriji, imao je posebnu reprezentativnu funkciju. U tom tekstilu se ne
nalaze samo kupljene dekoracije, u njih je utkan i dio života i dio nadanja udavače
koja ga je vezla, plela ili kukičala. Navedeni interijerski tekstil zrači dvojbom između
svoje utilitarne i dekorativne funkcije. Petrolejske svjetiljke s različitim sjenilima, u
sirotinjskoj i gospodskoj verziji, te različiti svijećnjaci i plinske lampe (karbid) i uljanice
već su odavno, uvođenjem električne struje u ruralna područja, ostali bez stvarne
uporabne vrijednosti, iako su se još neko vrijeme zadržavali kao dekorativni elementi
starih ruralnih interijera.
8.4. Promašaji
Jedno je spoznaja potrebe korištenja sastavnica tradicijskog interijera u turističkoj
ponudi seljačkog gospodarstva, a drugo su konkretna rješenja i izbor.
Realna je opasnost pretvaranja interijera u kič, pa čak i u odbojan prostor:
- previše etnografskih predmeta u prostorji – prenatrpanost
- etnografska građa nepregledno poredana i neprimjereno odabrana,
- nefunkcionalna
- nasumce odabrani predmeti ometaju temeljnu namjenu prostorije
41
8.5. Tradicijski vrt i okoliš
Pojam "tradicijski vrt" odnosi se na tradicijski način uređenja i korištenja eventualnog
predvrta, stambenog dvorišta, vrta i okućnice. Tradicijski vrt, kao i ruralna arhitektura,
reflektira sve prirodnogeografske i kulturno-povijesne značajke nekog kraja, ali i
najnovije promjene koje su se u međuvremenu dogodile u ruralnom prostoru zbog
tehnološkog razvoja te načina i uvjeta života tamošnjih žitelja. Promjene u tradicijskom
vrtu tekle su čak brže od promjena na tradicijskim zdanjima koje on okružuje. Zapravo,
tradicijski vrtovi su do danas u Hrvatskoj potpuno nestali.
Posljedica toga je nestanak tradicijskih sorti voćaka, povrća i ukrasnog cvijeća te
unošenje alohtonih vrsta biljaka i iščezavanja autohtonih. Takav slijed nije slučajan.
Sade se unesene sorte voća i povrća koje daju najveće prinose, najmanje su osjetljive
na nepovoljne utjecaje i traže najmanju njegu, one koje se uopće mogu kupiti po
trgovinama. U okoliš se unose jalova alohtona stabla koja ne trebaju posebnu njegu.
Da "novo" voće i povrće nema bogatstvo neponovljive arome, niti bogatstvo
nutricionističkih vrijednosti tradicijskih sorti možda i nisu svjesni vlasnici seljačkih
imanja, ali sigurno jesu osviješteni novi turisti koji to itekako znaju.
8.6. Što je to tradicijski vrt?
U užem smislu, vrt je ograđeni dio poljoprivrednog zemljišta koji služi poglavito
za uzgoj povrća. U širem smislu, tradicijski vrt, osim vrta za povrće, obuhvaća
cjelokupni zeleni okoliš oko stambenog dijela seljačkog gospodarstva predvrt - zelena
površina između ceste i kuće, uglavnom služi u dekorativne svrhe s mogućim
utilitarnim elementima (izolacija kuće od ceste - vizualna i zvučna):
- cvijeće
- voćke
- brajde (loza)
Zeleni dijelovi stambenog dvorišta:
- cvijeće
- voćke
- masline
- loza
- eventualno lipa od ostalih stabala (zbog čaja i hlada)
- voćnjak i pojedine voćke
- lončanice na prozorima, stepenicama, balkonima i terasama.
