Smjernice za podnositelje zahtjeva - Priroda i … · 4. Stroža kontrola dvostrukog financiranja (vidi odjeljak 1.6.16.) 5. ... PRIRODA I BIORAZNOLIKOST U OKVIRU PROGRAMA LIFE

1 NESLUŽBENI PRIJEVOD

Smjernice za podnositelje zahtjeva za 2016.

Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

Napomene: Neslužbeni prijevod

U slučaju odstupanja mjerodavna je izvorna verzija na engleskom jeziku:

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2016/index.htm

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije odgovorno za moguće pogreške ili kriva tumačenja nastala uslijed korištenja ovog dokumenta.

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2016/index.htm


Trenutačne smjernice odnose se na pripremu prijedloga projekta za podnošenje

javnom naručitelju u okviru potprograma za okoliš programa LIFE. Njihova je namjena

pomoći podnositelju zahtjeva da pripremi sadržaj prijedloga projekta.

Ovaj dokument odnosi se isključivo na navedeni poziv na podnošenje prijedloga

projekta u okviru programa LIFE („LIFE 2016.”). Nadalje, ove smjernice odnose se

samo na zahtjeve u vezi sa sljedećim vrstama „tradicionalnih” projekata u prioritetnom

području prirode i bioraznolikosti: „pilot-projekti”, „demonstracijski projekti” i „projekti

najbolje prakse”. Posebni dokumenti sa smjernicama dostupni su na web-mjestu

programa LIFE za druge komponente poziva za program LIFE za 2016.

Orijentacijskim dokumentom programa LIFE (koji je dostupan i na web-mjestu

programa LIFE) podnositeljima zahtjeva pružaju se smjernice u pogledu toga kako

prepoznati najprikladniji potprogram i prioritetno područje programa LIFE u okviru

kojih mogu podnijeti svoj prijedlog. Dokumentom se razmatraju i razlike među

programom LIFE i drugim programima izravnog financiranja EU-a.

Ove su smjernice dio paketa za prijavu projekata poziva na podnošenje ponuda za

2016. koji uključuje i sljedeće dokumente koje bi trebalo pažljivo pročitati prije

podnošenja prijedloga u okviru programa LIFE:

- Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta u okviru programa LIFE - model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE s posebnim i

općim uvjetima.


Novosti u 2016.

1. Veći naglasak na održivosti i mogućnosti primjene u drugim područjima (vidi odjeljke 1.6.13. i 1.6.14.)

2. Strože tumačenje tema projekata (vidi odjeljak 1.3.)

3. Veći naglasak na dodanoj vrijednosti EU-a u pogledu mjerljivog pozitivnog učinka na

okoliš/očuvanje, uključujući obvezno podnošenje tablice pokazatelja uspješnosti programa

LIFE (vidi odjeljak 1.6.18.)

4. Stroža kontrola dvostrukog financiranja (vidi odjeljak 1.6.16.)

5. Veća pozornost posvećena projektima u drugoj fazi i odnosu s ostalim projektima

financiranima putem programa LIFE (vidi odjeljak 1.6.17.)

6. Zahtjevi za koordinaciju višestrukih prijedloga koji su usmjereni na isto/slično pitanje u istoj

regiji/zemlji (vidi odjeljak 1.6.19.)

7. Jasnije tumačenje prioriteta „transnacionalnosti” (vidi odjeljak 1.6.10.)

8. Stroža pravila o „trgovcima pojedincima” i „povezanim društvima” (vidi odjeljak 1.6.2.)


Sadržaj 1. UVOD U PROGRAM LIFE ................................................................................ 6

1.1. ŠTO JE PROGRAM LIFE? ....................................................................................... 6

1.2. „TRADICIONALNI” PROJEKTI .................................................................................. 6

1.3. ULOGA TEMA PROJEKATA .................................................................................... 8

1.4. KAKO, GDJE I KADA PODNIJETI PRIJEDLOG? .................................................... 8

1.5. KAKO ĆE SE BIRATI PROJEKTI ZA PROGRAM LIFE? ......................................... 9

1.6. OPĆE SMJERNICE ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA ............................................. 9

1.6.1. NA KOJEM SE JEZIKU PRIJEDLOG MOŽE PODNIJETI? ................................................ 9 1.6.2. TKO MOŽE PODNIJETI PRIJEDLOG? ............................................................................ 10 1.6.3. KOJI JE OPTIMALAN PRORAČUN ZA PROJEKT U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ....... 12 1.6.4. KOJA JE NAJVEĆA STOPA SUFINANCIRANJA EU-A U OKVIRU PROGRAMA LIFE? 12 1.6.5. KOLIKO BI KORISNICI PROJEKTA TREBALI DOPRINIJETI PRORAČUNU

PROJEKTA? ..................................................................................................................... 13 1.6.6. KOJI JE OPTIMALAN DATUM POČETKA I TRAJANJE PROJEKTA? ............................ 13 1.6.7. GDJE SE MOŽE PROVESTI PROJEKT U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ....................... 14 1.6.8. TKO BI TREBAO UPRAVLJATI PROJEKTOM U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ............. 14 1.6.9. EKSTERNALIZACIJA AKTIVNOSTI PROJEKTA ............................................................. 14 1.6.10. POD KOJIM SE UVJETIMA U PROGRAMU LIFE PREDNOST

DAJE TRANSNACIONALNIM PROJEKTIMA?................................................................. 15 1.6.11. KOLIKO BI OPSEŽAN TREBAO BITI PRIJEDLOG ZA PROGRAM LIFE? ................... 15 1.6.12. TEKUĆE AKTIVNOSTI ................................................................................................... 15 1.6.13. DUGOROČNA ODRŽIVOST PROJEKTA I NJEGOVIH AKTIVNOSTI .......................... 15 1.6.14. MOGUĆNOST PRIMJENE U DRUGIM PODRUČJIMA I PRENOSIVOSTI ................... 16 1.6.15. ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI I VELIKE INFRASTRUKTURE ...................................... 16 1.6.16. KOMPLEMENTARNOST S DRUGIM PROGRAMIMA FINANCIRANJA EU-A .............. 16 1.6.17. PRIJEDLOZI KOJI SE NASTAVLJAJU NA PRETHODNE PROJEKTE U

OKVIRU PROGRAMA LIFE ILI SE TEMELJE NA NJIMA ................................................ 17 1.6.18. BROJČANO IZRAŽAVANJE POZITIVNIH UČINAKA NA OKOLIŠ ................................ 17 1.6.19. ZAHTJEVI U POGLEDU KOORDINACIJE VIŠESTRUKIH PRIJEDLOGA

USMJERENIH NA ISTO/SLIČNO PITANJE ..................................................................... 17 1.7. SMANJENJE „UGLJIČNOG OTISKA” PROJEKTA I ZELENA NABAVA ............... 18

1.8. KLAUZULA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA .................................................... 18

2. PRIRODA I BIORAZNOLIKOST U OKVIRU PROGRAMA LIFE ................... 20 2.1. ŠTO JE PRIORITETNO PODRUČJE PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE?......................................................................................... 20

2.2. PODRUČJE PRIRODE U OKVIRU PROGRAMA LIFE ........................................... 22

2.2.1. OPĆI OPSEG I CILJEVI .................................................................................................... 22 2.2.2. ZEMLJOPISNO PODRUČJE ............................................................................................ 23 2.2.3. TEME PROJEKATA .......................................................................................................... 23

2.3. PODRUČJE BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE .......................... 25

2.3.1. OPĆI OPSEG .................................................................................................................... 25 2.3.2. ZEMLJOPISNO PODRUČJE ............................................................................................ 25 2.3.3. TEME PROJEKATA .......................................................................................................... 25

2.4. KAKO OSMISLITI PRIJEDLOG PROJEKTA ZA PODRUČJE PRIRODE ILI BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ................................................... 28

2.4.1. OPSEG KONKRETNIH MJERA OČUVANJA (PRAVILO O „25 %”) ................................ 29 2.4.2. OPETOVANE AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA MJESTOM ILI VRSTAMA ......................... 30 2.4.3. VRSTE AKTIVNOSTI ........................................................................................................ 31

3. OBRASCI ZAHTJEVA.................................................................................... 42 3.1. STRUKTURA .......................................................................................................... 42

3.2. OPĆA PRAVILA ..................................................................................................... 44

3.3. TEHNIČKI OBRASCI ZAHTJEVA ........................................................................... 46


3.3.1. ADMINISTRATIVNI OBRASCI (OBRASCI A)................................................................... 46 3.3.3. DETALJAN TEHNIČKI OPIS PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI (OBRASCI C) .................... 61

3.4. FINANCIJSKI OBRASCI ZAHTJEVA ..................................................................... 69

3.5. IZVJEŠĆA ............................................................................................................... 78

3.6. PRILOZI .................................................................................................................. 79

4. KONTROLNI POPIS ....................................................................................... 80

PRILOZI .......................................................................................................... 82 PRILOG 1.:KALENDAR POSTUPKA OCJENJIVANJA I ODABIRA U OKVIRU

POZIVA ZA PROGRAM LIFE ZA 2016. ............................................... 82

PRILOG 2.: VAŽNE POVEZNICE .......................................................................... 83

PRILOG 3.: ALAT EPROPOSAL ........................................................................... 84


1. Uvod u program LIFE

1.1. Što je program LIFE?

LIFE je europski Program za okoliš i klimatske aktivnosti za razdoblje od 1. siječnja 2014. do

31. prosinca 2020. Pravna je osnova za program LIFE Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog

parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. 1 (dalje u tekstu „Uredba o programu LIFE”).

Program LIFE strukturiran je u dva potprograma: potprogram za okoliš i potprogram za

klimatske aktivnosti.

Potprogram za okoliš obuhvaća tri prioritetna područja:

okoliš i učinkovito korištenje resursa u okviru programa LIFE

priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

okolišno upravljanje i informacije u okviru programa LIFE.

Tematski prioriteti svakog prioritetnog područja detaljnije su opisani u Prilogu III. Uredbi o

programu LIFE.

Potprogram za klimatske aktivnosti obuhvaća tri prioritetna područja:

ublažavanje klimatskih promjena u okviru programa LIFE

prilagodba klimatskim promjenama u okviru programa LIFE

upravljanje i informacije na području klime u okviru programa LIFE.

Ukupna financijska omotnica za provedbu programa LIFE iznosi 3,457 milijardi EUR, od kojih se 75 % dodjeljuje potprogramu za okoliš

(2 592 491 250 EUR). Prema članku 17. stavku 4. Uredbe o programu LIFE najmanje 81 %

ukupnih proračunskih sredstava dodjeljuje se projektima koji se podržavaju bespovratnim

sredstvima za aktivnosti ili, kada je prikladno, financijskim instrumentima. Prvim višegodišnjim

programom rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017. predviđa se proračun od

1 347,1 milijuna EUR za potprogram za okoliš2.

Tijekom razdoblja 2014. – 2020. javni će naručitelj godišnje objaviti jedan poziv na podnošenje

prijedloga projekata za program LIFE.

1.2. „Tradicionalni” projekti

Člankom 2. Uredbe o programu LIFE utvrđuju se različite vrste projekata koji se mogu podržati

programom LIFE za razdoblje 2014. – 2020. Dok su neke vrste projekata (npr. „integrirani

projekti” i „projekti izgradnje sposobnosti”) nove u programu LIFE, ostale vrste projekata slične

su onima koje se već podržavaju programom LIFE+ i prethodnim programima LIFE.

1 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. objavljena u Službenom listu

L 347/185 od 20. prosinca 2013.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF 2 Provedbena odluka Komisije (2014/203/EU) od 19. ožujka 2014. o donošenju višegodišnjeg programa rada za

program LIFE za razdoblje 2014. – 2017., SL L 116 od 17. 4. 2014., str. 1;

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:JOL_2014_116_R_0001

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF



U „tradicionalne” vrste projekata ubrajaju se sljedeći:

„pilot-projekti” znači projekti u kojima se primjenjuju tehnike ili metode koje se nisu primjenjivale ili testirale prije toga niti negdje drugdje, koje pružaju potencijalne prednosti za okoliš ili klimu u usporedbi s trenutačnom najboljom praksom i koje se naknadno i u većem razmjeru mogu primijeniti u sličnim situacijama;

„demonstracijski projekti” znači projekti kojima se u praksi izvode, testiraju, ocjenjuju i šire mjere, metodologije ili pristupi koji su novi ili nepoznati u kontekstu specifičnom za projekt, npr. geografskom, okolišnom ili socioekonomskom kontekstu te koji bi se mogli primjenjivati drugdje u sličnim okolnostima;

„projekti najbolje prakse” znači projekti u kojima se primjenjuju odgovarajuće, isplative i tehnički najmodernije tehnike, metode i pristupi uzimajući u obzir poseban kontekst projekta;

„projekti informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija” znači projekti kojima je cilj podržati komunikaciju, širenje informacija i podizanje svijesti na područjima potprograma za okoliš i klimatske aktivnosti.

Da bi se projekt smatrao pilot-projektom/demonstracijskim projektom, opća značajka njegovih

glavnih aktivnosti mora biti pilot/demonstracijska. Iako neke aktivnosti najbolje prakse mogu

biti uključene u prijedlog projekta, opći pristup mora imati jasnu pilot/demonstracijsku značajku

koja mora biti detaljno opravdana u prijedlogu.

U sljedećoj tablici prikazano je koja se vrsta projekta može podnijeti za koje prioritetno područje:

Potprogram Prioritetno područje Vrste prihvatljivih

tradicionalnih projekata

Okoliš Okoliš i učinkovito korištenje resursa

Demonstracijski i pilot-projekti

Okoliš Priroda i bioraznolikost Projekti najbolje prakse, demonstracijski i pilot-projekti

Okoliš Okolišno upravljanje i informacije

Projekti informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija

Klimatske aktivnosti Ublažavanje klimatskih promjena

Projekti najbolje prakse, demonstracijski i pilot-projekti

Klimatske aktivnosti Prilagođavanje klimatskim promjenama

Projekti najbolje prakse, demonstracijski i pilot-projekti

Klimatske aktivnosti Upravljanje i informacije na području klime

Projekti informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija


Iznos dostupan za sufinanciranje bespovratnih sredstava za aktivnosti za sve vrste „tradicionalnih” projekata u okviru potprograma za okoliš okvirno je utvrđen na 192 016 184 EUR.

Projekti financirani programom LIFE prema jednom prioritetnom području izbjegavaju

ugrožavanje okolišnih ili klimatskih ciljeva na drugom prioritetnom području i, kada je to

moguće, promiču sinergiju između različitih ciljeva te upotrebu zelene nabave.

1.3. Uloga tema projekata

Višegodišnjim programom rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017. utvrđuju se teme

projekata kojima se provode tematski prioriteti za potprogram za okoliš naveden u Prilogu III.

Uredbi o programu LIFE za pilot-projekte, demonstracijske projekte, projekte najbolje prakse i

projekte informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija („tradicionalne” projekte). Oni

odražavaju prioritete na koje bi projekti trebali biti usredotočeni tijekom odgovarajućeg

razdoblja. Prihvatljivim prijedlozima koji ostvare ili prekorače minimalne bodove za prolaz (vidi

odjeljak 5.1.1. višegodišnjeg programa rada za projekt LIFE za razdoblje 2014. – 2017.) i koji

su usmjereni na temu projekta dat će se prednost pred projektima slične kvalitete koji nisu

obuhvaćeni jednom od tema projekta. Za dodatne podatke o dodjeljivanju bodova prijedlozima

vidi i Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016.

Imajte na umu da bi projekt trebao biti u skladu sa svim elementima određene teme i aktivnosti

projekta trebale bi biti jasno usmjerene na tu temu kako bi se projekt smatrao odgovarajućim

za jednu od tema projekta. Na primjer, projekt za regionalnu kampanju za podizanje svijesti

neće se smatrati odgovarajućim za temu „Nacionalne kampanje za podizanje svijesti...”. Slično

tome, demonstracijski projekt usmjeren na primjenu metode za poboljšanje prikupljanja

komunalnog otpada koja se ne smatra novom ili nepoznatom u specifičnom kontekstu projekta

neće biti u skladu s temom „Projekti u okviru kojih se uporabljuju inovativne metode ... za

sprječavanje, ponovnu uporabu i odvojeno skupljanje komunalnog otpada”.

1.4. Kako, gdje i kada podnijeti prijedlog?

Podnositelji zahtjeva za financiranje iz programa LIFE za „tradicionalne” projekte svoje

prijedloge moraju podnijeti uporabom web-alata eProposal dostupnog na web-mjestu

programa LIFE.

Alat za podnošenje zahtjeva sadržava sve potrebne administrativne (A), tehničke (B i C) i

financijske (F) obrasce i funkcionalnosti za prilaganje odgovarajućih dokumenata (karata,

fotografija, dijagrama, grafikona, obveznih administrativnih i financijskih priloga). Za potpune

podatke o obrascima zahtjeva pogledajte odjeljak 3. ovog dokumenta. Za potpune informacije

o upotrebi alata eProposal pogledajte Prilog 3. ovom dokumentu

Podnositelji zahtjeva moraju podnijeti svoje prijedloge javnom naručitelju putem alata eProposal do 15. rujna 2016. u 16:00 po lokalnom vremenu u Bruxellesu.

Prijedlog se može izmijeniti, provjeriti i (ponovno) podnijeti koliko god je puta potrebno

do 15. rujna 2016. (16:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu). Preporučuje se da

svoj nacrt (svoje nacrte) podnosite redovito tijekom cijelog razdoblja za podnošenje

kako biste izbjegli probleme s internetskom vezom ili druge informatičke kvarove u


zadnjem trenutku. Svakim naknadnim podnošenjem briše se prethodno podnesena verzija

(ranije se verzije ne arhiviraju i stoga više nisu dostupne).

Za prijedloge obuhvaćene ovim smjernicama javni je naručitelj Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME).

Pri pripremi prijedloga podnositelji zahtjeva mogu se odlučiti savjetovati s odgovarajućom

nacionalnom kontaktnom točkom programa LIFE; cjelovit popis imena i kontaktnih adresa

nacionalnih/regionalnih tijela za program LIFE u državama članicama može se pronaći na

web-mjestu programa LIFE na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm

1.5. Kako će se birati projekti za program LIFE?

Tehnička metodologija za postupak odabira projekata i kriteriji za odabir i dodjelu opisani su u

odjeljku 5. višegodišnjeg programa rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017. Za

detaljan opis provedbe postupka pogledajte Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za

program LIFE za 2016.

Vrlo važno: Potrebno je napomenuti da će adresu e-pošte koju podnositelj zahtjeva

navede kao adresu e-pošte osobe za kontakt u obrascu A2 javni naručitelj rabiti kao

jedinu kontaktnu točku za svu korespondenciju s podnositeljem zahtijeva tijekom

postupka ocjenjivanja. Stoga navedena adresa mora odgovarati valjanom i aktivnom

računu e-pošte koji se svakodnevno provjerava tijekom trajanja postupka

ocjenjivanja.

Očekuje se da će javni naručitelj pojedinačne ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava potpisivati u svibnju/lipnju 2017. (detaljan raspored nalazi se u Prilog 1.).

Najraniji je mogući datum početka projekata 1. srpnja 2017.

1.6. Opće smjernice za podnositelje zahtjeva

U ovom se poglavlju odgovara na neka često postavljena pitanja o tome kako osmisliti

prijedlog projekta za program LIFE. Za posebne smjernice pogledajte odjeljak 2., a za

preporuke o ispunjavanju tehničkih i financijskih obrazaca pogledajte odjeljak 3. ovog

dokumenta.

1.6.1. Na kojem se jeziku prijedlog može podnijeti?

Javni naručitelj toplo preporučuje da podnositelji zahtjeva tehnički dio te posebno financijski

dio prijedloga popune samo na jasnom engleskom jeziku, iako se mogu podnijeti na bilo kojem

od službenih jezika EU-a, osim irskog i malteškog.

Obratite pozornost na to da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, upravljanje projektom,

službeno izvješćivanje, ključni isporučivi proizvodi i sva komunikacija s javnim naručiteljem

moraju biti na engleskom jeziku.

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm


Naziv prijedloga i obrazac B1 („Sažeti opis projekta”) uvijek se moraju podnijeti na jasnom

engleskom jeziku. Obrazac B1 može se dodatno podnijeti i na jeziku prijedloga.

1.6.2. Tko može podnijeti prijedlog?

Prijedlog može podnijeti svaka pravna osoba registrirana u Europskoj uniji. Subjekti koji sudjeluju u prijedlogu mogu se svrstati u tri vrste korisnika: (1) javna tijela, (2)

privatne komercijalne organizacije i (3) privatne nekomercijalne organizacije (uključujući

NVO-e).

Termin „javna tijela” prema definiciji se odnosi na nacionalna javna tijela, bez obzira na njihov

oblik organizacije – središnju, regionalnu ili lokalnu strukturu – ili različita tijela pod njihovom

kontrolom, pod uvjetom da ona djeluju u ime predmetnih nacionalnih javih tijela te pod

njihovom odgovornošću. Subjekti registrirani kao tijela privatnog prava koja u svrhu

navedenog poziva žele da ih se smatra jednakima „javnim pravnim tijelima” trebali bi dostaviti

dokaz toga da ispunjavaju sve kriterije koji se primjenjuju na tijela koja se uređuju javnim

pravom, a u slučaju prestanka djelatnosti tih organizacija, njihova prava i dužnosti, obveze i

dugovi bit će preneseni na javno tijelo. Za cjelovitu definiciju pogledajte prilog „Izjava javnog

tijela” koju moraju ispuniti svi korisnici koji žele da ih se smatra „javnim tijelom” te tako postupa

s njima. Jedina se iznimka odnosi na središnju (npr. ministarstvo) i lokalnu upravu (npr.

pokrajine, općine, regije itd.) za koje je očito da su „javno tijelo”.

Obratite pozornost na to da se „trgovci pojedinci” (tj. subjekti u vlasništvu pojedinca i pod

njegovim vodstvom kod kojih ne postoji pravna razlika između vlasnika i poduzeća) smatraju

fizičkim osobama i stoga ne mogu sudjelovati kao korisnik ili povezano društvo u predmetnom

pozivu.

Pogledajte dokument Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016. u

pogledu svih podataka o obveznim administrativnim dokumentima koje treba dostaviti uz

prijedlog, ovisno o pravnom statusu korisnika koordinatora.

Kad se prijedlog odobri za sufinanciranje, podnositelj zahtjeva postaje korisnik koordinator koji

je odgovoran za osiguravanje provedbe projekta. Korisnik koordinator bit će jedina kontaktna

točka za javnog naručitelja i jedini korisnik koji izravno izvješćuje javnog naručitelja o

tehničkom i financijskom napretku projekta.

Korisnik koordinator prima financijski doprinos EU-a od javnog naručitelja i osigurava njegovu

raspodjelu kako je utvrđeno sporazumima o partnerstvu sklopljenima s pridruženim

korisnicima (ako postoje; vidi u nastavku). Korisnik koordinator mora biti izravno uključen u

tehničku provedbu projekta i širenje rezultata projekta.

Korisnik koordinator mora snositi dio troškova projekta i stoga financijski doprinositi proračunu

projekta. Prema tome, ne mogu mu se u potpunosti nadoknaditi nastali troškovi.

Korisnik koordinator mora dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca zahtjeva A2)

kojim potvrđuje pravnu registraciju u EU-u.

Osim korisnika koordinatora, prijedlog za program LIFE također može uključivati jednog ili više

pridruženih korisnika i/ili jednog ili više sufinancijera projekta.

Pridruženi korisnik može biti pravno registriran izvan Europske unije, pod uvjetom da

korisnik koordinator ima sjedište u EU-u. Da bi se smatrao pridruženim korisnikom, subjekt je


odgovaran za provođenje aktivnosti izvan EU-a i te aktivnosti moraju biti nužne za ostvarivanje

okolišnih ciljeva EU-a te osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području

država članica na koje se primjenjuju Ugovori. Drugim riječima, sudjelovanje subjekta s

poslovnim nastanom izvan EU-a koji će doprinositi samo svojim praktičnim iskustvom ili će

sudjelovati radi provedbe aktivnosti u EU-u neće se smatrati dovoljnim. Pridruženi korisnik

uvijek mora tehnički doprinijeti prijedlogu i tako biti odgovoran za provedbu jedne ili više

aktivnosti projekta. Pridruženi korisnik mora projektu doprinijeti i financijski. Nadalje, mora

dostaviti korisniku sve potrebne dokumente nužne za izvršenje njegovih obveza izvješćivanja

javnog naručitelja.

Ne postoji prethodno određeni broj pridruženih korisnika koji mogu biti uključeni u prijedlog u

okviru programa LIFE. Prijedlog podnesen bez drugog sudionika osim samog korisnika

koordinatora prihvatljiv je. Ipak, korisnik se ne bi trebao ustručavati uključiti druge korisnike

ako bi to projektu donijelo dodanu vrijednost, kao kad partnerstvo povećava izvedivost ili

ojačava demonstracijsku značajku prijedloga, njegovu europsku dodanu vrijednost, njegov

učinak i/ili prenosivost rezultata i stečenog znanja.

Javna poduzeća čiji je kapital u javnom vlasništvu i koja se smatraju instrumentom ili

tehničkom službom javne uprave te podliježu njezinoj kontroli, ali su u suštini posebni pravni

subjekti, moraju postati korisnici ako javna uprava namjerava povjeriti provedbu određenih

aktivnosti projekta tim poduzećima3.

Svi pridruženi korisnici moraju dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca zahtjeva

A5) i dostaviti potpune podatke o državi članici ili trećoj zemlji u kojoj su registrirani. Osim

toga, svi korisnici, bez obzira na to jesu li registrirani u EU-u ili ne, moraju izjaviti da nisu ni u

jednoj situaciji predviđenoj člankom 106. stavkom 1. i člankom 107. Financijske uredbe EU-a4

(potpisivanjem obrasca zahtjeva A3 ili A4; vidi upute u odjeljku 3. ovog dokumenta).

U pogledu privatnih korisnika javni naručitelj može prihvatiti da povezani subjekti korisnika

sudjeluju u projektu dok god su ispunjeni svi uvjeti navedeni u modelu ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava i njegovu prilogu X. (financijske i administrativne smjernice). Međutim,

pridruživanje subjekata kao povezanih društava može strukturu projekta učiniti složenijom i

tako imati negativan učinak na njegovu tehničku i financijsku usklađenost. Stoga je

prihvaćanje povezanih društava u potpunosti diskrecijsko pravo upravnog odlučivanja javnog

naručitelja, a povezani se subjekti ili subjekti koji nisu u skladu s opisom povezanih subjekata

ni u kojem slučaju neće prihvatiti kao javni korisnici.

Povezani subjekti trebaju biti u skladu s kriterijima prihvatljivosti i kriterijima za neisključivanje

koji se primjenjuju na podnositelje zahtjeva i trebala bi postojati strukturna povezanost s

predmetnim korisnikom (tj. pravna ili kapitalna povezanost) koja nije ograničena na projekt niti

uspostavljena samo u svrhu provedbe projekta (dakle, veza postoji neovisno o dodjeli

bespovratnih sredstava; trebali bi postojati prije poziva na podnošenje prijedloga i biti valjana

nakon završetka projekta).

Kao povezani subjekti mogu se prihvatiti subjekti pod izravnom kontrolom korisnika (tj. društva

kćeri ili društva kćeri prve razine), subjekti koji kontroliraju korisnika (matično društvo) ILI u

slučaju članstava, korisnik mora biti pravno definiran kao mreža, savez, udruženje u kojem

3 To vrijedi, primjerice, u Španjolskoj za „empresas públicas”, javna poduzeća poput poduzeća TRAGSA ili

EGMASA, i u Grčkoj za regionalne razvojne agencije. 4 Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim

pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom)

br. 1605/2002, SL L 298 od 26. 10. 2012., str. 1.


sudjeluju predloženi povezani subjekti. Međutim, ako nekoliko korisnika želi surađivati s

istim „povezanim društvom”, to „povezano društvo” trebalo bi predložiti kao korisnika.

Sufinancijer projekta projektu doprinosi samo financijskim sredstvima te nema nikakvih

tehničkih odgovornosti i ne može imati koristi od financijskog doprinosa EU-a. Nadalje, u

kontekstu projekta sufinancijer ne može djelovati kao podizvođač ni jednog od korisnika

projekta.

Međutim, prijedlozi projekata koji uključuju sufinanciranje iz poslovnog sektora blagonaklono

će se razmotriti tijekom postupka ocjenjivanja ako takvo sufinanciranje doprinosi vjerojatnoj

održivosti rezultata projekta.

Za posebne zadatke s određenim trajanjem prijedlogom se može predvidjeti uporaba

podizvođača. Podizvođači pružaju vanjske usluge korisnicima projekta koji za njih u

potpunosti pokrivaju troškove. Korisnici (uključujući njihove povezane subjekte) ne mogu

djelovati kao podizvođači. Podizvođači obično u prijedlogu ne bi trebali biti navedeni nazivom,

a ako jesu, i dalje treba poštovati opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih

sredstava za program LIFE.

Za detaljniji opis predmetnih pravila u pogledu korisnika koordinatora, pridruženih korisnika,

povezanih društava, sufinancijera i podizvođača pogledajte opće uvjete modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE.

1.6.3. Koji je optimalan proračun za projekt u okviru programa LIFE?

Ne postoji zadani najmanji proračun projekta. Dok su veliki ambiciozni projekti (s više od 5 000 000 EUR ukupnih troškova) dosad nekoliko puta financirani, manji projekti (ispod 500 000 EUR ukupnih troškova) rijetko su uspijevali zbog ograničenih izlaznih učinaka i posljedične niske dodane vrijednosti.

Pri pripremi proračuna projekta podnositelji zahtjeva trebali bi u obzir uzeti i okvirne

nacionalne dodjele po državi članici za projekte financirane potprogramom za okoliš za

razdoblje 2014. – 2017. Prijedlog projekta kojim se traži financijski doprinos EU-a veći od

ukupne okvirne nacionalne dodjele za državu članicu podnositelja zahtjeva imat će manju

vjerojatnost da ga se odabere za sufinanciranje u okviru programa LIFE5.

1.6.4. Koja je najveća stopa sufinanciranja EU-a u okviru programa LIFE?

Tijekom trajanja prvog višegodišnjeg programa rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017., najveća stopa sufinanciranja EU-a za „tradicionalne” projekte u okviru programa LIFE iznosi 60 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Kao iznimka može se dodijeliti stopa sufinanciranja do 75 % ukupnih prihvatljivih troškova

prijedlozima u području prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE koji su usmjereni na

konkretne aktivnosti očuvanja za prioritetne vrste ili vrste staništa Direktiva o pticama i

staništima, kad su aktivnosti projekta potrebne za ispunjenje cilja očuvanja. Ta viša stopa

financiranja primjenjivat će se samo na projekte kojima se dodjeljuje 50 % ili više ukupnih

procijenjenih troškova za konkretne aktivnosti očuvanja, na aktivnosti od izravne koristi za

prioritetna staništa ili vrste. U prijedlogu se moraju jasno utvrditi sve aktivnosti od kojih

prioritetna staništa ili vrste imaju koristi i mora se objasniti metoda uporabljena za izračun

odgovarajućih troškova (uključujući režijske troškove). Iznimno je važno da prijedlog sadržava

5 Nacionalne dodjele mogu se pronaći u odjeljku 5. višegodišnjeg programa rada za program LIFE za

razdoblje 2014. – 2017. i u Vodiču za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016.


potpune i točne informacije o vrstama i staništima koje su cilj svake aktivnosti.

Prioritetne vrste staništa i prioritetne vrste Direktive o staništima označene su zvjezdicom u

Prilogu I. ili II. te Direktive. Ako imate bilo kakve sumnje o tome je li stanište prioritetno,

savjetuje vam se da pročitate Priručnik za tumačenje staništa EU-a:

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/docs/2007_07_im.pdf Ptičje vrste koje se smatraju „prioritetom za financiranje u okviru programa LIFE” nalaze se na

sljedećem popisu:

http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/wildbirds/action_plans/docs/list_annex1.pdf

1.6.5. Koliko bi korisnici projekta trebali doprinijeti proračunu projekta?

Očekuje se da korisnik koordinator i svi pridruženi korisnici u razumnoj mjeri financijski

doprinesu proračunu projekta. Financijski doprinos korisnika smatra se dokazom njegove

obveze provedbe ciljeva projekta; vrlo malen financijski doprinos stoga se može smatrati

nepostojanjem ili manjkom obveze.

Prijedlog se ne može podnijeti ako financijski doprinos bilo kojeg od korisnika proračunu

prijedloga iznosi 0 EUR.

Osim toga, u projektima u koje su javna tijela uključena kao korisnik koordinator i/ili pridruženi

korisnik zbroj njihova financijskog doprinosa proračunu projekta mora premašivati (za

najmanje 2 %) zbroj troškova plaća pripisanih projektu za osoblje koje se ne smatra

„dodatnim”. Za više podataka pogledajte odjeljak 3.4 ovog dokumenta.

1.6.6. Koji je optimalan datum početka i trajanje projekta?

Pri pripremi vremenskog plana projekta korisnici bi trebali biti svjesni toga da se potpisivanje

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u okviru programa LIFE za 2016.

očekuje u svibnju ili lipnju 2016. Najraniji je mogući datum početka tih projekata 1. srpnja

2017. Svi troškovi nastali prije datuma početka projekta neće se smatrati prihvatljivima i ne

mogu biti uključeni u proračun projekta.