42
8.7. Organsko-biološka (ekološka) proizvodnja za turizam
Turisti očekuju jasnu poljoprivrednu orijentaciju seljačkog imanja na kojem kane
boraviti. Prema inozemnim iskustvima zemalja Zapadne Europe sva su imanja
gospodarski subjekti koji su izloženi nemilosrdnoj tržišnoj utakmici. Stoga su ona jasno
profilirana, kako u odnosu na sadržaje proizvodnje, tako i s obzirom na ekološku
profilaciju:
- Jasna proizvodna profilacija gospodarstva da je ono:
o ratarsko
o vinogradarsko
o voćarsko
o maslinarsko
o povrtlarsko
o stočarsko
o peradarsko
o drugo
- Jasna ekološka profilacija jest da je ono:
o ekološko gospodarstvo ili
o u grupi ostalih gospodarstava
8.8. Osnovne značajke turističkog boravka
Iz sadržaja programskih, projektnih i financijskih dokumenata koji se izrađuju za
potrebe osnivanja turističkog seljačkog gospodarstva moglo bi se zaključiti da je na
takvim gospodarstvima turistima dovoljno osigurati:
- prostorije i uvjete za spavanje,
- prostorije za blagovanje s dnevnim boravkom,
- pripremljene i uslužene obroke hrane i
- uvjete za boravak na otvorenom (dvorište, vrt, voćnjak).
To, međutim, nije dovoljno. Turisti bez pomoći domaćina ne mogu kvalitetno i
odgovarajuće provesti 24 sata na turističkom seljačkom gospodarstvu. Iznimku mogu
predstavljati samo turisti koji imaju svoje osobne programe pa seljačko gospodarstvo
koriste tek za spavanje i eventualno za prehranu.
Za zadovoljavanje svojih primarnih potreba turisti na seljačkom imanju troše
prosječno:
- na spavanje 9 sati,
- na jelo do 3 sata
- na osobnu higijenu do 2 sata
43
o ukupno 14 sati dnevno
Nakon zadovoljenja svojih primarnih životnih potreba turistima na seljačkim
gospodarstvima preostaje prosječno deset sati slobodnog vremena za različite
aktivnosti koje valja svakodnevno osmišljavati. U stvarnosti, raspoloživo slobodno
vrijeme turista za takve aktivnosti može doseći i do 14 sati na dan, o čemu valja voditi
računa.
Za lakše osmišljavanje cjelokupnog boravka gostiju na imanju domaćin treba
poznavati okvir za planiranje mogućeg provođenja njihovog slobodnog vremena.
Gosti svoje slobodno vrijeme mogu provesti na više mjesta i u različitoj organizaciji:
- Boravak na seljačkom gospodarstvu
o u zatvorenom prostoru (zajednički dnevni boravak) i
o boravkom na otvorenom (dvorište, vrt, igralište);
- Boravak izvan seljačkog gospodarstva
o itinereri koje organizira domaćin i
o slobodan izbor i kretanje gostiju prema preporuci domaćina.
Za kreiranje dnevnih aktivnosti gostiju osobito su važni:
- Dobni profil gostiju
o mlađi samostalni gosti,
o gosti srednje dobi s malom djecom i
o gosti treće dobi (uglavnom umirovljenici);
- Turistička atraktivnost seljačkog imanja
o zajedničke prostorije namijenjene za dnevni boravak gostiju,
o vanjski prostor namijenjen boravku gostiju i
o vrsta i opseg poljoprivredne proizvodnje;
- Turistička atraktivnost uže i šire okolice
o pregled turističkih atrakcija i
o ugostiteljski, trgovački i slični objekti;
- Neuobičajeno iskustvo koje pruža seljačko imanje
o o biti poljoprivredne proizvodnje:
tehnološki aspekt,
gospodarski aspekt i
ekološki aspekt;
o o životu seljaka:
44
radne obveze i
socio-kulturno okruženje i nadgradnja.
Planiranje provođenja slobodnog vremena temelji se na pretpostavci da je riječ o
turističkom seljačkom gospodarstvu koje pruža usluge smještaja i da gosti na njemu
provode najmanje 3 dana.
Za vikend - goste (2dana) može se po dogovoru organizirati poseban način
provođenja subote i nedjelje, u pravilu u skladu s naglašenim značajkama imanja ili
okolice.
Aktivnosti tijekom 24 sata:
- spavanje do 7 (8) sati
- doručak od 7 do 9 sati
- ručak od 12 do 14 sati
- alternativni podnevni odmor od 14 do 15 sati
- večera 19 do 21 sat
- spavanje od 22 (23) sata
o jutarnje turističke aktivnosti od (8) 9 do 12 (13) sati
o poslijepodnevne turističke aktivnosti od (14) 15 do 19 (20) sati
o večernje turističke aktivnosti od 20 do 22 (23) sata
odnosno ukupno 9 do 14 sati tirističkih aktivnosti dnevno
8.8. Boravak u kući, dvorištu i vrtu
Za potrebe turističkih aktivnosti koje bi turisti željeli i mogli provoditi u zatvorenim
prostorijama, u dvorištu i vrtu seljačkog gospodarstva treba osigurati neophodne
uvjete putem odgovarajućeg uređenja ovih prostorija i prostora, poglavito izborom
potrebnog namještaja, uređaja i opreme. Način uređenja prostorija i prostora na
seljačkom gospodarstvu, načelno, valja podrediti prosječnim potrebama gostiju koji
borave na takvim imanjima. Međutim, ako se seljačko gospodarstvo ciljano uređuje za
specifični profil gostiju, tada u tom smislu valja odabrati modificirani način njihova
uređenja.
Fizički okvir:
- Prostorija za blagovanje i slobodno vrijeme (zajednička prostorija)
o stolovi, stolci, fotelje
o televizor, police s knjigama, novinama i društvenim igrama
o kutija s dječjim igračkama
45
o tradicijski elementi folklora
- Terasa, dvorište i vrt
o dječje igralište
o prostor za rekreaciju odraslih (boćalište, viseća kuglana, improvizirani
koš, prostor za badminton)
o klupe i stolovi na otvorenom
o zasjenjeni dio (natkrita terasa)
o sunčalište
o kućni ljubimci
o spremište opreme
Na seljačkom gospodarstvu moguće je provoditi različite turističke aktivnosti. Međutim,
u ovom slučaju je bitna podjela na planirane i neplanirane turističke aktivnosti gostiju u
kući, vrtu i dvorištu. U dijelu dnevnog rasporeda koji predviđa boravak na seljačkom
gospodarstvu pretežiti dio aktivnosti gostiju odvija se po njihovom vlastitom izboru:
Zajednička prostorija:
- gledanje televizije, čitanje i pisanje,
- igra djece,
- društvene igre (šah, mlin, "Čovječe, ne ljuti se") i
- slušanje glazbe, opuštanje;
Otvoreni prostor:
- igra djece na dječjem igralištu,
- igra s kućnim ljubimcima,
- sportska rekreacija (badminton, viseća kuglana, bacanje lopte u koš),
- opuštanje,
- sunčanje,
- čitanje i
- društvene igre.
Domaćin mora povremeno programirati turističke aktivnosti gostiju kada oni slobodno
vrijeme provode na seljačkom gospodarstvu. Poglavito se radi o razgovoru domaćina
s gostima ili na drugi način iznošenju zanimljivih podataka o gospodarstvu i kraju u
kojem se ono nalazi:
Zajedničkoj prostoriji ili na natkrivenoj terasi:
- upoznavanje gostiju s osnovnim značajkama kraja:
o povijest,
o kultura,
o legende i
o folklor;
46
- upoznavanje gostiju sa značajkama vlastitog imanja:
o rasprostranjenost i veličina i
o značajke poljoprivredne proizvodnje;
- izvođenje narodnih pjesama:
- sviranje na tamburi, violini, harmonici i sl.
- pjevanje;
U dvorištu, gospodarskom dvorištu i u vrtu:
- upoznavanje s praktičnom poljoprivrednom proizvodnjom i pomaganje gostiju u
spremanju ljetine na gospodarstvu.