Ne postoji unaprijed određeno trajanje projekta u okviru programa LIFE. Općenito govoreći,

trajanje projekta mora odgovarati razdoblju potrebnom za dovršenje svih aktivnosti projekta i

postizanje svih ciljeva projekta. Većina projekata traje od dvije do pet godina.

Samo u izvanrednim okolnostima javni naručitelj može odlučiti odobriti produljenje trajanja

projekta. Iskustvo prethodnih programa LIFE pokazalo je da su mnogi projekti imali poteškoća

sa završetkom svih aktivnosti unutar predloženog trajanja projekta, većinom zbog

nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Korisnicima se zato toplo

savjetuje da uklope prikladnu granicu sigurnosti (npr. šest mjeseci) u raspored svog prijedloga.

Korisnici bi također trebali biti svjesni toga da za projekt za koji se sve aktivnosti dovrše prije

očekivanog datuma završetka mogu podnijeti svoje završno izvješće prije rasporeda i primiti

završnu isplatu prije službenog datuma završetka navedenog u ugovoru o dodjeli bespovratnih

sredstava.


1.6.7. Gdje se može provesti projekt u okviru programa LIFE? Projekti LIFE provode se na području država članica Europske unije. Programom LIFE mogu

se financirati aktivnosti izvan EU-a i u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovima), pod

uvjetom da korisnik koordinator ima sjedište u EU-u i dostavljeni su čvrsti dokazi toga da su

aktivnosti koje će se provoditi izvan EU-a nužne za ostvarivanje okolišnih ciljeva EU-a te

osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području država članica na koje se

primjenjuju Ugovori (npr. aktivnosti usmjerene na očuvanje ptica selica u područjima hladnih

klima ili aktivnosti koje se provode na prekograničnoj rijeci). Uzmite u obzir da je to očita

iznimka jer se aktivnosti inače trebaju provoditi u EU-u. Međutim, to je moguće ako se problem

u pitanju ne može uspješno ili učinkovito riješiti bez provođenja aktivnosti i u zemljama izvan

EU-a. Radi opravdanja nužnosti takvih aktivnosti izvan EU-a u opisu svake od tih aktivnosti na

odgovarajućim obrascima treba navesti kvalitativne i kvantitativne dokaze.

Na primjer, projekt usmjeren na vrste ptica selica s aktivnostima očuvanja u jednoj državi

članici te u prekomorskoj zemlji i/ili PZP-u može biti prihvatljiv. Projekt koji se u potpunosti

provodi izvan područja država članica na koja se Ugovor primjenjuje, tj. u potpunosti u

prekomorskim zemljama i/ili PZP-ovima neće biti prihvatljiv.

Kriteriji prihvatljivosti pripravljeni u obavijesti Europske komisije br. 2013/C-205/05 (SLEU C-

205 od 19. 7. 2013., str. 9. – 11.), koji se odnose na prihvatljivost izraelskih subjekata i njihovih

aktivnosti na područjima koje je Izrael okupirao od lipnja 1967. za bespovratna sredstva,

nagrade i financijske instrumente koje financira EU od 2014. nadalje primjenjivat će se na sve

aktivnosti obuhvaćene ovim pozivom na podnošenje prijedloga, uključujući u pogledu trećih

strana navedenih u članku 137. Financijske uredbe EU-a.

1.6.8. Tko bi trebao upravljati projektom u okviru programa LIFE?

Očekuje se da upravljanje projektom obavlja osoblje korisnika koordinatora. Međutim, na

temelju prikladnog opravdanja, upravljanje može obavljati podizvođač pod izravnom kontrolom

korisnika koordinatora. Bilo kakvo drugo uređenje upravljanja projektom mora se objasniti i

opravdati na odgovarajući način. Također se toplo savjetuje da svaki projekt ima voditelja

projekta s punim radnim vremenom.

U prijedlogu se mora jasno opisati tko će biti zadužen za upravljanje projektom, koliko osoblja i

vremena će biti posvećeno zadatku te kako i tko će donositi odluke o projektu tijekom

razdoblja njegove provedbe (tj. kako i tko će kontrolirati upravljanje projektom).

1.6.9. Eksternalizacija aktivnosti projekta

Korisnici bi trebali posjedovati tehničke i financijske sposobnosti i kompetencije za provedbu

predloženih aktivnosti projekta. Stoga se očekuje da udio proračuna projekta dodijeljen

vanjskoj pomoći bude manji od 35 %. Viši udio može se prihvatiti jedino ako se za to pruži

odgovarajuće opravdanje u prijedlogu projekta.

Opći uvjeti modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE moraju se

poštovati pri uporabi bilo kakve vanjske pomoći.

U skladu s člankom 19. Uredbe korisnicima (javnim i privatnim) toplo se savjetuje upotreba

„zelene” nabave. Europska komisija ustanovila je alat u tu svrhu. Više informacija može se

pronaći na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm.

http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm


1.6.10. Pod kojim se uvjetima u programu LIFE prednost daje transnacionalnim projektima?

Uredbom o programu LIFE utvrđuje se da javni naručitelj pri odabiru projekata za

sufinanciranje posebnu pozornost pridaje transnacionalnim projektima kada je transnacionalna

suradnja ključna za jamčenje zaštite okoliša ili prirode. Na temelju kriterija za dodjelu 7.

prijedlogu se mogu dodijeliti dodatni bodovi ako postoje dovoljni dokazi u pogledu dodane

vrijednosti transnacionalnog pristupa. Ako se takav dokaz može dostaviti, prijedlog će se

razmotriti za dodjelu više bodova u postupku odabira projekta i stoga će imati veće izglede da

bude odabran za sufinanciranje.

NAPOMENA: Značenje „transnacionalan” kao što je predviđeno u Uredbi o programu LIFE

obuhvaća samo suradnju država članica te suradnju država članica i trećih zemalja koje

sudjeluju u programu LIFE u skladu s člankom 5. Uredbe o programu LIFE. Aktivnosti izvan

Unije ili u prekomorskim zemljama i područjima, iako su predviđene člankom 6. Uredbe o

programu LIFE, neće donijeti dodatne bodove za kriterij za dodjelu 7.

1.6.11. Koliko bi opsežan trebao biti prijedlog za program LIFE?

Prijedlog bi trebao biti što sažetiji i jasniji. Podnositelji zahtjeva trebali bi izbjegavati opsežne

prijedloge i ne bi trebali dostavljati pretjerano detaljne opise projektnih područja, tehnologija za

zaštitu okoliša, popisa vrsta itd.

Međutim, trebalo bi dostaviti jasne i detaljne opise za sve aktivnosti projekta. Karte bi trebalo

bi priložiti kad god su korisne za prikaz mjesta predloženih aktivnosti (potrebno je napomenuti

da su u nekim slučajevima obvezne).

Ne bi se trebalo prilagati brošure, životopise i slične dokumente koji će se zanemariti ako budu

dostavljeni.

1.6.12. Tekuće aktivnosti

Aktivnosti koje već traju prije početka projekta nisu prihvatljive. Ako su aktivnosti koje će se provoditi tijekom projekta znatno drukčije od prethodnih ili tekućih

aktivnosti u smislu učestalosti ili intenziteta, one se ne smatraju tekućima. Podnositelj zahtjeva

mora pružiti odgovarajuće informacije u prijedlogu koje omogućuju procjenu tog aspekta.

Iznimno, u slučaju aktivnosti koje su poduzete i dovršene u prošlosti te čije se ponavljanje

predlaže uz sličnu učestalost ili intenzitet tijekom projekta, podnositelj zahtjeva mora dostaviti

dokaz toga da se te aktivnosti ne bi provodile bez projekta u okviru programa LIFE.

1.6.13. Dugoročna održivost projekta i njegovih aktivnosti

Projekti u okviru programa LIFE predstavljaju znatno ulaganje i Europska unija pridaje veliku

važnost dugoročnoj održivosti tih ulaganja. Obvezno je da tijekom čitavog trajanja projekta

korisnici razmatraju kako će se takva ulaganja osiguravati, održavati, razvijati, iskorištavati ili

primjenjivati u drugim područjima nakon završetka projekta. Navedeno bi trebalo uvrstiti u

prijedlog. Taj aspekt pažljivo će se provjeriti tijekom postupka ocjenjivanja, posebno u okviru

kriterija za dodjelu 1.

Više savjeta i uputa koje se odnose na svako prioritetno područje dostupno je u odjeljku 2.


1.6.14. Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti

Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti projekta označavaju mogućnost za

repliciranje projekta i prenošenje tijekom i nakon provedbe. Uspješna mogućnost primjene u

drugim područjima i prenosivosti zahtijevaju strategiju koja uključuje zadaće umnožavanja

učinaka rješenja projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja, koja će postići kritičnu masu za

vrijeme projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno po završetku provedbe projekta LIFE. To

premašuje samo prenošenje znanja i umrežavanje i uključuje primjenu tehnika, metoda ili

strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi na drugim mjestima.

Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti nadilaze širenje i odnose se na

aktivnosti i pristupe, integrirane u sve odgovarajuće aktivnosti projekta, kojima se olakšava

mogućnost primjene u drugim područjima i/ili prenošenje rezultata projekta i iskustava izvan

projekta, uključujući u druge sektore, subjekte, regije ili zemlje.

Više savjeta i uputa koje se odnose na svako prioritetno područje dostupno je u odjeljku 2.

1.6.15. Istraživačke aktivnosti i velike infrastrukture

Iako su sredstva EU-a za istraživačke aktivnosti osigurana u okviru Okvirnog programa za

istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)6, moguće je izvršiti i ograničeno

istraživanje unutar projekta u okviru programa LIFE s ciljem poboljšanja i unapređenja

podataka o saznanjima koja čine temelj projekta. Istraživanje mora biti strogo ograničeno i

suštinski povezano s ciljevima projekta, a podnositelj zahtjeva detaljno objašnjava kako se

uredna provedba projekta oslanja na

te istraživačke aktivnosti, pokazujući da je postojeći znanstveni temelj nedovoljan i kako će se dodatno znanje iskoristiti za provedbu aktivnosti projekta. U tom slučaju znanstvene publikacije smatraju se važnim isporučivim proizvodima projekta.

Projekti namijenjeni izgradnji velikih infrastruktura nisu obuhvaćeni programom LIFE i stoga

nisu prihvatljivi. Smatra se da je projekt namijenjen za izgradnju velikih infrastruktura ako je

stvarni trošak7 „pojedinačnog predmeta infrastrukture” veći od 500 000 EUR. „Pojedinačni

predmet infrastrukture” znači sve elemente opisane u obrascu F4a koji fizički osiguravaju

funkcionalnost infrastrukturnog ulaganja (npr. za ekodukt: most, pregrade, prometni znakovi

itd.). Navedeni iznos može se iznimno premašiti ako se u prijedlogu dostavi potpuno tehničko

opravdanje koje dokazuje potrebu za tom infrastrukturom radi osiguravanja učinkovitog

doprinosa ciljevima članaka 10.,11. i 12. Uredbe o programu LIFE.

1.6.16. Komplementarnost s drugim programima financiranja EU-a

Prema članku 8. Uredbe o programu LIFE aktivnosti podržane programom LIFE moraju

osigurati dosljednost i sinergije te izbjeći preklapanje s drugim programima financiranja Unije.

Posebno, javni naručitelj i države članice moraju osigurati koordinaciju s Europskim fondom za

regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom, Europskim

poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo te

Obzorom 2020.

Zbog toga je od ključne važnosti da prije podnošenja prijedloga javnom naručitelju korisnici

temeljito provjere bi li aktivnosti predložene u sklopu projekta u praksi mogle financirati iz

drugih fondova EU-a ili se financiraju iz njih.

6 Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za

sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih

rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20. 12. 2013., str. 81.). 7 Stvarni trošak: Puni trošak infrastrukture bez ikakve amortizacije.


Korisnici moraju obavijestiti javnog naručitelja o svakom povezanom financiranju dobivenom iz

proračuna EU-a, kao i o bilo kakvom povezanom tekućem zahtjevu za financiranje iz

proračuna EU-a. Korisnici isto tako moraju provjeriti da trenutačno ne primaju bespovratna

sredstva za poslovanje iz programa LIFE (ili drugih programa EU-a) što bi dovelo do

dvostrukog financiranja.

U slučaju da se to ne navede u odgovarajućem obrascu A7, prijedlog se može odbiti.

Imajte na umu da je ovo sve problematičnije područje jer dokazi pokazuju da se sve

veći broj sličnih ili istih prijedloga podnosi za različite programe. Javni naručitelji

provode sve strože provjere i unakrsne provjere. Slučajevi kada se ne dostavi izjava o

tome je li isti ili sličan prijedlog podnesen za drugi program (ili u gorem slučaju, da je

već djelomično financiran) mogu imati ozbiljne posljedice.

Nadalje, u fazi revizije projekta od nacionalnog tijela također se može zatražiti da navede

korake koji su poduzeti kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost financiranja iz

programa LIFE s drugim programima financiranja EU-a.

1.6.17. Prijedlozi koji se nastavljaju na prethodne projekte u okviru programa LIFE ili se temelje na njima

Ako podnositelj zahtjeva predlaže nastavak prethodnog projekta u okviru programa LIFE,

treba u obrascu A7 jasno opisati zašto je nužna dodatna faza projekta i kako će to dopuniti

rezultate postignute prethodnim projektom. Podnositelj zahtjeva isto bi tako u pogledu

održivosti (obrazac B6) trebao objasniti kako će se daljnji nastavak osigurati sredstvima izvan programa LIFE. I na kraju, no ne manje važno, u opisu svake ključne aktivnosti (obrasci C) podnositelj zahtjeva trebao bi navesti precizne informacije o tome kako se ta aktivnost nadovezuje na slične aktivnosti provedene u fazi prethodnog projekta te kako će ih dopuniti.

Podnositelji zahtjeva isto tako trebaju pokazati da su uzeli u obzir druge projekte financirane u

okviru programa LIFE koji su se bavili sličnim pitanjem. Moraju objasniti kako se njihov

prijedlog nadovezuje na druge ili razlikuje od njih i kako će se koordinirati s njima ako ti

projekti još uvijek budu trajali.

Ti će se aspekti pažljivo provjeriti tijekom postupka ocjenjivanja. Ne dostave li se potpuni

podatci o tim aspektima, to će imati negativan učinak na konačnu ocjenu.

1.6.18. Brojčano izražavanje pozitivnih učinaka na okoliš

Veća uspješnost/veće prednosti predstavljene predloženim rješenjem moraju se brojčano

izraziti u pogledu očekivanih pozitivnih učinaka na okoliš. To treba učiniti jasnim navođenjem

odabrane osnove. Pozitivni učinci na okoliš moraju se prema potrebi predstaviti pristupom

životnog ciklusa i te su jasni, znatni, ambiciozni te vjerodostojni. U tom se smislu osigurava

dosljednost pozitivnih učinaka na okoliš opisanih u odgovarajućim obrascima prijedloga i

vrijednosti navedenih u tablici pokazatelja uspješnosti.

Dodatni savjeti i upute dostupni su u odjeljku 2.

1.6.19. Zahtjevi u pogledu koordinacije višestrukih prijedloga usmjerenih na isto/slično pitanje

Dokazi pokazuju da se podnosi sve veći broj prijedloga usmjerenih na isto ili slično pitanje,

često u istoj državi članici. To se češće događa u prioritetnom području prirode i

bioraznolikosti.


Kako bi se izbjegle takve situacije, podnositeljima zahtjeva toplo se preporučuje da se

obrate nacionalnim kontaktnim točkama

(http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/) kako bi provjerili bave li

se drugi podnositelji zahtjeva istom temom kao i oni. Ako je tako, podnositelji zahtjeva

potiču se da ostvare suradnju kako bi izbjegli moguća preklapanja i povećali sinergije.

1.7. Smanjenje „ugljičnog otiska” projekta i zelena nabava

Napori usmjereni na smanjenje „ugljičnog otiska” projekta: Morate objasniti kako namjeravate

osigurati da „ugljični otisak” vašeg projekta bude što manji što je to razumno moguće. Podatci

o naporima koji će se usmjeriti na smanjenje emisije CO2 tijekom trajanja projekta uključuju se

u opis projekta. Međutim, trebali biste biti svjesni toga da se troškovi neutraliziranja emisija

stakleničkih plinova neće smatrati prihvatljivim troškovima.

Za sve projekte u okviru programa LIFE očekuje se da primjene „zelenu nabavu” pri

eksternalizaciji usluga i nabave. Prijedlozima koji sadrže jasan i detaljan mehanizam za široku

uporabu zelene nabave kojom se koristi većina korisnika ili svi korisnici dodijelit će se dodatni

bodovi u okviru kriterija za dodjelu 7.

1.8. Klauzula o zaštiti osobnih podataka

Osobni podatci dostavljeni s vašim prijedlogom, odnosno naziv, adresa i drugi podatci za

kontakt korisnikâ i sufinancijerâ bit će pohranjeni u bazu podataka ESAP koja će biti dostupna

institucijama i agencijama EU-a te timu vanjskih ocjenjivača obvezanih ugovorom o

povjerljivosti. ESAP se koristi isključivo za upravljanje ocjenjivanjem prijedloga za program

LIFE.

Isti osobni podatci iz uspješnih projekata prenijet će se u drugu bazu podataka zvanu BUTLER

koja će biti dostupna institucijama i agencijama EU-a te vanjskom timu za praćenje

obvezanom ugovorom o povjerljivosti. BUTLER se koristi isključivo za upravljanje projektima u

okviru programa LIFE.

Sažetak svakog projekta, uključujući naziv i podatke za kontakt korisnika koordinatora, bit će

postavljen na web-mjesto programa LIFE i dostupan općoj javnosti. U određenom trenutku

korisnik koordinator bit će pozvan provjeriti točnost tog sažetka.

Popis uspješnih korisnika i odgovarajućih iznosa dodijeljenih odabranim projektima isto će

tako biti objavljen u javnoj bazi podataka zvanoj Sustav financijske transparentnosti (eng.

Financial Transparency System)8. Javni naručitelj ili njegovi izvođači isto se tako mogu koristiti osobnim podatcima neuspješnih

podnositelja zahtjeva za naknadne aktivnosti povezane s budućim zahtjevima.

Tijekom čitavog postupka javni naručitelj i njegovi podizvođači poštovat će Uredbu (EZ)

br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s

obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih

podataka. Međutim, imat ćete pravo pristupiti podatcima u našem posjedu koji se odnose na

vas i zatražiti ispravke.

8 Sustav financijske transparentnosti (FTS) – Europska komisija

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/)%20kako%20bi%20provjerili

http://ec.europa.eu/budget/fts/about_en.htm


Podnošenjem prijedloga podrazumijeva se da prihvaćate da osobni podatci iz vašeg prijedloga

budu dostupni kako je prethodno opisano. Osobni podatci neće se koristiti ni u kakve druge

svrhe osim onih prethodno opisanih.


2. Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

2.1. Što je prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

Prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE posebno je

usmjereno na doprinos razvoju i provedbi politike i zakonodavstva EU-a u području prirode i

bioraznolikosti. Financirani projekti moraju imati europsku dodanu vrijednost i dopunjavati

aktivnosti koje se mogu financirati iz drugih fondova EU-a tijekom razdoblja 2014. – 2020.

Prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE usmjereno je na: - doprinos razvoju i provedbi politike i zakonodavstva EU-a u području prirode i

bioraznolikosti, u Strategiji Unije za bioraznolikost do 2020.9 i Direktivama o pticama i staništima10;

- podržavanje daljnjeg razvoja, provedbe i upravljanja mrežom Natura 2000; i

- poboljšanje baze znanja za razvoj, provedbu, procjenu, praćenje i ocjenjivanje politike i

zakonodavstva EU-a o prirodi i bioraznolikosti te za procjenu i praćenje čimbenika,

pritisaka i odgovora koji utječu na prirodu i bioraznolikost.

Postoje dva različita sektora projekata koji bi se trebali međusobno dopunjavati: projekti

područja prirode u okviru programa LIFE i područja bioraznolikosti u okviru programa

LIFE. Predloženi projekt podnesen za prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u

okviru programa LIFE mora biti projekt za područje prirode ili bioraznolikosti.

U Prilogu III. Uredbi o programu LIFE opisani su tematski prioriteti za svaki od tih dvaju

sektora:

Tematski prioriteti za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE: aktivnosti za provedbu Direktive o pticama i/ili staništima, posebno:

(i) aktivnosti usmjerene na poboljšanje statusa očuvanja staništa i vrsta, uključujući

morska staništa i vrste te vrste ptica, koji su od interesa za Uniju;

(ii) aktivnosti pružanja podrške biogeografskim seminarima mreže Natura 2000;

(iii) integrirani pristupi za provedbu prioritetnih akcijskih okvira. Tematski prioriteti za projekte za područje bioraznolikosti programa LIFE: aktivnosti za

provedbu Strategije Unije za bioraznolikost do 2020., posebno:

(i) aktivnosti usmjerene na doprinos ostvarenju cilja 2.11;

(ii) aktivnosti usmjerene na doprinos ostvarenju ciljeva 3.12, 4.13 i 5.14

9 COM (2011) 244 Završna verzija – Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za

bioraznolikost do 2020. http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm 10 Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju divljih ptica http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:020:0007:0025:EN:PDF

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm 11 Cilj 2.: Održati i obnoviti ekosustave i njihove usluge 12 Cilj 3.: Povećanje doprinosa poljoprivrede i šumarstva bioraznolikosti. 13 Cilj 4.: Osiguranje održive uporabe resursâ ribarstva. 14 Cilj 5.: Borba protiv invazivnih stranih vrsta.

http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm



http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm


Stoga se područje prirode u okviru programa LIFE posebno odnosi na ciljeve Direktiva o

pticama i staništima, dok područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE nije ograničeno

na ciljeve Direktiva o pticama i staništima, već podržava širu provedbu Strategije Unije za

bioraznolikost do 2020. Projekt očuvanja prirode čiji su isključivi ciljevi vrste/staništa iz

Direktive o pticama/staništima obično bi se trebao podnijeti za područje prirode u okviru

programa LIFE. Ostali projekti vjerojatno se bolje uklapaju u zahtjeve područja

bioraznolikosti u okviru programa LIFE (napomena: prijedlozi podneseni za područje prirode

(NAT) ili bioraznolikosti (BIO) ocijenit će se u skladu s time, neće biti moguća promjena

kategorije).

Neovisno o prethodno navedenom potrebno je napomenuti da je mreža zaštićenih područja

Natura 2000 i dalje glavni doprinos EU-a u našoj borbi protiv gubitka bioraznolikosti. U okviru

klasičnih projekata za područje prirode s većinom se ciljeva navedenih u Strategiji Unije za

bioraznolikost do 2020. može učinkovito baviti u kontekstu mreže Natura 2000: npr.

kontrolom invazivnih stranih vrsta može se baviti putem kontrole i iskorjenjivanja na mjestima

mreže Natura 2000 i oko njih, razvojem zelene infrastrukture putem dimenzije povezivosti

mreže i održavanjem ili poboljšavanjem usluga ekosustava (poput zaštite od poplava,

poboljšanja kvalitete vode itd.) putem aktivnosti očuvanja prirode koje dovode do očuvanja ili

poboljšanja navedenih funkcija za mjesto ili čitavu mrežu u regiji.

Područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE bavi se ciljevima 2. do 5. Strategije Unije za

bioraznolikost do 2020. Najprikladniji projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa

LIFE koriste se inovacijama ili istražuju sektore i postupke koji još nisu bili cilj klasičnih

projekata za prioritetno područje prirode u okviru programa LIFE. To ne isključuje projekte

temeljene na pristupima najbolje prakse, ali podnositelji zahtjeva trebali bi pažljivo pročitati

teme projekata za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE kako bi razumjeli za koje

bi se teme najbolja praksa mogla smatrati prioritetom.

Projekti za područja priroda i bioraznolikosti u okviru programa LIFE trebali bi prvenstveno biti

usredotočeni na očuvanje prirode i/ili zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i degradacije usluga

ekosustava. Projekt koji možda ima pozitivan, ali sekundaran učinak na prirodu i

bioraznolikost, a čiji je glavni cilj povezan s drugim tematskim prioritetom okoliša (npr. vodom)

ne bi trebalo podnijeti u okviru prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti programa LIFE.

Pogledajte dokumente Smjernice za podnositelje zahtjeva za prioritetno područje okoliša i

učinkovitog korištenja resursa u okviru programa LIFE za 2016. i Orijentacijski dokument

programa LIFE. Projekt s ciljem očuvanja prirode i/ili zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i

degradacije usluga ekosustava čiji su glavni cilj kampanje podizanja svijesti trebalo bi podnijeti

u okviru prioritetnog područja okolišnog upravljanja i informacija u okviru programa LIFE.

Samo divlja flora i fauna i prirodna te poluprirodna staništa mogu biti ciljevi projekata za

prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE. Projekti ili aktivnosti

unutar projekata s ciljem očuvanja domaćih vrsta ili sorta biljaka ili životinja nisu prihvatljivi.


Iako je najveći dio mreže Natura 2000 sastavljen od područja gdje su ljudske aktivnosti

snažno oblikovale prirodu i krajolik, i dalje postoje značajni primjeri divljine ili područja u

blizini divljine. Europska komisija objavila je Smjernice za upravljanje divljinom u mreži

Natura 200015 pokazujući da bi se posebnu pozornost trebalo posvetiti tim dragocjenim

područjima. U europskom kontekstu, a posebno u kontekstu mreže Natura 2000, važno je

primijetiti da postoji spektar više ili manje divljih područja u skladu s intenzitetom ljudskih

intervencija. U tom je smislu divljina relativan koncept koji se može mjeriti prema

„kontinuumu”, s divljinom na jednom i granično rabljenim zemljištem na drugom kraju.

Obnova divljine postupak je vraćanja područja u više divlje stanje, u kojem je zadnja faza

divljina. Taj se postupak temelji na uporabi prirodnih procesa za uspostavljanje održivih i

isplativih sustava upravljanja mjestima iz mreže Natura 2000 kako bi se izbjegle opetovane

aktivnosti upravljanja. Podnositelji zahtjeva mogu razmotriti taj pristup kad god uvjeti ukazuju

na to da bi to mogao biti najisplativiji pristup za osiguravanje povoljnog statusa očuvanja

staništa i vrsta. Naravno, to ne bi bila zamjena za najbolje prakse koje su trenutačno u

uporabi, ali moglo bi se ispitati kao komplementarni način očuvanja bioraznolikosti za vrste i

staništa utvrđene u Direktivama o staništima i pticama. Prema potrebi, podnositelje zahtjeva

poziva se da razmotre prethodno navedene smjernice pri pripremi svojih prijedloga.

Javni naručitelj pozdravlja projekte koje podnose poslovni dionici ili u koje su uključeni

poslovni dionici te koji su usmjereni na uključivanje pitanja bioraznolikosti u svoje planiranje i

djelovanje, u skladu sa zahtjevima prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti u okviru

programa LIFE.

2.2. Područje prirode u okviru programa LIFE

2.2.1. Opći opseg i ciljevi

Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE usmjereni su na podršku daljnjeg razvoja,

provedbe i upravljanja mrežom Natura 2000, posebno primjenom, razvojem, testiranjem i

demonstriranjem pristupa, najboljih praksi i rješenja.

Projekti bi trebali biti osmišljeni tako da pružaju dodanu vrijednost EU-a u smislu pokrivenosti,

koristi za očuvanje, mogućnosti primjene u drugim područjima, prenosivosti i transnacionalnog

dosega.

S područjem koje trenutačno pokriva gotovo 18 % kopnene površine država članica EU-a,

plus više od 217 000 četvornih kilometara morskog područja, Natura 2000 središnja je

okosnica bioraznolikosti Europske unije. Međutim, čak i u sklopu mreže Natura 2000, znatan

dio flore, faune i vrsta prirodnih staništa od interesa za Uniju, kako je utvrđeno u Direktivama o

pticama i staništima, i dalje je u nepovoljnom statusu očuvanja. Natura 2000 također je u

središtu Europske zelene infrastrukture pružajući koristi kroz višestruke usluge ekosustava.

U nadolazećim godinama projekti za poboljšanje upravljanja i/ili obnovu mjesta mreže Natura

2000 stoga će ostati glavni prioritet financiranja u sklopu područja prirode u okviru programa

LIFE. Vrste i staništa na koje su usmjereni projekti područja prirode u okviru programa LIFE

moraju biti navedena u prilozima Direktive EU-a o pticama (2009/147/EZ) i staništima

(92/43/EEZ).

15 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/wilderness/pdf/WildernessGuidelines.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/wilderness/pdf/WildernessGuidelines.pdf


Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE obično su usredotočeni na konkretne

mjere očuvanja i usmjereni su na rezultate, tj. njihova provedba mora dovesti do izravnih i

održivih poboljšanja statusa očuvanja vrsta i staništa za koje su predložena ili određena

mjesta.

Prihvatljivost aktivnosti projekta u sklopu sastavnice prirode u okviru programa LIFE ovisi o

ciljanim vrstama i/ili staništima i mogu se razlikovati na sljedeći način:

Aktivnosti temeljene na mjestu:

Ptičje vrste na koje su usmjerene aktivnosti temeljene na mjestu moraju biti navedene u Prilogu I. Direktive o pticama ili se mora raditi o vrstama ptica selica koje se redovito pojavljuju.

Sve ciljane vrste staništa/vrsta osim ptičjih vrsta moraju biti navedene u Prilogu I. ili II. Direktivi o staništima. Aktivnosti temeljene na mjestu za vrste iz Priloga IV. koje nisu navedene u Prilogu II. mogu biti moguće pod određenim uvjetima (vidi odjeljak 2.4.3).

Aktivnosti povezane s vrstama (tj. koje nisu temeljene na mjestu):

Ciljane ptičje vrste moraju biti navedene u Prilogu I. ili II. Direktivi o pticama ili moraju biti vrste ptica selica koje se redovito pojavljuju.

Sve ciljane vrste osim ptičjih vrsta moraju biti navedene u Prilogu II., IV. i/ili V. Direktivi o staništima.

2.2.2. Zemljopisno područje

Projekti za program prirode u okviru programa LIFE moraju se održati na kopnenom i/ili

morskom području država članica EU-a gdje se primjenjuju Direktive Europske unije o pticama

i staništima16. Međutim, određene aktivnosti izvan Unije mogu se financirati pod uvjetom da

podnositelj zahtjeva dostavi potpune podatke o tome zašto su takve aktivnosti nužne za

ispunjavanje okolišnih ciljeva EU-a u te za osiguravanje učinkovitosti intervencija provedenih

na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori. Transnacionalna suradnja potiče

se u slučajevima u kojima poboljšava učinkovitost dodane vrijednosti EU-a aktivnosti projekta.

2.2.3. Teme projekata

Prema višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017., prednost

se daje sljedećim temama projekata koje doprinose cilju 1. Strategije za bioraznolikost do

2020. za potpunu provedbu Direktiva o pticama i staništima:

1. Projekti s ciljem poboljšanja statusa očuvanja vrsta staništa ili vrsta (uključujući ptičje vrste) od interesa za Zajednicu17 čiji su cilj mjesta mreže Natura 2000 predložena ili namijenjena za te vrste staništa ili vrste.

2. Projekti usmjereni na poboljšanje statusa očuvanja vrsta staništa na mjestima mreže Natura 2000 ili vrsta (uključujući ptičjih vrsta) od interesa za Zajednicu, pod uvjetom da njihov status nije „povoljan/siguran i nije u opadanju” ili „nepoznat” prema najnovijim ukupnim procjenama koje su države članice dostavile na mjerodavnoj zemljopisnoj razini u skladu s člankom 17. Direktive o staništima ili prema najnovijim procjenama u skladu s člankom 12. Direktive o pticama te prema procjenama ptica na razini EU-a.

3. Projekti kojima se provodi jedna ili nekoliko aktivnosti predviđenih u odgovarajućem okviru za prioritetno djelovanje (OPD-u), kako su ih ažurirale države članice, ili konkretne aktivnosti koje su utvrđene, preporučene ili dogovorene u okviru biogeografskih

16 Uzmite u obzir da se te dvije direktive ne primjenjuju na francuske prekomorske departmane i stoga projekti za

područje prirode u okviru programa LIFE ondje nisu prihvatljivi. 17 Upućivanje na termin „interes Zajednice” u ovom kontekstu treba shvatiti kao „interes Unije”.


seminara mreže Natura 2000.

4. Projekti koji se odnose na pomorsku komponentu provedbe Direktiva o staništima i pticama i povezane odredbe u okviru deskriptora 1. Okvirne direktive o pomorskoj strategiji18, posebno kad su takvi projekti usredotočeni na jednu ili više sljedećih aktivnosti:

a. popunjavanje i dovršavanje nacionalnih inventara za uspostavu off-shore pomorskih mjesta mreže Natura 2000;

b. obnova i upravljanje pomorskim mjestima mreže Natura 2000, uključujući pripremu i provedbu planova za upravljanje mjestima;

c. aktivnosti usmjerene na sukobe u vezi s vrstama, staništima ili mjestima između očuvanja okoliša i ribara ili drugih „korisnika mora”;

d. demonstracijske ili inovativne pristupe za ocjenjivanje ili praćenje učinka ljudskih aktivnosti na važna morska staništa i vrste kao alat za usmjeravanje aktivnih mjera za očuvanje okoliša

5. Projekti za poboljšavanje statusa očuvanja vrsta staništa ili vrsta od interesa Zajednice (uključujući ptičje vrste), čije aktivnosti odgovaraju aktivnostima utvrđenima u odgovarajućim akcijskim planovima u vezi s vrstama ili staništima na nacionalnoj razini ili razini EU-a.

6. Projekti usmjereni na invazivne strane vrste ako postoji vjerojatnost da će one pogoršati status očuvanja vrsta (uključujući ptica) ili vrsta staništa od interesa za Zajednicu kao potpora mreži Natura 2000.

Podnositelji zahtjeva trebali bi jasno objasniti može li se i zašto njihov prijedlog svrstati u

najviše dvije od navedenih tema projekata.

Taj popis ne isključuje mogućnost podnošenja prijedloga za teme koje nisu prethodno

navedene, ali pripadaju u opći djelokrug i ciljeve područja prirode u okviru programa LIFE.

Međutim, uzmite u obzir da prijedlozi koji ne pripadaju u prethodno navedene teme projekata

ne mogu dobiti bodove za kriterij za dodjelu 4. „Doprinos temama projekata” i stoga je manje

vjerojatno da će ih se zadržati i financirati za razliku od drugih prihvatljivih projekata

usporedive kvalitete koji su obuhvaćeni jednom od tema projekata. Imajte na umu da prijedlog

mora biti u skladu s čitavim popisom zahtjeva odgovarajuće teme kako bi se smatralo da je u

skladu s nekom od tema projekata. Uzmite u obzir da će se maksimalni bodovi (deset) za

kriterij za dodjelu 4. „Doprinos temama projekata” dodijeliti samo prijedlozima koji su jasno i u

potpunosti u skladu s najmanje jednom temom projekata; navođenje dviju tema projekta ne

znači veći broj bodova. Nije moguće odabrati više od dvije teme projekata. Ako ne odabere

temu projekata, podnositelj zahtjeva izjavljuje da prijedlog ne ispunjava nijednu od tema

projekata i potvrđuje da se bodovi iz kriterija za dodjelu 4. ne mogu dodijeliti projektu. Nadalje,

razmotrit će se samo one teme koje podnositelj zahtjeva navede. Neće se razmatrati

odgovara li projekt možda nekoj drugoj temi osim one koja je navedena. Za više podataka

pogledajte Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016.

18 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i vijeća o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u

području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji).




2.3. Područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE

2.3.1. Opći opseg

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE moraju doprinijeti provedbi ciljeva i aktivnosti Strategije EU-a za bioraznolikost do 2020., radi postizanja ciljeva naslovnog cilja do 2020. „zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i degradacije usluga ekosustava u EU do 2020. i njihova obnavljanja koliko god je to ostvarivo, istovremenim povećavanjem doprinosa EU-a sprječavanju globalnog gubitka bioraznolikosti”, osim onih koje već obuhvaća područje prirode programa LIFE.

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE moraju biti kompatibilni s

nacionalnim i/ili regionalnim strategijama za bioraznolikost (kad one postoje).

Projekti bi trebali biti osmišljeni tako da pružaju dodanu vrijednost EU-a u smislu pokrivenosti,

koristi za očuvanje, mogućnosti primjene u drugim područjima, prenosivosti i transnacionalnog

dosega.

2.3.2. Zemljopisno područje

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE općenito se odvijaju na kopnenom

i/ili morskom području država članica EU-a. To uključuje francuske prekomorske departmane

(DOM-ove). Međutim, aktivnosti izvan Unije (uključujući PZP-ove) mogu se financirati pod

uvjetom da podnositelj zahtjeva dostavi potpune podatke o tome zašto su takve aktivnosti

nužne za postizanje okolišnih ciljeva EU-a (npr. aktivnosti za podupiranje Strategije EU-a za

bioraznolikost) i za osiguravanje učinkovitosti intervencija provedenih na području država

članica na koje se primjenjuju Ugovori.

2.3.3. Teme projekata

Prema višegodišnjeg programu rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017., prednost se

daje sljedećim temama projekata usmjerenim na provedbu ciljeva 2., 3., 4. i 5. Strategije EU-a

za bioraznolikost do 2020.:

1. Projektima usmjerenim na provedbu cilja 2. Strategije za bioraznolikost putem integracije

aktivnosti za održavanje i jačanje ekosustava i njihovih usluga u aktivnosti javnog ili privatnog sektora uspostavom zelene i plave infrastrukture i obnovom propalih ekosustava. Tim bi se projektima trebali ispitivati i primjenjivati pristupi usmjereni na:

a. mapiranje i procjenu (uključujući vrednovanje) ekosustava i njihovih usluga19 kako bi se doprinijelo prioritetnom okruženju za obnovu, zelenu infrastrukturu ili inicijativi „bez neto gubitka”20; ili21

b. obnovu ekosustava i njihovih usluga primjenom Prioritetnog okvira za obnovu22; ili

c. razvoj metodologija za vrednovanje i plaćanje usluga ekosustava23

(uključujući opipljive i neopipljive usluge); ili d. inovativni programi upravljanja koji, u prvom redu, uključuju usluge ekosustava

povezane s vodom, kojima bi se trebali osigurati potencijalni mehanizmi

19 http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm 20 http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/nnl/index_en.htm 21 jedna od tih mogućnosti mora se primijeniti 22 http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm , odjeljak „Prioriteti za obnovu

ekosustava i njihovih usluga u EU-u” i http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/pdf/2020/RPF.pdf 23 http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/economics/

http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/pdf/2020/RPF.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/economics/


financiranja za ostvarivanje ciljeva Strategije za bioraznolikost i doprinijeti ciljevima Okvirne direktive za vode24i Direktive o poplavama25.

2. Projekti kojima se provode aktivnosti usmjerene na invazivne strane vrste (u okviru

cilja 5. Strategije za bioraznolikost ili radi doprinosa ostvarenju razine zaštite navedene u deskriptoru 2. – Neautohtone vrste iz Okvirne direktive o pomorskoj strategiji) putem ispitivanja aktivnosti i primjenjivanja pristupa usmjerenih na:

a. sprječavanje uvođenja invazivnih stranih vrsta, posebno uklanjanjem putova nenamjernog uvođenja,

b. uspostavu sustava ranog upozoravanja i brzog odgovora, i26

c. iskorjenjivanje ili kontrola uvedenih invazivnih stranih vrsta u odgovarajućem prostornom opsegu.

Aktivnosti tih projekata uključuju tri koraka (prevencija, rano upozoravanje i brzi odgovor; iskorjenjivanje/kontrola) u sveobuhvatnom okviru ili, ako je jedan od koraka već poduzet, njihove aktivnosti moraju barem biti jasno smještene u širi okvir kojim se povezuju sva tri koraka. Potrebno ih je uspostaviti u cilju unaprjeđenja postojećih – ili uvođenja novih – tehničkih, administrativnih ili pravnih okvira na mjerodavnoj razini; cilj bi im trebao biti sprječavanje širenja invazivnih stranih vrsta u EU-u.

Strane vrste jesu vrste uvedene izvan svoje prirodne prošle ili trenutačne raširenosti koje bi mogle preživjeti i naknadno se razmnožavati. Vrste koje migriraju zbog klimatskih promjena ne smatraju se stranim vrstama. Strane vrste smatraju se invazivnima kad njihovo uvođenje ili širenje prijeti bioraznolikosti i uslugama ekosustava ili ima druge negativne posljedice. Invazivne strane vrste (ISV-ovi) prepoznati su kao jedan od pet glavnih pritisaka koji izravno uzrokuju gubitak bioraznolikosti. Izgubljeni izlazni učinci zbog ISV-ova, učinci na zdravlje i izdatci za popravak štete uzrokovane ISV-ovima EU su već stajali najmanje 12 milijardi EUR godišnje tijekom posljednjih 20 godina. Trgovina vrstama i drugom robom, kao i putovanja, pokretačke su sile uvođenja stranih vrsta u EU. Budući da se očekuje da će te pokretačke sile nastaviti rasti, rast će i prijetnja uzrokovana invazivnim stranim vrstama.

Pristup EU-a rješavanju problema ISV-ova opisan je u Prijedlogu Europske komisije za Uredbu Europskog parlamenta i vijećao sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (COM(2013) 620 završna verzija, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0620:FIN:EN:PDF)

3. Projekti usmjereni na ugrožene vrste koje nisu uključene u prilozima Direktivi o

staništima, ali imaju status „ugroženih” vrsta ili još lošiji status na Europskim crvenim popisima (http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/redlist/ index_en.htm) ili na Crvenom popisu IUCN-a za one vrste koje nisu obuhvaćene Europskim crvenim popisima (http://www.iucnredlist.org/).

24 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području

vodne politike.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2000:327:0001:0072:EN:PDF 25 Direktiva 2007/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o procjeni i upravljanju rizicima od poplava

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2007:288:0027:0034:EN:PDF 26 moraju se primjenjivati sve navedene mogućnosti

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0620:FIN:EN:PDF

http://www.iucnredlist.org/




Ta stavka otvara mogućnost rada na dodatnim ugroženim vrstama koje nisu navedene u

Direktivi o staništima. Istovremeno, ona ograničava tu mogućnost na vrste koje su

prepoznate kao ugrožene ili još gore na europskoj ili globalnoj razini. Drugim riječima,

malo je vjerojatno da će se financirati prijedlog za vrstu ugrožene na lokalnoj razini, ali

koja nije navedena u prethodno navedenim referentnim popisima.

4. Pilot projekti ili demonstracijski projekti za koje se koriste inovativni načini za izravno ili

neizravno financiranje (uključujući javna i privatna partnerstva, fiskalne instrumente, obnovu bioraznolikosti itd.) za aktivnosti u području bioraznolikosti u javnom i privatnom sektoru.

5. Pilot-projekti ili demonstracijski projekti koji ispituju i zatim provode aktivnosti zelene infrastrukture s naglaskom na:

a. inovativne tehnologije i razvoj i primjenu povezanih tehničkih standarda;

b. očuvanje ili obnovu ekosustava u korist ljudskog zdravlja ili

c. troškovno učinkovite tehnologije i načine za svođenje učinka postojeće energije i prometnih infrastruktura na bioraznolikost na najmanju moguću razinu jačanjem funkcionalnosti prostorno povezanih ekosustava.

Zelena infrastruktura (ZI) strateški je planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s

drugim okolišnim značajkama koje su osmišljene i kojima se upravlja s ciljem ostvarenja

velikog broja usluga ekosustava. Obuhvaća zelene prostore (ili plave ako se radi o vodnim

ekosustavima) i druge fizičke značajke na kopnenim (uključujući obalnim) i morskim

područjima. Na kopnu ZI postoji u ruralnim i urbanim okruženjima. (Vidi COM (2013) 249

završna verzija – Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnoga kapitala Europe:

http://eur- lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2013:0249:FIN:EN:PDF i

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/index_en.htm)

Podnositelji zahtjeva trebali bi jasno objasniti može li se i zašto njihov prijedlog svrstati u

najviše dvije od navedenih tema projekata.

Taj popis ne isključuje mogućnost podnošenja prijedloga za teme koje nisu prethodno

navedene, ali pripadaju u opći djelokrug rada i ciljeve područja bioraznolikosti u okviru

programa LIFE. Međutim, uzmite u obzir da prijedlozi koji nisu obuhvaćeni tim temama

projekata neće dobiti bodove za kriterij za dodjelu 4. „Doprinos temama projekata” i stoga je

malo vjerojatno da će dobiti visok ukupan broj bodova. Imajte na umu da prijedlog mora biti u

skladu s čitavim popisom zahtjeva odgovarajuće teme kako bi se smatralo da je u skladu s

nekom od tema projekata. Uzmite u obzir da će se maksimalni bodovi (deset) pod kriterijem za

dodjelu 4. „Doprinos temama projekata” dodijeliti samo prijedlozima koji su jasno i u

potpunosti u skladu s odabranom temom projekta. Nije moguće odabrati više od dvije teme

projekata. Ako ne odabere temu projekata, podnositelj zahtjeva izjavljuje da prijedlog ne

ispunjava nijednu od tema projekata i potvrđuje da se bodovi iz kriterija za dodjelu 4. ne mogu

dodijeliti projektu. Nadalje, razmotrit će se samo one teme koje podnositelj zahtjeva navede.

Neće se razmatrati odgovara li projekt možda nekoj drugoj temi osim one koja je navedena.

Za pojedinosti pogledajte Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016.

Posebno uzmite u obzir da bi projekti koji se bave temama 1. i 2. trebali „ispitati i primijeniti”

pristupe; iako to ne znači obvezu da budu demonstracijske prirode, jednostavna primjena

dobro ustanovljenih pristupa neće se smatrati dovoljnom da bi bila u skladu s tom temom

http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/index_en.htm


projekta.

Isto tako uzmite u obzir da projekti za područje bioraznolikosti programa LIFE koji se bave

temama 4. i 5. moraju jasno biti demonstracijski ili pilot-projekti.

Svi demonstracijski i pilot-projekti moraju kao sastavni dio projekta uključivati ocjenjivanje

predloženog rješenja i ambicioznu strategiju primjene u drugim područjima radi umnožavanja

učinka projekta i mobilizacije šireg prihvaćanja predloženih metoda koje premašuju

komunikaciju i umrežavanje (za dodatne informacije vidi odjeljak 2.4.3.).

Najbolja praksa Demonstracijski Pilot

Tema projekta 1.: provedba cilja 2. Strategije za bioraznolikost

Da (ako je ispitano i primijenjeno)

Da Da

Tema projekta 2.: provedba aktivnosti usmjerenih na invazivne strane vrste

Da (ako je ispitano i primijenjeno)

Da Da

Tema projekta 3.: usmjerenost na ugrožene vrste koje nisu uključene u Direktivu o staništima

Da Da Da

Tema projekta 4.: inovativni načini izravnog ili neizravnog financiranja

Ne Da Da

Tema projekta 5.: aktivnosti zelene infrastrukture

Ne Da Da

2.4. Kako osmisliti prijedlog projekta za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

Očekuje se da su projekti postavljeni na takav način da osiguravaju da se ključne aktivnosti

projekta potencijalno mogu primijeniti u drugim područjima i prenijeti te da stvore put

stvarnoj primjeni ili prijenosu predloženih rješenja na druga područja, najkasnije nakon

završetka projekta. Uzmite u obzir da potencijal primjene u drugim područjima ili prijenosa

rješenja projekta premašuje širenje, prijenos znanja i umrežavanje. Pogledajte odjeljke 2.4.3.

i 3.3.3. za više pojedinosti.


2.4.1. Opseg konkretnih mjera očuvanja (pravilo o „25 %”)

Najmanje 25 % ukupnih proračunskih sredstava projekta za područje prirode ili

bioraznolikosti u okviru programa LIFE mora se baviti „konkretnim aktivnosti

očuvanja”.

Toplo se preporučuje da projekti za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru

programa LIFE uključuju znatno više od 25 % konkretnih aktivnosti očuvanja. Tijekom

ocjenjivanja prijedloga moguće je da se neke mjere ocijene kao neprihvatljive i uklone iz

projekta. Osim toga, podnositelj zahtjeva može smatrati određene mjere konkretnima, a tim za

odabir ne (npr. aktivnosti povezane s inventarima, vodičima za upravljanje, praćenjem,

komunikacijom s dionicima itd. ne smatraju se konkretnim mjerama). Ako je postotak

konkretnih mjera manji od 25 %, cijeli se projekt može odbaciti iz tog razloga.

Aktivnosti projekta za konkretno očuvanje moraju biti jasno prepoznatljive kao takve. Moraju se u potpunosti odnositi na konkretno očuvanje, a ne biti kombinacija konkretnog očuvanja s ostalim aktivnostima, osim ako su proračunska sredstva dodijeljena podaktivnostima jasno navedena.

Što su konkretne aktivnosti očuvanja?

U ovom kontekstu, „konkretne aktivnosti očuvanja” one su aktivnosti koje izravno unapređuju

(ili usporavaju/zaustavljaju/smanjuju opadanje) statusa očuvanja/ekološkog stanja ciljanih

vrsta, staništa, ekosustava ili usluga ekosustava.

Pripremne aktivnosti (npr. planiranje i priprema konkretnih aktivnosti očuvanja) i kupovina

zemljišta/zakup/plaćanja naknade zbrajaju se u navedenih 25 % u mjeri u kojoj su izravno

nužni za izvršenje konkretnih aktivnosti tijekom trajanja projekta.

Praćenje ponovno uvedenih vrsta smatrat će se konkretnim očuvanjem samo ako praćenje

može preusmjeriti tijek aktivnosti ponovnog uvođenja.

U iznimnim okolnostima, preventivne mjere (uključujući praćenje) koje su nužne za otkrivanje

i sprječavanje velikih prijetnji koje bi mogle ozbiljno utjecati na ciljano stanište ili vrstu mogu se

smatrati konkretnim mjerama čak i ako ne unapređuju status očuvanja ciljanog prirodnog ili

poluprirodnog staništa, ekosustava ili divlje vrste tijekom trajanja projekta. Te iznimne

okolnosti smatrat će se ispunjenima ako:

- prijedlog pruži jasan dokaz (npr. zapise o prethodnim događajima, statistiku itd.) da su

vjerojatnost sprječavanja događaja i ozbiljnost njegovih negativnih učinaka na ciljano

prirodno ili poluprirodno stanište, ekosustav ili divlju vrstu visoke;

- su sve potrebne mjere na snazi tijekom trajanja projekta kako bi se osiguralo da su

protumjere protiv negativnog događaja na snazi u slučaju da do njega dođe, kao i da su

temeljito ispitane u odgovarajućim razmjerima;

- korisnik utvrdi i objasni sve negativne učinke preventivnih mjera koje bi mogle utjecati na

prirodna ili poluprirodna staništa, ekosustave ili divlje vrste;

- korisnici budu predani nastavku praćenja i primjene mehanizama i mjera razvijenih za

razdoblje od najmanje tri godine nakon završetka projekta.

Pravna zaštita smatrat će se konkretnim očuvanjem samo ako se potpuno ostvari unutar

trajanja projekta.


Aktivnosti s ciljem utjecaja na ponašanje ključnih dionika (npr. poljoprivrednika, lovaca, ribara,

posjetitelja) radi neizravne koristi za ciljano mjesto/vrstu/staništa mogu se smatrati konkretnim

aktivnostima očuvanja samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) neprikladno ponašanje dionika u pitanju važna je prijetnja ciljanom mjestu/vrsti/staništu;

b) aktivnost za glavni cilj ima promjenu ponašanja određenih skupina dionika na određen način od kojeg će stanište/vrsta imati jasnu i određenu korist;

c) predviđeno je da će se predmetno ponašanje promijeniti tijekom trajanja projekta;

d) akcija je u dovoljnoj mjeri izražena brojčano (broj osoba do kojih će doprijeti; postotak čije će ponašanje biti povoljno promijenjeno tijekom projekta; ako je moguće, procjena povoljnog učinka na ciljanu vrstu/stanište...);

e) projekt izričito prati tu promjenu radi provjere rezultata.

Aktivnosti upravljanja posjetiteljima (npr. ograde, staze) smatrat će se konkretnim aktivnostima

očuvanja samo ako prijedlog može pokazati da posjetitelji već imaju izravan negativan učinak

na status očuvanja ciljanog staništa/vrste.

Iznimke u pogledu zahtjeva za konkretne aktivnosti očuvanja Prijedlozi u kojima se manje od 25 % proračunskih sredstava dodjeljuje konkretnim

aktivnostima očuvanja općenito će se smatrati neprihvatljivima. Međutim, postoje dvije iznimke

ovog pravila za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE:

Projekti uspostave pomorskih mjesta: Projekti za inventare i planiranje uspostave novih pomorskih offshore mjesta mreže Natura 2000 (bilo u priobalju ili u teritorijalnim vodama) ili njihova proširenja ne trebaju uključivati konkretne aktivnosti očuvanja (za definiciju termina „priobalje” („offshore”) u kontekstu offshore mjesta mreže Natura 2000 pogledajte stranicu 7. i odjeljak 2.6. dokumenta „Smjernice za uspostavu mreže Natura 2000 u morskom okolišu” – http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.p df). Svaki takav prijedlog mora, međutim, sadržavati obvezu nadležnog ministarstva/tijela da će se predmetna mjesta uspostaviti kao mjesta mreže Natura 2000 prije završetka projekta, a nadležno tijelo mora biti korisnik projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Uspostava mjesta mora biti tema posebne aktivnosti u projektu, s nadležnim tijelom odgovornim za njegovu provedbu.

Projekti iz članka 11.: Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE za podršku i/ili daljnji razvoj nadzora statusa očuvanja prirodnih staništa i vrsta obuhvaćenih Direktivama o pticama i staništima (u smislu članka 11. Direktive o staništima) ne moraju uključivati konkretne aktivnosti očuvanja. U takvim slučajevima, nadležno tijelo zaduženo za praćenje iz članka 11. mora biti korisnik projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Za prijedloge za rutinsko praćenje ili tek lokalno poboljšanje praćenja neće se smatrati da zadovoljavaju uvjete navedene iznimke.

2.4.2. Opetovane aktivnosti upravljanja mjestom ili vrstama

Opetovana aktivnost upravljanja jest aktivnost koju je potrebno provoditi periodički (najmanje

godišnje) radi održavanja statusa očuvanja vrsta, staništa ili ekosustava.

U skladu s općim pravilom o tekućim aktivnostima (vidi odjeljak 1.6.12.), tekuće opetovane

aktivnosti općenito su neprihvatljive. Na primjer, sve aktivnosti nadzora mjesta, periodičke

košnje ili dugoročne aktivnosti praćenja koje su već trajale prije početka projekta općenito su

neprihvatljive.

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.pdf


Nove opetovane aktivnosti u načelu su prihvatljive za financiranje u sklopu projekata za

područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE. Posebno, opetovane aktivnost s

jasnom pilot i demonstracijskom vrijednošću mogu se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Međutim, projekti kojima se predviđaju opetovane aktivnosti moraju u dovoljnoj mjeri dokazati

dugoročnu održivost i europsku dodanu vrijednost predložene aktivnosti. Podnositelj zahtjeva

stoga se mora izričito obvezati na to da će korisnici projekta nastaviti opetovane aktivnosti

započete i provođene tijekom projekta nakon njegova završetka te objasniti kako će se pri

tome financirati. Izvršavanje te obveze provjerit će se u trenutku završnog plaćanja, kada će

javni naručitelj provjeriti provode li se opetovane aktivnosti još uvijek u potrebnim vremenskim

razmacima te jesu li ispunjeni svi administrativni i proračunski uvjeti da bi se osigurao njihov

nastavak u odgovarajućem trenutku. Ako nema jamstva da će se opetovane aktivnosti

nastaviti nakon završetka projekta, svi će povezani troškovi biti neprihvatljivi.

2.4.3. Vrste aktivnosti

Pri pripremi vašeg prijedloga moraju se jasno razlikovati sljedeće glavno vrste prihvatljivih

aktivnosti:

pripremne aktivnosti (aktivnosti A),

plaćanje u pogledu kupovine zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe

zemljišta

(aktivnosti B),

mjere očuvanja (aktivnosti C),

praćenje i procjena učinka aktivnosti projekta (aktivnosti D),

aktivnosti komunikacije i širenja (aktivnosti E),

upravljanje projektom i napredak projekta (aktivnosti F).

Da bi se smatrale prihvatljivima za financiranje sve aktivnosti moraju ispuniti svaki od sljedećih uvjeta:

potreba za aktivnošću mora biti dobro opravdana u pogledu ciljeva projekta,

i

dugoročna održivost ulaganja mora biti zajamčena.

Pripremne aktivnosti (aktivnosti A)

Opće je načelo da se svim pripremnim aktivnostima moraju izraditi praktične preporuke i/ili

informacije koje se mogu primjenjivati i rabiti bez potrebe za daljnjim pripremama. Nadalje,

kada pripremne aktivnosti iznimno ne dovode do izravne provedbe tijekom projekta, prijedlog

mora sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se pokazalo da je

njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. Većina projekata uključuje

pripremne aktivnosti.

Pripremne aktivnosti:

trebale bi biti jasno povezane s ciljem(vima) projekta,

trebale bi biti znatno kraće od trajanja projekta te završiti puno prije završetka projekta,

ne bi trebale biti istraživačke aktivnosti, osim ako su obuhvaćene iznimkom iz točke 1.6.15. ovog vodiča,

ne bi trebale biti inventari novih ili postojećih mjesta mreže Natura 2000 (osim novih offshore pomorskih mjesta).


Pripremne aktivnosti mogu na primjer uključivati:

pripremne aktivnosti za aktivnosti očuvanja u okviru projekta (tehničko planiranje, postupci pribavljanja dozvola, savjetovanje s dionicima itd.),

izradu nacrta planova za upravljanje mjestima mreže Natura 2000;

izradu nacrta, praćenje i reviziju strateških inicijativa povezanih s ciljevima ili aktivnostima Strategije za bioraznolikost (na transnacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) koje nisu usmjerene na mrežu Natura 2000;

razvoj akcijskih planova očuvanja za vrste/vrste staništa iz Direktiva o pticama i staništima;

razvoj akcijskih planova za invazivne strane vrste, posebno za putove uvođenja i širenja ili razvoj planova nadzora i ranog upozoravanja;

preliminarne studije potrebne za poboljšanje integriteta i povezivosti mreže Natura 2000.

Kada su planovi za upravljanje, akcijski planovi, strategije ili drugi slični planovi izrađeni ili

izmijenjeni u okviru projekta za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE,

moraju pravno stupiti na snagu prije završetka projekta. Stoga u državama članicama gdje

postoji postupak za njihovo pravno donošenje i/ili odobrenje, taj postupak mora biti dovršen

prije završetka projekta, inače će povezani izdatci biti neprihvatljivi. Podnositeljima zahtjeva

stoga se savjetuje da ne uključuju aktivnosti razvoja takvih planova osim ako nisu sigurni da

će oni pravno stupiti na snagu prije završetka projekta. Podnositelj zahtjeva trebao bi uključiti

raspored koji pokazuje kako i kada će razvijeni planovi pravno stupiti na snagu.

Plaćanje u pogledu zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta (aktivnosti B)

To uključuje:

kupovinu zemljišta i povezane troškove (npr. troškove javnog bilježnika, poreze itd.),

dugoročan zakup zemljišta i povezane troškove,

plaćanje jednokratne naknade za uporabu zemljišta i povezane troškove.

(Napomena: Plaćanje kratkoročnog zakupa i/ili naknade može biti prihvatljivo za financiranje

samo ako služi demonstracijskim ili pilot aktivnostima; vidi u nastavku.)

Plaćanja javnim tijelima u pogledu kupovine zemljišta, naknade ili zakupa nisu

prihvatljiva, uz iznimku plaćanja naknade ili kratkoročnog zakupa lokalnim tijelima (tj.

općinama i sl.).

Preporučuje se da lokalna tijela prihod od tih plaćanja ponovno ulože u mjere očuvanja ili

podizanja svijesti javnosti u okviru mreže Natura 2000 ili Strategije za bioraznolikost. Prijedlozi

koji uključuju obvezu predmetnih lokalnih tijela da to učine razmotrit će se za dodjelu više

bodova za dodanu vrijednost EU-a tijekom postupka ocjenjivanja projekata i stoga mogu imati

veće izglede da budu odabrani za sufinanciranje.

a) Kupovina zemljišta

Prihvatljivost svih troškova za kupovinu zemljišta podliježe uvjetima u nastavku. Podnositelj

zahtjeva u svojem se prijedlogu mora dotaknuti svakog od tih uvjeta objasnivši kako se

svaki uvjet ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta.

(i) Kupovina zemljišta mora biti jasno povezana s ciljevima projekta.

(ii) Kupljena zemljišta moraju doprinijeti poboljšanju, održavanju ili obnovi integriteta mreže Natura 2000.


(iii) Kupovina je jedini ili najučinkovitiji način postizanja željenog učinka očuvanja.

(iv) Kupljena zemljišta dugoročno su rezervirana za uporabe koje su u skladu s ciljevima iz članaka 11. Uredbe o programu LIFE putem najprikladnijeg oblika pravne zaštite.

(v) Korisnici moraju osigurati da ugovor o kupoprodaji/javnobilježnički akt i/ili upis u zemljišne knjige uključuje jamstvo toga da je zemljište konačno (bez vremenskog ograničenja) dodijeljeno svrhama očuvanja prirode. Kada postoje obje mogućnosti (ugovor o kupoprodaji i upis u zemljišne knjige), korisnici moraju uporabiti onu mogućnost koja pruža najsnažniju dugoročnu zaštitu. Potrebno je napomenuti da će korisnici najkasnije sa završnim izvješćem morati podnijeti presliku ugovora o kupoprodaji i/ili upisa u zemljišne knjige, uključujući prethodno spomenuto jamstvo. Ne dostave li te dokumente, odgovarajući će se troškovi kupovine zemljišta te povezani troškovi smatrati neprihvatljivima. U zemljama u kojima bi bilo nezakonito uključiti to jamstvo i u zemljišne knjige i u ugovor o kupoprodaji javni naručitelj može prihvatiti jednakovrijedno jamstvo, pod uvjetom da ono pruža istu razinu dugoročne pravne zaštite.

(vi) Zemljište mora kupiti jedan od korisnika projekta koji je dobro uhodana privatna organizacija (npr. NVO za očuvanje prirode ili nešto drugo) ili javno tijelo odgovorno za očuvanje prirode te ono mora ostati u njegovu vlasništvu do završetka projekta.

(vii) Prijedlogom se mora dokazati da svaki korisnik koji će izvršiti kupovinu zemljišta posjeduje potrebne sposobnosti i iskustvo u pogledu kupovine zemljišta za očuvanje prirode te da je planirani cilj realističan s obzirom na vremenski okvir projekta.

(viii) Ako je tijelo zaduženo za kupovinu privatna organizacija, njegovi statuti moraju uključivati odredbu o tome da će se u slučaju njegova prestanka zemljište prenijeti drugoj pravnoj osobi koja prvenstveno djeluje u području očuvanja prirode (npr. drugom NVO-u za očuvanje ili odgovarajućem javnom tijelu).

(ix) U prijedlogu se moraju dostaviti dokazi toga da je kupoprodajna cijena u skladu s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu zemljišta i regije.

(x) Moraju se dostaviti dokazi toga da kupljeno zemljište nije bilo u vlasništvu javnog tijela 24 mjeseca prije datuma podnošenja zahtjeva za projekt.

(xi) Kupljeno zemljište tijekom projekta mora podlijegati posebnoj obnovi i/ili aktivnom upravljanju ili ograničenjima uporabe osim pravnih obveza i postojećih ograničenja koja se ne bi mogla nametati bez kupovine zemljišta. Kupovina zemljišta odličnog statusa očuvanja (tj. kojem nije potrebna obnova ili posebno upravljanje ili ograničenje uporabe) prihvatljiva je samo ako je strateška u odnosu na ciljeve projekta.

b) Plaćanje u pogledu dugoročnog zakupa zemljišta, kupovine prava i jednokratne naknade

Na tu se vrstu plaćanja prema potrebi primjenjuju isti prethodno navedeni uvjeti. Podnositelj

zahtjeva u prijedlogu se mora se dotaknuti svakog od tih uvjeta objasnivši kako se svaki uvjet

ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta. Trajanje zakupa mora biti dovoljno da bi se jamčila

trajnost ulaganja u očuvanje (npr. 20 godina ili duže). Pogledajte i opće uvjete modela ugovora

o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE.

c) Plaćanje u pogledu kratkoročnog zakupa zemljišta ili privremene naknade Plaćanja u pogledu zakupa zemljišta ili naknade ograničenog trajanja, u okviru razdoblja

projekta, bit će prihvatljiva samo ako su nužna za demonstracijske ili pilot aktivnosti

korisne za status očuvanja ciljanih vrsta, staništa ili ekosustava. Potrebno je napomenuti

da će biti potrebno dostaviti primjereno opravdanje troškovne učinkovitosti plaćanja


kratkoročnog zakupa (usklađenost s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu zemljišta i

regije) sa završnim izvješćem projekta.

Aktivnosti očuvanja (aktivnosti C)

Aktivnosti očuvanja moraju biti usmjerene na izravno poboljšavanje (ili

usporavanje/zaustavljanje/smanjenje opadanja) statusa očuvanja/ekološkog stanja ciljane

vrste, staništa, ekosustava ili usluga ekosustava. Njihov učinak mora biti mjerljiv te se mora

pratiti i ocjenjivati tijekom projekta.

Održavanje ulaganja izvršenih tim aktivnostima mora se osigurati dugoročno nakon završetka

projekta. Među ostalim, kada se aktivnosti provode na zemljištu koje ne pripada ni jednom od

korisnika, oni s vlasnikom moraju sklopiti sporazum u kojem se on/ona obvezuje da neće

poduzeti nikakve radnje koje bi narušile ulaganja/obnovu koja se provodi projektom. Taj se

sporazum mora sklopiti na dovoljno dugo razdoblje (poželjno na 20 godina ili više). Sklapanje

tih sporazuma mora se izričito navesti u opisu odgovarajuće(ih) aktivnosti te u odjeljku o

„očekivanim rezultatima”.