8.9. Boravak na poljoprivrednom zemljištu i u šumi
Osim kuće, gospodarskih zgrada, dvorišta, vrta i ostalih dijelova okućnice seljačko se
imanje uobičajeno prostire na poljoprivredna zemljišta i šume na većoj ili manjoj
udaljenosti. Tamo mogu biti i posebni objekti poljoprivredne infrastrukture: stanovi
(salaši), klijeti, kažuni, katuni, pojate i drugi objekti. U pravilu, to su udaljeniji predjeli,
vrlo slikoviti i iznenađujući s naglašenijim prirodnim značajkama. Za obilazak ovih
dijelova gospodarstva gosti se trebaju pripremiti, posebno u odnosu na odjeću i obuću.
Ovisno o situaciji, o duljini puta i fizičkoj spremnosti gostiju valja odabrati odgovarajuća
prijevozna sredstava.
Prije samog razgledavanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta domaćin treba:
- Izvršiti pripremu gostiju za obilazak imanja (uglavnom prvi dan, u okviru
boravka u zajedničkoj prostoriji)
o pokazati pisanu dokumenteciju (plan katastra zemljišta)
o opisati imanje
- Organizirati siguran dolazak na udaljena zemljišta
o pješke
o biciklom
o na konju
o zaprežnim kolima
Osim spontanog doživljaja kultiviranog krajolika domaćin treba goste upoznati sa svim
obilježjima posjećenog dijela imanja koji se ne vide ili koji se ne mogu dokučiti:
Vrsta zemljišta
- pedološke značajke - sastav tla
- plodna zemlja,
- teška zemlja (primjerice ilovača),
47
- pješčana zemlja,
- posebna zemlja;
- zasađena kultura:
o oranica,
o vrt,
o voćnjak,
o vinograd,
o livada,
o sjenokoša,
- ribnjak,
- šuma;
8.10. Obilazak turističkih atrakcija u okolici
Valja se oprostiti od iluzije o turističkoj samodovoljnosti seljačkog gospodarstva.
Turistima se mora omogućiti razgledavanje i povremeni boravak u okolici
gospodarstva. Ne postoji turističko suparništvo između seljačkog gospodarstva i kraja
u kojem se ono nalazi. Može postojati samo dobra nadopuna na toj relaciji, dakako
pod uvjetom da to domaćin na seljačkom gospodarstvu shvati te da tu nadopunu
dobro osmisli.
Ne postoji seljačko gospodarstvo koje bi moglo biti turistički toliko privlačno, a da
sedam dana zadrži gosta unutar svojih granica. Gostima na seljačkom gospodarstvu
za njihovo puno zadovoljstvo i kvalitetan turistički doživljaj valja osigurati osmišljeni
obilazak šireg prostora:
- zbog posjećivanja turističkih atrakcija:
o njihovo razgledavanje i
o aktivno korištenje - sportska rekreacija;
- zbog posjećivanja ugostiteljskih, trgovački i drugih objekata i sadržaja.
Svako turističko seljačko gospodarstvo pripada nekoj osnovnoj turističkoj destinaciji i
određenom sustavu naselja. Osnovnu turističku destinaciju čini turističko mjesto i
njegovo šire okruženje. Ako je takvo seljačko gospodarstvo bliže i ako je to turističko
mjesto razvijenije, tada će to seljačko gospodarstvo imati na raspolaganju više
podataka o obližnjim turističkim atrakcijama te ugostiteljskim i drugim uslužnim
sadržajima (turistička karta, vodič, prospekt). Međutim, ako se takvo imanje nalazi u
izrazito turistički nerazvijenom području i ako nema drugih turističkih seljačkih
gospodarstava u blizini, tada će domaćin morati brinuti sam o pružanju informacija o
turistički atraktivnim sadržajima u okolici.
48
39. Kongresni turizam
Poseban oblik turizma je kongresni turizam u kojem glavni motiv putovanja nije
upoznavanje novih turističkih destinacija ni odmor, već ovaj oblik turizma
podrazumijeva sudjelovanje pojedinca ili grupe na skupovima koji mogu biti različitog
karaktera (znanstveni, stručni, gospodarski i drugi sadržaj.)