U svrhu ovih smjernica aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu razlikuju se od aktivnosti

povezanih s vrstama (koje se ne temelje na mjestu). Aktivnosti temeljene na mjestu jesu

zemljišne aktivnosti izvršene na određenom mjestu, dok aktivnosti koje se ne temelje na

mjestu nemaju veze s određenim mjestom. Ipak, neke aktivnosti očuvanja usmjerene na vrste,

poput ponovnog uvođenja i prijenosa (vidi točku (d) u nastavku) isto tako uključuju elemente

temeljene na mjestu.

a) Aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu na mjestima mreže Natura 2000:

Za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE aktivnosti usmjerene na ptičje

vrste moraju se provoditi unutar područja posebne zaštite (SPA-ova), aktivnosti

usmjerene na staništa ili vrste iz Direktive o staništima moraju se provoditi unutar

predloženih područja od značaja za zajednicu/područja od posebnog značaja za

zajednicu/posebnih područja očuvanja (pSCIs/SCIs/SACs).

U projektima za područje prirode aktivnosti usmjerene na vrste i staništa koje nisu

navedene na službenom standardnom obrascu Natura 2000 nisu prihvatljive.

Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da to pažljivo provjere. Spomenuti standardni obrasci

mogu se vidjeti na adresi http://natura2000.eea.europa.eu/ (napomena: ta javna stranica

obično se ažurira u roku od nekoliko mjeseci nakon što Komisija primi podatke od država

članica, međutim, u nekim slučajevima može proći i do šest mjeseci dok se ne dodaju

najnovije informacije). Kada su vrste/staništa zapravo navedena, ali nisu u standardnom

obrascu, aktivnosti usmjerene na njih na tom mjestu mogu biti prihvaćene samo ako

prijedlog sadržava izjavu o obvezi nadležnog tijela da će ažurirati podatkovni list prije

završetka projekta.

Za projekte za područje prirode programa LIFE, aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu

općenito se provode na području postojećih ustanovljenih mjesta mreže Natura 2000. Projekti

za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE isto tako mogu uključivati aktivnosti na

mjestima mreže Natura 2000.

Za svako ciljano mjesto mreže Natura 2000, podnositelj zahtjeva trebao bi dostaviti opći opis i

(u prilogu) kartu mjesta na kojoj je označeno gdje će se svaka aktivnost provoditi. Područje

projekta bit će čitavo(a) ciljano(a) mjesto(a) mreže Natura 2000 (stoga nije potrebno bliže

http://natura2000.eea.europa.eu/


ograničiti područje projekta unutar mjesta mreže Natura 2000, osim ako za to postoje posebni

razlozi).

Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da provjere da opsezi na njihovim kartama odgovaraju onima na pregledniku EU-a Natura 2000 dostupnom javnosti (http://natura2000.eea.europa.eu).

b) Aktivnosti povezane s mjestom izvan mjesta mreže Natura 2000 za poboljšanje

ekološke povezanosti/povezivosti mreže Natura 2000:

One mogu biti uključene u projekte ako je ispunjen svaki od sljedećih uvjeta:

(i) Dostavljen je dokaz toga da predviđena ulaganja doprinose „poboljšanju

ekološke povezanosti mreže Natura 2000”;

(ii) Dostavljeno je jamstvo dugoročne održivosti tih ulaganja u obliku obveze davanja

tim mjestima najprikladnijeg pravnog ili ugovornog statusa zaštite prije

završetka projekta, tj. u prijedlogu podnositelj zahtjeva mora pružiti detaljne

informacije o predloženom statusu zaštite i objasniti zašto se on smatra dovoljnim

za osiguravanje dugoročne održivosti ulaganja;

(iii) Nacionalna mreža mjesta Natura 2000 smatra se dovoljnom za ciljane vrste/staništa

projekta.

Iznimno, status zaštićenog područja nije nužan za mjesta gdje će se nalaziti infrastruktura

koja djeluje kao migracijski koridor za životinje (npr. ekodukti, prolazi za ribe) koji bi poboljšali

mogućnosti migracije životinja ako je ispunjen svaki od sljedećih uvjeta:

(i) U prijedlogu podnositelj zahtjeva objašnjava kako populacija ciljane vrste već ima

koristi od odgovarajuće uspostave mjesta mreže Natura 2000 na njihovim glavnim

područjima razmnožavanja, hranjenja i/ili odmora;

(ii) U prijedlogu podnositelj zahtjeva dostavlja dokaz da je buduća uporaba i održavanje

infrastrukture podržana odgovarajućim planiranjem uporabe zemljišta na

najmjerodavnijoj upravnoj razini.

c) Druge aktivnosti očuvanja utemeljene na mjestu izvan mreže Natura 2000

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE mogu sadržavati aktivnosti očuvanja utemeljene na mjestu koje nisu povezane s

mrežom Natura 2000. Iznimno, projekti za područje prirode u okviru programa LIFE mogu uključivati aktivnosti za

poboljšanje statusa očuvanja vrsta navedenih u Prilogu IV., ali ne i u Prilogu II. Direktivi o

staništima. Troškovi aktivnosti očuvanja temeljenih na mjestu za očuvanje vrsta iz Priloga IV.

koje nisu navedene u Prilogu II. nisu uvjetovani statusom mjesta mreže Natura 2000 ciljanih

zemljišta. Međutim, mora se pružiti jamstvo održivosti svih takvih ulaganja, u obliku obveze

davanja tim mjestima najprikladnijeg statusa pravne zaštite prije završetka projekta.

Prilikom podnošenja prijedloga, podnositelj zahtjeva mora pružiti detaljne informacije o

predloženom statusu zaštite i objasniti zašto se on smatra dovoljnim za osiguravanje

dugoročne održivosti ulaganja. Kupovina zemljišta u tom kontekstu nije moguća.

http://natura2000.eea.europa.eu/


d) Ponovno uvođenje vrsta i drugo uvođenje u svrhu očuvanja/prijenosa

Konkretne aktivnosti čuvanja za ponovno uvođenje ili prijenos vrsta mogu se smatrati

prihvatljivima za financiranje samo kada prijedlozi projekata ispunjavaju sve uvjete navedene

u nastavku.

Podnositelj zahtjeva u prijedlogu se mora se dotaknuti svakog od tih uvjeta objasnivši

kako se svaki uvjet ispunjava.

U slučaju ponovnog uvođenja i drugih projekata i aktivnosti očuvanja s prijenosom

prijedlogom se mora dokazati da je svaki od navedenih sljedećih uvjeta ispunjen:

(i) aktivnosti su opravdane, očekuje se da imaju kvantitativnu korist očuvanja temeljenu na analizi troškova i koristi i imaju velike izglede za uspjeh prema temeljitoj analizi rizika i izvedivosti;

(ii) vjerojatno je da će ponovno uvedeni/preneseni organizmi biti sposobni nositi se s novim patogenima i stresovima koje susretnu na odredištu i rizik je ponovnog uvođenja patogena u odredište sveden na najmanju razinu;

(iii) alternative ponovnom uvođenju/prijenosu procijenjene su kao manje učinkovite ili neizvedive kao sredstvo postizanja posebnih i jasno definiranih ciljeva očuvanja ponovnog uvođenja/prijenosa;

(iv) cilj su aktivnosti područja gdje su uklonjeni uzroci izumiranja vrste;

(v) uklanjanje jedinki iz njihova sadašnjeg staništa radi ponovnog uvođenja razmatra se jedino ako ne ugrožava populacije u zatočeništvu ili izvorne divlje populacije;

(vi) cilj su aktivnosti područja čija staništa i klima u predvidivoj budućnosti ispunjavaju uvjete potrebne za preživljavanje održive populacije vrste;

(vii) prethodni sporazum između svih uključenih strana (npr. između nadležnog tijela za populaciju davatelja i upravitelja područja ponovnog uvođenja) sklopljen je i dokumentiran;

(viii) cilj su aktivnosti jedino područja gdje je stajalište lokalnog stanovništva prema planiranom ponovnom uvođenju povoljno ili gdje postoji razumno očekivanje da se lokalno prihvaćanje može postići tijekom projekta;

(ix) ili

o organizmi se ponovno uvode samo u područja gdje su se prethodno

pojavljivali

ili o organizmi se namjerno uvode/prenose izvan svojih autohtonih područja kako

bi se

spriječilo izumiranje populacije središnje vrste gdje je zaštita od trenutnih ili vjerojatnih budućih prijetnji u trenutnom opsegu procijenjena kao manje izvediva nego na alternativnim mjestima ili

ponovno uspostavila ekološka funkcija izgubljena izumiranjem kroz uvođenje organizama koji su blizak rođak izumrle vrste, unutar su istog roda i koji pripadaju najbližoj i najsličnijoj dostupnoj populaciji (u smislu genetike, ekologije itd.).

U slučaju takvog uvođenja/prijenosa radi očuvanja mora biti moguće pouzdano procijeniti da ono/on predstavlja malen rizik.

(x) prijedlog mora sadržavati pripremnu fazu, fazu ponovnog uvođenja i fazu praćenja, kao i izlaznu strategiju u slučaju da se prijenos/ponovno uvođenje ne odvija prema planu.

U projektima za područje prirode u okviru programa LIFE, ponovno uvođenje i drugi projekti

očuvanja s ponovnim uvođenjem/prijenosom te aktivnosti izvan postojećih mjesta mreže

Natura 2000 prihvatljivi su samo ako prijedlog ispunjava svaki od sljedećih dodatnih uvjeta:


(xi) uključuje obvezu nadležnog tijela za uspostavu mjesta mreže Natura 2000 radi

određivanja glavnog reproduktivnog područja i područja hranjenja (ponovno)

uvedene/prenesene populacije kao mjesta mreže Natura 2000 prije završetka

projekta (pod uvjetom da su (ponovno) uvođenje/prijenos uspješni);

(xii) osigurava da je nadležno tijelo za uspostavu mjesta mreže Natura 2000 korisnik

projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Posebna aktivnost koju provodi

nadležno tijelo za uspostavu mora biti uključena u prijedlog.

Daljnje smjernice o ponovnom uvođenju i prijenosu radi očuvanja mogu se pronaći u

sljedećem dokumentu:

http://www.issg.org/pdf/publications/RSG_ISSG-Reintroduction-Guidelines-2013.pdf

e) Aktivnosti povezane s vrstama (koje nisu nužno temeljene na mjestu)

i. Aktivnosti očuvanja povezane s vrstama čiji su cilj vrste iz Direktiva o pticama i staništima

To se tiče svih aktivnosti osim aktivnosti temeljenih na mjestu koje su nužne za poboljšanje

statusa očuvanja vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama (Prilog I. ili II. ili migracijske vrste

koje se redovito pojavljuju) ili Direktivom o staništima (Prilog II., IV. ili V.). Takve aktivnosti

trebale bi se jasno razlikovati od onih koje se odnose na zaštitu mjesta i moraju se baviti

značajnim pitanjima očuvanja. U prijedlogu podnositelji zahtjeva moraju detaljno

objasniti planirane aktivnosti očuvanja i nužnost tih aktivnosti u pogledu ciljane(ih)

vrste(a) te pružiti jamstva i obveze da će izvršena ulaganja biti dugoročno održana.

Takvi projekti mogu između ostaloga uključivati:

Aktivnosti povezane s izravnom zaštitom životinjskih vrsta od nenamjernog ili slučajnog ometanja, skupljanja, lovljenja, trovanja ili ubijanja. One se posebno mogu odnositi na široko rasprostranjene ili mobilne vrste za koje uspostava mjesta mreže Natura 2000 i povezano očuvanje i upravljanje mjestima nije dovoljno za osiguravanje povoljnog statusa očuvanja. Na primjer, to se može odnositi na aktivnosti uklanjanja ili izmjene tehničkih uređaja ili infrastruktura poput električnih vodova, ribarske opreme itd.;

Aktivnosti za borbu protiv invazivnih stranih vrsta ili ublažavanja negativnog učinka klimatskih promjena, u mjeri u kojoj od toga ciljane vrste imaju izravne koristi.

ii. Aktivnosti očuvanja ex situ

One se odnose na aktivnosti poput uzgoja u zatočeništvu, banki sjemena itd. i mogu

uključivati održiva ulaganja u infrastrukturu/opremu. Kako bi bilo prihvatljivo i smatralo

se konkretnom aktivnošću očuvanja, očuvanje ex situ mora biti povezano s

ponovnim uvođenjem tijekom projekta. Iznimno, takva ulaganja smatrat će se

prihvatljivima u nedostatku planiranog ponovnog uvođenja ako se pruži jasno opravdanje

kako bi se dokazalo da je očuvanje ex situ trenutno jedina moguća/korisna vrsta aktivnosti

očuvanja za tu ili te vrste.

iii. Druge aktivnosti očuvanja povezane s vrstama usmjerene na vrste koje nisu obuhvaćene

Direktivama o pticama i staništima Takve aktivnosti dopuštene su za projekte za područje

bioraznolikosti u okviru programa LIFE (vidi prethodni odjeljak 2.3.3. o temama

projekata).



Praćenje učinka aktivnosti projekta (aktivnosti D – obvezno)

Za svaki će se projekt morati izvještavati o izlaznim učincima i utjecaju projekta. Prijedlogom

projekta stoga će se morati predvidjeti aktivnosti praćenja koje će olakšati takvo

izvješćivanje uspostavljajući osnove i prateći napredak i rezultate svih aktivnosti koje

doprinose zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, uključujući davanje podrške

mreži Natura 2000 i borbu protiv degradacije ekosustava;

Posebno, aktivnosti očuvanja (aktivnosti C) moraju dovesti do mjerljivog poboljšanja statusa

očuvanja ciljane vrste/staništa ili problema bioraznolikosti na koji je projekt usmjeren.

Praćenje tih učinaka trebalo bi se provoditi tijekom čitavog trajanja projekta i rezultati

praćenja trebali bi se redovito ocjenjivati. U tom pogledu svaki prijedlog projekta koji

uključuje aktivnosti očuvanja mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti praćenja kako bi

se mjerio njihov učinak na ciljanu vrstu/staništa/problem bioraznolikosti.

Nadalje, pilot-projekti/demonstracijski projekti moraju uključivati jasan skup aktivnosti za

ocjenu glavnih rezultata i ishoda projekta, uključujući troškovno učinkovitu mogućnost

primjene u drugim područjima ili prenosivosti aktivnosti i rezultata te mjera poduzetih kako bi

se osigurala stvarna primjena ili prijenos uspješnih pilot/demonstracijskih aktivnosti.

Prijedloge koji ne zadovoljavaju u tim pogledima neće se smatrati pilot/demonstracijskim

prijedlozima.

Praćenje učinka projekta trebao bi timu za upravljanje projektom omogućiti da potvrdi

dostatnost razvijenih sredstava za rješavanje određenih problema i prijetnji ili da ih dovede u

pitanje i razvije nova sredstva za provedbu tijekom trajanja projekta ako je moguće. Na kraju

projekta, korisnici bi trebali moći brojčano izraziti ostvareni napredak, u smislu učinka na

ciljane vrste/staništa ili na ciljani problem bioraznolikosti.

Za svaki će se projekt morati izvješćivati o ishodu i učinku projekta uzimajući u obzir

pokazatelje uspješnosti programa LIFE (vidi daljnje upute u odjeljku 3.3.3.). Ti će

pokazatelji doprinijeti ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa LIFE.

Svi izmjereni pokazatelji trebali bi biti dosljedni s problemom očuvanja ili bioraznolikosti na koji je projekt usmjeren i vrstom aktivnosti planiranih tijekom projekta. Početna situacija od koje projekt počinje treba biti procijenjena te bi se redovito trebao ocjenjivati napredak u odnosu na nju.

Svaki prijedlog koji sadržava konkretne aktivnosti očuvanja također mora sadržavati dvije

zasebne aktivnosti usmjerene na ocjenu socioekonomskog učinka aktivnosti projekta na

lokalno gospodarstvo i stanovništvo te ocjenu učinka projekta na funkcije ekosustava. Te

procjene treba dostaviti sa završnim izvješćem. Primjeri ocjena su: izravan ili neizravan rast

zaposlenosti, poboljšanje drugih aktivnosti (npr. ekoturizma) s ciljem razvoja dodatnih izvora

prihoda, neutralizacija društvene i ekonomske izolacije, podizanje profila područja/regije, što

dovodi do povećanja održivosti lokalne zajednice (posebno u ruralnim područjima). Idealno,

troškovne koristi predloženih rješenja trebalo bi ocijeniti i proširiti na kraju projekta kako bi

drugi dionici sa sličnom svrhom, u sličnom kontekstu, mogli pronaći rješenja provedena

drugdje koja su gospodarski zanimljiva i kako bi bili potaknuti da ih primjene u drugim

područjima.

Jasno bi trebalo ocijeniti izravnu povezanost mjera projekta i ključnih usluga ekosustava koje

se pružaju, poput sekvestracije ugljika, pročišćavanja vode, oprašivanja itd. Potrebno je u što

većoj mjeri u ekonomskom pogledu (u pogledu novca ili ako to nije moguće, potrebno je


napraviti kvalitativnu procjenu) ocijeniti učinak aktivnosti projekta usmjerenih na obnovu

multifunkcionalnih ekosustava kao što su rijeke, poplavna područja, šume, tresetišta ili cretovi.

Sve bi to trebalo u što većoj mjeri biti usklađeno s metodologijom kartiranja i procjene

ekosustava i njihovih usluga (eng. Mapping and Assessing Ecosystems and their Services –

MAES) dogovorenom na europskoj razini u okviru aktivnosti 5. Strategije za bioraznolikost.


Aktivnosti komunikacije i širenja (aktivnosti E – obvezno)

Uzmite u obzir da su određeni isporučivi proizvodi komunikacije obvezni za projekte najbolje

prakse te demonstracijske projekte i pilot-projekte (web-mjesto projekta, oglasne ploče,

uporaba logotipa programa LIFE/mreže Natura 2000 itd.) i stoga bi trebale biti jasno

predviđene u prijedlogu kao izlazni učinci aktivnosti E.

Projekt najbolje prakse mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti komunikacije i širenja

informacija. One obično uključuju:

aktivnosti informiranja opće javnosti i dionika s ciljem olakšavanja provedbe projekta;

aktivnosti podizanja svijesti javnosti i širenja usmjerene na oglašavanje projekta i njegovih rezultata u općoj javnosti te među drugim dionicima koji bi mogli imati koristi od iskustva projekta,

aktivnosti podizanja svijesti o mreži Natura 2000 (obvezne za projekte koji se provode na mjestima mreže Natura 2000).

Uključuje li prijedlog razvoj općih smjernica za uspostavu planova za upravljanje

mjestima/vrstama staništima/vrstama u okviru mreže Natura 2000 ili smjernice za praktično

upravljanje njima, mora dokazati potrebu za takvim smjernicama i to da drugdje ne postoje

takve smjernice, a mora utvrditi i ciljanu „publiku” te kako će joj se raspodijeliti te smjernice.

Uključuje li prijedlog izgradnju infrastrukture malih razmjera za posjetitelje, to u proračunu

prijedloga ne smije premašivati 10 % proračunskih sredstava dodijeljenih konkretnim

aktivnostima te mora biti dobro opravdano i troškovno učinkovito ili će se ukloniti iz prijedloga

u fazi revizije.

Osim toga, projekti moraju uključivati aktivnosti, osim širenja i umrežavanja, koje su usmjerene

na primjenu u drugim područjima i prenošenje metoda/tehnika primijenjenih u projektu u

druge regije, zemlje ili kontekste.

Posebno, pilot ili demonstracijski prijedlozi moraju sadržavati znatnu skupinu aktivnosti

za ocjenjivanje i primjenu rezultata projekta u drugim područjima kako bi se ostvareni

rezultati aktivno prenosili dionicima koji bi mogli primijeniti metode/rješenja/stečena znanja

projekta. Prijedlozi koji u tom smislu nisu dostatni neće biti smatrani pilot/demonstracijskim

prijedlozima. Još je jedan ključni, no različiti element aktivno umrežavanje i aktivno širenje

informacija drugim dionicima koji bi mogli primijeniti rezultate.

Pilot-projekti i demonstracijski projekti stoga bi obično trebali sadržavati tri različite vrste aktivnosti:

aktivnosti informiranja i podizanja svijesti opće javnosti i dionika u pogledu projekta. Te aktivnosti općenito bi trebale početi rano tijekom projekta.

više tehničke aktivnosti širenja usmjerene na prenošenje rezultata i stečenog znanja onim dionicima koji bi mogli imati koristi od iskustva projekta te sami provoditi aktivnosti predstavljene projektom. Te bi aktivnosti općenito trebale započeti samo kad



se ocijeni metoda/tehnika koja se testira. Trebale bi trajati dovoljno dugo da bi se rezultati i stečena saznanja temeljito proširili prije završetka projekta.

Strategija za primjenu u drugim područjima koja uključuje zadatke umnožavanja učinaka projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja tijekom ili nakon projekta. To premašuje širenje i umrežavanje te uključuje pripremu temelja za primjenu tehnika, metoda ili strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi na drugim mjestima. Sljedeće aktivnosti mogu se smatrati primjerima toga kako osigurati mogućnost primjene ili prenosivosti aktivnosti projekta:

1. Razrada analize načina na koji bi se predloženo rješenje ili metoda mogli primijeniti u drugim zemljopisnim područjima, na drugim staništima ili na drugim vrstama i koja izravno uključuje predmetne dionike.

2. Priprema poslovnih slučajeva kako bi predloženo rješenje moglo biti lakše prihvaćeno drugdje.

3. Određivanje i aktivno uključivanje posebnih i dobro ciljanih subjekata zainteresiranih za umnožavanje predloženog rješenja/metode, te suradnja s njima.

Raspon je mogućih aktivnosti za obje vrste aktivnosti komunikacije velik (medijski poslovi,

organizacija događanja za lokalnu zajednicu, poučavanje u školama, seminari, radionice,

brošure, letci, bilteni, DVD-i, tehničke publikacije itd.), a predložene bi aktivnosti trebale činiti

usklađen paket.

Svakom se aktivnošću mora jasno utvrditi i opravdati njezina ciljana publika i trebalo bi se

očekivati da ima znatan učinak. Da bi bile učinkovite, te bi aktivnosti općenito trebale započeti

rano u projektu.

Organizacija velikih i skupih znanstvenih skupova ili financiranje infrastruktura velikih razmjera

nije prihvatljivo.

Svaki prijedlog mora uključivati aktivnost naziva „Umrežavanje s drugim projektima u okviru programa LIFE i/ili izvan njega”. To mora uključivati posjete, sastanke, razmjenu informacija i/ili druge slične aktivnosti umrežavanja s odgovarajućim brojem drugih primjerenih projekata u okviru programa LIFE (tekućih ili završenih). To može uključivati i slične razmjene s drugim projektima izvan programa LIFE i/ili sudjelovanje u platformama za informacije povezanim s ciljevima projekta (uključujući na međunarodnoj razini kada je to opravdano). Vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE za sve podatke o zahtjevima u pogledu komunikacije i širenja. Web-mjesto programa LIFE http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm također sadržava detaljne savjete o aktivnostima komunikacije i širenja, posebno prioritetno područje prirode programa LIFE: Komuniciranje s dionicima i općom javnošću – primjeri najbolje prakse iz mreže Natura 2000 i smjernice o tome kako oblikovati web-mjesto za program LIFE.

Upravljanje projektom (aktivnosti F – obvezno)

Svaki prijedlog projekta mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti upravljanja projektom i

kontrole kvalitete projekta. To obično uključuje barem sve sljedeće aktivnosti i povezane

troškove:

Aktivnosti upravljanja projektom koje poduzimaju korisnici radi upravljanja projektom (upravni, tehnički i financijski aspekti), praćenje njegova napretka i ispunjavanje obveza izvješćivanja u okviru programa LIFE. Tehničko upravljanje projektom može se djelomično eksternalizirati, pod uvjetom da korisnik koordinator zadrži potpuno svakodnevnu kontrolu nad projektom. U prijedlogu bi se trebalo jasno opisati kako će se takva kontrola jamčiti. Struktura osoblja za upravljanje projektom mora biti jasno prikazana (uključujući organigram i podatke o odgovornostima svake uključene osobe i

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm


http://ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/natcommunicat_lr.pdf




http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/resources/documents/website.pdf


organizacije). Toplo se preporučuje da osoblje za upravljanje projektom ima prethodno iskustvo u upravljaju projektima. Toplo se preporučuje da voditelj projekta bude zaposlen na puno radno vrijeme. Ako koordinator ili voditelj projekta osim toga izravno doprinosi provedbi određenih aktivnosti, prikladan dio troškova njegove/njezine plaće trebao bi se pripisati procijenjenim troškovima tih aktivnosti.

Osposobljavanje, radionice i sastanci za osoblje korisnikâ projekta kada je to potrebno za ostvarivanje ciljeva projekta.

Obvezna aktivnost: svaki prijedlog mora uključivati aktivnost objedinjavanja podataka potrebnih za dovršenje tablica pokazatelja (kvantitativnih i kvalitativnih) koje se moraju podnijeti s izvješćem o napretku, izvješćem na sredini razdoblja i završnim izvješćem. Ti će pokazatelji doprinijeti ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa LIFE s obzirom na opće ciljeve programa LIFE u skladu s Uredbom i višegodišnjim programom rada za 2014. – 2017.


3. Obrasci zahtjeva

3.1. Struktura

Prijedlozi su u sustavu27 strukturirani na sljedeći način:

Administrativni obrasci (obrasci A)

- Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

- Obrazac A2 – Korisnik koordinator

- Obrazac A3 – Izjava korisnika koordinatora

- Obrazac A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika

- Obrazac A5 – Pridruženi korisnik

- Obrazac A6 – Sufinancijeri

- Obrazac A7 – Drugi prijedlozi podneseni za financiranje Europske unije

- Obrazac A8 – Izjava o podršci

Opći pregled projekta (obrasci B)

- Obrazac B1 – Sažeti opisa projekta

- Obrazac B2a – Opći opis ciljanog(ih) područja/mjesta projekta

- Obrazac B2b – Karte općeg položaja područja projekta

- Obrazac B2c – Opis ciljane vrste/staništa/problema bioraznolikosti projekta

- Obrazac B2d – Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti i prethodni napori

usmjereni na očuvanje

- Obrazac B3

- Obrazac B4 – Uključeni dionici i ciljana publika projekta

- Obrazac B5 – Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i

strategijom ublažavanja

- Obrazac B6 – Nastavak/vrednovanje i dugoročna održivost rezultata projekta

nakon završetka projekta

27 Pogledajte Prilog 3. o uputama kako izraditi prijedlog na mreži uporabom alata eProposal.


Detaljne aktivnosti (obrasci C)

- Obrazac C0 – Popis predloženih aktivnosti

- Obrazac C1

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova B. Plaćanje u pogledu kupovine zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za

prava uporabe zemljišta C. Aktivnosti očuvanja D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno) E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno) F. Upravljanje projektom (obvezno)

- Obrazac C2 – Raspored izvješćivanja

Financijski obrasci zahtjeva

- Obrazac F1 – Izravni troškovi osoblja

- Obrazac F2 – Putni troškovi i troškovi boravka

- Obrazac F3 – Troškovi vanjske pomoći

- Obrazac F4.a – Troškovi infrastrukture

- Obrazac F4.b – Troškovi opreme

- Obrazac F4.c – Troškovi prototipa

- Obrazac F5.a – Kupovina zemljišta

- Obrazac F5.b – Zakup zemljišta

- Obrazac F5.c – Plaćanja jednokratne naknade

- Obrazac F6 – Troškovi potrošne robe

- Obrazac F7 – Ostali troškovi

- Obrazac F8 – Režijski troškovi

- Obrazac FC – Financijski doprinosi

Pogledajte odjeljke 3.3 i 3.4 za podatke o tehničkim i financijskim obrascima zahtjeva.


3.2. Opća pravila

- Preporučuje se uporaba preglednika Firefox i/ili Internet Explorer 11.

- Za unos podataka u prijedlog koristite način rada „Edit” („Uređivanje”); način „View” („Pogled”) isto je tako dostupan i možete se prebacivati iz jednog načina rada na drugi u bilo kojem trenutku tijekom pripreme prijedloga;

- Informacije možete unositi izravno u okvire ili ih kopirati i zalijepiti u jednostavnom tekstualnom formatu; uzmite u obzir da iz sigurnosnih razloga tekst koji je kopiran i zalijepljen iz dokumenta programa Word ili s html stranice možda neće biti u potpunosti prihvaćen. Stoga su jednostavni alati za uređivanje teksta poput programa Notepad prikladniji za predmetnu svrhu,

- Prije prebacivanja na drugi obrazac uvijek kliknite gumb „Save” („Spremi”);

- U sva je polja dopušteno unijeti ograničen broj znakova; ta su ograničenja jasno prikazana. Uzmite u obzir da se zbog osiguranja da se uneseni tekst u velikim tekstnim poljima može ispisati u pdf izvatka može koristiti samo sljedeće formatiranje: podebljavanje, kurziv i podcrtavanje. Samo će se jednostavni popisi (jednostavna nabrajanja 1, 2, 3, A, B, C itd. ili popisi s grafičkim oznakama) prikazati ispravno. Ako trebate umetnuti tablice, nemojte to činiti u tekstnim poljima: koristite se funkcijom „Add picture(s)” („Dodaj sliku(e)”) dostupnu na kraju većine obrazaca;

- Polja označena crvenom zvjezdicom * odnose se na obvezne informacije i moraju se ispuniti; pri potvrdi prijedloga prikazat će se poruke o pogreškama ako su obvezna polja prazna;

- Podatci između različitih tehničkih i financijskih obrazaca suštinski su povezani, zato će se u načelu informacije koje se jedanput unesu ručno zatim automatski prenijeti na druge povezane obrasce u zahtjevu;

- Onemogućena polja ne mogu se ručno popuniti jer se te informacije izdvajaju i/ili izračunavaju automatski iz drugih obrazaca;

- Moći ćete umetati objekte (poput karata, grafikona, tablica, fotografija) u određene obrasce gdje se pojavljuju naslovi „Maps” („Karte”), „Pictures” („Slike”) ili „Declaration” („Izjava”); smijete rabiti samo formate png, jpg, tif, gif i bmp; najveća je dopuštena veličina 2 MB;

- Sve datume unesite u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara gdje je dostupna;

- U bilo kojoj fazi možete pregledati svoj prijedlog kao pdf dokument klikom na „Request pdf” („Zatraži pdf”) koji je dostupan u odjeljcima alata eProposal „Proposal exports” („Izvozi prijedloga”) i „Attachments” („Prilozi”). Kad se pdf verzija vašeg prijedloga izradi, dobit ćete poruku e-pošte koja će vam omogućiti da je odmah preuzmete ili da to učinite u odjeljcima „Proposal exports” („Izvozi prijedloga”) i „Attachments” („Prilozi”) alata eProposal (nemojte zaboraviti osvježiti stranicu pritiskom tipke F5 na tipkovnici),

- Možete izdvojiti sadržaj prijedloga kako biste radili izvan mreže: obrasce B i C u dokument programa Word koji se može uređivati klikom na

gumb „Download working copy” („Preuzmi radnu verziju”) dostupne u odjeljku „Proposal exports” („Izvozi prijedloga”);

financijske obrasce i izvješća u dokument u Excelu koji se može uređivati klikom na gumb „Financial data export” („Izvoz financijskih podataka”) dostupan u odjeljcima „Proposal exports” („Izvozi prijedloga”) i „Attachments” („Prilozi”)

Uzmite u obzir da su to samo radni dokumenti za pripremu unosa u obrasce i polja alata eProposal. Nije moguće automatski prenijeti tekst iz programa Word ili podatke iz programa Excel natrag u eProposal.


- Sav sadržaj prijedloga može se uređivati/pregledavati s pomoću izbornika „Proposal” („Prijedlog”) dostupnog na vrhu zaslona:


3.3. Tehnički obrasci zahtjeva

Tehnički dio datoteke za podnošenje zahtjeva za područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE sastoji se od tri dijela (A, B i C). Ako nemate posebnih informacija za unos u određene dijelove obveznih obrazaca (npr. za

„prethodni napori usmjereni na očuvanje”), navedite „nije primjenjivo” ili „nema” ili „nema

odgovarajućih informacija”” ili slično. U obveznim obrascima nemojte ostavljati prazne dijelove.

3.3.1. Administrativni obrasci (obrasci A)

Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

Naziv projekta (najviše 120 znakova): Trebao bi sadržavati ključne elemente i cilj projekta, poput naziva mjesta i/ili naziva glavne ciljane vrste/vrste staništa ili problema bioraznolikosti. Potrebno je napomenuti da javni naručitelj može zatražiti da promijenite naziv kako bi bio jasniji. Naziv projekta mora biti na engleskom, čak i ako se sam prijedlog podnosi na drugom jeziku.

Pokrata projekta (najviše 25 znakova): Pokrata mora sadržavati riječ „LIFE”, npr. „LIFE pčele u gradovima”. Nakon što se prijedlog izradi u sustavu eProposal, svi tehnički i financijski obrasci te obrasci za izvješćivanje nosit će tu pokratu (npr. „Prijedlozi/LIFE pčele u gradovima/Tehnički obrasci/A1 – Opće informacije o projektu”).

Prioritetno područje programa LIFE: Odaberite prioritetno područje iz padajućeg izbornika.

Podnositelji zahtjeva moraju navesti podnose li projekt pod sektorom prirode ili sektorom

bioraznolikosti.

Očekivani datum početka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara. Najraniji je mogući datum početka 1. srpnja 2017. Datum bi početka trebao biti realističan. Potrebno je napomenuti da troškovi sudjelovanja u početnom sastanku za sve nove projekte možda neće biti prihvatljivi ako odaberete kasni datum.