Ova putovanja u okviru kongresnog turizma često su obvezana i uvjetovana radnim
mjestom, zadatkom i sl., te spadaju u poslovna putovanja, ali turistički receptivne
zemlje vrlo rado i ove putnike svrstavaju u skupinu turista, pribrajajući prihode od
kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma.
Hrvatska ima razvijena iskustva u kongresnom turizmu obzirom da se organizacija
seminara, simpozijuma, kongresa i znanstvenih i stručnih skupova organizira tijekom
čitave godine, te je svakim danom sve zanimljiviji domaćin brojnih poslovnih sastanaka
na nivou visokog menadžmenta vodećih regionalnih tvrtki, kao i odredište incentive
putovanja te mjesto održavanja team buildinga. Kongresni turizam donosi niz
prednosti destinaciji, i sve više hotela obogaćuje svoju ponudu kongresnim
sadržajima. Osim što kongresne sadržaje danas moraju imati veći hoteli, oni su sve
više važni i za manje hotele s obzirom na rastuću popularnost radionica, edukacija
izvan tvrtke ili pak team buildinga kojih danas na tržištu postoji u raznim varijantama te
se za njih također koriste kongresni sadržaji.
9.1. Kongresna industrija i njezine prednosti
Sudionik kongresa troši čak četiri do pet puta više od ostalih gostiju. S jedne strane
boravak u hotelu i put mu je plaćen, a s druge pak strane, to je zato što ne troši vlastiti
budžet. Uz to, kongresni će gosti koristiti mnoge usluge izvan hotela. Sudionicima iz
inozemstva trebat će simultano prevođenje, a stručnjaci raznih struka surađivat će
primjerice sa sveučilištem, privrednim subjektima ili lokalnom samoupravom pa se
tako rabi i druga infrastruktura.
Ništa manje važno je i vrijeme održavanja kongresa. Kako se uglavnom održavaju na
proljeće i jesen, kongresi produljuju i stabiliziraju turističku sezonu. Za hotelijere
kongresi imaju još jednu veliku prednost, a to je da se organiziraju i po nekoliko godina
unaprijed i tako, neovisno o vremenskim uvjetima i drugim vanjskim faktorima,
osiguravaju popunjenost kapaciteta. Iako u nas to još nije slučaj, vani je sve više
praksa da održavanje većih skupova podiže i cijene hotela jer se smatra da su
sudionici takvih manifestacija veće platežne moći.
49
9.2. Visoki kriteriji
Ako se neka destinacija, poput nedavno Novog Vinodolskog, želi upisati na kartu
kongresnih destinacija, mora zadovoljiti visoke kriterije koje postavlja Hrvatski
kongresni i insentiv ured. Prije svega, hoteli moraju imati najmanje tri zvjezdice, broj
soba u destinaciji treba odgovarati broju mjesta u dvoranama, osim velike dvorane
trebaju imati i nekoliko manjih za sastanke, kvalificirano osoblje, tehniku. Dakako,
mjesto treba biti i dobro prometno povezano. Kongresni turizam, osim prednosti s
početka teksta, destinaciju diže na jednu novu razinu jer se podrazumijeva da su
popravljene ili izgrađene ceste te da je obogaćena ukupna ponuda tog mjesta
(otvaranje novih trgovina, kulturna ponuda), sezona je također dulja za cijelo mjesto, a
i otvaraju se nova radna mjesta.
O interesu za uključivanjam u kongresni turizam možda najbolje govori činjenica da se
u Hrvatskoj sve više ili otvaraju novi kongresni hoteli ili postojeći povećavaju broj
zvjezdica. Što se pak sadržaja tiče, nezaobilazna ponuda u kongresnim hotelima
postao je wellness. Wellness i kongresni turizam izvrsno se nadoponjuju. Sudionici na
kongresu imaju vrijeme koje kod kuće nemaju i rado koriste priliku da se odmore i
opuste u wellness centru, pa bih svakako preporučio objektima da prilkom investiranja
u kongresne sadržaje razmišljau i o wellnessu.
O samoj organizaciji kongresa - za nju su zaduženi kongresni uredi zajedno s
predstavnicima određenog kongresa. Kongresni uredi otvoreni su u većini kongresnih
gradova, oni se neprofitne organizacije i trebaju dati objektivne informacije o
pojedinome mjestu te onda često budu i domaćini kongresa. Predstavnici kongresa
tako se najprije raspitaju kod pojedinog ureda. Naime, rezervacija hotela za kongres
preko interneta više uopće ne postoji, već predstavnici kompanija osobno obilaze
hotele i destinacije, pažljivo birajući mjesto održavanja kongresa jer je u kongresnom
turizmu, kao i u svakom turizmu, vrlo važan ljudski faktor.
50
10. Sportsko - rekreativni turizam
10.1. Lovni i ribolovni turizam
Vrste lovišta prema obilježjima prostora:
- otvoreno lovište – neometano kretanje divljači i njezin ulov na neograđenom
području (u pravilu je veće od 1.000 ha)
- ograđeno lovište – je ograđeni prostor najčešće prirodnim, ali i umjetnim
barijerama koje sprječavaju da divljač napusti područje (u pravilu je veće od
1.000 ha)
- uzgajalište divljači – uzgoj divljači na ograđenom prostoru od 100 do 2.000 ha
namijenjenih lovu i reprodukciji
Subjekti na tržištu lovnog turizma:
- lovci turisti – potražnja koja koristi lovne turističke aranžmane
- specijalizirane turističke agencije – organiziraju, oglašavaju i prodaju lovne
turističke aranžmane te posreduju između potražnje i organizatora lova
- organizatori lova – kao lovoovlaštenici posjeduju pravo na organizaciju i
realizaciju lovnih aktivnosti
- pružatelji pratećih usluga – iznajmljivanje lovačke opreme, transport, smještaj,
usluge prijevoda, vodiča, tumača, snimatelja itd.
- regulatorni sustav – zakonodavstvo, međunarodna regulativa, policija
Opće pretpostavke razvoja lovnog turizma:
- blizina i prometna dostupnost lovne destinacije
- pristup lovištu
- lovna i prateća (npr. smještajna) infrastruktura
51
- politička stabilnost zemlje/regije
- bogatstvo divljači na predmetnoj lokaciji
- postojanje odgovarajućeg institucionalnog i pravnog okvira
- tržišna orijentacija prema lovnom turizmu kao izvoru prihoda
- postojanje specijaliziranih turističkih agencija koje posreduju između
lovoovlaštenika i lovca turista
Uspješnost lovnog turizma ovisi o tome je li:
- politički i društveno prihvaćen
- legalan, pravno uređen i organiziran
- transformiran u proizvod koji odražava potrebe lovaca i koji može biti ponuĐen i
upotrijebljen po prikladnoj cijeni
Lovni turizam u Hrvatskoj
Hrvatska ima velike mogućnosti plasmana lovnog turizma na europsko tržište,
ukupnog lovnog područja od oko 5,6 milijuna ha. 1.060 lovišta na oko 5,2 milijuna ha
od čega: 746 zajedničkih lovišta s oko 3,5 milijuna ha i 314 državnih lovišta s oko 1,7
milijuna ha.
Ekonomski aspekti lovnog turizma
Sudjelovanje u lovnom turizmu uvjetovano je nizom posebnih elemenata:
- visoka platežna moć sudionika-lovaca
- sportske sklonosti
- sposobnost baratanja i dozvola za nošenje oružja
52
- strast za lovačkim doživljajima ljubav prema prirodi
- potreba za druženjem u specifičnom okruženju
Hrvatska ima vrlo jake konkurente (Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska) gdje je
potrebno balansirati između troškova održavanja i konkurentnih cijena lova, smještaja,
itd.