Očekivani datum završetka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara.

Jezik prijedloga: Odaberite jezik iz padajućeg izbornika. Javni naručitelj svejedno toplo preporučuje da podnositelji zahtjeva popune tehnički dio te posebno financijske dijelove prijedloga na engleskom jeziku.

Kliknite na gumb „Next” („Sljedeće”) i popunite obrazac A2 (vidi u nastavku).

Imajte na umu da ćete nakon izrade prijedloga (vidi u nastavku, obrazac A2) u obrazac A1 morati upisati sljedeće informacije: Projekt će se provesti u sljedećoj(im) državi(ama) članici(ama)/regiji(ama) ili drugim zemljama: - prema početnim postavkama alat eProposal odabire državu članicu u kojoj je podnositelj

zahtjeva pravno registriran (prema obrascu A2). To možete promijeniti gumbima „Delete” („Izbriši”) i „Add” („Dodaj”);

- da biste dodali regiju, odaberite državu članicu, zatim regiju i kliknite na gumb „Add” („Dodaj”); mora biti odabrana najmanje jedna regija.

Ako se projektne aktivnosti provode izvan EU-a, odaberite zemlju iz padajućeg popisa.


Obrazac A2 – Korisnik koordinator

Skraćeni naziv (najviše 10 znakova): Korisnik će se na svim tehničkim obrascima,

financijskim obrascima i izvješćima označavati svojim skraćenim nazivom.

Adresa e-pošte: Javni naručitelj koristit će se tom adresom e-pošte kao jedinom kontaktnom

točkom za svu korespondenciju s podnositeljem zahtjeva tijekom postupka ocjenjivanja (vidi

Prilog 3. „Alat eProposal”, korak 3. „Komunikacija poslije podnošenja zahtjeva”).

Pravni naziv (najviše 200 znakova): Navedite puni naziv pod kojim je korisnik službeno

registriran.

Pravni status: Odaberite jednu od sljedeće tri mogućnosti: javno tijelo, privatno komercijalno

ili privatno nekomercijalno (uključujući NVO-e). Označite odgovarajuću kućicu. Dodatne

smjernice o tome kako razlikovati privatne od javnih subjekata može se pronaći u

odjeljku 1.6.2. ovog dokumenta. Označite kućicu „Is your company a SME?” („Je li vaše

poduzeće malo ili srednje poduzeće (MSP)?”) Ako ste MSP, ispunite polje „Number of

employees” („Broj zaposlenih”).

Broja obveznika PDV-a (PDV broj): Ako je primjenjivo, navedite PDV broj subjekta. Povrat PDV-a: Potrebno je napomenuti to da je PDV koji se ne može odbiti prihvatljiv trošak,

osim za one aktivnosti koje odgovaraju konceptu suverene ovlasti koju izvršavaju države

članice.

Ako vaša organizacija nije u mogućnosti dobiti povrat plaćenog PDV-a (za javne subjekte može se odnositi samo na PDV povezan s aktivnostima koje ne odgovaraju konceptu suverene ovlasti), možete odlučiti uključiti povrat PDV-a u svoje troškove navedene u predmetnom prijedlogu. U tom slučaju označite kućicu „YES” („DA”), a u suprotnome označite kućicu „NO” („NE”).

Broj pravne registracije: Ako je primjenjivo, navedite broj nacionalne pravne registracije ili

šifru subjekta iz odgovarajućeg trgovačkog registra (npr. registra gospodarske komore),

poslovnog registra ili slično.

Datum registracije: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara.

Broj PIC (nije obvezno): PIC (identifikacijska šifra sudionika) jedinstvena je

devetoznamenkasta šifra koja se koristi za identifikaciju pravnih subjekata projekata koji se

financiraju u okviru više programa EU-a (npr. Sedmog okvirnog programa, Obzora 2020 itd.).

Ako vaša organizacija već jest registrirana, upišite svoj broj PIC.

Pravna adresa: Unesite naziv i broj ulice, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj. Država članica: Odaberite odgovarajuću državu članicu iz padajućeg izbornika.


Podatci o osobi za kontakt: Unesite ime, prezime, ulicu i broj, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj (ako su isti kao oni pravne adrese, možete ih izravno kopirati).

Telefon/telefaks: Navedite podatke osobe za kontakt. Titula: Titula koje se obično upotrebljava u korespondenciji s osobom zaduženom za

koordinaciju prijedloga.

Funkcija: Navedite funkciju osobe zadužene za koordinaciju prijedloga. Primjer: glavni

direktor, voditelj projekta itd.

Naziv odjela/službe: Naziv odjela i/ili službe subjekta koja koordinira prijedlog i u kojoj osoba

za kontakt radi. Podatci o adresi navedeni u sljedećim poljima moraju se odnositi na

odjel/službu, a ne pravnu adresu subjekta.

Web-mjesto (najviše 250 znakova): Navedite službeno web-mjesto korisnika. Kratak opis aktivnosti korisnika (najviše 2 000 znakova): Opišite subjekt, njegov pravni

status, njegove aktivnosti i sposobnosti u pogledu očuvanja prirode/bioraznolikosti, posebno u

pogledu predloženih aktivnosti. Navedeni opis trebao bi javnom naručitelju omogućiti da

ocijeni tehničku pouzdanost korisnika koordinatora, tj. posjeduje li on potrebno iskustvo i

stručna znanja za uspješnu provedbu predloženog projekta.

Ako predlažete uključivanje povezanih subjekata u svoj prijedlog, nabrojite ih ovdje i jasno

navedite njihov pravni naziv, broj PIC (ako je dostupan) te pravni status i adresu. U zasebnom

dokumentu koji također treba učitati kao prilog u alat eProposal („Affiliates_ACRONYM

beneficiary” – „Povezano društvo_POKRATA korisnik”) objasnite kako povezani subjekti

ispunjavaju uvjete opisane prethodno u odjeljku 1.6.2.

Za privatne nekomercijalne subjekte navedite ključne elemente koji dokazuju da se subjekt

prepoznaje kao takav.

Kliknite na gumb „Save” („Spremi”) dostupan na dnu obrasca.

Vaš prijedlog projekta sada je izrađen u sustavu eProposal, a pokrata projekta

automatski se prikazuje na svim zaslonima i obrascima cijelog prijedloga.

Obrazac A3 – Izjava korisnika koordinatora

Predmetni je obrazac dostupan na kraju obrasca A2 pod naslovom „A3 – Izjava korisnika

koordinatora”.

Neke od informacija sadržane u tom obrascu (naziv korisnika, doprinos, aktivnosti u koje je

korisnik uključen i ukupni trošak) automatski će se dohvatiti iz podataka unesenih u druge

obrasce prijedloga.

Kliknite na gumb „Generate declaration” („Generiraj izjavu”) i ručno ispunite sljedeća polja:

„At….on….”: („U….dana….”:) Navedite mjesto i datum potpisa.

„Signature” („Potpis”): Taj se obrazac mora potpisati.

„Name(s) and status of signatory”: („Ime(na) i status potpisnika”:) Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.


Važno: Prije ispunjavanja predmetnog obrasca provjerite da korisnik nije obuhvaćen nijednom od

situacija navedenih u članku 106. stavku 1. i članku 107. Financijske uredbe br. 966/2012 od

25. listopada 2012. (SL L 298 od 26. 10. 2012.), poveznica:


i da korisnik ispunjava sve odgovarajuće kriterije prihvatljivosti, kako je utvrđeno u

višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017. i pozivu na

podnošenje prijedloga za program LIFE, uključujući predmetne Smjernice za podnositelje

zahtjeva

U svrhu točnosti, pobrinite se da je predmetni obrazac generiran, potpisan i da je na njega stavljen datum nakon što ste unijeli sve tehničke i financijske podatke u svoj zahtjev. Kad je obrazac popunjen, skenirajte ga kao slikovnu datoteku (ne kao .pdf datoteku,

pogledajte prihvatljive formate pod točkom 3.2 Općih pravila), a zatim ga učitajte s pomoću

gumba „Upload declaration” („Učitaj izjavu”).

Obrazac A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika

Predmetni obrazac dostupan je na kraju obrasca A5 (vidi u nastavku) pod naslovom „A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika”; kliknite na „Generiraj izjavu” („Generate declaration”). Za ispunjavanje ovog obrasca pogledajte i upute za obrazac A3. Morate ručno ispuniti sljedeća polja:

Ime i prezime pravnog zastupnika budućeg pridruženog korisnika koji potpisuje obrazac.

Ime i prezime pravnog zastupnika budućeg korisnika koordinatora projekta.

„At….on….”: („U….dana….”:) Navedite mjesto i datum potpisa.

„Signature” („Potpis”): Taj se obrazac mora potpisati.

„Name(s) and status of signatory”: („Ime(na) i status potpisnika”:) Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.

Obrazac A5 – Pridruženi korisnik

Kliknite na gumb „Create Associated Beneficiary” („Stvori pridruženog korisnika”): unesite sve

potrebne informacije i kliknite na gumb „Save” („Spremi”). Pridruženi korisnik zatim se

pojavljuje na popisu pridruženih korisnika.

Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte upute za obrazac A2. Ako pridruženi korisnik nije pravno registriran u EU-u, odaberite zemlju iz padajućeg popisa.



Obrazac A6 – Sufinancijeri

Ako će sufinancijer doprinijeti projektu, kliknite na gumb „Add Co-financier” („Dodaj

sufinancijera”): unesite sve potrebne informacije i kliknite na gumb „Save” („Spremi”).

Sufinancijer se zatim pojavljuje na popisu sufinancijera.

Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte i upute za prethodni obrazac A3. Imajte na umu da se doprinos sufinancijera mora upisati u obrazac FC (vidi u nastavku). Status financijske obveze: navedite „Confirmed” („potvrđena”) ili „To be confirmed”(„treba se

potvrditi”). U slučaju statusa „treba se potvrditi”, to se mora objasniti. Potrebno je napomenuti

da ćete u kasnijoj fazi postupka odabira morati dostaviti obrazac A6 sa statusom „potvrđena”.

Kad je obrazac popunjen, skenirajte ga kao slikovnu datoteku (ne kao .pdf datoteku,

pogledajte prihvatljive formate pod odjeljkom 3.2. Općih pravila), a zatim ga učitajte s pomoću

gumba „Upload declaration” („Učitaj izjavu”).

Važna napomena: Korisnik koordinator/pridruženi korisnik u prijedlogu bi trebao imati samo

ulogu korisnika koordinatora/pridruženog korisnika, ne i sufinancijera. U slučaju da korisnik

koordinator/pridruženi korisnik želi financijski doprinijeti projektu neto iznosom, svejedno bi

trebao podnijeti samo obrasce A2/A3 ili A4/A5 u kojima njegov financijski doprinos može biti

viši od njegovih predviđenih troškova.

Obrazac A7 – Drugi prijedlozi podneseni za financiranje Europske unije

Ako ponovno podnosite prijedlog, označite kućicu „Has this proposal been submitted before?”

(„Je li ovaj prijedlog već podnesen?”). Navedite referentnu oznaku i pokratu prijašnjeg

prijedloga. Na primjer: „LIFE11 BIO/zemlja/001040 POKRATA”.

Podnositelji zahtjeva ne bi trebali podcijeniti važnost predmetnog obrasca: Jasni i

potpuni odgovori moraju se navesti za svako pitanje (najviše 5 000 znakova za svako pitanje).

Korisnici moraju obavijestiti javnog naručitelja o svakom povezanom financiranju dobivenom iz

proračuna EU-a, kao i o bilo kakvom povezanom tekućem zahtjevu za financiranje iz

proračuna EU-a. Korisnici isto tako moraju provjeriti da trenutačno ne primaju bespovratna

sredstva za poslovanje iz programa LIFE (ili drugih programa EU-a) što bi dovelo do

dvostrukog financiranja.

U slučaju da se to ne navede u odgovarajućem obrascu, prijedlog se može odbiti. Ako podnositelj zahtjeva predlaže nastavak prethodnog projekta u okviru programa LIFE,

treba jasno opisati u predmetnom obrascu zašto je nužna dodatna faza projekta i kako će to

dopuniti rezultate postignute prethodnim projektom uz osiguranje da neće doći do dvostrukog

financiranja.

Projektima u okviru programa LIFE ne bi se trebale financirati aktivnosti koje će se bolje

financirati drugim programima financiranja EU-a (vidi odjeljak 1.6.16.). Stoga podnositelji

zahtjeva moraju pažljivo potvrditi taj aspekt i navesti što je više moguće informacija u

svojim odgovorima. Trebalo bi se dostaviti (u mjeri u kojoj je to moguće i prikladno) popratne

dokumente (npr. izvatke iz tekstova odgovarajućih programa). Obratite pozornost na točku 1.

izjave u obrascu A3 koju morate potpisati; od nacionalnih se tijela može zatražiti da preispitaju

tu izjavu.


Obrazac A8 – Izjave o podršci

Prijedlozi projekata često sadržavaju aktivnosti za koje korisnik koordinator i pridruženi

korisnici nemaju ovlasti poduzeti potrebne odluke za osiguravanje njihova uspješnog

izvršenja. Tipični su primjeri aktivnosti poput odobrenja plana za upravljanje, uspostave ili

izmjene mjesta mreže Natura 2000 ili jednostavnog rada na zemljištu koja je dijelom ili u

potpunosti pod nadležnošću treće strane. Za te prijedloge od ključne je važnosti da nadležno

tijelo službeno izrazi svoju podršku i obvezu prema prijedlogu. Izbor javnog tijela koje bi

trebalo popuniti i potpisati obrazac A8 ovisi o nacionalnom/lokalnom upravnom kontekstu.

Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da pažljivo ocijene potrebu za takvom podrškom.

Prijedlozi koji sadržavaju aktivnosti koje zahtijevaju takvu vrstu podrške za koje nije popunjen i

potpisan odgovarajući obrazac A8 vjerojatno će dobiti malen broj bodova tijekom faze dodjele

postupka odabira.

Za projekte koji se provode u više od jedne zemlje, predmetni obrazac (ako se smatra

potrebnim, vidi prethodni stavak), mora popuniti relevantno nadležno tijelo za očuvanje

prirode/bioraznolikosti svih zemalja koje sudjeluju. U tom slučaju, svako tijelo mora popuniti

po jedan obrazac.

Naziv i pravni status, puna adresa, broj telefona, broj telefaksa, adresa e-pošte i osoba za kontakt (ime i funkcija) svakog tijela mora biti navedena u obrascu. Predmetno tijelo trebalo bi navesti podržava li taj projekt te zašto i kako to čini. Podrška ili

nedostatak podrške tijela projektu ne bi trebao biti dvosmislen. Tijelo bi posebno trebalo

naznačiti čine li predložene aktivnosti dio programa koji je sastavilo/odobrilo nadležno tijelo.

Trebalo bi opisati razloge zašto tijelo pruža svoju podršku. Ako bi nadležno tijelo trebalo imati

aktivnu ulogu u nekim aspektima provedbe projekta (kao npr. putem davanja dozvole,

odobravanja pripremljenog plana za upravljanje itd.), to bi isto tako trebalo detaljno izložiti.

Nadležna tijela koja nisu izravno uključena kao korisnici projekta ne trebaju popuniti obrazac

A8.

Ako prijedlog sadržava aktivnosti koje zahtijevaju obvezu države članice da uspostavi nova mjesta mreže Natura 2000 prije završetka projekta, tu bi obvezu ovdje trebalo detaljno izložiti.

Isto je tako poželjno, ako je moguće, uključiti u predmetni obrazac obvezu javnog naručitelja da podrži ili osigura provedbu pripremnih aktivnosti (npr. sastavljanje planova za upravljanje) nakon završetka projekta (ako to nije osigurano tijekom projekta) i/ili širi i iskoristi inovativne tehnike demonstrirane u projektu.

Potpis: Obrazac mora biti potpisan i uz potpis se mora staviti datum. Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti. Kliknite na gumb „New declaration” („Nova izjava”): unesite sve potrebne informacije i kliknite

na gumb „Add” („Dodaj”). Izjava se zatim pojavljuje na popisu obrazaca A8. Kliknite na ikonu

„Print” kako biste generirali izjavu, ispišite je, potpišite i skenirajte kao slikovnu datoteku (ne

kao .pdf datoteku, vidi prihvatljive formate pod točkom 3.2. Općih pravila). Zatim na popisu

obrazaca A8 kliknite na gumb „Edit” koji odgovara izjavi, idite na „Declaration scanned image”

(„Skenirana slika izjave”) na dnu zaslona i učitajte je; kliknite na gumb „Save” („Spremi”).

Možete je izbrisati klikom na gumb „Remove” („Ukloni”).


Umjesto toga možete zatražiti nadležna tijela da se koriste dokumentom predloška u Wordu

koji se može uređivati i koji je uključen u paket za prijavu te da ga kasnije učitaju kao zaseban

dokument u odjeljku „Attachments” ('Prilozi') alata eProposal.

Predmetni se obrazac isto tako može koristiti za navođenje bilo kakve druge podrške projektu

važnih dioničkih tijela, upravnih tijela ili pojedinaca na koje se projekt može odnositi.

Podnošenje takvog(ih) obrasca(zaca) potiče se u svim slučajevima u kojima izvedivost ili

uspjeh provedbe projekta ovisi o suglasnosti bilo koje treće strane.

3.3.2. Opći pregled projekta (obrasci B) Obrazac B1 – Sažeti opis projekta (popunjava se na engleskom)

Navedite sažeti opis svojeg projekta. Opis bi trebao biti strukturiran, jezgrovit i jasan. Trebao bi

uključivati sljedeće:

Ciljevi projekta (najviše 2 500 znakova): Detaljno opišite sve ciljeve projekta počevši od najvažnijeg prema manje važnima. Ti ciljevi moraju biti realistični (ostvarivi unutar vremenskog okvira projekta s predloženim proračunom i sredstvima) i jasni (bez dvoznačnosti). Trebali bi se uglavnom odnositi na pitanje(a) vrsta/staništa na koje je projekt usmjeren i trebali bi se izravno baviti problemima i prijetnjama utvrđenima u obrascu B2d.

Uključene aktivnosti i sredstva (najviše 2 500 znakova): Jasno objasnite koja će se sredstva koristiti tijekom projekta u svrhu postizanja prethodno navedenih ciljeva (ne bi se trebala navoditi financijska sredstva). Osigurajte da postoji li jasna povezanost predloženih aktivnosti i sredstava te ciljeva projekta.

Očekivani rezultati (izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri) (najviše 2 500 znakova): Navedite glavne rezultate koji se očekuju na kraju projekta. Oni moraju biti izravno povezani s pitanjem(ima) vrsta/staništa/bioraznolikosti na koje je projekt usmjeren i ciljevima projekta. Očekivani rezultati moraju biti konkretni, realistični i izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri. Budući da će se konačna dostignuća projekta ocjenjivati u usporedbi s očekivanim rezultatima, osigurajte da su očekivani rezultati, uključujući koristi za okoliš/očuvanje, dobro utvrđeni i izraženi brojčano. Očekivani rezultati ne bi trebali biti ciljevi projekta, ali trebali bi biti izlazni učinci i dostignuća izražena brojčano koja mu omogućuju ostvarivanje ciljeva. U tom se pogledu osigurava dosljednost ovdje opisanih koristi za okoliš/očuvanje i vrijednosti navedenih u tablici pokazatelja uspješnosti.

Projekt u području klime (najviše 2 500 znakova): Podnositelji zahtjeva moraju navesti je li njihov projekt znatno povezan s klimom označivanjem odgovarajuće kućice. Ako jest, prikazat će se okvir za primjedbe koji se mora popuniti. Projekt koji je znatno povezan s klimom utvrđuje se kao projekt čije se glavne aktivnosti odnose na inicijative i mjere kojima se može smanjiti ranjivost prirodnih i ljudskih sustava na stvarne ili očekivane učinke klimatskih promjena.

Teme projekata: podnositelji zahtjeva moraju navesti bavi li se prijedlog jednom od tema projekata navedenih u odjeljku 2. ovog dokumenta označivanjem odgovarajuće kućice. Mogu se odabrati najviše dvije teme projekta. Ako se prijedlog ne bavi nijednom temom projekata, nije potrebno označiti nijednu kućicu. Podnositelji zahtjeva mogu navesti razloge za svrstavanje njihova prijedloga u odabranu temu ili više njih samo ako su odabrali najmanje jednu temu. Ako je podnositelj zahtjeva odabrao jednu ili dvije teme projekta, a nije upisao tekst u karticu za opis teme projekta, pri spremanju obrasca B1 prikazat će se poruka s upozorenjem. Ako je odabrano više od dvije teme projekta, prikazat će se blokirajuća poruka o pogrešci kad podnositelj zahtjeva podnese prijedlog.


Razlozi zbog kojih se prijedlog svrstava u odabranu temu projekta (najviše 2 500 znakova): Podnositelj zahtjeva mora detaljno objasniti zašto smatra da se prijedlog može svrstati u odabranu temu projekta.

Ako prijedlog projekta nije dostavljen na engleskom, podnositelji zahtjeva isto tako mogu

dostaviti sažeti opis projekta na jeziku prijedloga. Međutim, to nije obvezno. Dostupan je

zaseban obrazac „B1 – Sažeti opis projekta” (na jeziku prijedloga).

Obrazac B2a – Opći opis ciljanog(ih) područja/mjesta projekta

Za projekte s aktivnostima usmjerenim na dobro utvrđeno područje/mjesto:

Navedite opći opis jednog ili više područja/mjesta na koje je projekt usmjeren. Ako vaš

projekt uključuje nekoliko različitih potpodručja/odjeljenja mjesta, ispunite jedan obrazac

za svako od njih; za to se koristite gumbom „Create new project site” („Stvori novo mjesto

projekta”).

Uzmite u obzir da se za projekte s aktivnostima temeljenima na mjestu u okviru mjestâ

mreže Natura 2000 ili kojima se namjerava poboljšati integritet mreže Natura 2000 smatra

da područje projekta uključuje čitavo područje svih mjesta mreže Natura 2000 koje projekt

obuhvaća, tj. podnositelj zahtjeva ne bi trebao odrediti opseg projekta unutar mjesta mreže

Natura 2000. Obrazac bi trebao uključivati sljedeće:

Naziv područja projekta (najviše 200 znakova): Navedite naziv područja. Navedeni bi naziv trebao biti kratak te se na svim kartama i tehničkim obrascima prijedloga mora koristiti dosljedno.

Površina (u ha): Navedite ukupnu površinu područja projekta u hektarima, zaokruženo na dvije decimale.

Status zaštite EU-a: Prema potrebi označite „SPA” („područje posebne zaštite”) i/ili „SAC/SCI/pSCI/none” („predloženo područje od značaja za zajednicu/područje od posebnog značaja za zajednicu/posebno područje očuvanja/nijedno”) i navedite odgovarajuću šifru mjesta mreže Natura 2000 ako je potrebno. U slučaju da je mjesto zaštićeno i Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, trebalo bi navesti obje šifre mreže Natura 2000.

Drugi statusi zaštite prema nacionalnom ili regionalnom zakonodavstvu (najviše 500 znakova): Prema potrebi navedite bilo kakav drugi međunarodni, nacionalni i/ili lokalni status zaštite.

Glavne uporabe zemljišta i vlasništvo nad područjem projekta (najviše 1 000 znakova): Navedite koje su glavne uporabe mjesta projekta na datum podnošenja zahtjeva projekta. Primjeri su uporabe poljoprivreda, turizam, urbana uporaba, očuvanje prirode itd. Navedite približne postotke (u %) različitih uporaba i pobrinete se da je ukupan broj jednak 100 %. Isto tako navedite status područja/vrstu vlasništva nad područjem na datum podnošenja zahtjeva (npr. privatno, državno itd.). Navedite približni postotak (u %) različitih statusa/vrsta vlasništva i pobrinite se da je ukupan broj jednak 100 %.

Znanstveni opis područja projekta (najviše 10 000 znakova): Navedite globalni opis znanstvene vrijednosti područja projekta (botanička, zoološka, geološka, hidrološka itd.). Kad god je moguće, navedite glavne izvore vaših podataka za taj opis.

Važnost područja projekta za očuvanje ciljane vrste/vrste staništa ili pitanja bioraznolikosti na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a (najviše

10 000 znakova): Morate opravdati zašto ste odabrali to određeno područje za svoj projekt. Morate objasniti zašto je vaš odabir najprikladniji za postizanje ciljeva projekta.


Navedite koje su aktivnosti planirane na tom području i na kojim mjestima (kad je izvedivo, dostavite kartu područja/mjesta u formatu A4 ili A3 kojom se sažeto prikazuje gdje će se svaka aktivnost održati). Koliko je moguće, navedite kvantitativne informacije i navedite svoje glavne izvore informacija.

Karte su obvezne za projekte s aktivnostima temeljenima na mjestu. Trebalo bi dostaviti

najmanje jednu kartu po mjestu projekta (potpodručju). Svaka bi karta prema potrebi trebala bi

uključivati:

Naziv (najviše 250 znakova)

Ako je potrebno, naznaku je li to područje područje posebne zaštite (SPA) i/ili predloženo područje od značaja za zajednicu/područje od posebnog značaja za zajednicu/posebno područje očuvanja (SCI/pSCI/SAC), naziv i šifru područja mreže Natura 2000,

Mjesto ciljanih staništa/vrsta na koje je projekt usmjeren,

Mjesto različitih aktivnosti temeljenih na mjestu, kako je planirano u prijedlogu (te aktivnosti moraju biti navedene u legendi),

Mjerilo i legendu karte. Legenda bi trebala sadržavati sve aktivnosti projekta koje su locirane na karti, navodeći njihov broj i naziv (npr. B1 – Kupovina zemljišta). Legenda bi također trebala sadržavati objašnjenje staništâ na karti. Navedite službene nazive i šifre tih staništa,

prema potrebi granicu(e) mjesta mreže Natura 2000. Ako prijedlog uključuje aktivnosti usmjerene na vrste/staništa iz Direktive o staništima, moraju se navesti granice predloženog područja od značaja za zajednicu/područja od posebnog značaja za zajednicu/posebnog područja očuvanja (SCI-ja/pSCI-ja/SAC-a). Ako prijedlog uključuje aktivnosti usmjerene na ptičje vrste Direktive o pticama, moraju se navesti granice područja posebne zaštite (SPA-a).

Granica(e) jednog ili više područja projekta samo ako su drukčije od granica mjesta mreže Natura 2000.

Radi informacije, i samo ako je korisno, granice koje se odnose na drugi status zaštite bilo na regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Podnositelji zahtjeva osiguravaju da su sve karte vrlo dobre kvalitete i da sadrže sve

potrebne informacije. Karte bi trebalo dostaviti samo u formatima A4 ili A3.

Napomena: Prijedlog za područje prirode u okviru programa LIFE temeljen na mjestu može

biti odbačen ako karte nisu dovoljno detaljne ili kvalitetne. Posebno, ako je potrebno, karta

mora omogućiti ocjenjivačima da utvrde hoće li ključne aktivnosti biti provedene u okviru

mjesta mreže Natura 2000 ili na mjestima koja će utjecati na integritet mreže Natura 2000.

Za projekte bez aktivnosti usmjerenih na dobro utvrđeno područje:

Ako projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, trebali biste što

preciznije opisati gdje će se projekt provoditi (u kojem gradu, području, regiji itd.). Koristite se

samo jednim obrascem koji bi trebao uključivati:

Naziv jednog ili više područja projekta (najviše 200 znakova): Navedite naziv grada, područja, regije itd. Navedeni bi naziv trebao biti kratak te se na svim kartama i tehničkim obrascima prijedloga mora koristiti dosljedno.

Površina (u ha), status zaštite EU-a, drugi statusi zaštite prema nacionalnom ili regionalnom zakonodavstvu, glavne uporabe zemljišta područja projekta i vlasništvo nad njim, znanstveni opis područja projekta: Navedite relevantne informacije (pogledajte prethodno navedene napomene za projekte usmjerene dobro utvrđeno područje ili mjesto) ili odaberite „NOT APPLICABLE” („Nije primjenjivo”).

Važnost područja projekta za očuvanje ciljane vrste/vrste staništa na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a (najviše 10 000 znakova): Morate objasniti gdje će projekt biti proveden. Opravdajte zašto ste odabrali baš to područje za svoj projekt.


Morate objasniti zašto je vaš odabir najprikladniji za postizanje ciljeva projekta.

Obrazac B2b – Karte općeg položaja područja projekta

Tom bi se kartom trebalo(a) prikazivati područje(a) projekta opisano(a) u obrascu(ima)

B2a. Njome bi se trebao prikazivati položaj područja projekta u zemlji te, ako je potrebno, u

predmetnoj(im) regiji(ama). Ako projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na utvrđeno

područje, trebali biste što jasnije naznačiti gdje se projekt provodi (u kojem gradu, području,

regiji itd.).

Moraju se navesti naziv i mjerilo karte. Karta treba biti visoke kvalitete i razlučivosti, po

mogućnosti u boji. Karta bi se trebala lako čitati. Trebala bi uključivati najmanje jasnu legendu

i pozadinske informacije (glavne gradove, glavna administrativna razgraničenja, glavne rijeke,

jezera i more(a) s odgovarajućim nazivima te glavne ceste). Osim toga, na karti prema potrebi

mogu biti označeni topografija i biljni pokrov.

Obrazac B2c – Opis ciljane vrste/staništa/problema bioraznolikosti projekta

Za projekte za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE koji su usmjereni na utvrđene vrste/staništa:

Nabrojite glavne vrste i/ili glavna staništa koja su izravan cilj projekta i ukratko ih opišite

(najviše 10 000 znakova). Uzmite u obzir da bi trebalo opisati samo vrste i/ili staništa koja su

izravan cilj projekta.

Za svaku od glavnih ciljanih vrsta navedite:

Znanstveni naziv (na latinskom), kako je naveden u Direktivi EU-a o pticama ili

staništima. Uzmite u obzir da bi se vrste ptica selica koje se redovito pojavljuju, a koje

nisu navedene u Direktivi EU-a o pticama i cilj su projekta, trebalo navesti ovdje. Ako je

vrsta prioritetna vrsta (prema Prilogu II. Direktivi o staništima ili se nalazi na popisu

prioritetnih ptičjih vrsta spomenutih u „75 % sufinanciranja” u odjeljku općih načela),

označite je zvjezdicom.

Prilog(zi) Direktive EU-a o pticama ili staništima u kojima je vrsta navedena.

Veličina populacije unutar područja projekta. U slučaju da projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, prema potrebi navedite veličinu populacije na regionalnoj, nacionalnoj ili multinacionalnoj razini.

Status očuvanja unutar područja projekta. Navedite potpune i kvantitativne podatke. U slučaju da projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, prema potrebi navedite status očuvanja na regionalnoj, nacionalnoj ili multinacionalnoj razini.

Za ptičje vrste navedite koristi li se područje projekta (ako je relevantno) za

razmnožavanje, prezimljavanje i/ili gniježđenje.

Za svako od glavnih ciljanih staništa navedite:

Naziv i šifru mreže Natura 2000, kako je navedeno u Direktivi EU-a o staništima. Ako

je stanište prioritetno stanište (prema Prilogu I. Direktivi o staništima), označite ga

zvjezdicom.

Postotak pokrivenosti vrste staništa u čitavom području projekta i svakom potpodručju

Status očuvanja unutar područja projekta (prema potrebi). Navedite potpune i kvantitativne podatke.


Za sve ostale projekte za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE:

Opišite pitanje(a) bioraznolikosti na koje(a) je vaš projekt usmjeren i stanje

bioraznolikosti/očuvanja/ekološko stanje u području projekta. U slučaju da projekt ne

uključuje aktivnosti usmjerene na utvrđeno područje, trebali biste opisati stanje

bioraznolikosti/očuvanja/ekološko stanje na razini grada, područja, regije itd.

Obrazac B2d – Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti i prethodni napori

usmjereni na očuvanje

Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti (najviše 10 000 znakova): Utvrđivanje

prijetnji u području(ima) projekta za ciljanu vrstu/staništa ili pitanje(a) bioraznolikosti od ključne

je važnosti za utvrđivanje koje aktivnosti treba poduzeti. U predmetnom bi odjeljku trebalo

opisati te prijetnje (počevši od najvažnije prema najmanje važnoj) i njihovu važnost za

očuvanje ciljanih staništa/vrsta (unutar jednog ili više područja projekta i općenito) ili za

bioraznolikost općenito. Kad god je moguće, problemi/prijetnje trebaju biti locirani i izraženi

brojčano. Opis bi trebao uključivati: naziv prijetnje, njezin opis, mjesto (ako je relevantno),

njezin učinak na bioraznolikost ili ciljana staništa/vrste (po mogućnosti izražen brojčano) i

objašnjenje kako će se ti problemi i prijetnje rješavati tijekom projekta.

Prethodni napori usmjereni na očuvanje u području projekta ili za ciljana staništa/vrste

projekta (najviše 10 000 znakova): Opišite jesu li ikakve aktivnosti prethodno poduzete na

području ili u vezi s ciljanom vrstom/vrstom staništa ili pitanjem(ima) bioraznolikosti (npr. bilo

kakav sastavljeni plan za upravljanje, provedene ankete, kupljeno zemljište itd.). Navedite

godinu i rezultate tih napora. Također navedite tko je bio/jest odgovoran za te napore. Ako

projekt pripada u regionalnu/nacionalnu/EU-ovu strategiju očuvanja/bioraznolikosti, to bi ovdje

trebalo jasno navesti i objasniti.

Obrazac B3

Značajka najbolje prakse projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite značajku najbolje prakse projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.

Demonstracijska značajka projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite

demonstracijsku značajku projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.

Pilot aspekti projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite pilot aspekte

svojeg projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.

Ako podnositelj zahtjeva predlaže pilot-projekt prema definiciji iz odjeljka 1.2., mora dokazati

da se tehnika ili metoda predstavljena u prijedlogu nije primijenila ili testirala prije toga ili

negdje drugdje na svijetu.

Ako podnositelj zahtjeva predlaže demonstracijski projekt prema definiciji iz odjeljka 1.2., mora opravdati da su predložene aktivnosti, metodologije ili pristupi novi ili nepoznati u specifičnom kontekstu projekta, poput geografskog, ekološkog ili gospodarskog konteksta.

Općenito za pilot-projekte i demonstracijske projekte, podnositelj zahtjeva mora razraditi

tehnički opis predloženih postupaka ili metoda u pogledu novih elemenata i poboljšanja.

Podnositelj zahtjeva isto tako mora usporediti predloženo rješenje s postojećim najboljim

praksama opisujući prednosti i poboljšanja za okoliš.

Dodana vrijednost EU-a projekta i njegovih aktivnosti (najviše 10 000 znakova):


Informacije navedene u ovom polju upotrebljavat će se, između ostalog, za ocjenjivanje

prijedloga prema sljedećim kriterijima za dodjelu (za dodatne podatke pogledajte Vodič za

ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za 2016.):

Kriterij za dodjelu 3. – Opseg i kvaliteta doprinosa posebnim ciljevima prioritetnih

područja potprograma za okoliš programa LIFE

Navedite doprinosi li vaš projekt i na koji način ažuriranju, razvoju te provedbi jednog ili

više posebnih ciljeva prioritetnih područja potprograma za okoliš programa LIFE kako

je navedeno u člancima 10., 11. i 12. Uredbe o programu LIFE. Pozitivni učinci na

okoliš/očuvanje ocjenjivat će se prema predmetnom kriteriju i smatrat će se

pokazateljem opsega i kvalitete doprinosa; jasni su, znatni, ambiciozni te

vjerodostojni.

Brojčano izražavanje pozitivnih učinaka na okoliš/očuvanje: veća uspješnost/veće prednosti

predstavljene predloženim rješenjem moraju se brojčano izraziti u pogledu očekivanih

pozitivnih učinaka na okoliš tijekom trajanja projekta i pet godina nakon završetka projekta. To

treba učiniti jasnim navođenjem odabrane osnove. Nadalje, osigurava se dosljednost s

očekivanim rezultatima (obrazac B1) i vrijednostima navedenim u tablici pokazatelja

uspješnosti.

Kriterij za dodjelu 5. – Ostvarivanje višestrukih ciljeva, sinergije i integracija

Navedite stvara li vaš projekt i na koji način sinergije s ciljevima drugih politika EU-a, a da pritom ne ugrožava ciljeve Uredbe o programu LIFE. Prijedlozi bi trebali sadržavati dobro osmišljen mehanizam za ostvarivanje višestrukih ciljeva te

konkretne aktivnosti kojima se omogućuje integracija posebnih okolišnih ciljeva u druge

politike Unije osim onih koje su glavno težište prijedloga, što će se ocjenjivati u okviru

predmetnog kriterija.

Kriterij za dodjelu 6. – Mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti

Opišite svoju strategiju mogućnosti primjene u drugim područjima i prenosivosti tijekom i

nakon provedbe projekta (za dodatne podatke vidi odjeljak 1.6.14.). Posebne aktivnosti

projekta morat će se predvidjeti kako bi se podržale izjave navedene ovdje.

U kontekstu predmetnog prioritetnog područja strategija za osiguravanje mogućnosti primjene

u drugim područjima i prenosivosti rezultata projekta u druge kontekste znači korak dalje od

obične obveze nastavka projekta, a uključuje jasan i dobar plan koji se podržava aktivnostima

projekta koje omogućuju primjenu u drugim okruženjima, subjektima, regijama ili zemljama.

Imajte na umu da se mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti razlikuju od

održivosti koja se obrađuje u obrascu B6. Mogućnost primjene u drugim područjima i

prenosivosti mogu do određene mjere biti dio opće strategije održivosti.

Kriterij za dodjelu 7. – Transnacionalna, zelena nabava, uzimanje u obzir

Dodana vrijednost EU-a može se također razmotriti za projekt s dobro opravdanim transnacionalnim pristupom, mehanizmom za osiguravanje široke primjene zelene nabave ili koji predviđa uzimanje u obzir rezultata istraživačkih projekata financiranih sredstvima EU-a.


Socioekonomski učinci i učinci na usluge ekosustava projekta (najviše 10 000

znakova):

Navedite vjerojatni učinak aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo, kao i na

zaštitu i obnovu funkcija ekosustava.

Napori usmjereni na smanjenje „ugljičnog otiska” projekta (najviše 10 000 znakova) Objasnite kako namjeravate osigurati da „ugljični otisak” vašeg projekta bude što manji što je

to razumno moguće. Ovdje se uključuju svi podatci o naporima usmjerenima na smanjenje

emisija CO2 tijekom trajanja projekta. Općenito, to bi se uglavnom odnosilo na smanjenje

ugljičnog otiska projekta tijekom aktivnosti upravljanja projektom (smanjenje putovanja,

uporaba recikliranog papira itd.).

Obrazac B4 – Uključeni dionici i glavna ciljana publika projekta (najviše 12 000 znakova)

Navedite koji se dionici u prijedlogu namjeravaju uključiti i kako ih se namjerava uključiti.

Navedite kakav doprinos od njih očekujete i kako će njihovo sudjelovanje biti iskorišteno u

projektu i korisno i/ili potrebno za projekt.

Opišite ciljane skupine i metode za širenje znanja. Komentirajte aktivnosti za opću promidžbu

i/ili marketing koncepta tijekom i nakon provedbe.

Obrazac B5 – Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i

strategijom ublažavanja (najviše 12 000 znakova)

Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sve moguće unutarnje ili vanjske događaje

(„ograničenja i rizike”) koji bi mogli imati znatne negativne učinke na uspješnu provedbu

projekta. Navedite ta ograničenja i sve rizike počevši od najvažnijeg prema najmanje važnom.

Isto tako navedite sva moguća ograničenja i rizike s obzirom na socioekonomske uvjete

Navedite kako mislite prevladati svako prepoznato ograničenje i rizik.

Toplo vam se savjetuje da u ovaj odjeljak uključite i sve podatke o licencijama, dozvolama,

procjeni utjecaja na okoliš itd. i navedete kakvu vam potporu pružaju odgovorna nadležna

tijela za izdavanje tih odobrenja. Iskustvo programa LIFE pokazalo je da neki projekti imaju

poteškoća sa završetkom svih aktivnosti tijekom predloženog trajanja projekta zbog

nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Važno je da podnositelji

zahtjeva prepoznaju sve moguće vanjske događaje („ograničenja i rizike”) koji bi mogli

uzrokovati takva kašnjenja. Jedan mogući razlog takvih poteškoća jest obveza izvršavanja

procjena koje nisu bili predviđene tijekom pripreme projekta u okviru programa LIFE, posebno:

procjena utjecaja na okoliš prema Direktivi 85/337/EEZ (Direktiva o procjeni učinaka

određenih javnih i privatnih projekata na okoliš), kodificirana Direktivom 2011/92/EU od

13. prosinca 2011.,28

strateška procjena okoliša prema Direktivi 2001/42/EZ (Direktiva o procjeni učinaka

određenih planova i programa na okoliš)29,

procjena propisana člankom 6. Direktive 92/43/EEZ (Direktive o staništima; procjena iz

članka 6.)30.

28 Kodificirana verzija Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:026:0001:0021:EN:PDF 29 Direktiva o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2001:197:0030:0037:EN:PDF 30 Kodificirana verzija Direktive o staništima:




U sklopu prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE sufinanciraju se

projekti u području očuvanja prirode. Ipak, ponekad bi projekti u okviru programa LIFE mogli

uključivati „projekte” (u smislu Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih

projekata na okoliš) za koje se zbog same Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš ili nacionalnih propisa kojima se ona prenosi prethodno mora

provesti procjena utjecaja na okoliš. Iako je to malo vjerojatno, moguće je i da će aktivnosti

projekta u okviru programa LIFE zahtijevati izmjene postojećih planova ili programa (npr.

dokumenata u pogledu prostornog planiranja), što će pak zahtijevati stratešku procjenu

okoliša.

Navedene procjene mogu sadržavati duge administrativne postupke i analize prikupljanja

podataka. To obično nije problem ako su potrebno vrijeme i sredstva predviđeni u projektu.

Stoga bi prije podnošenja prijedloga u okviru programa LIFE podnositelji zahtjeva trebali

saznati hoće li se jedna ili više prethodno spomenutih procjena zahtijevati nacionalnim

zakonom ili zakonima EU-a.

Podnositelji zahtjeva trebali bi u obrascu B5 opisati kako su ta pitanja uzeta u obzir i kako

planiraju prevladati potencijalne probleme. Radi sprečavanja nepredviđenih problema ključni

su dobra komunikacija s nadležnim tijelima zaduženima za te postupke te savjetovanje s

njima. To bi se trebalo učiniti već na početku pripreme prijedloga za program LIFE. Obrazac

B5 odgovarajuće je mjesto za navođenje toga je li se izvršilo savjetovanje s nadležnim tijelima

zaduženima za postupke procjene te rezultata tih savjetovanja.

Još je jedan rizik koji bi podnositelji zahtjeva trebali uzeti u obzir mogući negativni učinak

tekućih ili planiranih razvojnih projekata (projekti povezani s infrastrukturom ili industrijski

projekti) na aktivnosti ili mjesta prijedloga u okviru programa LIFE. Izravni ili neizravni učinci

razvojnih projekata mogu uzrokovati poteškoće pri provedbi projekta u okviru programa LIFE.

Stoga bi podnositelji zahtjeva prije podnošenja prijedloga trebali provjeriti dokumente u

pogledu prostornog planiranja za područja odabrana za prijedlog u okviru programa LIFE te

tekuće postupke procjene utjecaja na okoliš za razvojne projekte koji se planiraju na mjestima

prijedloga u okviru programa LIFE ili u njihovoj blizini. Podnositelji zahtjeva moraju biti svjesni

da se kompenzacijske mjere koje su posljedica provedbe razvojnog projekta (u smislu

procjene utjecaja na okoliš ili članka 6. stavka 4. Direktive o staništima) ne mogu preklapati s

aktivnostima prijedloga u okviru programa LIFE. Postoje četiri elementa kojima se utvrđuje ima

li preklapanja, a to su:

zemljopisni – primjenjuju li se kompenzacijske mjere na potpuno istom mjestu mreže

Natura 2000 kao i mjere u okviru programa LIFE,

sadržajni – razlikuju li se mjere u okviru programa LIFE tehnički od kompenzacijskih

mjera,

vremenski – primjenjuju li se aktivnosti u okviru programa LIFE i kompenzacijske mjere

u različito vrijeme,

financijski – je li moguće jasno razlikovati sredstva koja se rabe za provedbu

kompenzacijskih mjera od sredstava programa LIFE (na primjer, s pomoću dva različita

računa).

Prema općim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE, svi

troškovi povezani sa svim aktivnostima koje se mogu smatrati kompenzacijskom mjerom, koje

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1992L0043:20070101:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1992L0043:20070101:EN:PDF


su odgovornost države članice te o kojima je odluka donesena u vezi s Direktivama o pticama

i staništima nisu prihvatljivi.

Naposljetku, opišite kako ste prepoznate rizike uzeli u obzir pri planiranju projekta

(vremenskog plana, proračuna itd.) te utvrđivanju aktivnosti.

Obrazac B6 – Nastavak/vrednovanje i dugoročna održivost rezultata projekta nakon

završetka projekta

Opišite kako će se projekt nastaviti nakon završetka financiranja iz programa LIFE i koje su

aktivnosti potrebne za objedinjavanje rezultata kako bi se osigurao povoljan status očuvanja

ciljane vrste i/ili staništa i/ili aspekata bioraznolikosti. Opišite jasnu strategiju ili mehanizam koji

će se koristiti kako bi se osigurao nastavak rezultata projekta nakon razdoblja financiranja. To

premašuje širenje i plan nakon programa LIFE. Aktivnostima projekta trebala bi se pokazivati

takva obveza i već pripremati za nastavak projekta tijekom vremenskog okvira projekta.

Imajte na umu da se informacije navedene u predmetnom odjeljku mogu ažurirati tijekom

trajanja projekta na temelju rezultata projekta.

Posebno odgovorite na sljedeća pitanja:

Koje će se aktivnosti morati provoditi ili nastaviti nakon završetka projekta? (najviše 5000 znakova) Navedite te aktivnosti projekta s njihovom referentnom oznakom (npr. A1, A2...) i nazivom.

Kako će se to ostvariti? Koji će resursi biti potrebni za provedbu tih aktivnosti? (najviše 5000 znakova) Navedite kako će se prethodne aktivnosti nastaviti nakon projekta, tko će ih nastaviti, u kojem vremenskom okviru i kojim sredstvima. Ovdje opišite tehnička, financijska sredstva i ljudske potencijale.

Status zaštite ciljanih mjesta/vrsta/staništa prema nacionalnom/lokalnom zakonu (gdje je relevantno) (najviše 5 000 znakova): Navedite koji se status zaštite očekuje steći do kraja ili nakon kraja projekta i kada.

Kako će se i kada nakon završetka projekta koristiti pribavljena oprema te tko će se njome koristiti (najviše 5 000 znakova): Navedite glavne dijelove opreme koji će se kupiti u okviru projekta te podatke o njihovoj uporabi nakon završetka projekta. Imajte na umu da prema općim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE troškovi kupovine za trajnu robu nastali za javna tijela ili neprofitne organizacije u projektima za prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE prihvatljivost trajne robe kupljene u sklopu projekta podliježe obvezi korisnika da konačno nastavi dodjeljivati ta dobra aktivnostima očuvanja prirode i nakon završetka projekta.

U kojoj će se mjeri rezultati i stečena znanja projekta aktivno širiti nakon završetka projekta onim osobama i/ili organizacijama koje bi ih mogle najbolje iskoristiti? (Navedite te osobe/organizacije) (najviše 5 000 znakova): Navedite kako će se aktivnosti širenja nastaviti nakon završetka projekta. Navedite osobe/organizacije koje su dosad utvrđene kao ciljane za te aktivnosti širenja.

Kako će se osigurati dugoročna održivost konkretnih aktivnosti projekta? (najviše 5 000 znakova): Navedite pojedinosti.


3.3.3. Detaljan tehnički opis predloženih aktivnosti (obrasci C)

Podnositelj zahtjeva mora navesti sve aktivnosti koje će se provesti projektom. Postoji šest

vrsta aktivnosti:

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova

B. Plaćanje u pogledu kupovine/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta

C. Aktivnosti očuvanja

D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno)

E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno)

F. Upravljanje projektom i praćenje napretka projekta (obvezno).

Da bi se smatrale prihvatljivima za financiranje sve aktivnosti moraju ispuniti svaki od sljedećih uvjeta:

potreba za aktivnošću mora biti dobro opravdana u pogledu ciljeva projekta,

i

dugoročna održivost ulaganja mora biti zajamčena.

Za svaku vrstu aktivnosti (A, B, C itd.) podnositelj zahtjeva mora nabrojiti drukčije aktivnosti:

A1, A2..., B1, B2... C1, C2... itd. Redni brojevi iste kategorije aktivnosti automatski se

generiraju i njihov se redoslijed može promijeniti s pomoću strelica „Up↑”(„Gore”) i „Down↓”

(„Dolje”).

U okviru svake aktivnosti (A1, A2, …., B1, B2 itd.) podnositelj zahtjeva može (ručno) dodati

posebne podaktivnosti (A1.1, A1.2 itd.) u odjeljak „Opis (što, kako, gdje, kada i zašto)”. Pri

strukturiranju prijedloga toplo se preporučuje ograničavanje broja aktivnosti koliko god je to

moguće njihovim razvrstavanjem u skupine homogenih aktivnosti i pojašnjavanjem logičkog

tijeka s pomoću podaktivnosti. Potrebno je imati na umu da bi broj aktivnosti i

podaktivnosti trebao biti ograničen na one strogo neophodne kako bi se pojasnio

logičan tijek projekta. Na primjeru u nastavku pogledajte što je preporučeno, a što nije:

Preporučeno:

E – Javna svijest i širenje rezultata Aktivnost E1 – Planiranje i provođenje širenja

Opis (što, kako, gdje, kada, zašto)

Podaktivnost E1.1. – Plan širenja informacija i umrežavanje s drugim projektima (uključujući u okviru programa LIFE)

Podaktivnost E1.2. – Izrada paketa za širenje (uključujući web-mjesto, brošure,

izvješće za nestručnjake, videozapis o projektu, događanja)


Nije preporučeno:

E – Javna svijest i širenje rezultata Aktivnost E1 – Planiranje i provođenje širenja


Aktivnost E2 – Web-mjesto

Opis (što, kako, gdje, kada, zašto) Aktivnost E3 – Brošure


Aktivnost E4 – Radionice


Aktivnost E5 – Izvješće za nestručnjake


Aktivnost E6 – Umrežavanje s drugim projektima

Opis (što, kako, gdje, kada, zašto) Preporučuje se da se samo aktivnosti za koje se očekuje da imaju važan izlazni učinak za

projekt predstave kao zasebne aktivnosti.

Aktivnosti moraju biti opisane što preciznije moguće. Opisi se mogu popratiti kartama koje

prikazuju mjesto aktivnosti, pojašnjavajućim grafikonima, tablicama ili slikama koje se mogu

uključiti u obrasce uporabom funkcije „Pictures” („Slike”). Aktivnosti ne treba zamijeniti s

isporučivim proizvodima.

Opis bi svake aktivnosti trebao jasno ukazivati na povezanost s drugim aktivnostima (npr.

aktivnost C2 slijedi nakon kupovine zemljišta iz aktivnosti B1, koja slijedi pripremu iz aktivnosti

A2) i jasno (izraženo brojčano) ukazivati na to kako doprinosi općim ciljevima projekta. Treba

postojati jasna usklađenost između tehničkog opisa aktivnosti i dodijeljenih financijskih

sredstava.

Za svaku aktivnost podnositelj zahtjeva trebao bi pružiti sljedeće informacije:

Naziv aktivnosti (najviše 200 znakova): Osigurajte da je naziv kratak (najviše 200 znakova) i da jasno odražava cilj aktivnosti.

Korisnik odgovoran za provedbu: Odabirom iz padajućeg izbornika navedite koji će od korisnika projekta biti zadužen za koordinaciju provedbe navedene aktivnosti. Ako je uključeno više od jednog korisnika, navedite potpune podatke o tome koji je korisnik odgovoran za što u tekstnom polju (najviše 500 znakova) dostupnom ispod padajućeg popisa.

Opis (što, kako, gdje, kada i zašto) (najviše 7 000 znakova): Opišite sadržaj aktivnosti navodeći što će biti učinjeno, s pomoću kojih sredstava, na kojoj


lokaciji/mjestu, s kojim trajanjem i u kojem roku. Ako je primjenjivo, navedite broji li se ta aktivnost u pogledu zahtjeva o 25 % za konkretne aktivnosti očuvanja i zašto. Navedite povezanost s drugim aktivnostima. Navedite zašto je aktivnost nužna i kako će doprinijeti ostvarenju ciljeva projekta. Za aktivnosti koje se provode izvan EU-a treba navesti potpune podatke o tome zašto su te aktivnosti nužne za ostvarivanje okolišnih ciljeva EU-a i osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode tijekom projekta u okviru programa LIFE na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori. Podnositelj zahtjeva može ručno uključiti posebne podaktivnosti (A1.1, A1.2, ...) u predmetni odjeljak (vidi prethodni primjer za aktivnost E).

Pretpostavke u pogledu glavnih troškova aktivnosti (najviše 2 000 znakova): Sažeto opišite metodologiju uporabljenu za procjenu troškova glavnih rashoda te aktivnosti (npr. broj ha * trošak/ha; broj dana * prosječan trošak/dan...). Uzmite u obzir da se ukupan trošak aktivnosti unesen u financijske obrasce prikazuje automatski (zbroj stavki troškova unesenih u obrasce F za određenu aktivnost); pri izradi nove aktivnosti, početna je zadana vrijednost tog troška 0 EUR. Morate detaljno iznijeti različite izračune i procjene na kojima se temelji navedeni ukupni trošak.

Isporučivi proizvodi: Nabrojite sve isporučive proizvode povezane sa svakom aktivnošću i odgovarajući rok završetka (dan/mjesec/godina) s pomoću gumba „Add” („Dodaj”). Isporučivi proizvodi svi su materijalni proizvodi koji se mogu isporučiti (npr. planovi za upravljanje, studije i drugi dokumenti, softver, videozapisi itd.). Za svaki isporučivi proizvod navedite rok njegova dovršetka (dan/mjesec/godina). Imajte na umu da će se svaki isporučivi proizvod javnom naručitelju morati podnijeti kao zaseban dokument (s logotipom programa LIFE) zajedno s izvješćem o radu.

Prekretnice: Navedite sve prekretnice projekta povezane sa svakom aktivnošću i odgovarajući rok za ostvarivanje/postizanje (dan/mjesec/godina). Prekretnice projekta utvrđuju se kao ključni trenutci tijekom provedbe projekta, npr. „Imenovanje voditelja projekta”, „Prvi rad prototipa”, „Završna konferencija” itd. Odgovarajući dokumenti ne trebaju se podnijeti javnom naručitelju. U tehničkim izvješćima koje ćete slati javnom naručitelju morat ćete ga obavijestiti o tome je li prekretnica ostvarena.

Raspored: Za svaku aktivnost projekta označite odgovarajuće razdoblje provedbe. Pri planiranju razdoblja provedbe imajte na umu da projekt u okviru poziva za programa LIFE za 2016. ne može početi prije 1. srpnja 2017. Isto tako dodajte odgovarajuću granicu sigurnosti završetku projekta kako bi se omogućila neizbježna nepredviđena kašnjenja.

U nastavku se nalaze upute o dodatnim informacijama koje treba navesti za određene aktivnosti. Obrazac C0 – Popis svih aktivnosti

Predmetnim se obrascem podnositelju zahtjeva omogućuje izrada svih predviđenih aktivnosti

projekta, prema vrsti aktivnosti (A, B, C itd.), s pomoću gumba „Add project action” („Dodaj

aktivnost projekta”). Kad izradite aktivnost, možete upotrijebiti gumb „Save and next” („Spremi

i sljedeće”) za izravnu izradu druge aktivnosti.

Vrlo važno: aktivnosti projekta treba izraditi prije upisivanja bilo kakvih troškova u

financijske obrasce F.

Obrazac C1

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova

Pripremne aktivnosti trebale bi obuhvaćati sve što se mora izvršiti da bi se omogućio početak

ili stvarna provedba drugih aktivnosti projekta navedenih pod kategorijama B, C, D, E ili F. To

uključuje pripremu tehničkih dokumenata (nacrta, pripremu inventara…) i nekog upravnog ili

pravnog postupka koji se treba provesti (savjetovanje, poziv na podnošenje ponuda, rasprave,


osposobljavanje itd.).

Ako je predviđena razrada plana za upravljanje i/ili akcijskih planova, u opisu odgovarajuće

pripremne aktivnosti trebalo bi se odrediti što će se učiniti kako bi se osigurala provedba tih

planova (npr. da nadležna tijela donesu plan prije završetka projekta).

Kada pripremne aktivnosti ne dovode do izravne provedbe tijekom projekta, njihov bi opis

trebao sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se pokazalo da je

njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. U suprotnome, takve se aktivnosti

mogu izbrisati iz projekta tijekom faze revizije.

B. Plaćanje u pogledu kupovine/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta

Posebno je važno da se u opisu svake aktivnosti jasno navede kako se ispunjava svaki od

uvjeta prihvatljivosti opisanih u odjeljku 2.4.3. o kupovini zemljišta.

Za svaku aktivnost naznačite status pregovora s vlasnicima zemlje. Je li se s njima provelo

savjetovanje te slažu li se u načelu? Jasno navedite koje će se vrste staništa kupiti/zakupiti i

gdje se nalaze. Navedite koliko će se zemljišta kupiti/zakupiti od svake vrste staništa i

opravdajte predloženi trošak/ha u odnosu na trenutačne cijene zemljišta. Ako će se zemljište

kupiti zamjenom zemljišta, to jasno naznačite (da bi bila prihvatljiva, zamjena se mora izvršiti

prije završetka projekta). Ako će se zemljište kupiti ili zakupiti kako bi se poduzele druge

aktivnosti u sklopu projekta, navedite koje aktivnosti ovise o ostvarivanju kupovine zemljišta.

Ako je to prikladno, navedite „alternativno” zemljište koje se može kupiti u slučaju da se

pojave poteškoće sa zemljištem koje se prvotno namjeravalo kupiti.

C. Aktivnosti očuvanja

Ako neka od aktivnosti ovisi o pripremnim aktivnostima ili kupovini/zakupu zemljišta, jasno to

navedite.

Kad je riječ o projektima za područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE koji su

usmjereni na određena staništa/vrste, za svaku predloženu aktivnost očuvanja navedite koja

vrsta staništa i/ili vrsta obuhvaćena (i po mogućnosti navedite njihovu površinu i broj) i koja

je njihova veza s ciljevima projekta. Za sve druge projekte za područje bioraznolikosti u okviru

programa LIFE navedite kojim će se aspektima bioraznolikosti baviti i koja je njihova veza s

ciljevima projekta. Navedite jasne informacije o mjestu i očekivanom učinku tih aktivnosti.

Precizirajte tko će se brinuti o održavanju, ako je potrebno, nakon završetka projekta.

Ako korisnici trebaju graditi infrastrukturu ili kupiti opremu ili životinje (npr. stoku za

ispašu) za upravljanje očuvanjem, te stavke treba navesti, opisati i detaljno opravdati.

Prema potrebi objasnite kako će se, tko će i s pomoću kojeg izvora financiranja aktivnost

nastaviti nakon razdoblja projekta. Potrebno je napomenuti da predviđena plaćanja za

aktivnosti upravljanja izvršena nakon završetka projekta nisu prihvatljiva za financiranje u

okviru programa LIFE.

Izlazni učinak svih aktivnosti C trebao bi biti konkretan, mjerljiv i imati jasnu korist za

pitanje staništa/vrste/bioraznolikosti na koje je usmjeren projekt. Ta korist trebala bi biti

mjerljiva te bi se trebala mjeriti i ocjenjivati u okviru jedne ili više aktivnosti praćenja

kategorije D. Izlazni bi učinak svake aktivnosti trebalo izraziti brojčano ako je moguće.


Napomena: konkretne aktivnosti očuvanja trebalo bi navesti kao aktivnosti C. U mnogim se

zahtjevima kao aktivnosti C pogrešno navode aktivnosti koje nisu konkretne aktivnosti

očuvanja (npr. aktivnosti povezane s inventarima, planovima za upravljanje, praćenjem,

vodičima za upravljanje, komunikacijom s dionicima itd.).

D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno)

Svi projekti uključuju posebnu(e) aktivnost(i) praćenja učinka radi mjerenja i bilježenja

učinkovitosti aktivnosti projekta u usporedbi s početnom situacijom, ciljevima i očekivanim

rezultatima. Potrebno je predvidjeti redovito izvješćivanje o praćenju. Stoga bi trebalo

predložiti posebnu aktivnost „praćenja” s vlastitim proračunom.

Za svaki projekt potrebno je sastaviti izvješće o ishodima i učinku projekta uzimajući u obzir

pokazatelje uspješnosti programa LIFE (vidi tablicu programa Excel: Pokazatelji uspješnosti

poziva na podnošenje prijedloga za program LIFE za 2016.) Ti će pokazatelji doprinijeti

ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa LIFE. Preispitajte pokazatelje projekta i

dopunite ih učinkom predloženog rješenja tijekom ili na kraju projekta (uključite jasan brojčani

izraz u apsolutnom i razmjernom smislu). Isto učinite i za pet godina nakon završetka projekta.

Tablica programa Excel s pokazateljima uspješnosti projekta mora se podnijeti putem alata

eProposal kao prilog.

Posebna aktivnost praćenja i mjerenja pokazatelja uspješnosti (u skladu s posebnim

predloškom koji će se dostaviti kao dio izvješćivanja o projektu) sa zasebnim proračunom

trebala bi biti dio prijedloga. Informacije o napretku u pogledu pokazatelja uspješnosti moraju

se predati barem u vrijeme službenog izvješćivanja o projektu (izvješće o napretku, izvješće

na sredini razdoblja i završno izvješće).

Određene aktivnosti praćenja i mjerenja prethodno navedenih pokazatelja, sa zasebnim

proračunom, trebale bi biti dio prijedloga. Informacije o pokazateljima moraju se podnijeti

najkasnije pri podnošenju izvješća o aktivnostima projekta.

Ocjena socioekonomskog učinka aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo

te ocjena obnove funkcija ekosustava isto su tako obvezne i uključuju se kao posebne

aktivnosti. Te ocjene mogu biti u obliku studija kojima se tijekom trajanja projekta objedinjuju

podatci i rezultati koje će se isporučiti sa završnim izvješćem. Primjeri pozitivnih učinaka

projekta su: izravan ili neizravan rast zaposlenosti, poboljšanje drugih aktivnosti (npr.

ekoturizma) s ciljem razvoja dodatnih izvora prihoda, neutralizacija društvene i ekonomske

izolacije, podizanje profila područja/regije, što rezultira u poboljšanju održivosti lokalne

zajednice (posebno u ruralnim područjima).

Kad je riječ o projektima s demonstracijskom ili inovacijskom značajkom, ta aktivnost trebala bi

jasno uključivati i ocjenjivanje predstavljene tehnike ili metode.

E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno)

Projekti moraju sadržavati znatan skup aktivnosti koje su sintetički i homogeno razvrstane u

skupine nekoliko podaktivnosti (vidi primjer u odjeljku 3.3.3.) za širenje rezultata projekta.


Projekti bi u pravilu trebali uključivati sljedeće vrste aktivnosti komunikacije:

aktivnosti informiranja i podizanja svijesti opće javnosti i dionika u pogledu projekta. Te bi aktivnosti načelno trebale početi u ranoj fazi projekta;

više tehničke aktivnosti širenja usmjerene na prenošenje rezultata i stečenih znanja onim dionicima koji bi mogli imati korist od iskustva projekta;

umrežavanje.

Projekti za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE isto tako moraju

uključivati značajne aktivnosti za osiguravanje mogućnosti primjene u drugim

područjima ili prenosivosti. Te aktivnosti pružaju osnovu za troškovno učinkovitu primjenu ili

prijenos predloženih rješenja i rezultata postignutih tijekom ili nakon završetka projekta. To

premašuje samo prenošenje znanja i umrežavanje i uključuje primjenu tehnika, metoda ili

strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi na drugim mjestima.

Uspješna mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti zahtijevaju strategiju koja

uključuje zadaće umnožavanja učinaka rješenja projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja koja

će postići kritičnu masu za vrijeme projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno po završetku

provedbe projekta. Primjere pogledajte u odjeljku 2.4.3.

Navedite i obrazložite ciljanu publiku za svaku aktivnost. Ako aktivnost uključuje sastanke

(npr. s lokalnim dionicima), trebali biste procijeniti broj sastanaka, navesti ciljane dionike i

objasniti kako će to pomoći projektu. Ako se radnja odnosi na brošure, letke, publikacije,

filmove itd., navedite ciljanu publiku. Odnosi li se aktivnost pristup posjetitelja, navedite što će

se učiniti, gdje, koliko se posjetitelja očekuje, kako će to pomoći projektu itd. Ako korisnici

planiraju predstaviti rezultate projekta na nacionalnim/međunarodnim događanjima

(konferencijama, kongresima), važnost i dodana vrijednost projekta trebali bi se jasno

objasniti.

Za sve bi se aktivnosti trebali navesti očekivani rezultati u kvalitativnom i kvantitativnom smislu

(npr. veća podrška lokalne zajednice, 2 500 obaviještenih osoba, 3 000 biltena u optjecaju...),

s naznakom kako to služi ciljevima projekta.

Sljedeće aktivnosti širenja smatraju se obveznima i razvrstavaju se u jednu podaktivnost

koja uključuje sljedeći popis isporučivih proizvoda:

Oglasne ploče (isporučivi proizvod) s opisom projekta postavljaju se na strateškim mjestima dostupnim javnosti. Logotip programa LIFE trebao bi uvijek biti na njima. Na aktivnostima koje se provode na mjestima mreže Natura 2000 ili čiji je cilj unaprjeđenje integriteta mreže Natura 2000 trebao bi se nalaziti logotip te mreže.

Novostvoreno ili postojeće web-mjesto (isporučivi proizvod) (prema potrebi s logotipom programa LIFE i logotipom mreže Natura 2000). Web-mjesto postavlja se na internet u roku od šest mjeseci nakon početka projekta i redovito se ažurira tijekom razdoblja projekta te se održava na internetu najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Izvješće za nestručnjake (isporučivi proizvod).

Umrežavanje s ostalim projektima (uključujući projekte u okviru programa LIFE III, LIFE+ i/ili

LIFE), aktivnosti razmjene informacija itd. trebalo bi predstaviti kao jednu posebnu obveznu

podaktivnost.