Izvori prihoda u lovnom turizmu dolaze od:
- zakupa lovišta (ukoliko postoji)
- pristojbi za ulazak u lovište + pristojba za psa
- pristojbi za odstrjel, ranjavanje i promašaje
- otkupa mesa divljači
- sredstva plaćena za usluge vezane uz lov:
o usluge lovnika
o korištenje lovačkih pasa
o korištenje vozila
o usluge vodiča i tumača
o osiguranje
- potrošnja lovaca izvan lovišta (smještaj, prehrana)
Lovni turizam najznačajniji je izvor prihoda lovnih društava i organizacija koje se njime
bave.
Struktura godišnje potrošnje lovca u Europi:
- dozvola za lov, dozvola za nošenje/držanje oružja, članstvo u lovačkom
društvu, osiguranje (6-10%),
- pristojba za ulazak u lovište (15-18%),
53
- lovnu opremu (oružje, streljivo, dalekozori, odjeća i obuća) (oko 15%),
- putovanja i transport (oko 25%),
- kupnju, obuku, prehranu, njegu psa (oko 30%),
- ostala potrošnja (oko 5%)
Organizacijski problemi:
- Tržište lovnog turizma još uvijek nije prepoznato kao potencijal za razvoj
ruralnih područja.
- Nedostatno je razvijen sustav formalnog obrazovanja o lovstvu u okviru lovnog
turizma.
- Lovačke udruge koje ugošćavaju inozemne lovce moraju imati ugovor s
turističkim agencijama
- Slabo razvijen sustav turističkog posredništva specijaliziranog za lovni turizam
- Nerazvijen sustav samofinanciranja promotivnih aktivnosti u inozemstvu
54
11. Zaključak
U Dugom Selu postoje prirodni i kulturno-povijesni potencijali koji se nedovoljno
koriste zbog nedostatka koordinacije i organiziranosti između tijela koje nose turističku
ponudu.
Ako se regija želi ozbiljnije baviti turizmom također imamo nedostatak smještajnih
kapaciteta bilo kojeg oblika, odnosno nedostatan razvoj ruralnog djela Dugog Sela u
svrhu poboljšanja ugostiteljske i smještajne ponude na seoskim domaćinstvima.
Smjernice razvoja trebale bi potaknuti razvoj turizma u Dugom Selu i pokazati da
kvalitetne ponude nema bez zajedničkog rada svih osoba vezanih uz turizam naročito
na malom prostoru kao što je Dugo Selo. Zajednički program i izvedba uvijek za
rezultat imaju veću podršku EU, ministarstava i županije jer čine projekte važnijima i
jeftinijima nego da se rade samostalno na lokalnoj razini.
U nastavku analize prikazana je raščlamba pojedinih aspekata turizma koji imaju
potencijal razvoja na području Dugog Sela. Važno je napomenuti međusobnu
povezanost različitih aspekata ponude. Isto tako, osim povezanosti, postoji
nadopunjavanje – na primjer: seoski turizam, promatranje ptica i šetnice. Međutim, za
nadopunjavanje ponude potrebno je razviti kvalitetnu turističku infrastrukturu, što se
može isključivo međusobnom suradnjom svih sudionika u turizmu te gradske politika
koja mora biti stimulirajuća za razvoj turizma.
55
12. Literatura
1. Demonja, Damir; Ružić, Pavlo (2010), Ruralni turizam u Hrvatskoj s hrvatskim
primjerima dobre prakse i europskim iskustvima, Meridijani Samobor, Samobor
2. Alkier Radnić, Romina (2009), Turizam u Europskoj uniji, Fakultet za menadžment u
turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
3. Čavlek, Nevenka; Bartoluci, Mato; Prebežac, Darko; Kesar, Oliver (2011), Turizam -
ekonomske osnove i organizacijski sustav, Školska knjiga, Zagreb
4. http://www.tzds.hr, 10.08.2012.
5. http://www.dugoselo.hr, 10.08.2012.