Medijski poslovi, organizacija događanja i sudjelovanje na događanjima, izrada brošura

i filmova, tehničke publikacije isporučivi su proizvodi koji se ne smatraju obveznima, ali su

predviđeni u mnogim projektima i poželjni su kao dokaz dobrog širenja.

Vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE za sve podatke o zahtjevima u pogledu komunikacije i širenja. Web-mjesto programa LIFE http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm sadržava i detaljne savjete o aktivnostima komunikacije i širenja te smjernice za oblikovanje web-mjesta za program LIFE.

F. Upravljanje projektom (obvezno)

Podnositelj zahtjeva trebao bi navesti različite aktivnosti (sintetički i homogeno razvrstane u

nekoliko podaktivnosti) s ciljem upravljanja/provođenja projekta i praćenja napretka projekta,

kao i kontrole kvalitete i upravljanja rizikom, uključujući izradu kriznih planova. To obično

uključuje sljedeće aktivnosti i povezane troškove:

Opće upravljanje projektom: Svaki projekt mora sadržavati jednu podaktivnost nazvanu „Projektom upravljao (naziv

zaduženog korisnika)”. Ta bi podaktivnost trebala sadržavati opis osoblja za upravljanje

projektom i opis obveza upravljanja i izvješćivanja korisnikâ projekta, čak i ako se troškovi

toga neće obračunati projektu.

Dodajte dijagram upravljanja za tehničko i administrativno osoblje koje je uključeno. Taj

dijagram mora dokazivati da korisnik koordinator (voditelj projekta) ima jasnu ovlast i

učinkovitu kontrolu nad osobljem za upravljanje projektom, čak i ako bi se dio upravljanja

projektom eksternalizirao. Navedite ima li osoblje za upravljanje prethodnog iskustva u

upravljanju projektima.

Toplo se preporučuje da voditelj projekta bude zaposlen na puno radno vrijeme. Ako

koordinator ili voditelj projekta osim toga izravno doprinosi provedbi određenih aktivnosti,

prikladan dio troškova njegove/njezine plaće trebao bi se pripisati procijenjenim troškovima tih

aktivnosti.

Očekuje se da upravljanje projektom obavlja osoblje korisnika koordinatora. Međutim,

eksternalizacija upravljanja projektom moguća je na temelju prikladnog opravdanja, pod

uvjetom da korisnik koordinator zadrži potpunu i svakodnevnu kontrolu nad projektom. U

prijedlogu bi se trebalo jasno opisati kako će se takva kontrola jamčiti.

Uključite i razlog za projektni konzorcij navodeći, za svakog korisnika, zemlju i ulogu u

projektu. Tablicu u nastavku dodajte kao

prilog u „Upravljanje projektom”:

Zemlja Uloga u projektu

[Korisnik 1.]

[Povezano društvo korisnika 1.]

[Korisnik 2.]

[Korisnik 3.]

Ako predlažete uključivanje povezanih subjekata u svoj prijedlog, navedite ih u tablici.





Revizorsko izvješće (isporučivi proizvod): Prema potrebi (vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program

LIFE), revizijom se ne bi trebalo potvrditi samo poštovanje nacionalnog zakonodavstva i

računovodstvenih pravila, već i potvrditi da su svi nastali troškovi u skladu s općim uvjetima

modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. U financijskim bi

obrascima troškove revizije trebalo unijeti pod stavku proračuna „Other costs” („Ostali

troškovi”). Revizorsko izvješće mora se dodati na popis isporučivih proizvoda. Nije potrebna

nikakva posebna podaktivnost.

Plan nakon programa LIFE: Korisnik koordinator mora izraditi „plan nakon programa LIFE” kao zasebno poglavlje

završnog izvješća. On je na jeziku korisnika, a po izboru i na engleskom, u papirnatom i

elektroničkom obliku. Za projekte najbolje prakse planom nakon programa LIFE utvrđuje se

kako će se aktivnosti pokrenute unutar projekta u okviru programa LIFE nastaviti i razvijati

tijekom godina nakon završetka projekta te kako će se osigurati dugoročnije upravljanje

mjestom(ima)/staništima/vrstama. Za pilot-projekte i demonstracijske projekte, u Planu nakon

programa LIFE utvrđuje se i kako će se širenje rezultata i s njima povezana komunikacija

nastaviti nakon završetka projekta U njemu bi se trebalo navoditi koje će se aktivnosti

provoditi, kada, tko će ih provoditi te s pomoću kojih izvora financiranja. Prijedlogu bi za taj

plan trebalo dodati zasebnu podaktivnost, a plan se mora dodati na popis isporučivih

proizvoda.

Obrazac C2 – Raspored izvješćivanja

Predviđena izvješća o radu: Korisnik koordinator izvješćuje javnog naručitelja o tehničkom i financijskom napretku projekta.

U tim bi se izvješćima trebali naglasiti ostvareni rezultati i mogući problemi projekta.

Potrebno je napomenuti da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, upravljanje projektom,

službeno izvješćivanje (osim priloga ili isporučivih proizvoda) i sva komunikacija s javnim

naručiteljem moraju biti na engleskom, čak i ako to nije jezik prijedloga projekta. Troškovi

prijevoda izvješća (osim priloga ili isporučivih proizvoda) stoga su prihvatljivi.

Za projekte koji traju dulje od 24 mjeseca ili za koje se traži doprinos EU-a veći od

300 000 EUR mora se dostaviti izvješće na sredini razdoblja sa zahtjevom za drugom isplatom

predujma. Za projekte koji traju dulje od 48 mjeseci i za koje se traži doprinos EU-a veći od

4 000 000 EUR, ako korisnik koordinator želi zatražiti treću isplatu predujma, mora se podnijeti

drugo izvješće na sredini razdoblja. Izvješće(a) na sredini razdoblja mora(ju) se isporučiti,

zajedno sa zahtjevima za predujam na sredini razdoblja, u skladu s pragovima utvrđenima

posebnim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE.

„Završno izvješće sa zahtjevom za plaćanjem” predaje se najkasnije tri mjeseca nakon

datuma završetka projekta. Potrebno je predvidjeti i „izvješća o napretku” kako bi se osiguralo

primanje najmanje jednog izvješća svakih 18 mjeseci (raspored izvješćivanja može se

izmijeniti tijekom faze revizije). Pogledajte opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih

sredstava za program LIFE za sve podatke o obvezama izvješćivanja za projekte u okviru

programa LIFE.


3.4. Financijski obrasci zahtjeva

Važno: Proračun projekta može uključivati samo troškove koji su u skladu s

člankom II.19. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za

program LIFE. Doprinos EU-a izračunat će se na temelju prihvatljivih troškova.

Opće napomene:

Svi troškovi moraju biti zaokruženi na najbliži euro. Decimale se ne mogu unijeti u

obrasce.

Korisnik koordinator i pridruženi korisnici, subjekti navedeni kao „povezani subjekti” te ostala poduzeća koja su dio istih grupa ili holdinga ne mogu djelovati kao podizvođači.

Ispostavljanje internih računa (tj. za troškove koji su proizašli iz transakcija između

odjela korisnika) treba izbjegavati i dopušta se samo ako isključuje sve elemente dobiti,

PDV-a i režijskih troškova. Imajte na umu da bi se troškovi nastali za isti pravni subjekt

u načelu trebali navesti u ispravnoj kategoriji troškova (troškovi osoblja, potrošna roba,

ostali troškovi itd.).

Svi ugovori pripisani pod bilo koju kategoriju troškova moraju poštovati načelo

izostanka sukoba interesa, bez obzira na predmetni iznos.

Porez na dodanu vrijednost koji plaća korisnik prihvatljiv je osim:

a) oporezivih aktivnosti ili izuzetih aktivnosti s pravom odbitka;

b) aktivnosti u kojima korisnik sudjeluje kao javno tijelo kada je korisnik

državno, regionalno ili lokalno tijelo ili drugo tijelo koje se uređuje

javnim pravom.

Za svaku stavku troškova iz padajućih izbornika odaberite skraćeni naziv korisnika za

kojeg će nastati odgovarajući troškovi i broj aktivnosti na koju se odgovarajući troškovi

odnose.

Za dodavanje stavke troškova upotrijebite gumb „Add” („Dodaj”), a za brisanje stavke troškova upotrijebite gumb „Delete” („Izbriši”).

Svi financijski obrasci mogu se aktivirati tipkom tabulatora: za brzu izradu stavki

troškova možete se koristiti tipkom tabulatora na svojoj tipkovnici kako biste iz jednog

polja prešli u drugo, a zatim klikom gumba „Add” („Dodaj”) (zatim pritisnite tipku „Enter”

(„Unesi”) i stavka je troška dodana).

Ako korisnici projekta žele biti uključeni u aktivnosti projekta uz trošak od 0 EUR

(navedite tu informaciju u izjavama A3/A4), u financijske obrasce F1 – F7 moraju unijeti

predmetnu aktivnost s odgovarajućim troškom od 0 EUR.

Ako korisnici projekta (privatne organizacije) u projekt žele uključiti svoja „povezana

društva”, u opisu predmetnih stavki troškova moraju navesti da će trošak nastati za

njihovo „povezano društvo + naziv”. Uzmite u obzir da bi uporabu povezanih društava

trebalo navesti u članku I.7. budućeg ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Obrazac F1 – Izravni troškovi osoblja

Općenito: Troškovi plaća osoblja javnih tijela mogu se financirati samo u onoj mjeri u kojoj su

povezani s troškom provedbe aktivnosti projekta koje odgovarajuće javno tijelo ne bi provodilo

da se projekt nije započeo. Predmetno osoblje, bez obzira na to rade li na projektu puno radno


vrijeme ili dio radnog vremena, mora biti posebno raspoređeno na projekt/dodijeljeno projektu;

pojedinačno raspoređivanje ima oblik ugovornog dokumenta ili obavijesti o raspoređivanju

koje je potpisala odgovorna služba ili tijelo odgovarajućeg korisnika.

Osim toga, zbroj doprinosa javnih tijela (kao korisnika koordinatora i/ili pridruženog korisnika)

proračunu projekta mora premašivati (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća pripisanih

projektu za osoblje koje se ne smatra „dodatnim” (vidi članak II.19. stavak 2. točku (a)

podtočku iii. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE).

To će se automatski provjeravati u okviru Izvješća R4 – Usklađenost s pravilom o 2 % kad alat

eProposal provjerava valjanost vašeg prijedloga prije podnošenja te tijekom faze odabira i pri

izračunu završnog doprinosa EU-a na kraju projekta.

Definicija troškova „dodatnog osoblja” uključuje troškove sveg osoblja javnih tijela, trajnog ili

privremenog, čiji ugovori ili produljenje ugovora:

- počinju na datum početka projekta ili nakon njega ili na datum potpisivanja

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili nakon njega u slučaju njegova

potpisivanja prije datuma početka projekta, i

- posebno spominju projekt programa LIFE.

Vrsta ugovora: Odaberite iz padajućeg izbornika.

Potrebno je napomenuti da se ugovori o uslugama s pojedincima (tj. fizičkim osobama) mogu

pripisati toj kategoriji uz uvjet da se poštuje čl. II.19. st. 2. toč. (a) modela ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava za program LIFE i da predmetni pojedinac radi u korisnikovim

prostorima i pod njegovim nadzorom te pod uvjetom da je takva praksa u skladu s

odgovarajućim nacionalnim poreznim i socijalnim zakonodavstvom.

Važno: Vrijeme koje svaki zaposlenik provede radeći na projektu bilježi se pravovremeno (tj.

svaki dan, svaki tjedan) pomoću evidencija prisutnosti ili jednakovrijednog sustava za

bilježenje vremena koji ustanovi i koji redovito potvrđuje svaki od korisnika projekta, osim ako

zaposlenik nije posebno dodijeljen projektu na puno radno vrijeme u skladu s člankom II.19.

općih uvjeta i priloga X. (financijske i administrativne smjernice) modelu ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava za program LIFE ili ako u prosjeku radi manje od dva dana mjesečno

na projektu u okviru programa LIFE.

Kategorija/uloga u projektu: Trebali biste utvrditi svaku stručnu kategoriju na jasan i

nedvoznačan način kako biste javnom naručitelju omogućili da prati ljudske potencijale

dodijeljene projektu. Kad se stručnom kategorijom ne objašnjava uloga koju će osoba igrati u

projektu, biste trebali navesti i tu informaciju. Primjeri su kategorija osoblja/uloga u projektu:

viši inženjer/voditelj projekta, tehničar/analiza podataka, administrativno/financijsko upravljanje

itd.

Dnevnica: Dnevnica za svakog člana osoblja izračunava se na temelju bruto plaće ili nadnice

uvećane za obvezne socijalne doprinose (pod uvjetom da su ti troškovi u skladu s

korisnikovom uobičajenom politikom nagrađivanja) isključujući sve ostale troškove (za dodatne

smjernice u ovome vidi prilog X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program

LIFE). Kako bi se ustanovio prijedlog proračuna, plaća se može izračunati na temelju okvirnih

prosječnih dnevnica koje su razumne za predmetnu kategoriju osoblja, sektora, zemlje, vrste

organizacije itd. U obzir je potrebno uzeti predvidiva povećanja plaće pri procjeni prosječnih

dnevnica za trajanje projekta.


Ukupan zbroj produktivnog vremena po godini treba izračunati na temelju ukupnih radnih

sati/dana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima, ugovorima o radu

itd. Primjer utvrđivanja ukupnog produktivnog vremena po godini mogao bi biti sljedeći (pod

uvjetom da se poštuje ono što je određeno odgovarajućim zakonodavstvom):

Dani/godina 365 dana Umanjeno za 52 vikenda 104 dana Umanjeno za godišnji odmor 21 dan Umanjeno za zakonski propisane praznike 15 dana Umanjeno za bolovanje/drugo (prema potrebi) 10 dana = Ukupno produktivno vrijeme 215 dana

Uzmite u obzir da se dnevnice iskazane u proračunu prijedloga ne smiju koristiti pri

izvješćivanju o troškovima projekta; mogu se zaračunati samo stvarni troškovi, tj. stvarne

dnevnice i stvarni sati/dani provedeni na projektu. Morat će se opravdati svako znatno

povećanje. Troškovi osoblja obračunavaju se na temelju satnice dobivene podjelom stvarne

godišnje bruto plaće ili nadnica uvećanih za obvezane socijalne doprinose i druge zakonske

troškove uključene u nagradu zaposlenika stvarnim ukupnim produktivnim satima/danima tog

zaposlenika. U slučaju da stvarni ukupni produktivni sati zaposlenika nisu zabilježeni u

pouzdanom sustavu bilježenja vremena koristit će se zadana vrijednost od 1720 produktivnih

sati.

Broj dana po zaposleniku: Broj dana po zaposleniku potrebnih za izvršenje projekta.

Izravni troškovi osoblja: automatski izračunati množenjem ukupnog broja dana po

zaposleniku za određenu kategoriju s dnevnicom za tu kategoriju.

Obrazac F2 – Putni troškovi i troškovi boravka

Napomena: Pod ovom bi kategorijom proračuna podnositelji zahtjeva trebali predvidjeti putne

troškove prisustvovanja dvije osobe na početnom sastanku s predstavnicima javnog

naručitelja.

Korisnik i broj aktivnosti: Odaberite korisnika i broj aktivnosti na koje se odnose putni

troškovi i troškovi boravka.

Odredište: Odaberite odgovarajuću vrstu odredišta: nacionalno, unutar EU-a, izvan EU-a.

Objašnjenje pretpostavki: Navedite kratko i jasno objašnjenje pretpostavke upotrijebljene za

izračun stope putnih troškova i troškova boravka.

Svrha putovanja mora se jasno opisati (uključujući broj dana i osoba koje putuju u istu svrhu)

kako bi se omogućila ocjena troškova u odnosu na ciljeve projekta.

(Primjeri za ispunjavanje polja „objašnjenje pretpostavki”: dvije osobe x jedan događaj širenja

„xxx” za dva dana; jedna osoba x jedan sastanak za tehničku koordinaciju x jedan dan; tri

osobe x tri posjete području projekta x dva dana).

Ovdje se moraju uključiti samo putni troškovi i troškovi boravka. Troškovi povezani s posjetom

konferencija, poput konferencijskih pristojbi, moraju se navesti pod „Ostalim troškovima”

(obrazac F7). Trošak sudjelovanja na konferenciji smatra se prihvatljivim samo ako se projekt

predstavlja na toj konferenciji. Broj sudionika na konferencijama ograničen je na one za čiju

prisutnost postoji valjano tehničko opravdanje.


Putni troškovi obračunat će se u skladu s internim pravilima korisnika. Korisnici nastoje

putovati na najekonomičniji i ekološki najprihvatljiviji način; video-konferencije moraju se

razmotriti kao alternativa.

U izostanku internih pravila kojima se uređuje naknada za uporabu vlastitih automobila

organizacije (za razliku od privatnih automobila) troškovi povezani s njihovom uporabom

procijenit će se na 0,25 EUR/km. Ako su predviđeni samo troškovi goriva, i njih treba navesti

ovdje.

Troškovi boravka obračunavaju se u skladu s internim pravilima korisnika (dnevnice ili izravno

plaćanje obroka, hotelskih troškova, lokalnog prijevoza itd.). Osigurajte da obroci povezani s

putovanjem/sastancima korisnika nisu uključeni ako su troškovi boravka već u proračunu kao

dnevnice.

Stopa putnih troškova i troškova boravka te broj putovanja: Unesite stopu putnih troškova

i troškova boravka te broj putovanja. Polje „putni troškovi i troškovi boravka” trebalo bi

sadržavati cijenu jediničnog troška za jednu osobu, polje „broj putovanja” trebalo bi sadržavati

broj putovanja po osobi (tj. ako dvije osobe tri puta putuju na koordinacijski sastanak, broj je

putovanja šest).

Obrazac F3 – Troškovi vanjske pomoći

Općenito: Troškovi vanjske pomoći odnose se na troškove podugovaranja: tj. usluge/radove

koje izvode vanjska poduzeća ili osobe, kao i na unajmljivanje opreme ili infrastrukture. Ti su

troškovi ograničeni na 35 % ukupnih proračunskih sredstava osim ako viša razina nije

opravdana u prijedlogu.

Na primjer, izrada logotipa, uspostava plana širenja, oblikovanje proizvoda za širenje,

objavljivanje knjige ili unajmljivanje materijala trebali bi biti uključeni u vanjsku pomoć.

Potrebno je napomenuti da bi se sve usluge pružene u okviru podugovora, a koje se odnose

na razvoj prototipa u proračunu trebalo unijeti pod stavku prototipa, a ne pod stavku vanjske

pomoći. Troškovi povezani s kupovinom ili zakupom (za razliku od najma) opreme i

infrastrukture u okviru podugovora (npr. usluge postavljanja) trebale bi se u proračun unijeti

pod te kategorije troškova, a ne pod vanjsku pomoć ako se i amortiziraju u skladu s

računovodstvenim pravilima.

Troškovi za zakup prava na uporabu zemljišta moraju se obračunati kao „vanjska pomoć”

samo ako se odnose na kratkoročan zakup koji istječe prije datuma završetka projekta.

Dugoročnije se zakupe mora unijeti pod dugoročni zakup zemljišta.

Postupak: Navedite postupak predviđen za podugovaranje poslova s pomoću „javnog

natječaja”, „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda”,

„okvirnog ugovora”. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.9. i II.10. općih

uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim

internim pravilima (u mjeri u kojoj su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Navedite jasan opis predmeta usluge koja će se podugovoriti, npr. „izvođenje procjene

utjecaja’”, „održavanje...”, „iznajmljivanje...”,

„savjetovanje o ...”, „razvoj web-stranice”, „unutarnja pomoć”, „organizacija događanja širenja itd. Možete upotrijebiti najviše 200 znakova za opis podugovora ako je to potrebno.


Opće primjedbe o obrascima F4.a, F4.b i F4.c – Trajna dobra

U toj kategoriji navedite samo ona dobra koja se prema računovodstvenim pravilima

predmetnog korisnika smatraju trajnim dobrima. U toj kategoriji nemojte navoditi ništa što se

prema računovodstvenim pravilima predmetnog korisnika ne smatra trajnim dobrima.

U potkategorijama opreme i infrastrukture trebate navesti stvarni trošak te vrijednost amortizacije, u skladu s člankom II.19. stavkom 2. točkom (c) općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. Samo je amortizacija prihvatljiv trošak projekta i sufinanciranje EU-a izračunat će se na temelju tog iznosa.

Važno: Amortizacija trajnih dobara koja su već u vlasništvu korisnika na početku projekta nije

prihvatljiva za financiranje u okviru programa LIFE.

Stvarni trošak: Puni trošak infrastrukture ili opreme bez ikakve amortizacije.

Amortizacija: Ukupna vrijednost amortizacije u financijskim izvještajima korisnika na kraju

projekta. U svrhu utvrđivanja proračuna projekta korisnici bi trebali što preciznije procijeniti

iznos amortizacije za svaku stavku, od datuma unosa u financijske izvještaje (prema potrebi)

do kraja projekta. Ta procjena temelji se na njihovim internim računovodstvenim pravilima i/ili

je u skladu s nacionalnim računovodstvenim pravilima. Taj iznos predstavlja prihvatljiv trošak.

Amortizacija je ograničena na najviše 25 % stvarnog troška infrastrukture i najviše 50 % stvarnog troška opreme (tj. po stavci troškova). Ako se nisu poštovala ta pravila, prikazat će se blokirajuće poruke o pogrešci pri provjeri valjanosti prijedloga. Trebali biste imati na umu činjenicu da, iako se radi o najvišim postocima u programu LIFE, to ne znači da će se oni automatski prihvatiti jer amortizacija prvenstveno mora biti u skladu s vašim internim računovodstvenim pravilima/nacionalnim računovodstvenim pravilima kako je prethodno spomenuto. Obratite pozornost na iznimke navedene u prilogu X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Iznimka 1.: Za prototipove su prihvatljivi troškovi jednaki stvarnim troškovima pod uvjetima

članka II.19. stavka 2. točke (c) općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

za program LIFE.

Iznimka 2.: Za projekte u prioritetnom području priroda i bioraznolikost programa LIFE trošak

trajnih dobara koja su kupili korisnici koji su javna tijela ili privatne nekomercijalne organizacije

smatra se 100 % prihvatljivim ako organizacija ispunjava sve uvjete utvrđene člankom II.19.

stavkom 2. točkom (c) općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

programa LIFE. U tom slučaju navedeni iznos amortizacije trebao bi biti isti kao i stvarni

trošak.

Obrazac F4.a – Troškovi infrastrukture

Postupak: Navedite postupak predviđen za ugovaranje poslova s pomoću „javnog natječaja”, „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda”, „okvirnog ugovora”. Ugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.9. i II.10. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima (ako su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Navedite jasan opis i raščlambu infrastrukture prema stavci troškova, npr. „potporna čelična konstrukcija”, „temelj instalacije”, „ograda” itd.


Važno: Svi troškovi povezani s infrastrukturom, čak i ako se posao obavlja u okviru podugovora s vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem.

Isto tako uzmite u obzir da troškovi izgradnje infrastrukture malih razmjera za posjetitelje u

proračunu prijedloga ne smiju premašivati 10 % proračunskih sredstava dodijeljenih

konkretnim aktivnostima te moraju biti dobro opravdani i troškovno učinkoviti ili će se ukloniti iz

prijedloga u fazi revizije.

NAPOMENA: Projekti namijenjeni izgradnji velikih infrastruktura nisu obuhvaćeni programom

LIFE i stoga nisu prihvatljivi. Smatra se da je projekt namijenjen izgradnji velike infrastrukture

ako je stvarni trošak (kako je prethodno utvrđen) „pojedinačnog predmeta infrastrukture” veći

od 500 000 EUR. „Pojedinačni predmet infrastrukture” znači sve elemente opisane u obrascu

F4a koji fizički osiguravaju funkcionalnost infrastrukturnog ulaganja (npr. za ekodukt: most,

pregrade, prometni znakovi itd.). Navedeni iznos može se iznimno premašiti ako se u

prijedlogu dostavi potpuno tehničko opravdanje koje dokazuje potrebu za tom infrastrukturom

radi osiguravanja učinkovitog doprinosa ciljevima članaka 10.,11. i 12. Uredbe o programu

LIFE.

Obrazac F4.b – Troškovi opreme

Postupak: Navedite postupak predviđen za dodjelu ugovora s pomoću: „javnog natječaja”,

„izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda”, „okvirnog

ugovora”. Ugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.9. i II.10. općih uvjeta modela

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima

(ako su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Navedite jasan opis svake stavke, npr. „prijenosno računalo”, „softver za bazu podataka

(kupljen gotov ili izrađen u okviru podugovora)”, „mjerna oprema”, „kosilica” itd.

Obrazac F4.c – Troškovi prototipa

Prototip je infrastruktura i/ili oprema izrađena posebno za provedbu projekta koja nije

komercijalizirana i nije dostupna kao serijski proizvod. Ne smije se koristiti za komercijalne

svrhe tijekom trajanja projekta. (Vidi članak II.19. stavak 2 točku (c) općih uvjeta modela

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE.) Trajna dobra kupljena u sklopu

projekta mogu biti prihvaćena u toj kategoriji troška samo kad su od ključne važnosti za pilot ili

demonstracijske aspekte projekta.






Opis: Navedite jasan opis prototipa.

Važno: Svi troškovi povezani s prototipom, čak i ako se posao obavlja u sklopu podugovora s

vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem.


Obrazac F5.a – Troškovi kupovine zemljišta, Obrazac F5.b – Troškovi dugoročnog

zakupa zemljišta/

prava uporabe i Obrazac F5.c - Troškovi jednokratnog plaćanja naknade

Općenito: U pogledu pravila o kupovini zemljišta pogledajte opće uvjete modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. Ako bi kratkoročni zakup bio prikladan za

ostvarivanje ciljeva projekta, ti bi se troškovi trebali navesti pod vanjskom pomoći.

Opis kupovine zemljišta/dugoročnog zakupa/jednokratne naknade: Navedite jasan opis

svake stavke, npr. „kupovina kiselih travnjaka u odjeljenju mjesta X”, „jednokratna naknada za

prava eksploatacije treseta u odjeljenju mjesta Y” itd. Koristite se različitim retcima za različite

uporabe zemljišta/vrste staništa/u odjeljenju mjesta ako se njihove cijene znatno razlikuju.

Procijenjeni trošak po hektaru: Procijenjeni trošak, isključujući poreze i ostala davanja, zaokruženo na najbliži euro.

Vaš prijedlog mora uključivati dopis nadležnog tijela ili ovlaštenog javnog bilježnika kojim se

potvrđuje da cijena po hektaru nije viša od prosječne za tu vrstu zemljišta i lokacije.

Obrazac F6 – Troškovi potrošne robe

Općenito: Potrošna roba navedena u predmetnom obrascu mora se odnositi na kupovinu,

proizvodnju, popravak ili uporabu predmeta koji nisu uneseni u inventar trajnih dobara

korisnika (poput materijala za pokuse, hrane za životinje, materijala za širenje, popravka

trajnih dobara pod uvjetom da to nije kapitalizirano i da je kupljeno za projekt ili se u

potpunosti koristi za projekt itd.). Ako projekt uključuje značajnu aktivnost širenja u kojoj se u

znatnoj mjeri koriste slanje poštom, fotokopiranje ili drugi oblici komunikacije, odgovarajući

troškovi isto se tako mogu navesti ovdje.

Troškovi potrošne robe moraju se posebno odnositi na provedbu aktivnosti projekta.

Opća potrošna roba/potrepštine (za razliku od izravnih troškova), poput troškova

telefoniranja, komunikacije, fotokopiranja, uredskog materijala, vode, plina itd. pokrivene su

kategorijom režijskih troškova.






Opis: Navedite jasan opis vrste potrošne robe povezujući je s tehničkom provedbom projekta,

npr. „sirovine za pokusnu aktivnost 2.”, „pribor za pisanje za proizvode za širenje (isporučivi

proizvod 5.)” itd.

Obrazac F7 – Ostali troškovi

Općenito: Izravni troškovi koji ne pripadaju ni u koju drugu kategoriju troškova trebali bi se

navesti na predmetnom obrascu. Troškovi bankovnih naknada, konferencijskih pristojbi,

troškovi osiguranja kada su nastali samo u pogledu provedbe projekta itd., trebali bi se navesti

na predmetnom obrascu.

Troškovi revizora povezani s revizijom financijskih izvještaja projekta uvijek bi se trebali

navesti pod tom kategorijom proračuna. Kod projekata s više od jednog korisnika ukupan

trošak revizije u prijedlogu će se navesti kao jedan konsolidirani iznos koji će nastati za

korisnika koordinatora.


Troškovi prijevoda, ako su potrebni, moraju se uvijek navesti u predmetnoj kategoriji.

Materijali za širenje informacija: troškovi povezani sa širenjem informacija i umnožavanjem (npr. kupovina ili tisak materijala/proizvoda za širenje itd.).

Trošak bankovnog jamstva, ako ga zahtjeva javni naručitelj, mora se uvijek navesti u

predmetnoj kategoriji. Za više informacija pogledajte članak I.4. stavak 1. posebnih uvjeta i

članak II.19. stavak 2. točku (e) i članak II.24. stavak 1. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava za program LIFE te Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za

program LIFE za 2016.






Opis: Navedite jasan opis svake stavke, povezujući ju s tehničkom provedbom projekta.

Obrazac F8 – Režijski troškovi

Iznos režijskih troškova: Naznačite opće neizravne troškove (režijske troškove) za svakog

korisnika. Korisnici koji imaju koristi od dodjele bespovratnih sredstava za poslovanje iz

programa financiranja EU-a (poput, na primjer., poziva nevladinim organizacijama u vezi s

programom LIFE) nemaju pravo potraživanja režijskih troškova za razdoblje u kojem primaju

bespovratna sredstva za poslovanje. U slučaju da korisnik primi bespovratna sredstva za

poslovanje tijekom (dijela) trajanja projekta, korisnik je dužan to prijaviti i unijeti

izmjenu/ispravak u proračunske tablice (obrasci F) prije završetka projekta, isključujući

„režijske troškove” uvrštene u proračun.

Režijski troškovi (navedeni i kao „neizravni troškovi”) prihvatljivi su po paušalnom iznosu koji će se odrediti u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava kao postotak ukupnih prihvatljivih izravnih troškova svakog korisnika, isključujući dugoročni zakup zemljišta/jednokratnu naknadu za prava uporabe zemljišta (te isključujući same režijske troškove s obzirom na to da su oni neizravni troškovi). U skladu s člankom II.19. stavkom 3. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE taj postotak ne smije biti veći od 7 % za svakog korisnika. Ako se to pravilo nije poštovalo, blokirajuća poruka o pogrešci prikazat će se u Izvješću R1 te pri provjeri valjanosti prijedloga.

Uzmite u obzir da stupac „Ukupni prihvatljivi izravni troškovi s izuzetkom troškova povezanih sa zemljištem” alat automatski popunjava na temelju troškova unesenih u obrasce F1 do F7.

Obrazac FC – Financijski doprinosi

Tim se obrascem opisuje financiranje projekta od strane jednog ili više korisnika i/ili

sufinancijera, kao i doprinos EU-a koji je zatražio svaki od korisnika.

Proizvodi ili usluge koji će se pružati „u naravi”, tj. za koje ne postoji predviđeni novčani tok,

nisu prihvatljivi za financiranje EU-a i ne bi ih se trebalo uključiti u proračun projekta.

Važno: Stupac „Ukupni troškovi aktivnosti u EUR” aplikacija automatski popunjava na temelju

troškova unesenih u obrasce F1 do F8.

Doprinos korisnika koordinatora: Navedite iznos financijskog doprinosa korisnika

koordinatora. Taj iznos ne može uključivati nikakvo financiranje iz drugih javnih ili privatnih

izvora posebno namijenjenih za projekt ili njegov dio (što bi se trebalo prijaviti kao drugo

sufinanciranje).

Doprinos pridruženog korisnika: Navedite financijski doprinos svakog pridruženog


korisnika. Ti iznosi ne mogu uključivati nikakvo financiranje iz drugih javnih ili privatnih izvora

posebno namijenjenih za projekt ili njegov dio (što bi se trebalo prijaviti kao drugo

sufinanciranje).

Iznos zatraženog doprinosa EU-a: Navedite iznos financijskog doprinosa EU-a koji je

zatražio korisnik koordinator i svaki od pridruženih korisnika. Taj iznos mora biti u skladu s

člancima II.19. i II.25. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za

program LIFE.

Iznos sufinanciranja u EUR: Navedite financijski doprinos svakog sufinancijera.

Iznosi koji odgovaraju vlastitim doprinosima i ukupnim troškovima automatski se prenose u

obrasce A3 i A4. Iznosi koji odgovaraju doprinosima sufinancijera automatski se prenose u

obrazac A6.


3.5. Izvješća

Izvješća alata eProposal sadržavaju detaljne financijske izračune i automatski se generiraju na

temelju podataka unesenih u tehničke i financijske obrasce.

Samo izvješća R1 – Proračun i R2 – Troškovi po aktivnosti bit će uključeni u pdf verziju

prijedloga koju generira alat eProposal. Drugim se izvješćima, međutim, pružaju praktične

financijske informacije.

Izvješće R1 – Proračun U obrascu se sažima financijska struktura projekta tako što se pruža raščlamba proračuna projekta i pregled financijskog plana. Izvješća R2 – Troškovi po aktivnosti, R2a – Troškovi po korisniku, R2b –

Troškovi po aktivnosti po korisniku, R2c – Troškovi po korisniku po aktivnosti Ti su obrasci vrlo korisni za povezivanje tehničkih izlaznih učinaka i troškova. Izvješće R3 – Pravilo dobiti po korisniku Tim se izvješćem potvrđuje da nijedan od korisnika ne prima dio doprinosa EU-a veći od troškova koji će za njega nastati (vidi pravilo o zabrani ostvarivanja dobiti iz članka II.25. stavka 3. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE). Izvješće R4 – Usklađenost s pravilom o 2 % Tim se izvješćem pokazuje prelazi li zbroj doprinosa javnih tijela (kao korisnika koordinatora i/ili pridruženog korisnika) proračunu projekta (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća njihovih stalnih zaposlenika pripisanih projektu. Ako to nije slučaj, pri provjeri valjanosti prijedloga pojavit će se poruka o pogrešci. Izvješće R5 – Nacionalna dodjela Tim se izvješćem prikazuje raspodjela doprinosa EU-a za razdoblje 2014. – 2017. po državama članicama u kojima su korisnici registrirani.


3.6. Prilozi

Vrsta priloga: Odaberite iz padajućeg izbornika.

Naziv priloga: Naziv mora biti kratak (najviše 200 znakova).

Važno: svaki priloženi dokument ne smije biti veći od 2 MB.

U predmetnom odjeljku priložite odgovarajuće obvezne financijske priloge kao što je

objašnjeno u dokumentu Vodič za ocjenjivanje prijedloga projekta za program LIFE za

2016. Predlošci „Izjave javnog tijela”, „Pojednostavljenog financijskog izvještaja” i

tablice pokazatelja uspješnosti programa LIFE dostupni su u paketu za prijavu na web-

mjestu programa LIFE.

Karte su obvezne za projekte za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa

LIFE, uključujući aktivnosti temeljene na mjestu. Vidi zahtjeve za obrazac B2a.


4. Kontrolni popis

Svrha je pitanja u nastavku pomoći vam provjeriti je li vaš zahtjev najbolje moguće

pripremljen. Vaši bi odgovori u svim slučajevima trebali biti „da”. Međutim, popis pitanja nije

iscrpan i pitanja ne pružaju sve potrebne detaljne informacije; pogledajte detaljne informacije

uključene u druge odjeljke ovog dokumenta.

1. Jeste li provjerili je li vaš projekt projekt za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

2. Jesu li obrasci A3, A4 i A6 potpisani te je li na njih stavljen datum?

3. Jesu li obrasci A8 prema potrebi potpisani te je li na njih stavljen datum?

4. Je li obrazac B1 najmanje na engleskom jeziku?

5. Jeste li uključili granicu sigurnosti na kraju projekta kako bi se omogućila nepredviđena kašnjenja?

6. Je li podnositelj zahtjeva pravno registriran u EU-u?

7. Jeste li uključili obvezne priloge? A) Za korisnike koordinatore koji nisu javna tijela: (1) godišnja bilanca i račun dobiti i gubitka, (2) revizorsko izvješće ili godišnja bilanca i račun dobiti i gubitka koje je potvrdio revizor (čak i ako prema nacionalnom zakonodavstvu vaši financijski izvještaji ne trebaju biti podvrgnuti reviziji), (3) pojednostavljeni financijski izvještaj. B) izjava javnog tijela za korisnike koordinatore koju su javna tijela.

8. Je li više od 25 % proračuna posvećeno konkretnim aktivnostima očuvanja (ili je li vaš prijedlog obuhvaćen mogućim iznimkama)? Jeste li dopustili granicu sigurnosti?

9. Jeste li uključili značajne aktivnosti – osim prijenosa znanja i umrežavanja – kako bi se osigurala mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti vašeg rješenja? Jeste li za svaku aktivnost očekivane rezultate izrazili brojčano koliko god je to moguće?

10. Jeste li isključili tekuće aktivnosti (koje su dopuštene samo u određenim slučajevima) i osigurali ispunjavanje odgovarajućih uvjeta za opetovane aktivnosti?

11. Jeste li isključili pripremne aktivnosti kojima ne nastaju praktične preporuke?

12. Jeste li uključili usklađen paket aktivnosti komunikacije i širenja?

13. Jeste li uključili aktivnosti za praćenje učinka projekta i njegovih aktivnosti na ciljane vrste/staništa?

14. Jeste li uključili pokazatelje učinka vašeg projekta tijekom projekta i pet godina nakon završetka projekta?

15. Je li tim za upravljanje projektom dostatan? Je li dostavljen organigram? Postoji li koordinator projekta koji radi puno radno vrijeme (nije obvezno, no toplo se preporučuje)?

16. Jeste li isključili sve aktivnosti koje bi se mogle bolje financirati drugim programima financiranja EU-a? U slučaju dvojbe, jeste li predvidjeli komplementarne aktivnosti ili ciljeve?

17. Jeste li detaljno iznijeli svoje napore u pogledu zelene nabave? 18. Jeste li vi i vaši pridruženi korisnici u potpunosti pročitali opće uvjete modela ugovora

o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE?

19. Za plaćanja u pogledu kupovine zemljišta/naknade, jeste li jasno objasnili kako ispunjavate sve uvjete prihvatljivosti?

20. Jeste li za ponovno uvođenje/prijenos vrsta jasno objasnili kako prijedlog ispunjava sve potrebne uvjete?


Samo za projekte u području prirode:

1. Odvijaju li se sve konkretne aktivnosti očuvanja unutar službeno uspostavljenih mjesta mreže Natura 2000 ili u svrhu poboljšanja integriteta mreže Natura 2000? Jesu li aktivnosti jasno označene na dostavljenim kartama s obzirom na mjesta mreže Nature 2000?

2. Jesu li ciljevi tih aktivnosti isključivo vrste i staništa mreže Natura 2000 (za aktivnosti temeljene na mjestu: Prilog I. Direktivi o pticama i/ili Prilozi I. ili II. Direktivi o staništima; za aktivnosti povezane s vrstama: Prilog I. ili II. Direktivi o pticama i/ili Prilozi II., IV. ili V. Direktivi o staništima)?

3. Provode li se sve aktivnosti na europskom području EU-a na kojem se primjenjuju Direktive o pticama i staništima (ili jesu li obuhvaćene predviđenim iznimkama)?

4. Jeste li uključili detaljne karte (veličina A3 ili A4)? Sadržavaju li one čitljivo mjerilo,

naziv i pozadinske detalje (npr. nazive sela, rijeke, itd.)?

Samo za projekte u području bioraznolikosti:

1. Za projekte koji se bave temama 4. i 5., je li vaš projekt demonstracijski i/ili pilot-

projekt?

2. Kad je riječ o „demonstracijskim” ili „pilot-projektima”, uključuje li vaš projekt praćenje, ocjenjivanje, aktivno širenje i jasnu strategiju za primjenu rezultata projekta i stečenog znanja u drugim područjima (vidi definicije „demonstracijskog” i „pilot- projekta”)?

3. Provode li se sve aktivnosti na europskom području EU-a (ili jesu li obuhvaćene predviđenim iznimkama)?


PRILOZI

PRILOG 1.: Kalendar postupka ocjenjivanja i odabira u okviru poziva za program LIFE za 2016.

Datum ili razdoblje Aktivnost

15. rujna 2016. Rok do kojeg podnositelji zahtjeva moraju podnijeti prijedloge javnom naručitelju

rujan 2016. do svibnja 2017.

Ocjenjivanje i revizija prijedloga

svibanj – lipanj 2017. Potpisivanje pojedinačnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

1. srpnja 2017. Najraniji mogući datum početka za projekte za 2016.


PRILOG 2.: Važne poveznice

a) Opći dokumenti za sve podnositelje zahtjeva:

Uredba (EU) br. 1293/2013. Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.

Višegodišnji program rada za program LIFE za razdoblje 2014. – 2017.

Poveznica na paket alata za komunikaciju programa LIFE

Financijska uredba

b) Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE:

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune

Direktiva Vijeća 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica

Popis prioritetnih ptičjih vrsta Direktive 2009/147/EZ koje se smatraju prioritetnima za financiranje u okviru programa LIFE

Web-mjesto koje pruža geografski pregled ekološke mreže Natura 2000 http://natura2000.eea.europa.eu

Komunikacija Komisije COM (2011) 244 završna verzija Naše osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za bioraznolikost do 2020. http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm

Europski informacijski sustav za biološku raznolikost http://biodiversity.europa.eu/

Osnova bioraznolikosti http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/

Smjernice IUCN-a za ponovno uvođenje i druge prijenose u svrhu očuvanja

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2013:347:TOC







http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/birdsdirective/index_en.htm




http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm

http://biodiversity.europa.eu/

http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/

http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/



PRILOG 3.: ALAT EPROPOSAL

Alat eProposal omogućuje podnositeljima zahtjeva za „tradicionalne” projekte u okviru

programa LIFE internetsku izradu i podnošenje prijedloga. Samo su prijedlozi predani

putem alata eProposal prihvatljivi za ocjenjivanje.

Sva isključivo informatička pitanja/probleme u pogledu alata eProposal šaljite isključivo

Službi za korisnike alata eProposal: [email protected] Imajte na umu da je ta služba za korisnike namijenjena samo za informatička pitanja povezana s uporabom alata eProposal. Odgovori na sva ostala pitanja o programu LIFE mogu se pronaći čitanjem dokumenata

uključenih u paket za prijavu, ili u slučaju da to bude potrebno, obraćanjem nacionalnoj

kontaktnoj točki programa LIFE ili slanjem poruke e-pošte na adresu

[email protected].

Potrebno je napomenuti da, ako ste se u alatu eProposal registrirali za pozive na

podnošenje prijedloga za program LIFE+ za 2012., 2013. ili 2014., možete i dalje rabiti

iste korisničke podatke za registraciju te preskočiti korake 1. i 2.. Međutim, možda ćemo

vas zamoliti da promijenite lozinku.

3.1. Korak 1.: Stvorite svoj korisnički identifikacijski broj i lozinku za

ECAS (za sve korisnike)

Pristup stranici dobrodošlice alata eProposal omogućen je putem web-mjesta programa LIFE.

Posjetite https://webgate.ec.europa.eu/eproposalWeb.

Uzmite u obzir da se alatu eProposal može pristupiti samo putem ECAS-a (Servisa Europske

komisije za provjeru autentičnosti). Zato se prvo morate registrirati u ECAS-u i dobiti korisnički

identifikacijski broj i lozinku.

Nakon što potvrdite autentičnost svoje identifikacije, ne morate ponovno unositi svoje

vjerodajnice (korisničko ime i lozinku) tijekom iste sesije preglednika. U izborniku „New user?”

(„Novi korisnik?”) odaberite „Register” („Registracija”):

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

https://webgate.ec.europa.eu/eproposalWeb


3.1.1. ECAS – stvaranje računa Navedite potrebne podatke: Imajte na umu da domena vaše veze mora biti EXTERNAL (vanjska).

Napomena: Ako ne možete pročitati sigurnosnu provjeru, slobodno pokušajte ponovno tako da

kliknete na ikonu pokraj slike sa sigurnosnom provjerom.

Kad unesete navedene podatke, kliknite na gumb „Create an account” („Stvori račun”). Zatim

biste trebali dobiti poruku potvrde.


3.1.2. ECAS – stvaranje lozinke Od ECAS-a (<ecas- [email protected]>) ćete primiti potvrdnu poruku na račun e-pošte koji ste unijeli.

Napomena: može proći i do pola sata do primitka potvrdne e-poruke. Ako uopće ne primite

takvu e-poruku, provjerite svoj pretinac NEŽELJENE POŠTE prije nego što se obratite Službi

za korisnike alata eProposal.

Od trenutka kad vam je poslana poruka e-pošte imate 90 minuta za stvaranje svoje

lozinke za ECAS!

U poruci e-pošte s potvrdom kliknite „this link” („ova poveznica”). Odredite svoju lozinku (najmanje deset znakova s najmanje jednim velikim slovom i jednom

brojkom ili posebnim znakom) i podnesite je.

Nakon što ste je podnijeli trebala bi se prikazati potvrdna poruka: Možete promijeniti svoju lozinku ili zatražiti da je se ponovno postavi u slučaju da je

zaboravite. Preporučujemo da sigurno čuvate korisnički identifikacijski broj/adresu e-pošte i

lozinku koju ste upotrijebili za registraciju i prijavu u alat eProposal (korak 2.).

3.2. Korak 2.: Registrirajte se kao korisnik u alatu eProposal (za sve korisnike)

Posjetite stranicu dobrodošlice alata eProposal za program LIFE.

Odaberite „Are you an applicant?” („Jeste li podnositelj zahtjeva?”)


U tom izborniku kliknite na „Login” („Prijava”).

Bit ćete preusmjereni na sljedeću stranicu:

(1) Provjerite je li odabrana domena „External” („Vanjska”) (ako nije, promijenite je na

„External” koristeći se poveznicom „Change it” („Promijeni”) i kad vas se upita „Where are you from?” („Odakle ste?”) odaberite „Neither an institution nor a European body” (Ni institucija ni europsko tijelo ) te kliknite gumb „Select” („Odaberi”)).

(2) Unesite svoju adresu e-pošte i lozinku (koje ste stvorili u koraku 1.).

(3) Kliknite na gumb „Login” („Prijava”).

Sada ste u alatu eProposal programa LIFE. Odaberite vrstu računa „Application User” („Korisnik podnositelj zahtjeva”):


Zatim unesite potrebne podatke (obvezna polja označena su crvenom zvjezdicom *), kliknite

na gumb „Save” („Spremi”) koji se nalazi na dnu zaslona.

Dobit ćete sljedeću potvrdnu poruku: „Your user account has been created” („Vaš je korisnički račun stvoren”). Nakon što se registrirate kao korisnik na popisu prijedloga vidjet ćete i svaki prijedlog koji ste

stvorili (ili ste bili pozvani vidjeti ga) tijekom predmetnog poziva za program LIFE ili poziva za

program LIFE+ za 2012., 2013. i 2014.

3.3. Korak 3.: Stvorite prijedlog (stvara ga koordinacijski podnositelj zahtjeva)

Prijedloge u alatu eProposal mogu stvarati samo registrirani korisnici u svojstvu „koordinacijskog podnositelja zahtjeva”, tj. „vlasnika” prijedloga.

„Koordinacijski podnositelj zahtjeva” postat će „korisnik koordinator” ako prijedlog bude

odabran za sufinanciranje putem programa LIFE.

Sada možete stvoriti prijedlog projekta u okviru programa LIFE klikom na gumb „Create new

proposal” („Stvori novi prijedlog”) dostupan na dnu zaslona:


Od vas će se zatražiti da unesete osnovne informacije u pogledu vašeg prijedloga, na temelju odabranog prioritetnog područja programa LIFE. Te informacije mogu se uređivati i nakon stvaranja prijedloga.

U tu svrhu bit ćete automatski preusmjereni na tehnički obrazac A1 (vidi u nastavku). Uzmite u

obzir da morate ispuniti obrazac A1 TE obrazac A2 kako biste stvorili novi prijedlog projekta u

alatu eProposal. Prijedlog će se zatim moći prepoznati s pomoću pokrate projekta unesene u

tehničkom obrascu A1. Podatci koji su već uneseni tijekom registracije u svojstvu podnositelja

zahtjeva bit će dostupni u obrascima A1 i A2 za prijedlog koji ste stvorili.

Uzmite u obzir da zbog tehničkih razloga neće biti moguće digitalno „reciklirati” prijedloge iz

programa LIFE+. Ne možete generirati novi prijedlog za 2016. na temelju prijedloga za

program LIFE+; morali biste preuzeti stari prijedlog i kopirati i zalijepiti sadržaj u obrasce

zahtjeva za 2016.

3.3.1. Upravljanje pravima pristupa (nije obvezno) Prijedlog u okviru programa LIFE stvoren u alatu eProposal prema zadanim je postavkama

povezan sa svojim vlasnikom, korisnikom koji ga je stvorio.

Vlasnik prijedloga može:

- pregledavati i/ili uređivati prijedlog

- pozvati druge korisnike i dodijeliti im prava uređivanja

- podnijeti prijedlog. Upravljanje pravima pristupa Kako bi vlasnik upravljao pravima pristupa i kako bi drugi korisnici povezani s prijedlogom

vidjeli prava pristupa morate izvršiti sljedeće radnje:

(a) Odaberite prijedlog za koji želite dati prava pristupa drugom korisniku ili pozvati pridruženog korisnika;

(b) idite na izbornik „Proposal” („Prijedlog”), „Access rights” („Prava pristupa”). (c) Ako je samo vlasnik povezan s prijedlogom, zaslon će izgledati ovako


Pozivanje drugog korisnika (nije obvezno) (d) Kako bi pozvao drugog korisnika, vlasnik prijedloga (koordinacijski podnositelj zahtjeva)

mora navesti adresu e-pošte osobe koju će pozvati u donjem polju zaslona „List of

proposal users” („Popis korisnika prijedloga”). Pozvana osoba MORA imati račun registriran u alatu eProposal.

(e) Ako je pozvani korisnik već registriran u alatu eProposal:

- Ime i prezime tog korisnika prikazat će se kao „Pending” („Na čekanju”) na popisu korisnika s pravima pristupa.

- Poruka s pozivom poslana je na adresu e-pošte koju je unio pozvani korisnik (nakon

što se registrirao u alatu eProposal). - Korisnik se prijavljuje u alat eProposal: na vrhu početnog zaslona vidljiv je poziv.

Korisnik ga može prihvatiti ili odbiti.

- Ako pozvani korisnik prihvati poziv, prijedlog će se pojaviti na njegovu popisu prijedloga i korisnik će ga odmah moći pregledavati. Vlasnik prijedloga zatim može tom korisniku dati prava uređivanja.

(f) Ako pozvani korisnik još NIJE registriran u alatu eProposal:

– Ime i prezime korisnika pojavit će se sa statusom „Pending” („Na čekanju”) na popisu korisnika s pravima pristupa.

– Poruka s pozivom poslana je na adresu e-pošte pozvanog korisnika koju je naveo

vlasnik prijedloga. Ta poruka sadržava poveznicu za registraciju u ECAS-u (ako je potrebno, vidi korak 1.) te još jednu za registraciju u alatu eProposal (vidi korak2. ).

– Korisnik se prijavljuje u alat eProposal: na vrhu početnog zaslona vidljivi su

potvrda ili registracija i poziv. Korisnik može prihvatiti ili odbiti poziv.


– Ako ga pozvani korisnik prihvati, prijedlog će se pojaviti na korisnikovom popisu prijedloga i korisnik će ga moći odmah pregledavati. Vlasnik prijedloga zatim može tom korisniku dati prava uređivanja.

(g) Vlasnik prijedloga može pozvati koliko god korisnika želi slijedeći iste korake. (h) Ako se više korisnika poveže s prijedlogom, zaslon pristupnih prava izgledat će ovako

(za vlasnika prijedloga, a za druge povezane korisnike sve će kućice biti sive boje):

(i) Vlasnik prijedloga uvijek je označen sivom bojom (najmanje jedan korisnik uvijek mora

biti vlasnik prijedloga). (j) Korisnik(ci) koji su prihvatili poziv navedeni su, a kućice su u stupcima

„Owner” („Vlasnik”), „Can view” („Može vidjeti”) i „Can edit” („Može uređivati”) aktivirane.

(k) Ako su ime i prezime i dalje označeni s „Pending” („Na čekanju”), to znači da taj(ti) korisnik(ci) još nisu prihvatili poziv.

(l) Vlasnik prijedloga može odlučiti i dodijeliti prava uređivanja drugom korisniku ili

drugim korisnicima koji su povezani s tim prijedlogom. Jedini je uvjet da je korisnik prihvatio poziv koji je poslao vlasnik. To omogućuje da više korisnika usporedno radi na istom prijedlogu projekta.

(m) Kako bi dodijelio prava uređivanja korisniku, vlasnik mora kliknuti na kućicu „No” („Ne”)

u stupcu „Can edit” („Može uređivati”): ona će se zatim promijeniti u „Yes” („Da”). Kad se taj korisnik sljedeći put prijavi u alat eProposal, on/ona će moći uređivati taj prijedlog.


(n) Važno: Ako su korisniku dodijeljena prava uređivanja, on/ona će moći izvršavati iste aktivnosti kao i korisnik koordinator, tj. mijenjati, brisati, dodavati tehničke i financijske podatke itd., ali neće moći podnijeti prijedlog i pozivati druge korisnike. Korisnik koordinator može izvršiti zamjenu načina uređivanja i pogleda za pridruženog podnositelja zahtjeva koliko god puta želi ili koliko god puta je potrebno.

Promjena vlasnika Korisnik koji mora postati vlasnik morao je već primiti poziv za prijedlog. Za promjenu vlasnika

(izvorni) vlasnik mora kliknuti na kućicu „No” („Ne”) u stupcu „Owner”(„Vlasnik”) koji odgovara

korisniku koji bi trebao postati novi vlasnik: poslije poruke o potvrdi ona će se pretvoriti u „Yes”

(„Da”). Od tog trenutka „prijašnji” vlasnik više nema mogućnost upravljanja korisničkim

pravima. Kad se „novi” vlasnik sljedeći put prijavi u alat eProposal, on/ona će moći upravljati

korisničkim pravima tog prijedloga.

Svi podatci koji su već uneseni u tehničke i/ili financijske obrasce za koordinacijskog

podnositelja zahtjeva (npr. u odnosu na aktivnosti za koje je on odgovoran ili za troškove koji

nastaju za tog podnositelja) morat će se ručno urediti kako bi se uskladili s novim postavom

prijedloga.

3.3.2. Provjera valjanosti i podnošenje prijedloga Uzmite u obzir da su oba koraka obvezna kako bi se osiguralo da prijedlog bude razmotren

tijekom postupka ocjenjivanja!

Provjera valjanosti

Nakon dovršetka prijedloga kliknite na gumb „Validate” („Provjeri”) dostupan u obrascu A1.

Pokrenut će se niz prethodno utvrđenih provjera za cijeli prijedlog, poput provjera toga jesu li

obvezna polja ispunjena i u točnom obliku, usklađenosti datumima, dosljednosti različitih

elemenata proračuna itd.

Poruke s pogreškama pri provjeri valjanosti ukazuju na podatke koji nedostaju ili su netočni.

One blokiraju podnošenje prijedloga (npr. „Total costs must equal total contributions” („Ukupni

troškovi moraju biti jednaki ukupnim doprinosima”)).

Kad se provjera valjanosti obavi bez blokirajućih pogrešaka, dobit ćete sljedeću potvrdnu

poruku:

Uzmite u obzir da u ovoj fazi prijedlog još NIJE podnesen. Nakon uspješne provjere valjanosti prijedloga eProposal će upitati vlasnika želi li u tom

trenutku podnijeti prijedlog.

Podnošenje

Nakon što se prijedlog provjeri te prije roka za podnošenje, koordinacijski podnositelj zahtjeva

(vlasnik prijedloga) trebao bi podnijeti prijedlog klikom na gumb „Submit to Contracting


Authority” („Podnesi javnom naručitelju”) (taj je gumb dostupan na obrascu A1 tek nakon što

se prijedlog provjeri i nakon što više nema blokirajućih poruka).

Nakon klika na taj gumb dobit ćete sljedeću poruku kojom se potvrđuje da je prijedlog

uspješno podnesen:

Prijedlog se može izmijeniti, provjeriti i (ponovno) podnijeti koliko god je puta potrebno do 15. rujna 2016. (16:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu). Svakim naknadnim podnošenjem briše se prethodno podnesena verzija (ranije se verzije ne arhiviraju i stoga više nisu dostupne).

Taj rok za podnošenje bit će produžen samo u slučaju „više sile” ili pada sustava, a novi rok

(utvrđen na način da se njime nadoknadi razdoblje izvan funkcije) bit će odmah objavljen na

web-mjestu programa LIFE i stranici dobrodošlice alata eProposal.

Prijedlog će se automatski proslijediti javnom naručitelju. Nacionalna tijela država članica u

kojima su korisnici pravno registrirani isto tako mogu vidjeti prijedlog ako vlasnik prijedloga

označi kućicu „National authorities access” („Pristup nacionalnih tijela”) (vidi prethodni odjeljak

„Pozivanje drugog korisnika”).

Svakom podnesenom prijedlogu automatski se dodjeljuje jedinstvena referentna oznaka

projekta koja uključuje godinu poziva, prioritetno područje programa LIFE i redni

šesteroznamenkasti broj. Svi tehnički i financijski obrasci te obrasci za izvješćivanje nosit će tu

oznaku (npr. „Prijedlozi/LIFE15 ENV/FI/000001 LIFE Voda/Financijski obrasci/F1 – Izravni

troškovi osoblja”). Na tu će se oznaku upućivati u svoj korespondenciji s javnim naručiteljem

tijekom postupka odabira i provedbe projekta ako se prijedlog prihvati za sufinanciranje putem

programa LIFE. Prijedlog koji još nije podnesen nema tu oznaku.

Važno: podneseni prijedlozi mogu se izmijeniti i ponovno podnijeti do roka za podnošenje.

Javni naručitelj ocijenit će samo konačno podnesenu verziju prijedloga.

Ako želite da se vaš prijedlog razmotri u postupku ocjenjivanja, kliknite na gumb

„Submit to Contracting Authority” („Podnesi javnom naručitelju”) prije roka za

podnošenje.

Gumb „Submit to Contracting Authority” („Podnesi javnom naručitelju”)

deaktivirat će se po isteku roka za podnošenje (15. rujna 2016. u 16:00 sati

prema vremenu u Bruxellesu). Javni naručitelj ne smatra se odgovornim

ni za kakve probleme prouzročene sporim radom sustava ili sličnim

poteškoćama. Podnositelji zahtjeva trebali bi poduzeti nužne korake kako

bi izbjegli podnošenje „u zadnjem trenutku”.

Uzmite u obzir da nacionalna tijela, ako imaju dopuštenje, mogu vidjeti da je prijedlog (koji se

prepoznaju prema referentnoj oznaci, nazivu, koordinacijskom podnositelju zahtjeva, ukupnim

troškovima i zatraženom doprinosu) podnesen, ali ne mogu vidjeti potpuni prijedlog na

internetu osim ako im koordinacijski podnositelj zahtjeva za to da ovlast.


Ta ovlast može se dodijeliti poduzimanjem sljedećih koraka koje mora poduzeti koordinacijski

podnositelj zahtjeva:

(a) Odaberite prijedlog za koji želite dodijeliti prava za pregled vašem nacionalnom tijelu;

(b) idite na izbornik „Proposal” („Prijedlog”), „Access rights” („Prava pristupa”);

(c) U odjeljku „National authorities access” („Pristup nacionalnih tijela”) označite kućicu za davanje pristupa ili ga ostavite neoznačenim ako ne želite odobriti pristup.

Imajte na umu da se odbijanje prava na pristup nacionalnim tijelima primjenjuje na prijedloge i nakon podnošenja.

(d) Kada se korisnik nacionalno tijelo (države članice u kojoj je koordinacijski podnositelj

zahtjeva ili jedan od pridruženih podnositelja zahtjeva registriran) sljedeći put prijavi u

alat eProposal, moći će pregledavati taj prijedlog nakon odobrenja iako rok za

podnošenje još nije istekao.

Ovlaštenje pristupa možete ukinuti u bilo kojem trenutku. Uzmite u obzir da to više nije moguće nakon isteka roka za podnošenje.

Komunikacija nakon podnošenja

Nakon što istekne rok za podnošenje komunikacija s podnositeljima zahtjeva koji su podnijeli

prijedlog vodit će se samo putem poštanskog sandučića prijedloga.

Jedino vlasnici prijedloga sa statusom „Received by Contracting Authority” („Javni naručitelj

primio”) (i kasnijim statusima) imat će pristup tom poštanskom sandučiću.


TKO SE NJIME MOŽE KORISTITI?

- podnositelj zahtjeva: za čitanje poruka koje šalje javni naručitelj ili njegov savjetnik i odgovaranje na te poruke te za pisanje novih poruka upućenih javnom naručitelju ili njegovu savjetniku;

- javni naručitelj ili njegov savjetnik: za slanje poruka bilo kojem podnositelju zahtjeva i za čitanje

- odgovora podnositelja zahtjeva.

- nacionalna tijela: za pregled korespondencije povezane s prijedlogom kojem imaju pristup (podnositelj zahtjeva ili pridruženi korisnici s poslovnim nastanom u njihovoj državi članici).

KAKO ČITAM I ŠALJEM PORUKE?

Postoje dvije mogućnosti pristupa porukama:

- idite na popis prijedloga: ako imate novu poruku za određeni prijedlog, u stupcu

„Unread” („Nepročitano”) vidjet ćete ikonu ; za izravan pristup poštanskom

sandučiću kliknite na

- ako ste već otvorili određeni prijedlog, „Poštanski sandučić” je dostupan u padajućem

izborniku pod „Proposal” („Prijedlog”).

Te dvije mogućnosti vode na popis razgovora:

Razgovor povezuje sve poruke povezane istom temom (koju određuje onaj tko započne

razgovor), fazom (faza postupka odabira na koju se poruka odnosi) i vrstom (npr. dopis o

neprihvaćanju, upitnik, dopis s uputama ili drugo).

Razgovori se mogu stvoriti i zatvoriti. Službene razgovore (poput dopisa o neprihvaćanju,

dopisa s uputama itd.) može stvoriti samo javni naručitelj. Podnositelji zahtjeva mogu stvarati

druge vrste razgovora (i kasnije ih zatvoriti) koristeći se gumbom . Javni

naručitelj i njegov savjetnik mogu zatvoriti bilo koju vrstu razgovora.


Kad kliknete na ikonu za određeni razgovor, prikazuju se pojedinosti o razgovoru:

Taj zaslon vam omogućuje pregled sve prethodne korespondencije (zelena boja koristi se za poruke koje su poslali podnositelji zahtjeva, plava boja za poruke koje je poslao javni naručitelj i njegov savjetnik). Iste boje tamnije nijanse označuju novu poruku, a poruka svjetlije nijanse označava da je označena kao pročitana.

Svi podnositelji zahtjeva imaju mogućnost stvaranja jedne ili više novih poruka klikom na

gumb . Tako se i odgovara na poruke koje su im prethodno poslane (odabir

primatelja: javni naručitelj ili savjetnik klikom na ; prema potrebi se može učitati pojedinačni(e) prilog(e) najveće veličine od 2 MB; upotrebljavajte samo uobičajene formate kako bi ih i ostali korisnici mogli čitati).

Klikom na podnositelj zahtjeva može vidjeti poruku koja će biti poslana i

provjeriti njezin sadržaj i popis priloga. Za slanje nove poruke kliknite . Za nastavak

uređivanja poruke kliknite . KAKO ĆE ME SE OBAVIJESTITI AKO JE DOSTUPNA NOVA PORUKA?

Podnositelji zahtjeva primit će obavijest e-poštom u poštanski sandučić koji odgovara adresi e-

pošte navedenoj u obrascu A2 kojom ih se obavješćuje da je u poštanskom sandučiću njihova

prijedloga dostupna nova poruka.

Savjetujemo podnositeljima zahtjeva da redovito provjeravaju poštanski sandučić prijedloga u

alatu eProposal jer poruke s obavijestima ponekad ne stignu do primatelja (npr. filtriraju se kao

NEŽELJENA POŠTA, promijenjena je adresa e-pošte, poštanski je sandučić pun itd.).

Samo koordinacijski podnositelji zahtjeva primat će poruke s obavijestima.


Brisanje prijedloga

Podnositelj zahtjeva (vlasnik) može izbrisati prijedlog koji nije podnesen u bilo kojem trenutku. Za brisanje prijedloga:

- Pronađite ga na popisu prijedloga;

- Za taj prijedlog kliknite na ikonu u odgovarajućem stupcu „Actions” („Aktivnosti”); - Kad se pojavi upit „Are you sure you want to delete proposal?” („Želite li zaista izbrisati

prijedlog?”), kliknite na „OK” za brisanje ili „Cancel” („Odustani”) kako biste odustali od brisanja.

Imajte na umu da će se svi podatci uneseni u eProposal trajno izbrisati nakon što izbrišete prijedlog i stoga ih se više neće moći dohvatiti.

Povlačenje prijedloga

Podnositelj zahtjeva (vlasnik) zadržava pravo povlačenja prijedloga u bilo kojem trenutku

nakon podnošenja. Povučeni prijedlog neće se razmatrati tijekom ocjenjivanja.

Kako biste povukli prijedlog:

- Pronađite ga na popisu svojih prijedloga;

Za taj prijedlog kliknite na ikonu „Edit” („Uredi”) u odgovarajućem stupcu „Actions” („Aktivnosti”);

- U izborniku prijedloga odaberite obrazac „Withdrawal” („Povlačenje”). Ondje ćete moći

objasniti razlog(e) zbog kojeg(ih) morate povući prijedlog (na primjer, očekivano financiranje nije se ostvarilo) i potvrditi činjenicu da ga povlačite.

- Pritiskom na gumb „OK”, dobit ćete sljedeću poruku o potvrdi:

Documents

Smjernice za podnositelje zahtjeva - Priroda i … · 4. Stroža kontrola dvostrukog financiranja (vidi odjeljak 1.6.16.) 5. ... PRIRODA I BIORAZNOLIKOST U OKVIRU PROGRAMA LIFE